Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 138. stav (3) Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), Vlada Kantona Sarajevo i Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika Kantona Sarajevo kao reprezentativni sindikat za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo, zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Ugovorene strane

Ugovorne strane su:

(1) Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac (u daljem tekstu: Vlada),

(2) Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: Sindikat), kao predstavnik državnih službenika i namještenika u organima državne službe Kantona Sarajevo.

Član 2.Predmet

Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici), koja proizilaze po osnovu rada i važećih propisa koji uređuju radne odnose, plaće i druge naknade državnih službenika i namještenika.

Član 3.Definicije pojmova korištenih u Kolektivnom ugovoru

Pojmovi u smislu ovog Kolektivnog ugovora imaju sljedeće značenje:

  • a)
    "organ državne službe" predstavljaju kantonalna ministarstva, kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije; stručne i druge službe organa izvršne i zakonodavne vlasti Kantona, Općinski sud u Sarajevu, Kantonalni sud u Sarajevu, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo i Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo;
  • b)
    "poslodavac" je Vlada i organi državne službe;
  • c)
    "rukovodilac organa državne službe" je rukovodilac organa uprave, upravne organizacije i druge kantonalne službe i institucije, sudova u Sarajevu, Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i Pravobranilaštva Kantona Sarajevo;
  • d)
    "radno mjesto" je pozicija utvrđena aktom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe na koje se postavlja državni službenik i namještenik za vršenje poslova utvrđenih za to radno mjesto;
  • e)
    "platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrđenih aktom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u određene pozicije radi određivanja iznosa osnovne plaće državnog službenika i namještenika;
  • f)
    "koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede organa državne službe i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće;
  • g)
    "osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće;
  • h)
    "osnovna plaća" je plaća državnog službenika i namještenika utvrđena množenjem osnovice za plaću i boda za obračun plaće sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda;
  • i)
    "plaća državnog službenika namještenika" je plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, koja se sastoji se od: osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće iz člana 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo;
  • h)
    "noćni rad" u smislu ovog kolektivnog ugovora je rad između 22,00 sata i 06,00 sati;
  • i)
    "prekovremeni rad" je rad koji službenik ili namještenik izvrši van redovnog radnog vremena, odnosno preko 40 radnih sati u toku radne sedmice, a na osnovu rješenja rukovodioca organa državne službe;
  • j)
    "mjesečni fond radnih sati" je broj radnih sati koji se dobije množenjem broja radnih dana u jednom mjesecu sa dnevnim radnim vremenom od osam sati;
  • k)
    "rad u turnusima" je rad organizovan preraspodjelom radnog vremena, radi kontinuiteta izvršavanja poslova i zadataka.
  • l)
    "kontinuitet izvršavanja poslova i zadataka" podrazumijeva poslove i zadatke koji ne mogu biti odgođeni i čije izvršavanje treba obezbijediti neprekidno (rad dežurnih službi);
  • m)
    "pripravnost za rad" je poseban oblik rada, kada državni službenik i namještenik ne mora biti prisutan na radnom mjestu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova za poslodavaca iz svoje djelatnosti.

Član 4.Opći principi

(1) U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu uređena posebnim propisima ili ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe važećeg općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu, drugim propisima koji definišu radno-pravne odnose u kantonalnim organima, drugim propisima ili pojedinačnim aktima, primjenjuje se za državnog službenika i namještenika najpovoljnije pravo.

(3) Propisom Vlade i općim aktom rukovodioca organa ne mogu se utvrditi manja prava državnih službenika i namještenika od prava koja su utvrđena ovim kolektivnim ugovorom.

Član 5.Obaveza učešća Sindikata u izradi propisa

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte, nacrte i prijedloge propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.

Član 6.Ravnopravnost spolova

Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu Kolektivnog ugovora.

