Zakon o visokom obrazovanju
Na osnovu člana 12. tačka b) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br.: 1/96, 2/96 – Ispravka, 3/96 – Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skupština Kantona Sarajevo, na 54. Radnoj sjednici održanoj dana 30.8.2022. godine, donijela je
ZAKON
O VISOKOM OBRAZOVANJU
DIO PRVI: OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
(1) Ovim zakonom utvrđuju se sistem, djelatnost, vrste i principi visokog obrazovanja; opća pitanja u vezi s vrstama i ciklusima studija i diplomama koje se izdaju; položaj, organizacija i djelovanje visokoškolskih ustanova; strategija razvoja i finansiranje visokog obrazovanja; status, prava i obaveze studenata; status, prava i obaveze akademskog osoblja i drugih zaposlenih na visokoškolskim ustanovama; akademski integritet; Savjet ministarstva za visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo; obaveze i prava Kantona Sarajevo u visokom obrazovanju; nadzor organa Kantona Sarajevo nad radom visokoškolskih ustanova i druga pitanja od značaja za visoko obrazovanje u Kantonu Sarajevo.
(2) Cilj ovog zakona je stvoriti institucionalni okvir koji će omogućiti efikasan sistem visokog obrazovanja utemeljen na sinergiji nauke, digitalizacije, inovacije uz objedinjavanje infrastrukture, ljudi, inicijativa i institucija u mrežu koja integrira fizički i kibernetički prostor, omogućavajući harmoniziranje sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja, što je u skladu sa obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na osnovu relevantnih međunarodnih sporazuma.
Član 2.Upotreba rodno osjetljivog jezika
Riječi muškog ili ženskog roda upotrijebljene u ovom zakonu koriste se neutralno i odnose jednako na muški i ženski rod.
Član 3.Definicije
Sljedeći pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje:
- a)"akademija" znači organizaciona jedinica visokoškolske ustanove koja obavlja nastavnu, umjetničku, umjetničkoistraživačku i naučnoistraživačku djelatnost na području jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih naučnih/umjetničkih disciplina i osigurava njihov razvoj;
- b)"akademska godina" je jednogodišnje razdoblje čiji početak i završetak utvrđuje visokoškolska ustanova svojim akademskim kalendarom;
- c)"akademsko osoblje" znači lica koja su izabrana u akademska zvanja i učestvuju ili su angažovana u nastavnom, umjetničkom, naučnoistraživačkom ili umjetničkoistraživačkom radu na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi;
- d)"akademsko zvanje/akademska titula" znači titula koja se stječe nakon završenog određenog stepena obrazovanja. Nakon prvog ciklusa stječe se akademska titula bakalaureat/baccalaureat/bachelor s naznakom oblasti, nakon drugog ciklusa stječe se zvanje magistar sa naznakom oblasti, a nakon trećeg ciklusa stječe se titula doktora nauka/umjetnosti;
- e)"akreditacija" znači nezavisna vanjska ocjena sistema kvaliteta visokoškolske ustanove koja rezultira formalnom potvrda o usklađenosti i/ili ispunjenosti kriterija za akreditaciju, koji su u saglasnosti sa "Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Evropskom prostoru visokog obrazovanja" (ESG) i relevantnim zakonima i propisima;
- f)"bibliotečka djelatnost" znači djelatnost univerziteta koja podupire temeljnu misiju naučne i obrazovne djelatnosti Univerziteta;
- g)"ciklusi studija" znači nivoi visokoobrazovnog procesa identifikovani kao prvi ciklus – dodiplomski (baccalaureate), drugi ciklus – magistarski studij, integrisani studij i treći ciklus – doktorski studij;
- h)"članica visokoškolske ustanove" znači fakultet, akademija, visoke škola ili naučni/umjetnički institut kao organizaciona jedinica univerziteta koja izvodi nastavni, naučnoistraživački/umjetničkoistraživački i umjetnički rad u jednoj ili više obrazovnih i naučnih/umjetničkih oblasti;
- i)"diploma koju izdaje akreditovana visokoškolska ustanova" znači javna isprava kojom se dokazuje da je stečena kvalifikacija rezultat uspješno završenog ciklusa studija zasnovanog na osnovnom modelu utvrđenom za jedinstveni Evropski prostor visokog obrazovanja;
- j)"dodatak diplomi" znači javna isprava koja se izdaje i prilaže uz diplomu akreditovane visokoškolske ustanove radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija lica kojem je diploma izdata;
- k)"dualni studij" znači ciklični oblik studija koji se realizuje u saradnji s privrednim društvima/poslovnim subjektima, kao i sa vladinim i nevladinim organizacijama. U okviru ovog tipa studijskog programa izvođenje nastavnog procesa je podijeljeno između univerziteta i privrednih društava/poslovnih subjekata, vladinih i nevladinih organizacija;
