Aktio

Općina Hadžići - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju plana parcelacije "Mokrine" - Hadžići

Na osnovu člana 32. stav (3) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te člana 14. i 24. Statuta Općine Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09, 17/12, 10/13 i 14/13 - Ispravka, 11/18 i 1/20), Općinsko vijeće Hadžići, na 13. sjednici održanoj dana 24.03.2022. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU PLANA PARCELACIJE "MOKRINE" - HADŽIĆI

Član 1.

Usvaja se Plan parcelacije "Mokrine" - Hadžići (u daljem tekstu: Plan).

Član 2.

Plan se sastoji od tekstualnog obrazloženja Plana, Odluke o provođenju Plana i grafičkog dijela prezentovanog da odgovarajućem broju tematskih karata.

Grafički dio sadrži:

  • 1.
    Faza-Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:

-karta 1. - Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo

-karta 2. - Ažurna geodetska podloga

-karta 3. - Postojeće stanje

-karta 4. - Inžinjersko geološka karta

-karta 5. - Posjedovno stanje

-karta 6. - Planirana namjena površina

-karta 7. - Urbanističko rješenje

-karta 8. - Mreža regulacionih i građevinskih linija

-karta 9. - Intervencije u prostoru

  • 2.
    Idejno rješenje saobraćaja:
    • -
      Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda
    • -
      Idejno rješenje energetike
    • -
      Idejno rješenje elektroenergetike
    • -
      Idejno rješenje telekomunikacija
    • -
      Idejno rješenje hortikulture
    • -
      Analitička obrada građevinskih parcela

Član 3.

Idejna rješenja faza saobraćaja, snabdijevanja vodom i odvodnje otpadnih i oborinskih voda, elektroenergetike i javne rasvjete i TK mreže su sastavni dio ovog Plana.

Član 4.

Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Hadžići i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Član 5.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-3116/2022
24. marta 2022. godine
Hadžići

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Hadžići
Almin Bašić, s. r.

