Odluka o usvajanju Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2022. godinu
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), člana 10. stav (4) Zakona o poticaju razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/15), člana 29. i 36. Zakona o izvršenju Budžeta Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) i člana 2. stav (2) Pravilnika o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/21), a u skladu sa Programom razvoja male privrede za period 2020.-2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/20), Vlada Kantona Sarajevo, na 82. sjednici održanoj 09.06.2022. godine, donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA PROVOĐENJA PROGRAMA RAZVOJA MALE PRIVREDE ZA 2022. GODINU
I
Usvaja se Godišnji plan provođenja Programa razvoja male privrede za 2022. godinu, koji je sastavni dio ove odluke.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a zajedno sa Godišnjim planom iz tačke I ove odluke objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-04-23327-37/22
09. juna 2022. godine
Sarajevo
Premijer
Edin Forto, s. r.
GODIŠNJI PLAN
PROVOĐENJA PROGRAMA RAZVOJA MALE PRIVREDE ZA 2022. GODINU
1. UVOD
Indeks prometa u industriji
U decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine industrijski promet u Federaciji Bosne i Hercegovine veći je za 19,7%, a u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 12,8% i na stranom tržištu rast za 25,7%.
Vanjska trgovina
U periodu januar - decembar 2021. godine izvoz je u prosjeku svaki mjesec rastao za 3,54%, a uvoz je u prosjeku svaki mjesec rastao za 3,23%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom Federacije BiH za period januar - decembar 2021. godine je 63,3% i viši je za 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 58,8%. Prema KD-u, najveća vrijednost izvoza u periodu januar - decembar 2021. godine ostvarena je u području C - Prerađivačka industrija u vrijednosti 8.477.969 hiljade KM, što iznosi 88,6% ukupnog izvoza. Najveća vrijednost u uvozu 13.868.185 hiljade KM ostvarena je u području C - Prerađivačka industrija, što iznosi 91,6% ukupnog uvoza.
2. EKONOMSKI RAZVOJ KANTONA SARAJEVO
Ekonomski rast predstavlja stalno povećanje obima proizvodnje u jednoj zemlji, odnosno porast društvenog proizvoda kao osnovnog kvantitativnog pokazatelja kretanja proizvodnje u periodu od jedne godine. Koncept ekonomskog razvoja kao prošireni pojam ekonomskog rasta predstavlja ne samo kvantitativne već i kvalitativne promjene, što znači mijenjanje privredne strukture, odnosno promjene do kojih dolazi pod dejstvom naučnog i tehničkog progresa, pojava novih grana djelatnosti, novih zanimanja i sl. i što dovodi boljem i potpunijem progresu.
U cilju procjene ekonomske razvijenosti privrede na području Kantona Sarajevo, a prema dostupnim finansijskim pokazateljima dajemo pregled ključnih makroekonomskih pokazatelja u Kantonu Sarajevo:
Ukupan prihod kompanija koje posluju u Kantonu Sarajevo u 2021. godini iznosio je nešto više od 20,3 milijarde KM (20.361.704.532 KM), što je za oko 3,5 milijarde KM više nego 2020. godine.
Sveobuhvatna dobit u odnosu na prošlu 2021. godinu također je povećana i iznosila je 1.267.410.111 KM.
Broj kompanija koje su predale finansijski izvještaj Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) za 2021. godinu je 8.038.
Broj radnika u Kantonu Sarajevo prema dostavljenim izvještajima Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) je 107.930 a prema statističkim pokazateljima je.
Na listi TOP 20 kompanija po ostvarenom prihodu, na prvom mjestu, kao i 2020.godine, je Elektroprivreda BiH sa 1.121.120.257 KM.
Elektroprivredi BiH je na prvom mjestu i po broju zaposlenih, sa ukupno 4.168 zaposlenih.
Po ostvarenoj dobiti BH Telecom je na prvom mjestu sa 64.826.497,00 KM.
Godišnja poređenja industrijske proizvodnje u decembru 2021. godine, u odnosu na decembar 2020. godine pokazuju u prerađivačkoj industriji povećanje za 10,9%, u proizvodnji i snabdijevanju/opskrbi el. energijom i plinom povećanje za 0,4%, a u vađenju ruda i kamena smanjenje za 8,2%
Indeks obima industrijske proizvodnje
Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u mjesecu decembru 2021. godine na području Federacije BiH je 533.260 osobe, što u poređenju sa godišnjim prosjekom broja zaposlenih u 2020. godini na području Federacije BiH predstavlja povećanje broja zaposlenih za 2,5%.
Krajem decembra 2021. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 299.717 nezaposlenih osoba.