- l)"Dublinski deskriptori" znače opis opštih postignuća i sposobnosti na temelju kojih se dodjeljuju diplome na završetku bolonjskog ciklusa;
- m)"Evropski sistem prenosa i akumulacije bodova (European Credit Transfer System – ECTS)" znači system opterećenja gdje 1 ECTS bod odgovara ukupnom opterećenju od 25 - 30 sati rada studenta. Zbir od 60 ECTS bodova odgovara prosječnom ukupnom angažovanju studenta u obimu 40-satne radne sedmice tokom jedne akademske godine. Ukupno angažovanje studenta se sastoji od aktivne nastave (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari i drugi oblici nastave), samostalnog rada, kolokvija, ispita, izrade završnih radova, studentske prakse i drugih vidova angažovanja;
- n)"evaluacija kvaliteta visokoškolske ustanove" znači postupak formalnog ocjenjivanja i utvrđivanja dostignutog stepena kvaliteta procesa i procedura koji se odvijaju na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi;
- o)"fakultet" znači organizaciona jedinica, članica visokoškolske ustanove koja obavlja nastavnu, umjetničku, naučnoistraživačku i umjetničkoistraživačku djelatnost u oblasti jedne ili više srodnih, odnosno međusobno povezanih naučnih disciplina i osigurava njihov razvoj i druge djelatnosti koje proizlaze iz prirode osnovne djelatnosti fakulteta u skladu sa zakonom i statutom;
- p)"institut" znači organizaciona jedinica, članica visokoškolske ustanove koja obavlja naučnoistraživačku/umjetničkoistraživačku djelatnost u skladu sa zakonom i statutom;
- r)"institut/zavod pri članici univerziteta" znači podorganizaciona jedinica koja se osniva po istoj proceduri kao i odsjek, odnosno članica, a čija se djelatnost, principi i ciljevi rada preciznije uređuju statutom visokoškolske ustanove;
- s)"integrisani studij" znači studij koji traje pet ili šest studijskih godina i vodi do stručnog zvanja magistra, odnosno doktora, a vrednuje se sa 300, odnosno 360 ECTS bodova;
- t)"interdisciplinarni studij" znači studij koji prevazilazi uobičajene i tradicionalne granice pojedinih disciplina i u kojem se koristi integrativni pristup u izgradnji spoznaja;
- u)"ishodi učenja" znači iskaz o tome šta lice koje uči/student zna, razumije i može obavljati na osnovu završenog procesa učenja, što je definisano kroz znanje, vještine i kompetencije;
- v)"izvrsnost sa svrhom" znači princip po kojem je promocija izvrsnosti i sama izvrsnost dio svih aktivnosti, procesa i timskih i pojedinačnih stremljenja, ali ona nije cilj već je rezultat i "nagrada" za napore i odanost kvalitetu kako vođstva, tako i svakog pojedinca na visokoškolskoj ustanovi;
- z)"javno predstavljeni oblik umjetničkog stvaralaštva" znači umjetničko djelo predstavljeno široj javnosti čiji su kvalitet i kompleksnost vrednovani kroz stručnu prosudbu;
- aa)"javno predstavljeni oblik umjetničkog stvaralaštva sa međunarodnim priznanjem" znači javno predstavljeni rad čiji je kvalitet verifikovan učešćem, nagradama ili priznanjima na renomiranim umjetničkim smotrama i festivalima od međunarodnog značaja, a podrazumijeva i međunarodna priznanja ostvarena za ukupno djelovanje u određenoj oblasti umjetnosti;
- bb)"katedra" znači podorganizaciona jedinica na kojoj se realizuje nastavni, umjetnički, naučnoistraživački i umjetničkoistraživački rad i koja objedinjuje više srodnih predmeta iz jedne ili više srodnih naučnih oblasti, u skladu sa zakonom i statutom;
- cc)"kompetencije" znače sposobnost primjene znanja, vještina i personalnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom učenja, kao i u privatnom i profesionalnom razvoju. U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira, kompetencije su opisane kao odgovornost i samostalnost;
- dd)"koncept odgovorno istraživanje i inovacije" (Responsible research and innovation – RRI) znači koncept koji se promovira u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja te se njegova primjena posmatra kao modernizacija visokog obrazovanja i način harmonizacije sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja. Ovaj posebni, inovativni pristup istraživanju i inovacijama podrazumijeva okupljanje svih zainteresiranih strana kojih se tiče određeni problem, odnosno predmet istraživanja i to na transparentan i interaktivan način, a s ciljem efikasnijeg i efektivnijeg oblikovanja ciljeva i rezultate istraživanja, kao i poticanja inovativnosti i razmjene ideja, a u smislu adekvatnijeg adresiranja izazova sa kojima se susreće društvo;