PLAN PARCELACIJE "MOKRINE" -HADŽIĆI-

1. UVOD

Odluku o pristupanju izradi Parcelarnog plana "Mokrine" - Hadžići (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Općinsko vijeće Hadžići, na sjednici održanoj 02.07.2020. godine, što je objavljeno u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 27/20.
Cilj izrade Plana je:
Prilikom definisanja prostorne organizacije unutar granica predmetnog Plana, poštovana su usmjerenja za uređenje prostora koja su data smjernicama za izradu Plana, kao i preporuke Elaborata o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama tla.
Koncept prostorne organizacije zasniva se na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova za izgradnju individualnih objekata kao i poslovnih objekata, te opremanju lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture.
Kolski pristup lokalitetu Mokrine je sa sjevero-zapadne strane sa postojeće makadamske lokalne saobraćajnice koja je planirana za rekonstrukciju.
Predloženim rješenjem planirana je izgradnja 24 nova objekta, od čega je:
- 16 individualnih stambenih objekata spratnosti od P do SP1.
- 8 poslovnih objekata spratnosti P.
Ukupna tlocrtna površina objekata iznosi 2223,00 m , ukupne BGP 4491,00 m2, sa prosječnom spratnošću S+P+1.
Polazeći od stanovišta da je planirana individualna izgradnja 1 objekat = 1 domaćinstvo u prosjeku sa 4 člana po domaćinstvu, realizacijom planirane stambene izgradnje ukupan broj stanovnika će iznositi 100 stanovnika.
U obuhvatu Plana je procenat izgrađenosti 9,41%, a koeficjent izgrađenosti 0,19.
Kroz izradu faze Idejno rješenje hortikulture postojeće zelenilo će se naglasiti, štititi i ugraditi kao naseljsko zaštitno zelenilo uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture. Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja će se urediti sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi za sve tri vegetacione etaže ili sa voćkama kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija. Planiraće se da zelene površine svojom veličinom (min. 30% od ukupne površine parcele) i strukturom zadovolje potrebe korisnika, uz zastupljenost građevinske i biološke komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi atraktivnosti prostora.
Kod projektovanja i gradnje planiranih objekata potrebno se pridržavati preporuka koje su date u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim karakteristikama terena za potrebe izrade Parcelarnog plana "Mokrine".
5. SAOBRAĆAJ I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Definisanje saobraćajne mreže u PP "Mokrine" bazirano je na postojećoj makadamskoj saobraćajnici koju je potrebno rekonstruisati.
Interna saobraćajnice unutar obuhvata koncipirane su tako da omogućavaju jednostavnu i punu dostupnost svim planiranim objektima, sa gabaritom od 5,50 m i pločnikom od 1,6m. Parkiranje/garažiranje za individualne objekte obezbijeđeno je na pripadajućoj građevinskoj parceli, unutar gabarita objekta ili u vidu izgradnje pomoćnog objekta-garaže ili na otvorenom parkiralištu u okviru pripadajuće građevinske parcele.
4. PROSTORNA ORGANIZACIJA I NAMJENA POVRŠINA
Za dijelove obuhvata koji se nalaze u šumskom i poljoprivrednom zemljištu, potrebno je pokrenuti proceduru promjene namjene zemljišta u građevinsko.
Za predmetni obuhvat/zemljište primjenjuje se IV režim gradnje, te se urbanistička saglasnost izdaje u skladu sa odredbama Izmjena Odluke o provođenju Prostornog plana Kantona Sarajevo "B faza" za period 2003-2023 godine.
Prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine i njegovim Izmjenama i dopunama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11, 22/17) predmetni lokalitet se nalazi većim djelom u građevinskom zemljištu van urbanog područja općine Hadžići u naselju Mokrine, uz autocestu "koridor Vc", te manjim dijelom u poljoprivrednom zemljištu i šumskom zemljištu prema granici Kantona uz rijeku Lepenicu. Prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023 godine i njegovim Izmjenama i dopunama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11, 22/17) Mokrine su svrstane u seoska naselja.
3. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
Obilaskom terena konstatovano je da nije započeta izgradnja objekata. Osim pristupnog makadamskog puta, nije izgrađena ni saobraćajna i komunalna infrastruktura.
2.3. Stvoreni uslovi