Član 7.Načela primjene Kolektivnog ugovora

(1) Ugovorne strane saglasne su da će se zalagati i rukovoditi:

  • a)
    načelom primjene Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri; b) načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • c)
    načelom mirnog rješavanja sporova. (2) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, ugovorne strane su saglasne da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:
  • a)
    veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • b)
    većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
  • c)
    razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti državnih službenika i namještenika za unaprjeđenje prava iz radnog odnosa; d) većeg uključivanja državnih službenika i namještenika u odlučivanje o uslovima svog rada i života;
  • e)
    jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, ugovorne strane će se zajednički zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira, u skladu s međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME ODMORI I ODSUSTVA

Član 8.Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa

(1) Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa državnih službenika i namještenika u organima državne službe vršit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji uređuju oblast zapošljavanja državnih službenika i namještenika.

(2) Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

(3) Zabranjena je diskriminacija lica koje traži zaposlenje i državnog službenika i namještenika po svim osnovima diskriminacije propisanim zakonom.

Član 9.Probni rad

(1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe, državni službenik ili namještenika prolazi razdoblje probnoga rada, koje obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti.

(2) Ocjenu rada državnog službenika ili namještenika za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.

(3) Ocjenjivanje probnog rada državnog službenika ili namještenika vrši rukovodilac organa državne službe.

(4) Ukoliko je ocjena rada državnog službenika ili namještenika zadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe rješenjem potvrđuje postavljenje državnog službenika, odnosno raspoređivanje namještenika na radno mjesto.

(5) Ukoliko je ocjena rada državnog službenika ili namještenika nezadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u skladu sa zakonom.

(6) Državnom službeniku ili namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, porodiljsko odsustvo, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana/vremena koliko je bio opravdano odsutan.

Član 10.Pripravnički staž i stručno osposobljavanje za samostalan rad

(1) Organi državne službe mogu planirati i redovno godišnje primati u radni odnos pripravnike radi obavljanja pripravničkog staža, u skladu sa zakonom i u skladu sa Vladinim programom prijema pripravnika.

(2) Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita, bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa zakonom.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku, a stručno osposobljavanje može trajati onoliko koliko traje pripravnički staž.

Član 11.Troškovi polaganja stručnog ispita

Rukovodioci organa državne službe dužni su planirati i obezbijediti namještenicima, koji se primaju u radni odnos s obavezom da u propisanom roku polože stručni ispit, troškove polaganja stručnog ispita, u skladu sa zakonom.

Član 12.Ostvarivanje prava iz radnog odnosa

Prava iz radnog odnosa državni službenik i namještenik ostavaruje u organu državne službe u koji je primljen u radni odnos, u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i općim aktima organa državne službe.

Član 13.Odmor u toku rada

Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa zakonom, posebnim propisom Vlade i pravilnikom o radu.

Član 14.Dnevni i sedmični odmor

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i državnog službenika i namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.

Član 15.Godišnji odmor

(1) Dužinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrduje rukovodilac organa državne službe u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.

(3) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote i nedjelje, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

Član 16.Sticanje prava na godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

(3) U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan državnom službeniku i namješteniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 17.Kriteriji za korištenje godišnjeg odmora

(1) Godišnji odmor od 20 radnih dana se uvećava, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 radnih dana, prema slijedećim kriterijima:

a) Po osnovu radnog staža:

1) za svake tri godine radnog staža

jedan dan.

b) Po osnovu složenosti poslova:

 

1) državnim službenicima

 četiri dana,

2) namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV stručne spreme

tri dana,

3) namještenicima koji obavljaju poslove srednje i KV stručne spreme

dva dana,

4) ostalim namještenicima

jedan dan.

c) Po osnovu uvjeta rada i prirode posla:

 

1) rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada

tri dana,

2) rad u smjenama

dva dana,

3) rad na poslovima s posebnom prirodom

tri dana.

d) Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:

 

1) roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina

jedan dan za svako dijete,

2) samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina

dva dana za svako dijete,

3) samohranom roditelju, staratelju i licu kojem je dijete rješenjem nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa hendikepiranim djetetom

dva dana za svako dijete,

4) osobi sa invaliditetom

dva dana.

e) Po osnovu rezultata rada:

 

1) za uspješne rezultate rada

jedan dan,

2) za naročito uspješne rezultate rada

dva dana.

f) Po osnovu učešća u oružanim snagama:

 

1) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeseci

jedan dan,

2) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci

dva dana,

3) učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci

tri dana.