- ee)"mikrokvalifikacija" ima dvojako značenje:
- 1)kao oblik cjeloživotnog obrazovanja koji je promoviran od strane Evropskog prostora visokog obrazovanja u cilju jačanja fleksibilnosti studijskih programa i jačanja zapošljivosti raznolike studentske populacije. Oni služe kao platforma koja okuplja i studente koji trenutno studiraju, ali i one zainteresirane aktere koji žele da unaprijede i steknu određeni set sposobnosti i vještina koji će im omogućiti da budu konkurentniji na tržištu rada ili će služiti za ispunjenje njihovih drugih potreba. "Mikrokvalifikacija" označava kratki (mikro) integralni program sa ishodima učenja koji doprinose unapređenju vještina, kompetencija i koji omogućavaju personalni razvoj studenata. Oni mogu biti prepoznati kao dio cikličnog i necikličnog studijskog programa. Ovaj kratki program ima jasno uspostavljene ciljeve, ishode učenja, opisan način postizanja istih i način njihove provjere;
- 2)kao javna isprava kojom se potvđuje uspjeh i postignuća studenta. Ova javna isprava "mikroakreditiv" uključuje i opis sadržaja i programa, ishode učenja i kompetencije, a često im se pridružuje adekvatan broj ECTS kredita. "Mikrokvalifikacija" kao javna isprava, koja ima trajnu vrijednost, se izdaje, čuva i arhivira kao i svaka druga javna isprava;
- 1)
- ff)"moderni pristup kvalitetu" znači da kvalitet predstavlja multidimenzionalni kompleksni fenomen, te se s toga mjeri na različite načine da bi istakli njegove raznolike dimenzije. Moderni pristup kvalitetu potencira da kvalitet nastaje na "radnom mjestu" u interakciji studenata i akademskog osoblja i predstavlja kapacitet i/ili nivo sposobnosti za održivi, društveno odgovorni progres i napredak visokoškolske ustanove;
- gg)"multidisciplinarni studij" znači studij koji se organizuje kako bi se predmet podučavanja sagledavao iz perspektiva različitih disciplina pri tome zadržavajući postojeće granice disciplina;
- hh)"nastava na daljinu (online nastava)" je nastava koja podrazumijeva da se nastavnici i studenti ne nalaze fizički na istoj lokaciji, ali koriste različitu tehnologiju kao podršku interaktivnoj i dvosmjernoj komunikaciji u okviru nastavnog procesa;
- ii)"nastavni predmet" znači didaktički prerađenu i studentima prijemčiva naučna, odnosno umjetnička disciplina iz užeg naučnog polja ili grane određene naučne oblasti;
- jj)"naučna/umjetnička grana", odnosno uža naučna/umjetnička oblast znači osnovna jedinica statističke analize za istraživačku aktivnost, izdvajanje iz fondova i troškove;
- kk)"naučni rad" znači rad objavljen u priznatoj publikaciji;
- ll)"naučno/umjetničko polje" znači skup naučnih/umjetničkih grana, odnosno užih naučnih/umjetničkih oblasti koje se bave povezanim istraživačkim aktivnostima;
- mm)"naučnoistraživačka djelatnost" znači sistemski stvaralački rad na usvajanju novih znanja s ciljem podizanja općeg civilizacijskog nivoa društva i korištenje tih znanja u svim oblastima društvenog i privrednog razvoja, uključujući i razvoj tehnologije i njihovu primjenu;
- nn)"neciklično obrazovanje (cjeloživotno učenje)" znači vid obrazovanja kojim se zainteresovanim licima omogućava da dopune svoje obrazovanje, odnosno svaku aktivnost učenja tokom cijeloga života radi unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru ličnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca koje se organizira u formi kurseva, seminara i drugih vidova obrazovanja, te rezultira dodjelom certifikata;
- oo)"objavljena knjiga" znači tematski cjelovit i kompaktan recenziran naučni, stručni ili umjetnički sadržaj u štampanoj ili elektronskoj formi koji sadrži trajni bibliografski indikator;
- pp)"odgovorni nastavnici" su nastavnici koje je Vijeće organizacione jedinice utvrdilo kao nastavnika odgovornog za organizaciju i unos ocjena predmeta odgovarajućeg ciklusa studija;
- rr)"odsjek" znači podorganizaciona jedinica koja se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja i nauke/umjetnosti u jednom ili više srodnih naučnih/umjetničkih polja ili područja. Odsjek u unutrašnjoj strukturi organizacione jedinice može imati više katedri;
- ss)"organizaciona jedinica" znači sastavnica/članica visokoškolske ustanove kao što je fakultet, akademija, institut ili drugi oblik organizovanja, što se utvrđuje statutom visokoškolske ustanove;
- tt)"Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini" propisane Odlukom o usvajanju osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini ("Službene glasnik BiH", broj 31/11) predstavlja osnovu za definisanje kvalifikacija u strukturi referentnih nivoa pri čemu svaki nivo ima kombinaciju znanja, vještina i kompetencija opisanih generičkim deskriptorima;