Od geotehničkih svojstava terena pri ocjeni njihove pogodnosti za urbanizaciju terena najviše utjecaja imaju; nosivost (dozvoljeno opterćenje), stabilnost i pogodnost za rad tj. (otpor pri radu tj. iskopu). Kategorizacija terena po navedenim svojstvima je veoma značajna, jer omogućava da se izvrši najbolja raspodjela površina po namjeni za stambeni, poslovni dio naselja, te za izgradnju saobraćajnica, rekreacionih površina itd. Pri sumiranju ocjene uticaja geotehničkih svojstava terena prednost je data dozvoljenom opterećenju i stabilnosti terena, veličinom otpora pri radu, koji je saglasan sa mehaničkom otpornošću masa. Naime za izvođenje radova je bolje ukoliko je koeficijent sigurnosti (f) manji sem kod najnižih vrijednosti, a to je recipročno sa nosivošću, koja je, po pravilu, utoliko veća ukoliko su stjenske mase bolje vezane i čvršće.
- Uslovno-stabilni tereni (UST) imaju najveću zastupljenost na istraživanom prostoru. Izdvojeni su na padinskom dijelu terena izgrađenom od eluvijalno-deluvijalnog pokrivača. U prirodnim uslovima tereni ove kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima izvođenja zemljanih radova, pri neadekvatnom zasjecanju padina, prekomjernom opterećenju od deponovanog materijala, nekontrolisanom razvođenju površinskih voda po terenu, izlijevanjem fekalnih voda i sl, može doći do pojave otkidanja i klizanja zemljanog materijala preko supstrata. Ponekad se u njima nalaze manje klizne pukotine u površinskom pokrivaču bez ikakvih manifestacija pokreta. S obzirom da se tereni ove kategorije nalaze u graničnom stanju ravnoteže potreno je prije izgradnje i izvođenja zemljanih radova na pripremi građevinskih površina objekata izvršiti detaljna geotehnička istraživanja na svakoj predviđenoj lokalnosti, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograničenja izgradnje na ovim terenima.
- Stabilni tereni (ST) imaju zastupljenost od približno 1/3 istražnog prostora izgrađenim od eluvijalno-deluvijalnih pokrivača koji direktno leže preko šljunkovito-konglomeratskog kompleksa Koševske i Orlačke serije. U ovoj kategoriji terena, u pogledu stabilnosti ne očekuju se nikakvi posebni problemi u toku izvođenja zemljanih radova, pa se sa aspekta stabilnosti oni ocjenjuju pogodni za građenje. To su tereni izgrađeni od glinovito pjeskovitih i šljunkovitih naslaga i geološkog supstrata na padinskim dijelovima. Ovdje ipak želimo da naglasimo, da su glinovito-laporoviti članovi geološkog supstrata vrlo osjetljivi na prisustvo vode i klimatske promjene zbog brze dezintegracije u materijale lošijih geomehaničkih svojstava, pa se preporučuje da se iskopi građevinskih jama kod izgradnje objekata ne ostavljaju duže vrijeme otvoreni i nezaštićeni, već da se odmah pristupi ugrađivanju materijala, a višak iskopa zatrpa.
Na inženjerskogeološkoj karti je prikazana kategorizacija terena prema stupnju stabilnosti i ugroženosti recentnim egzodinamičkim i savremenim tehnogenim procesima i pojavama. U inženjerskoj praksi uobičajeno je da se standardna kategorizacija terena prema stupnju stabilnosti izvrši u tri osnovne kategorije terena: prva kategorija: nestabilni tereni, druga kategorija: uslovno- stabilni tereni i treća kategorija: stabilni tereni. Sintezom rezultata izučavanja geomorfoloških karakteristika, geološkog sastava i strukturnog sklopa, inženjerskogeoloških i hidrogeoloških osobina stijena i tla, pouzdano se može ustvrditi da duž razmatrane lokacije izvojeni su uslovno - stabilni i stabilni tereni.
2.2. Stabilnost terena
- Ukupna tlocrtna površina objekata 2223,0 m2
- Ukupna bruto građevinska površina objekata 4491,0 m2
- Procenat izgrađenosti (Pi) 9,41 %
- Koeficijent izgrađenosti (Ki) 0,19
Prema strukturno-tektonskom sklopu, šiti prostor istraživanog terena (prema M. Miočeviću, 1968) pripada pojasu Unutarnjih Dinarida, odnosno strukturno-facijelnoj jedinici paleozoika bosanskih škriljavih planina i u okvirunje, jedinici nižeg reda tj. mezozojskom kompleksu Hadžića. Ujedno, predmetni teren dijelom pripada i strukturno-facijelnoj jedinici mezozojskih karbonata i klastita, kao i tektonskoj jedinici sarajevsko-zeničkog bazena. Mezozojski kompleks Hadžića izgrađen je od klastita donjeg trijasa, te dolomita i dolomitičnih krečnjaka anizika. Tektonski sklop je složen, sa ubiranjem obnavljanim u nekoliko faza, te su primarni odnosi promijenjeni, a teren ima odlike izrazito boranih i poremećenih struktura, pri čemu su se različito manifestirale rupture u klastičnim, tj. plastičnijim, od onih u karbonatnim, dakle krućim stijenskim masama. Veći strukturni oblici u okviru