Član 18.Trajanje godišnjeg odmora preko 30 radnih dana

Državni službenik i namještenik, koji najmanje 30% radnog vremena radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najviše do 45 radnih dana, u skladu sa važećim propisima.

Član 19.Rješenje o godišnjem odmoru

(1) Rukovodilac organa državne službe donosi plan korištenja godišnjih odmora najkasnije do kraja aprila tekuće godine, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

(2) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(3) Državnom službenikui i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koristi u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom.

Član 20.Jedan dan godišnjeg odmora

Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovodioca organa državne službe, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.

Član 21.Prekid godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa državne službe u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje se odgovarajućim dokazima.

(3) Nakon prestanka okonosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.

Član 22.Plaćeno odsustvo

Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe i u drugim sličnim slučajevima, što se određuje pravilnikom o radu.

Član 23.Druga plaćena odsustva

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen kao i za potrebe sindikalnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.

(4) Državni službenik ili namještenik, za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, isključivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koliko traje obrazovanje ili stručno osposobljavanje ili usavršavanje, u skladu sa pravilnikom o radu.

(5) Državni službenik ili namještenik koji je predsjednik ili član Sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.

Član 24.Neplaćeno odsustvo

(1) Državnom službeniku ili namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana, pod uslovima i na način propisan zakonom i pravilnikom o radu, u sljedećim slučajevima:

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita,
  • b)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima,
  • d)
    za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu,
  • e)
    za gradnju i popravku kuće ili stana,
  • f)
    za njegu člana porodice,
  • g)
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

(3) Odsustvo iz stava (1) ovog člana za pojedine slučajeve bliže će se urediti pravilnikom o radu.

(4) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva državnom službeniku i namješteniku prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

(5) Neplaćeno odsustvo u trajanju dužem od 30 dana može se odobriti u skladu sa zakonom.

Član 25.Stručno usavršavanje i edukacija

(1) Organ državne službe će, u okviru svojih mogućnosti i potreba državne službe, državnog službenika i namještenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.

(2) Državni službenik ili namještenik, koji se upućuje na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe organa državne službe u kojem radi, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine, a način korištenja ovog prava utvrdit će se pravilnikom o radu.

Član 26.Kriteriji za proglašavanje državnog službenika i namještenika prekobrojnim

(1) Rukovodilac organa državne službe proglašava državnog službenika i namještenika prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radnopravnog statusa (u daljem tekstu: Lista).

(2) Listu utvrđuje rukovodilac organa državne službe prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od slijedećih kriterija:

  • a)
    ukupan staž osiguranja, b) ocjena rada - radni doprinos i dosadašnji rad na sistematizovanom radnom mjestu, c) disciplinska i materijalna odgovornost, d) učešće u odbrani Bosne i Hercegovine i član porodice šehida i poginulog borca i ratni vojni invalidi - pravo po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca – branitelja Bosne i Hercegovine,
  • e)
    socijalni status i invalidnost,
  • f)
    zdravstveno stanje,
  • g)
    status civilne žrtve rata.

(3) Kriteriji iz stava (2) ovog člana sa brojem bodova su sastavni dio ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.

(4) Na Listu se uvrštavaju svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu državne službe.

(5) Rukovodilac organa državne službe dužan je, prije donošenja Liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku Sindikatu.