- uu)"predstavničko tijelo studenata" znači tijelo koje zastupa i artikuliše interese studenata, te daje doprinos ostvarenju naučnih, kulturnih, akademskih i drugih društveno korisnih potreba studenata u skladu sa zakonom;
- vv)"priznanje za uspješno djelovanje u odgovarajućoj oblasti umjetnosti" znači nagrade ili priznanja ostvarena na relevantnim umjetničkim smotrama i festivalima dodijeljene isključivo za kvalitet umjetničkog djela ili ukupno djelovanje u određenoj oblasti umjetnosti, kao i pozive za učešće na renomiranim smotrama i festivalima umjetničkog stvaralaštva, te pozive za gostovanja na drugim akademijama, značajnim projektima i radionicama;
- zz)"priznata publikacija" znači naučni časopis ili zbornik naučnih radova, odnosno serijsku ili monografsku publikaciju indeksiranu u "relevantnim naučnim bazama", kao i publikacija od posebnog društvenog značaja i interesa;
aaa) "redovni student" znači student koji je obavezan prisustvovati nastavi i redovno izvršavati obaveze predviđene pravilima studiranja i drugim internim aktima visokoškolske ustanove. Redovni student može obnoviti istu godinu i ostati redovni student. Ukoliko drugi put obnovi istu godinu onda se mijenja njegov status u redovnog samofinansirajućeg studenta;
bbb) "redovni studij" znači model studiranja koji podrazumijeva potpuno prisustvo i izvršavanje svih obaveza propisanih studijskim programom;
ccc) "relevantna naučna baza" znači međunarodna referentna i citatna naučna baza sa sadržajima objavljenim u anonimno recenziranim i indeksiranim publikacijama sa liste utvrđene Smjernicama. Preciznije:
- -"referentna naučna baza" podrazumijeva bibliografske, indeksne ili naučne baze podataka sa cjelovitim tekstom sa liste utvrđene Smjernicama, a koje indeksiraju anonimno recenzirane priznate publikacij;
- -"citatna naučna baza podataka" uz bibliografski opis daje i popis referenci i citata u radovima objavljenim u indeksiranim publikacijama, te razvrstava publikacije na kategorije prema rangu faktora utjecaja;
ddd) "Normativi i standardi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo" znači dokument kojim se utvrđuju kriteriji čije ispunjavanje je neophodno za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja;
eee) "slobodni predmet/modul" znači modul koji implicira da studenti isti slušaju u slobodno vrijeme. Ovakvi moduli imaju za cilj jačanje interpersonalnih, interkulturalnih i prenosivih sposobnosti, ali često obrađuju nove moderne teme, na inovativan i drugačiji način;
fff) "Smjernice za izbor u akademska zvanja" znače opšti akt visokoškolske ustanove kojim se utvrđuju obavezujući općeprihvaćeni standardi struke koji važe za izbor u akademska zvanja. Ovaj dokument reflektira korporativnu kulturu i politiku visokoškolske ustanove, čime se definiše i nivo njenog opredjeljenja prema izvrsnosti i kvalitetu;
ggg) "Strategija razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo" znači dokument kojeg usvaja Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština) na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada), a čiji su sadržaj i svrha definisani u članu 21. ovog zakona;
hhh) "stručni studij" znači kratki ciklus studija koji traje do dvije akademske godine, a koji se završava stjecanjem stručnog zvanja iz određene stručne/naučne/umjetničke oblasti;
iii) "student" znači lice upisano na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove;
jjj) "studijska godina" je godina studija koju student upisuje u određenoj akademskoj godini;
kkk) "studijski program" znači zaokruženu cjelina učenja koja vodi ka konkretnoj kvalifikaciji. Studijski program je fleksibilan skup obaveznih i izbornih predmeta/modula čijim savladavanjem se obezbjeđuje dostizanje planiranih ishoda učenja. Studijski program može da uključuje uz predmete/module praktičan rad, studentske prakse i izradu završnog rada;
lll) "studij na daljinu" znači formalizovan sistem edukacije samofinansirajućih studenata kojim se korištenjem kompjuterskih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala osigurava pristup nastavnom procesu, što se preciznije uređuje statutom visokoškolske ustanove;
mmm) "školarina" znači udio u ukupnim troškovima studiranja;
nnn) "prva misija" aktera visokog obrazovanja je edukacija, "druga" je istraživanje, dok je "treća misija" povezana sa jačanjem njihove uloge u društvu. "Treća misija" aktera visokog obrazovanja podrazumijeva četiri dimenzije i to:
- 1)transfer tehnologija, znanja i inovacija;
- 2)društvena uključenost i inkluzija, kroz stvaranje socijalnih inovacija i učešća u različitim vrstama civilnih inicijativa;
- 3)kulturna i uključenost u procese odlučivanja i donošenja raznolikih javnih politika;
- 4)podizanje nivoa pristupačnosti i aplikabilnosti znanja kako bi različite interesne grupe mogle da ga koriste za poboljšanje kvaliteta života svih, a kroz smanjenje negativnog uticaja na okoliš i jačanje održivosti";
ooo) "umjetnička oblast" znači široka spoznajna domena vezana primarno za sadržaj tema umjetničkog istraživanja i razvoja;
ppp) "umjetničkoistraživački rad" znači istraživanje u umjetničkim oblastima na osnovu kojih nastaju nove umjetničke forme i djela, a koje uključuju i teorijske aspekte umjetnosti;
rrr) "uspješno mentorstvo na drugom ciklusu studija" znači mentorstvo okončano uspješnom odbranom završnog rada na drugom ciklusu studija i integrisanom studiju I i II ciklusa; "uspješno mentorstvo na integrisanom studiju" znači mentorstvo okončano uspješnom odbranom završnog rada;
sss) "uspješno mentorstvo na trećem ciklusu studija" znači mentorstvo koje je rezultiralo uspješnom odbranom završnog rada, odnosno doktorske disertacije;
ttt) "vanredni studij" znači model studiranja koji podrazumijeva prilagođeni nastavni plan i program te nastavni proces prilagođen prema obavezama studenata;
uuu) "vanjska ocjena sistema osiguranja kvaliteta" znači institucionalnu akreditaciju i akreditaciju studijskih programa;
vvv) "visoko obrazovanje" ima dvojako značenje:
- 1)kao sektor - označava skup društveno-ekonomskih/vladinih/nevladinih aktera, infrastrukture i institucija koje čine legislativno-institucionalni okvir koji omogućavaju odvijanje procesa visokog obrazovanja;
- 2)kao tip obrazovanja - označava obrazovanje koje se realizuje na visokoškolskoj ustanovi nakon završetka četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a koje vodi do studijskim programom predviđene akademske titule, odnosno stručnog ili naučnog/umjetničkog zvanja u skladu sa zakonom i propisima;
zzz) "visokoškolska ustanova" znači ustanova koja se bavi djelatnošću visokog obrazovanja u skladu sa zakonom;
aaaa) "vještine" znači sposobnost primjene znanja i korištenja principa "znati kako" da se izvrši određeni zadatak i da se riješi problem. U kontekstu Evropskog kvalifikacionog okvira, vještine se definišu kao kognitivne (uključuju korištenje logičkog, intuitivnog i kreativnog razmišljanja), praktične (uključujući fizičku spretnost i korištenje metoda, materijala, sprava i instrumenata) i socijalne vještine (vještine komuniciranja i saradnje, emocionalna inteligencija i druge);
bbbb) "zajednički studij" znači studij kojeg izvodi visokoškolska ustanova sa drugom domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom, institucijom ili poslovnim subjektom, kao i studij koji izvodi više organizacionih jedinicama/članica zajedno;
cccc) "znanje" znači skup činjenica, principa, teorija i praksi koje se odnose na područje rada ili izučavanja. Predstavlja rezultat usvajanja informacija, vještina i kompetencija kroz proces učenja. U kontekstu Evropskog kvalifikacionog okvira za cjeloživotno učenje, znanje se opisuje kao teoretsko i/ili činjenično.
Član 4.Visoko obrazovanje
(1) Visoko obrazovanje je djelatnost stvaranja, unapređenja, diseminacije, prenošenja i stjecanja znanja, vještina i kompetencija na visokoškolskim ustanovama koja studente po ispunjenju propisanih uslova studija vodi do predviđene akademske titule, odnosno do stručnog ili naučnog/umjetničkog zvanja predviđenog propisima.
(2) Akteri visokog obrazovanja pored nastave/obrazovanja i istraživanja, koje su njihove osnovne misije, dužni su razvijati i tzv. "treću misiju" koja podrazumijeva da oni odgovorno preuzmu ulogu vođe u stvaranju modernog društva i to kroz kombinaciju služenja i zalaganja u zajednici, a sve u cilju postizanja visokog stepena uključenosti svih interesnih društvenih grupa, kao i dostizanja globalnih ciljeva održivog razvoja.
Član 5.Poseban opšti i javni interes
(1) Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnog opšteg i javnog interesa za Kanton Sarajevo i bosanskohercegovačko društvo.
(2) Univerzitet u Sarajevu je visokoškolska ustanova od posebnog opšteg i javnog interesa za Kanton Sarajevo i bosanskohercegovačko društvo.
Član 6.Visokoškolske ustanove
Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visokoškolske ustanove u skladu s ovim zakonom.