ove tektonske jedinice su usložnjeni sekundarnim naborima visokog indeksa ubiranja i paralelnim tipom klivaža bliske u čestalosti pojavljivanja. Pravac pružanja klivaža poklapa se sa pružanjem folijacija, dok padni uglovi imaju promjenjive vrijednosti, u ovisnosti od karaktera krila nabora. Ustvari, sedimenti donjeg trijasa kao plastičnije i erodibilnije mase su intenzivno ubrane i prevrnute izokline i lepezaste nabore metarskih i dekametarskih dimenzija razorenih tjemenih dijelova. Zbog pokrivenosti terena gotovo je nemogu će odrediti i pratiti direktrise i vergence takvih nabora. Istovremeno, kako su werfenski slojevi duž rupturnih (pukotinskih) sistema izrazito stlačeni, to cjelokupni kompleks ima habitus i značajke tipične "slabe sredine". S druge strane, dolomiti i dolomitični krečnjaci anizika kao krute stijenske mase, razlomljeni su pri ubiranju. Ponašali su se kao posebna tijela iznad plastične podloge i zadobili su različitu prostornu orijentaciju, često haotično blokovski iskomadanog izgleda. Strukturno-facijelna jedinica mezozojskih karbonata i klastita i unutar nje jedinica nižeg reda nazvana "gornjokredni fliš" izgrađena je od karbonata i klastita. U njima se na rijetkim dobrootkrivenim profilima mjestimično zapažaju karakteristike turbiditske sedimentacije sa kompletnim sekvencama: iznad gradacionih članova slijede nivoi sa horizontalnim laminacijama, zatim nivoi sa konvolucijama i ponovno, nivoi sa laminacijama. U preovlađuju će karbonatnim dijelovima, izraženija je ispucalost, odnosno diskontinualnost različitih tipova, od lepto-, preko brahi- do dijaklaza. U tektonskom sklopu sarajevsko-zeničkog bazena dominiraju smjenjivanja sinklinalnih i antiklinalnih struktura. U sastav ove jedinice u širem sjevernom prostoru pored naslaga miocena ulaze i sedimenti oligomiocena. Međutim, u južnom dijelu kojem pripada predmetna dionica, zastupljeni su samo najmla đi miocenski sedimenti, što je uvjetovano nejednakim singenetskim spuštanjem južnih dijelova bazena duž jugozapadnog krila busova čkog rasjeda.
U geološkoj građi terena utvrđeni su sedimenti mezozoika. Mezozojske tvorevine imaju najznačajnije učešće i stratigrafski pripadaju donjem i srednjem trijasu, te gornjoj kredi. Mezozojske tvorevine odlikuju se velikom facijelnom raznovrsnosti. Sedimenti donjeg trijasa-werfena (T1) su najstarije naslage istraživanog terena. Polifacijelni kompleks donjeg trijasa predstavljen je višebojnim preovlađujuće pločastim do tankoslojevitim, a samo mjestimi čno slojevitim pješčarima, glincima, laporcima i podređeno krečnjacima u alteriranju. Debljina werfenskog kompleksa u ovom dijelu terena iznosi oko 560 m (OGK, list Sarajevo, M 1: 100.000). Anizijske naslage leže konkordantno na sedimentima werfena i sa njima su u normalnom superpozicijskom odnosu, pri čemu krovinski karbonati, zajedno sa podinskim donjotrijaskim sedimentima u cjelini relativno blago zaliježu prema ulaznoj strani tunela "Gaj". Debljina anizijskih naslaga u širem podru čju je 200 - 400 m, dok se na ovom dijelu terena procjenjuje na oko 300 m. Kompleks gornjokrednog fliša (K2) predstavlja seriju izgrađenu od tankoslojevitih do debeloslojevitih glinaca, pješčara, laporaca i laporovitih krečnjaka. Kvartarne tvorevine su predstavljene su tehnogenim tvorevinama, nasipom i eluvijalno-deluvijalnim produktima raspadanja geološkog supstrata na padinskim dijelovima terena.
Eroziono - denudacioni reljef, karakterizira morfološka rasčlanjenost i razbijenost, sa naglašenom diseciranošću i visinskim razlikama. Odlikuje se tektonskom deformabilnošću stijenskih masa i heterogenošću litoloških članova promjenjivih kvalitativnih i kvantitativnih odlika. Padine su često ujednačenog pravolinijskog pada, djelimično strmog, stepenastog ili konkavnog oblika. Morfologija ovog terena je nastala kako djelovanjem eroziono-denudacionih procesa tako i antropogenim djelovanjem. Prilikom izgradnje autoputa, materijal iz iskopa je deponovan na istražni teren. Ovaj tip reljefa nema svoje zakonomjernosti i kod izgradnje u istom preporučuje se poseban oprez.
- antropogeni reljef
- eroziono - denudacioni reljef