(6) Državnom službeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne može rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

III - ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Član 27.Zaštita od diskriminacije

Rukovodilac organa državne službe dužan je zaštiti lice koje traži zaposlenje i državnog službenika i namještenika od diskriminacije iz člana 8. Zakona o radu u odnosu na:

  • a)
    uvjete internog premještaja i unapređenja,
  • b)
    uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,
  • c)
    obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,
  • d)
    napredovanje u poslu i
  • e)
    prestanak radnog odnosa u organu državne službe.

Član 28.Obaveze rukovodioca organa državne službe u zaštiti dostojanstva

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je, za vrijeme obavljanja poslova, štiti dostojanstvo državnog službenika i namještenika tako da mu osigura uslove rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju po bilo kom osnovu, od nadređenih, saradnika i osoba sa kojima redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

(2) Rukovodilac organa državne službe je dužan državnom službeniku i namješteniku osigurati zaštitu od fizičkog i nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu od strane jedne ili skupine osoba, kojim se on sistematski psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacije radnih uvjeta ili profesionalnog statusa (mobing).

(3) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo državnog službenika i namještenika smatra se i namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, odbijanje saradnje prilikom obavljanja zajedničkog posla i sl.

Član 29.Postupak zaštite dostojanstva-medijacija

(1) Postupak zaštite dostojanstva državnog službenika i namještenika pokreće se podnošenjem pisanog zahtjeva/žalbe za zaštitu rukovodiocu organa državne službe ili medijatoru državne službe, u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju, uznemiravanje i nasilje na radu iz člana 9. Zakona o radu, odnosno članu 27. ovog kolektivnog ugovora.

(2) Medijator državne službe koji neposredno primi pisani zahtjev/žalbu državnog službenika i namještenika za rješavanje pitanja koja se odnose na rado-pravni status, dužan je postupiti u skladu sa članom 5. Uredbe o medijatorima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/17).

(3) Rukovodilac organa državne službe dužan je, prije dostavljanja žalbe drugostepenom organu, zatražiti mišljenje medijatora, u svim slučajevima kada državni službenik odnosno namještenik podnesu žalbu na rješenje kojim se rješava pitanje koje se odnosi na njihov radno-pravni status.

(4) Rukovodilac organa državne službe dužan je pribaviti mišljenje medijatora, na zahtjev sindikata zbog povrede prava utvrđenih pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama u organima državne službe, zbog neusaglašenosti sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Član 30.Mjere u postupku zaštite dostojanstva

(1) Ako rukovodioc organa državne službe utvrdi da je zahtjev za zaštitu odnosno žalba opravdana, dužan je preduzeti mjere radi otklanjanja neželjenih ponašanja, kao što su:

  • a)
    pismeno obavijestiti medijatora radi pokušaja mirnog rješenja spora,
  • b)
    ukoliko ne dođe do mirnog rješenja spora putem postupka medijacije, rukovodilac je dužan donijeti rješenje o pokretanju disciplinskog postupka u skladu sa članom 37. stav (1) Uredbe o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 52/16).

IV – SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU

Član 31.Osiguranje uvjeta za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati takve uvjete na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri sprječava nastanak povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavku za punu fizičku, psihičku i socijalnu sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.

(2) Rukovodilac organa državne službe je dužan organizovati poslove zaštite na radu vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika.

Član 32.Obaveza osiguranja preventivnih mjera

(1) Rukovodilac organa državne službe je obavezan da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu.

(2) Rukovodilac organa državne službe je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr.

(3) Rukovodilac organa državne službe je obavezan izvršavati obaveze utvrđene propisima o zaštiti na radu, poštujući načela prevencije, načelo odgovornosti poslodavca za sigurnost i zaštitu na radu i načelo obavezne primjene propisanih mjera, sredstava i opreme.

Član 33.Lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu

Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ima:

  • a)
    državni službenik i namještenik,
  • b)
    lice koje je na stručnom osposobljavanju,
  • c)
    lice koje se nalazi na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili stručnom usavršavanju,
  • d)
    lice koje obavlja volonterski rad,
  • e)
    drugo lice koje se zatekne u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njegovom prisustvu rukovodilac organa državne službe upoznat.