Član 7.Ciljevi visokog obrazovanja
Ciljevi visokoškolskog obrazovanja su naročito:
- a)pokretanje stvaranja modernog društva zasnovanog na znanju,
- b)stvaranje "autentičnog mislioca" koji će biti sposoban da uči cijeli život, prihvata neizvjesnost i rizik, te teži biti aktivni građanin koji produktivno i sarađivački doprinosi održivom razvoju zemlje;
- c)stvaranje, unapređenje, diseminacija i prenošenje naučnih, umjetničkih i stručnih znanja, vještina i kompetencija shodno zahtjevima ciklusa visokoškolskog obrazovanja;
- d)obrazovanje stručnog kadra u skladu s potrebama društvene zajednice;
- e)razvoj i unapređivanje nauke i umjetničkog stvaralaštva;
- f)nediskriminatoran pristup visokom obrazovanju;
- g)olakšanje pristupa visokom obrazovanju za sve zainteresirane, s ciljem poticanja raznolikosti studentske populacije;
- h)omogućavanje i pospješivanje procesa cjeloživotnog učenja;
- i)razvoj individualnih i društvenih stvaralačkih kompetencija;
- j)podizanje svijesti o značaju umjetnosti, kulturne baštine i njenog očuvanja;
- k)internacionalizacija visokog obrazovanja preko kreiranja i realizacije međunarodnih studijskih programa, međunarodnih projekata, mobilnosti nastavnika, nenastavnog osoblja i studenata, a koja treba omogućiti intenzivnu i propulzivnu razmjenu ideja i znanja, što će rezultirati povezivanjem nosilaca svih aktivnosti visokog obrazovanja unutar Bosne i Hercegovine i na međunarodnom nivou;
- l)promocija nauke, umjetnosti i struke na međunarodnom nivou.
Član 8.Principi visokog obrazovanja
(1) Visoko obrazovanje se zasniva na sljedećim principima:
- a)akademske slobode i autonomija visokoškolskih ustanova;
- b)učenje i podučavanje usmjereno na studenta;
- c)zabrana diskriminacije, poštovanje ljudskih prava i uvažavanje građanskih sloboda;
- d)nulta stopa toleracije korupcije, nepotizma, mobinga i plagijarizma;
- e)jedinstvo nastavnog i naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada i njihovo sistematsko povezivanje sa inovativnom djelatnošću, uz zaštitu intelektualne svojine u procesima transfera znanja;
- f)akademski integritet;
- g)praćenje i ocjenjivanje svih procesa kako bi efikasno upravljali rizicima, a preko korektivnih i preventivnih mjera obezbijedili stalno unapređenje odvijanja svih procesa;
- h)promoviranje dostupnosti informacija, transparentnosti i sljedivosti u obavljanju svih poslova i procesa;
- i)promoviranje koncepta "odgovornog istraživanja i inovacija";
- j)promoviranje koncepta održivosti, društvene odgovornosti i smanjenja negativnih efekata po okoliš;
- k)otvorenost visokoškolskih ustanova prema javnosti, lokalnim zajednicama i organima javne vlasti;
- l)usklađivanje s Evropskim prostorom visokog obrazovanja;
- m)poticanje izvrsnosti u nastavi, nauci i umjetnosti, što će omogućiti efikasnije ispunjavanje "treće misije" svih aktera visokog obrazovanja;
- n)poticanje inovativnosti i preduzetništva;
- o)mobilnost učesnika u visokom obrazovanju;
- r)kreiranje kulture kvaliteta kroz efikasne i efektne sisteme upravljanja kvalitetom;
- s)ravnopravnost visokoškolskih ustanova;
- t)učešće studenata u upravljanju i odlučivanju na visokoškolskim ustanovama, posebno u pitanjima koja se tiču organizacije nastave, kvaliteta i efikasnosti studiranja;
- u)ravnopravnost spolova i poticanje inkluzije ugroženih grupa.
(2) Važenje i sadržaj principa visokog obrazovanja mogu biti ograničeni isključivo zakonom.
(3) Način ostvarivanja principa visokog obrazovanja određuje se zakonom, podzakonskim aktima i općim aktima visokoškolske ustanove.
Član 9.Akademske slobode
Učesnici u procesu visokog obrazovanja uživaju slobodu naučnoistraživačkog i umjetničkoistraživačkog rada, kao i umjetničkog stvaralaštva, objavljivanja i javnog predstavljanja naučnih rezultata i umjetničkih dostignuća, određivanja metoda prezentacije nastavnih sadržaja, javno iznošenje stavova, izbora studijskih programa i saradnje, a da se time ne izlažu opasnosti od gubitka statusa koji imaju u visokoškolskoj ustanovi. Akademske slobode podrazumijevaju i individualiziranu odgovornost za postignuća i kvalitet.
Član 10.Autonomija i samouprava
(1) Autonomija obuhvata naročito slobodu visokoškolske ustanove na:
- a)uređenje unutrašnje organizacije;
- b)pravo na donošenje statuta i drugih općih akata;
- c)odlučivanje o studijskim programima i programima cjeloživotnog obrazovanja;
- d)finansijsku autonomiju;
- e)upravljanje imovinom;
- f)upravljanje intelektualnom svojinom;
- g)pravo na odlučivanje o prihvatanju projekata i o međunarodnoj saradnji;
- h)ostale oblike autonomije.