Današnji oblik reljefa je posljedica djelovanja sveukupnih endogenih i egzogenih faktora, koji su skupno ili pojedinačno u dugom vremenskom periodu, djelovali na datom terenu. Endogene sile, kao geološki agens, oblikovale su reljef terena u regionalnom smislu odnosno oblikovale najkrupnije geološke i morfološke cjeline (morfostrukture). Neotektonska aktivnost i seizmičnost uticali su na formiranje općeg geomorfološkog sklopa terena i opći karakter geomorfoloških evolucionih procesa, a time i na razvoj odgovarajućih egzogenih geoloških procesa na prirodnim padinama. Na inženjerskogeološko i geomorfološko oblikovanje terena najviše su uticale klimatske, biološke, hidrološke, hidrografske i hidrogeološke prilike na terenu. Prema genetskim tipovima izdvojene su dvije kategorije reljefa, zavisno od karaktera i to:
Prostorni obuhvat regulacionog plana PP "Mokrine", ograničen je na geodetskoj situaciji nepravilnom poligonalnom konturom površine 2,36 ha. Sjeverna granica je autoput, koridor Vc.
2.1. Prirodni uslovi
Analiza postojećeg stanja rađena je na osnovu obilaska terena i Elaborata o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena.
Prostor u granici obuhvata Plana, lokalitet Mokrine nalazi se na teritoriji općine Hadžići. Ukupna površina iznosi oko 2,36 ha.
2. POSTOJEĆE STANJE
Da se predmetno područje urbanizira na kvalitetan način, predloži optimalna organizacija prostora sa kompleksom objekata za stanovanje, te poslovnih objekata i isto opremi kvalitetnom saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom, na način da se preispitaju prostorne mogućnosti područja sa aspekta konfiguracije terena, geologije i uslova stabilnosti terena, a poštujući uvjete zaštite okoliša u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05) i Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03 i 38/09).
Komunalna infrastruktura će se detaljno obraditi kroz Idejna rješenja faza: elektroenergetike; toplifikacije-gasifikacije, kablovske TK mreže i snabdijevanja vodom i odvodnje otpadnih i oborinskih voda.
6. UPRAVLJANJE OTPADOM
Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) općina Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo i Vogošća koje je pripremio Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, općinama Kantona Sarajevo i KJKP "RAD"-om. Odredbom Člana 3. spomenute Odluke Zavod za planiranje razvoja i općine KS su dužni u postupku pripreme prostorno-planskih dokumenata planirati lokacije za prikupljanje otpada u skladu sa usmjerenjima Elaborata. S tim u vezi, u obuhvatu predmetnog Plana implementirana su rješenja iz Elaborata za općinu Hadžići.
S ciljem uspostavljanja sistema selektivnog prikupljanja i reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti u obuhvatu Plana planirano je uspostavljanje dvolinijskog sistema prikupljanja otpada.
Za individualne stambene objekte u obuhvatu Plana planirano je uspostavljanje dvolinijskog sistema prikupljanja otpada na način da se otpad prikuplja u dvije posude: crna kanta - suha i žuta kanta- mokra frakcija, s tim da će veličina posude (240 l ili 120 l) zavisiti od količine proizvedenog otpada i učestalosti odvoza otpada. Suha frakcija sadrži ambalažni otpad (papir, plastična, metalna i staklena ambalaža), a u mokroj frakciji se nalazi sav ostali otpad (organski otpad, miješani komunalni otpad).
Domaćinstva koja dobiju posude imati će obavezu da razdvajaju svoj otpad, te da u određeno vrijeme, odnosno dan u sedmici posude izvuku ispred objekata kako bi radnici komunalnog preduzeća iste ispraznili. Prilikom podjele posuda neophodno je educirati stanovništvo o načinu selektivnog prikupljanja otpada kroz informativno predavanje u mjesnim zajednicama i podjelom brošura. Također, potrebno je da na posudama budu naljepnice sa instrukcijama o vrstama otpada koje se odlažu u iste.
Izmiješana suha frakcija prikupljena putem dvolinijskog sistema se dalje razdvaja u postojećoj sortirnici u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO)-"Smiljevići".
Pravni subjekti su dužni, u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada, razdvajati i odvojeno skladištiti otpad na mjestu nastanka (sklopiti odgovarajući ugovor ili sporazum sa ovlaštenim operatorom koji će preuzeti daljnju brigu o otpadu). Za planirane poslovne objekte potrebno je pri izradi investiciono-tehničke dokumentacije predvidjeti lokacije na kojima će biti postavljene posuda za selektivno prikupljanje otpada. S ciljem efikasnog prikupljanja otpada ispitati mogućnost uključivanja poslovnih objekata u sistem dvolinijskog prikupljanja otpada.
7. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI
Definisanjem prostora u granici Plana dobiveni su sljedeći urbanističko-tehnički pokazatelji:
- Ukupna površina obuhvata 2,36 ha
- Ukupan broj stanovnika 100 stan.