Član 34.Obavezno utvrđivanje uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti

(1) Rukovodilac organa državne službe je dužan da za sve poslove u tehničkotehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati.

(2) Radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta.

(3) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove.

Član 35.Pravo na sigurne i zdrave uvjete rada

(1) Državni službenik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada.

(2) Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje.

(3) Radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom.

Član 36.Obaveze državnog službenika i namještenika

Državni službenik i namještenik dužan je da sebe i druge ne izlaže opasnostima i pridržava se svih obaveza utvrđenih propisima o zaštiti na radu., pravilnikom o zaštiti na radu i uputstvima rukovodioca organa države službe.

Član 37.Pravilnik o zaštiti na radu

Rukovodilac organa državne službe dužan je, u roku od tri mjeseca od donošenja federalnog provedbenog propisa o načinu i uslovima procjene rizika na radnom mjestu, donijeti akt o procjeni rizika na radnom mjestu državnog službenka i namještenika i usaglasiti pravilnik o zaštiti na radu sa propisima o zaštiti na radu.

Član 38.Radnik za zaštitu na radu

Rukovodilac organa državne službe kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, sa pravima, obavezama i odgovornostima propisanim propisima o zaštiti na radu, a nakon donošenja federalnog podzakonskog akta.

Član 39.Povjerenik za zaštitu na radu

(1) U organu državne službe državni službenici i namještenici biraju ili sindikalna organizacija imenuje povjerenika za zaštitu na radu, na način i pod uslovima propisanim propisima o zaštiti na radu.

(2) Povjerenik ima prava, obaveze i odgovornosti propisane propisima o zaštiti na radu.

Član 40.Učešće sindikata

Sindikat učestvuje u uređivanju i unaprjeđivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i kolektivnim ugovorom.

Član 41.Obavještavanje predstavnika radnika i sindikata

(1) Rukovodilac organa državne službe je dužan da najmanje dva puta godišnje izvijesti povjerenika za zaštitu na radu, vijeće zaposlenika i sindikat o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je preduzeo i koje će preduzeti radi unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja.

(2) Osim redovnog obavještavanja iz stava (1) ovog člana, rukovodilac organa državne službe ima obavezu da obavještava i da se savjetuje sa predstavnicima radnika ili radnicima nakon smrtne, grupne ili teške povrede na radu, utvrđenog slučaja profesionalnog oboljenja, kao i nalaza nadležne inspekcije rada kojim je utvrđen nedostatak u primjeni mjera zaštite na radu.

Član 42.Savjetovanje i uključivanje radnika i njihovih predstavnika

Rukovodilac organa državne službe dužan je da se savjetuje sa državnim službenicima i namještenicima i uključuje ih u odlučivanje, a posebno kada se radi o:

  • a)
    raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
  • b)
    svakoj mjeri koja može značajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,
  • c)
    imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeđenje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju radnika,
  • d)
    angažovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu,
  • e)
    planiranju i organizovanju osposobljavanja radnika u oblasti zaštite na radu.

Član 43.Zabrana davanja finansijske naknade i prouzrokovanja finansijskih obaveza za državne službenike i namještenike

(1) Rukovodioc organa državne službe ne može dati financijsku ili drugu naknadu državnim službenicima i namještenicima u zamjenu za ispunjavanje zahtjeva standarda sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

(2) Mjere zaštite koje provodi rukovodioc organa državne službe i koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ne smiju državnim službenicima i namještenicima prouzrokovati finansijske obaveze.

Član 44.Postupanje u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika.

(2) Državni službenik i namještenik iz stava (1) ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako rukovodilac organa državne službe dokaže da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta.

(3) Državni službenik i namještenik, koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Član 45.Poslovi povećanim rizikom

(1) Poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika.