(2) Akademska samouprava obuhvata naročito:
- a)pravo na razvijanje, usvajanje i realizaciju studijskih programa, naučnoistraživačkih i umjetničkih projekata;
- b)pravo na utvrđivanje pravila studiranja i uslova upisa studenata;
- c)pravo na izbor akademskih, upravnih i rukovodnih tijela;
- d)dodjelu zvanja nastavnom i drugom osoblju;
- e)pravo na upravljanje resursima.
(3) Autonomija i akademska samouprava se vrše na etički i društveno odgovoran način i uz poštovanje zakonom utvrđenih obaveza i prava visokoškolskih ustanova.
Član 11.Nepovredivost akademskog prostora
(1) Objekti i prostori visokoškolskih ustanova su nepovredivi.
(2) Bez odobrenja rektora univerziteta, dekana organizacione jedinice, direktora visoke škole ili lica koje su oni posebno ovlastili, policija i drugi organi za gonjenje i sprečavanje krivičnih djela ne smiju ući u objekte i prostore visokoškolskih ustanova, osim u slučaju kada imaju validan sudski nalog.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, u slučaju krivičnog djela koje je u toku, policija i drugi organi gonjenja mogu preduzeti neophodne mjere, s tim da o izvršenim radnjama odmah obavijeste upravu visokoškolske ustanove.
(4) Policija i drugi organi gonjenja ne mogu pretraživati objekte i prostore visokoškolskih ustanova bez prisustva rektora univerziteta, dekana organizacione jedinice, direktora visoke škole ili lica koje oni ovlaste osim u slučaju da se oni bez opravdanog razloga nisu odazvali blagovremenom pozivu.
Član 12.Akademski integritet
Akademski integritet je sistem etičkog, društveno odgovornog i kolegijalnog djelovanja učesnika u visokom obrazovanju kojim se unapređuje društvena uloga visokog obrazovanja, dostojanstvo svih učesnika i profesija u visokom obrazovanju, očuvanje i razvoj moralnih vrijednosti akademske zajednice i društva kao cjeline, te jača odgovornost svih članova akademske zajednice prema društvu.
Član 13.Pristup visokom obrazovanju
(1) Pristup visokom obrazovanju imaju sva lica koja su završila četverogodišnju srednju školu u Bosni i Hercegovini, kao i lica koja su završila srednju ili odgovarajuću školu u inostranstvu sa srednjoškolskom obrazovnom ispravom koja daje pristup visokom obrazovanju u zemlji u kojoj je stečena.
(2) Pristup visokom obrazovanju ne može biti ograničen direktno ili indirektno na osnovu spola, rodnog identiteta, rase, seksualne orijentacije, fizičkog ili drugog nedostatka, bračnog stanja, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog porijekla, veze s nekom nacionalnom zajednicom, imovine, broja godina ili nekog drugog statusa.
Član 14.Ravnopravnost i zabrana diskriminacije
(1) U obavljanju svoje djelatnosti visokoškolske ustanove osiguravaju zaštitu i promicanje jednakosti bez diskriminacije po bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi (zaštićenom svojstvu) kao što su: rasa ili etnička pripadnost ili boje kože, spol, jezika, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračnog ili porodični status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, seksualna orijentacija ili po nekom drugom ličnom svojstvu, položaju ili okolnosti.
(2) Visokoškolske ustanove osiguravaju jednakost u mogućnostima i tretmanu svom osoblju i studentima i jednak tretman svih organizacionih jedinica u vršenju utvrđenih ovlaštenja.
(3) Diskriminacijom se smatra svako različito postupanje ukoliko nema razumno i objektivno opravdanje, odnosno ukoliko ne slijedi zakoniti cilj ili ako nema razumnog odnosa proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi postići.
Član 15.Zabrana političkog organizovanja i djelovanja
(1) Unutar visokoškolske ustanove nije dozvoljeno političko organizovanje i djelovanje.
(2) Rektor, direktor visoke škole, dekani, direktori instituta, prorektori i prodekani u sastavu visokoškolske ustanove ne mogu obavljati funkcije u organima izvršne i zakonodavne vlasti, političkim strankama i sindikalnim organizacijama za vrijeme trajanja mandata.
(3) Za vrijeme trajanja mandata, lica iz stava (2) ovoga člana ne mogu biti birana ili imenovana na funkcije u organe izvršne i zakonodavne vlasti, političkim strankama i sindikalnim organizacijama.
DIO DRUGI: SAVJET MINISTARSTVA ZA VISOKO OBRAZOVANJE KANTONA SARAJEVO
Član 16.Savjet ministarstva za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo
(1) Radi ostvarivanja i unapređenja društvenih interesa u visokom obrazovanju, nauci i cjelokupnominovacionom sistemu te njihovog međusobnog povezivanja, odnosno radi izgradnje modernog ekosistema visokog obrazovanja osniva se Savjet ministarstva za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Savjet).
(2) Savjet djeluje kao savjetodavno tijelo u oblasti visokog obrazovanja.