Zaposlenost i nezaposlenost
Za razliku od prve pandemijske godine koja je ostavila brojne posljedice, u drugoj pandemijskoj godini osim prihoda rasla je i ukupna dobit privrednih subjekata. Dobit je prikazalo 16.328 privrednih subjekata u ukupnom iznosu od 4.078.919.605 KM, dok je 6.548 privrednih subjekata poslovalo sa gubitkom u ukupnom iznosu od 651.366.037 KM. Finansijski izvještaj sa iznosom nula je predalo 737 privrednih subjekata.
Privredni subjekti iz Federacije BiH u 2021. godini zapošljavali su u realnom sektoru 348.500 radnika, dok je u 2020. godini taj broj iznosio 350.889 radnika.
Ukupan broj privrednih subjekata koji su predali završne račune za 2021. godinu je 23.659 malih, velikih i srednjih preduzeća.
Privredni subjekti su u 2021. godini ostvarili ukupni prihod od 55.230.414.062 KM, što je za oko 16% više u odnosu na 2020. godinu.
Prvi obrađeni i preliminarni podaci o poslovanju privrednih subjekata koji posluju u Federaciji BiH pokazuju sljedeće vrijednosti:
Izvor:FZS – Mjesečni statistički pregled F BiH 2/22
|
Struktura/Godina |
Pravna lica |
Obrt |
Ukupno |
|
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
1.319 |
5.130 |
6.449 |
|
B Vađenje ruda i kamena |
240 |
4 |
254 |
|
C Prerađivačka industrija |
6.561 |
7.008 |
13.569 |
|
D Proizvodnja elek. energije, plina |
335 |
257 |
592 |
|
E Snabdijevanje vodom, upravljanje ... |
355 |
49 |
404 |
|
F Građevinarstvo |
3.264 |
2.496 |
5.760 |
|
G Trgovina na veliko i malo |
14.760 |
12.047 |
26.807 |
|
H Prijevoz i skladištenje |
2.544 |
4.324 |
6.868 |
|
I Hotelijerstvo i ugostiteljstvo |
1.869 |
9.774 |
11.643 |
|
J Informacije i komunikacije |
1.664 |
821 |
2.485 |
|
K Finansijske djelatnosti |
299 |
252 |
551 |
|
L Poslovanje nekretninama |
1.557 |
126 |
1.683 |
|
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti |
4.356 |
3.822 |
8.178 |
|
N Administrativne uslužne djelatnosti |
1.784 |
779 |
2.563 |
|
O Javna uprava i odbrana |
2.030 |
0 |
2.030 |
|
P Obrazovanje |
1.616 |
427 |
2.043 |
|
Q Djelatnosti zdravstvene i soc. zaštite |
1.498 |
974 |
2.472 |
|
R Umjetnost, zabava i rekreacija |
4.751 |
397 |
5.148 |
|
S Ostale uslužne djelatnosti |
13.139 |
4.497 |
17.636 |
|
T Djelatnost domaćinstva |
0 |
4 |
4 |
|
U Djelatnosti vanterit. organizacija |
31 |
0 |
31 |
|
UKUPNO |
63.972 |
53.188 |
117.160 |
stanje na dan 31.12.2021. godine
Tabela 1. Registrovani poslovni subjekti prema KD 2010 u FBiH
Vađenje ruda i kamena, Prerađivačka industrija, Prozvodnja i snabdijevanje elektičnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; Snabdijevanje/opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom , te djelatnosti sanacije okoliša (B, C, D, E) 9,2%, od toga se samo na Prerađivačku industriju (C) odnosi 11,8%.