(2) Poslovi iz stave (1) ovog člana su:

  • a)
    poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika,
  • b)
    poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada zahtijevaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima,
  • c)
    poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke državne službenike i namještenike.

Član 46.Postupak raspoređivanja na poslove sa povećanim rizikom

Raspoređivanje na poslove koji su pravilnikom o zaštiti na radu i ugovorom o radu utvrđeni kao poslovi sa povećanim rizikom, izvršiće se u skladu sa podzakonskim aktom federalnog ministra rada, kojim se propisuje postupak za raspoređivanje radnika na te poslove, uvjete rada i zdravstveni nadzor.

Član 47.Poslovi s otežanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom

(1) Pored poslova s otežanim/posebnim uslovima rada utvrđenih posebnim zakonom, pravilnikom o radu ili posebnim pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa otežanim/posebnim uslovima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda, u skladu sa propisima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika.

(2) Poslovima sa otežanim/posebnim uslovima rada smatraju se:

poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika; poslovi sa specifičnim zahtjevima, koji u cilju bezbjednog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima; poslovi na kojima ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu.

(3) Poslovima s posebnom prirodom smatraju se poslovi:

  • a)
    poslovi koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama,
  • b)
    poslovi zemljišnoknjižnih referenata,
  • c)
    poslovi u pisarnicama sa velikim brojem predmeta,
  • d)
    arhivarski poslovi i poslovi prijema, čuvanja i izdavanja materijalnih dokaza,
  • e)
    poslovi u šalter salama suda, tužilaštva i sjedištu ministarstva Kantona,
  • f)
    poslovi sudskih izvršitelja,
  • g)
    poslovi daktilografa/sudskog, tužilačkog asistenta na ročistima na sudovima i tužilaštvima,
  • h)
    nadzor i praćenje planske dokumentacije i provedbeno informaciono-komunikacionih projekata, stručni nadzor za izgradnju, rekonstukciju, sanaciju objekata visokogradnje i niskogradnje, elektroinstalacija i mašinskih instalacija, klizišta, te stručni nadzor nad izvođenjem radova vanjskog uređenja,
  • i)
    poslovi za čije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja,
  • j)
    poslovi planiranja, razvoja i održavanja informacionog i komunikacionog sistema koje obavljaju državni službenici i namještenici,
  • k)
    poslovi pripreme, izrade i upravljanja izradom planske dokumentacije, izrade faza planske dokumentacije, izrade stručnih mišljenja u vezi s planskom dokumentacijom, vođenje projekata stručnog nadzora- projekt menadžment i poslovi kreiranja i vođenja jedinstvene prostorne baze podataka za plansku dokumentaciju na teritoriji Kantona zasnovanog na elektronskoj obradi podataka,
  • l)
    izrada prostorno planskih osnova i izrada pojedinih faza prostorno planske dokumentacije, priprema investiciono-tehničke dokumentacije za specifične poslove koje obavlja nadzorni inžinjer, te projektovanje i razvoj procesa i upravljačkih aplikacija,
  • m)
    kreiranje jedinstvene prostorne baze podataka prostorno planske dokumentacije i katastara podzemnih instalacija, održavanje baze i upravljanje procesima, razvoj i upravljanje integralnim računarskim sistemom organa uprave, upravnih organizacija i stručnih službi Kantona, uključujući infrastrukturu,
  • n)
    poslovi koji u opisu radnog mjesta podrazumijevaju pripremu, analizu, vještačenje i dokumentovanje u procesu kriminalističko-tehničkih vještačenja koje obavljaju državni službenici i namještenici.

(4) Rukovodioci organa državne službe dužni su pravilnikom o radu utvrditi radna mjesta s otežanim/posebnim uslovima rada/posebnom prirodom posla.

Član 48.Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike

Rukovodilac organa državne službe dužan je organizovati radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike: trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima je zabranjen rad na poslovima propisanim propisima o zaštiti na radu.

Član 49.Posebna zaštita žena i roditeljstva

(1) Državni službenik i namještenik - žena - majka, odnosno državni službenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug. (2) Prava iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, staratelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 50.Pravo na kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i posebno osiguranje radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika za slučajeve povrede na radu i od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa u organima državne službe, u skladu sa zakonom.

(2) Rukovodilac organa državne službe posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu državne službenike i namještenike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.

(3) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.

(4) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zaključuje rukovodilac organa državne službe za sve državne službenike i namještenike zaposlene u tom organu državne službe.

V - PLAĆE I NAKNADE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Član 51.Prava na novčana primanja

Državni službenici i namještenici ostvaruju pravo na plaće, naknade i druga materijalna primanja na radu i po osnovu rada u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom.

Član 52.Budžetsko osiguranje sredstava za plaće, naknade i druga materijalna primanja

Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga materijalna primanja državnih službenika i namještenika u organima državne službe planiraju se i osiguravaju u Budžetu Kantona Sarajevo.

Član 53.Načelo za utvrđivanje plaće

Pri određivanju iznosa plaće i naknada za državne službenike i namještenike poštivat će se načelo – ista plaća za isto radno mjesto.

Član 54.Osnovna plaća

(1) Osnovna plaća utvrđuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i ovim kolektivnim ugovorom.

(2) Dogovorena osnovica za obračun plaća ne može biti manja u odnosu na druge budžetske korisnike budžeta Kantona Sarajevo.

(3) Osnovica za obračun plaće, u pravilu, dogovara se prije usvajanje nacrta budžeta na Vladi.

(4) Ukoliko se ne postigne dogovor oko utvrđivanja osnovice za obračun plaće za naredni period, na snazi ostaje dogovorena utvrđena osnovica iz prethodnog perioda. Ovako utvrđena osnovica primjenjuje se za naredni period ili do postizanja novog sporazuma.

Član 55.Osnovna plaća

(1) Osnovna plaća ne može biti manja od 70% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Ukoliko osnovna plaća propisana Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo bude manja od 70% od prosječne plaće, državnom službeniku i namješteniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku.

(3) Usklađivanje najniže plaće vrši se u skladu sa zakonom.

Član 56.Vrijeme utvrđivanja osnovice za obračun plaće

(1) Osnovica iz člana 54. ovog kolektivnog ugovora utvrđuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.

(2) Ukoliko se Vlada i Sindikat ne dogovore o osnovici, ranije dogovorena osnovica ostaje na snazi do dogovora Vlade i Sindikata, a najduže 90 dana.

Član 57.Plaća državnog službenika i namještenika

(1) Plaća državnih službenika i namještenika utvrđuje se Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i ovim kolektivnim ugovorom.

(2) Ukoliko državni službenik i namještenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, odredit će se plaća srazmjerno vremenu provedenom na radu.

(3) Rukovodilac organa organa državne službe će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća državnog službenika i namještenika uvećava za procenat do 20%, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta pod uslovom da ima najmanje stručnu spremu radnog mjesta čije poslove obavlja.

(4) Rukovodilac organa iz stava (3) ovog člana je obavezan za svaki mjesec pojedinačno donijeti posebno rješenje državnom službeniku i namješteniku o privremenom obavljanju poslova drugog radnog mjesta.

(5) Ukoliko više državnih službenika i namještenika privremeno obavljaju poslove iz stava (3) ovog člana, ukupno uvećanje osnovne plaća državnih službenika i namještenika ne može biti veće od 20%.

Član 58.Dio plaće za prekovremeni rad, rad noćnu, za rad na dan sedmičnog odmora, za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za poslove i radne zadatke koje obavlja po pismenom nalogu rukovodioca organa državne službe:

  • a)
    za prekovremeni rad 50%,
  • b)
    za rad noću 35%,
  • c)
    za rad u dane sedmičnog odmora 30%,
  • d)
    za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici 50%.

(2) Uvećanja iz stava (1) ovog člana se međusobno ne isključuju.