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 10,7%;
Informacije i komunikacije (J) 11,8%;
Djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane (G, H, I) 27,9%;
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla; Prijevoz i skladištenje;
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Federaciji BiH, prema prvoj procjeni, u trećem tromjesečju 2021. godine u odnosu na isto tromjesečje 2020. godine iznosio je 9,0%. Realni rast BDP-a u prvih 9 mjeseci 2021. godine u poređenju sa istim periodom 2020. godine iznosi 8,2%. Također, ako posmatramo prva tri kvartala 2021. godine u odnosu na iste kvartale u 2020. i 2019. godini može se zaključiti da su prva tri kvartala iz 2021. godine zabilježili veći rast nego što je to bilo u 2020. i 2019. godini. Posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti BiH 2010, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u trećem tromjesečju 2021. godine zabilježen je u djelatnostima:
Prema dostupnim podacima oporavak realne ekonomije Bosne i Hercegovine u 2021. godini bio je veoma snažan bez obzira na visok nivo neizvjesnosti. Već u prvom kvartalu ekonomija Bosne i Hercegovine je izašla iz recesije uz rast BDP-a od 2,5%, nakon čega je uslijedila snažna dinamika ključnih generatora ekonomskih aktivnosti. Tokom drugog kvartala, nakon dvije godine recesijkih trendova zabilježen je i oporavak izvoza roba i usluga, te izvozno orijentisane industrijske proizvodnje. Liberalizacija epidemioloških mjera i suzbijanje trećeg vala korona virusa su u drugom kvartalu rezultirali dugoočekivanim snažnim oporavkom potrošnje nakon negativnog trenda iz 2020. godine i slabije dinamike u prvom kvartalu. Podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu su pokazali da je 2021. godina biti rekordna u smislu ekonomskog oporavka uz dostizanje pred-pandemijskih nivoa već sredinom godine. Treći i početak četvrtog kvartala donose snažne dvocifrene stope rasta vanjskotrgovinske razmjene, te s oktobrom neočekivano snažan rast indeksa maloprodaje. Isti period karakterisala je povoljna dinamika kretanja radne snage što je rezultiralo padom stope nezaposlenosti. Izvoz iz Bosne i Hercegovine je porastao, kao i uvoz, što ukazuje na vraćanje optimizma na tržište. Zabrinjava visok rast nivoa cijena, prije svega hrane, što ukazuje na pojavu inflacije. Zaposlenost u Bosni i Hercegovini je nastavila rast tokom 2021. godine, ali još uvijek nije dostignut nivo zaposlenosti prije samog izbijanja pandemije u Federaciji BiH. Podaci Porezne uprave Federacije BiH ukazuju da još uvijek nije dostignut nivo zaposlenosti od 16.3.2020. godine. U prva tri kvartala 2021. godine, izvoz iz Bosne i Hercegovine je porastao za 33,1% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, dok je uvoz povećan za 24,2% što je više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9%. U prvih deset mjeseci 2021. godine industrijska proizvodnja je u prosjeku porasla za 11,6%, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu 2020. godinu kada je na nivou godine zabilježen pad od 6,6%.
1.1. PRIVREDA U BiH i FEDERACIJI BiH
Kanton Sarajevo je u 2015. godini donio Zakon na temelju kojeg se u Budžetu Kantona Sarajevo svake godine planiraju sredstva čija namjena je obezbjeđenje poticajnih sredstava za provođenje mjera i aktivnosti razvoja male privrede utvrđenih u Programu, a ista su predviđena kao kreditna i grant poticajna sredstva koja će koristiti subjekti male privrede.
Vlada Kantona Sarajevo na osnovu člana 10. stav (4) Zakona o poticaju razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/15) (u daljnjem tekstu: Zakon) i člana 2. stav (2) Pravilnika o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/21) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) usvaja Godišnji plan provođenja programa poticaja razvoja male privrede (u daljnjem tekstu: Godišnji plan). Sa tim u vezi, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je pripremilo prijedlog Godišnjeg plana koji je sačinjen u skladu sa Zakonom, Pravilnikom, člana 29., 36. i 37. Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2022. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/22) i Programom razvoja male privrede za period 2020. - 2023. godina ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/20) (u daljnjem tekstu: Program). Također, potrebno je napomenuti da je Godišnji plan, u dijelu koji se odnosi na davanje podrške za povećanje zapošljavanja i poduzetništvo mladih, usklađen sa Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/10) (u daljnjem tekstu: Zakon o mladima) i Strategijom prema mladima Kantona Sarajevo za period 2019.-2023. godina (u daljnjem tekstu: Strategija prema mladima).
Centralna banka BiH, na temelju službenih podataka iz oktobra i dostupnih informacija sa tržišta do kraja novembra 2021. godine, inflaciju za prvu polovinu 2022. godine procjenjuje na 4,5%, a na temelju nepotpunih službenih podataka za januar 2022. i svih dostupnih informacija do sredine marta ove godine, uključujući sve vrijednosti i predviđana za naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima, te zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distribucijskim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu povezani s kretanjem cijena na međunarodnim tržištima procjenjuje inflaciju za razdoblje prve polovine ove godine na 9,2%. Očekivani rast cijena u prvoj polovini 2022. godine posljedica je izrazitog rasta cijena sirovina, energenata, hrane i nafte, posebno nakon rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prve polovice 2021. potrošačke cijene stagniraju. Centralna banka BiH očekuje usporavanje inflacije u drugoj polovini 2022. godine, i to prvenstveno zbog učinaka iz 2021. godine i pretpostavke izostanka daljnjeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata.
Tabela 2. Registrovani poslovni subjekti u KS, 2015.-2021. (na dan 31.12. odnosne godine)
|
Struktura/Godina |
2015. |
2016. |
2017 |
2018. |
2019. |
2020. |
2021. |
|
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
481 |
651 |
719 |
680 |
654 |
722 |
705 |
|
B Vađenje ruda i kamena |
18 |
16 |
17 |
17 |
18 |
19 |
23 |
|
C Prerađivačka industrija |
2.575 |