Član 17.Sastav i mandat Savjeta
(1) Savjet čini:
- a)šest predstavnika iz naučnih i umjetničkih grupacija Univerziteta u Sarajevu;
- b)tri predstavnika ostalih univerziteta sa sjedištem u Sarajevu;
- c)predstavnici prvog, drugog i trećeg ciklusa, te integrisanog ciklusa studija koje bira i delegira studentski parlament javne visokoškolske ustanove;
- d)predstavnik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine;
- e)dva predstavnika Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo);
- f)dva člana Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.
(2) Mandat članova Savjeta traje dvije godine.
(3) Sastav članova Savjeta odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova.
Član 18.Imenovanje i razrješenje članova Savjeta
(1) Članove Savjeta imenuje i razrješava ministar za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) na prijedlog ustanova, odnosno institucija iz člana 17. stav (1) ovog zakona.
(2) Članovi Savjeta delegiraju se iz institucija navedenih u članu 17. stav (1) ovog zakona u skladu sa statutom visokoškolske ustanove ili odgovarajućim aktom institucije.
(3) Predstavnike Ministarstva imenuje ministar.
(4) Član Savjeta se razrješava istekom mandata, a može biti i prijevremeno razriješen prije isteka mandata na koji je delegiran i to:
- a)na lični zahtjev;
- b)na prijedlog tijela koje predstavlja u Savjetu, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove ili odgovarajućim aktom institucije.
(5) Izabrani predstavnici u zakonodavnoj vlasti, nosioci funkcija u izvršnoj vlasti, članovi rukovodnih organa političkih stranaka, članovi upravnog odbora i rukovodioci u visokoškolskim ustanovama ne mogu biti članovi Savjeta.
(6) Pravilnik kojim se precizira postupak imenovanja i razrješenja članova Savjeta, kao i druga pitanja vezana za rad Savjeta, donosi ministar.
Član 19.Nadležnost Savjeta
Savjet, na zahtjev Ministarstva, vrši analize, daje preporuke i mišljenja vezana za oblast visokog obrazovanja Kantona Sarajevo, daje obavezujuće mišljenje na Smjernice predložene od strane Senata visokoškolskih ustanova te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.
Član 20.Rad i funkcionisanje Savjeta
(1) Rad Savjeta je javan.
(2) Način izbora predsjedavajućeg i njegovog zamjenika, imenovanje i razrješenje članova te rad i funkcionisanje Savjeta precizno se uređuju poslovnikom o radu Savjeta.
(3) Administrativno-tehničke poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.
DIO TREĆI: STRATEGIJA RAZVOJA I FINANSIRANJE VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA
Poglavlje I. Strategija razvoja visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo
Član 21.Strategija razvoja visokog obrazovanja
(1) Vizija i misija visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo predstavljaju polazište za definisanje Strategije razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo koja je usklađena sa odgovarajućim strategijama razvoja Kantona Sarajevo, i drugim razvojnim strategijama u Bosni i Hercegovini.
(2) Strategijama razvoja iz stava (1) ovog člana utvrđuju se glavni pravci razvoja, ciljevi, načini zadovoljavanja potreba za poboljšanje visokoobrazovane komponente ljudskog kapitala, smanjenje "digitalnog jaza", te poticanje transfera tehnologija i inovacija, kao i unapređenje ekonomije, kulture i društva, promocija ravnopravnosti spolova i eliminacija predrasuda, običaja, stereotipnih uloga osoba muškog i ženskog spola i svih drugih praksi naziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, a u pravcu uključivanja u Evropski prostor visokog obrazovanja, te dostizanja globalnih ciljeva održivog razvoja. Strategija uključuje stratešku analizu stanja, jasno definisanu viziju, misiju, prioritete, ciljeve, indikatore ostvarenja, mjere i plan aktivnosti, budžet, odgovorne institucije i pojedince, upravljanje rizicima, kao i plan praćenja i evaluacije implementacije strategije, te druga relevantna pitanja u vezi s djelatnošću visokog obrazovanja.
(3) Prijedloge strategije razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo priprema Ministarstvo u konsultaciji sa visokoškolskim ustanovama i širom akademskom zajednicom, socijalnim partnerima, poslodavcima i javnosti, dostavlja Vladi radi davanja saglasnosti.
(4) Ministarstvo imenuje Komisiju stručnjaka za ocjenu prilagođenosti Strategije razvoja visokog obrazovanja potrebama Kantona Sarajevo, Bosne i Hercegovine, kao i savremenim globalnim trendovima u visokom obrazovanju, ekonomiji i društvenom razvoju. Komisija priprema izvještaj i daje mišljenje o prilagođenosti Strategije razvoja visokog obrazovanja potrebama Kantona Sarajevo, Bosne i Hercegovine, kao i savremenim globalnim trendovima u visokom obrazovanju, ekonomiji i društvenom razvoju.
(5) Sastav članova Komisije iz stava (4) ovog člana odražvat će ravnopravnu zastupljenost spolova.
(6) Strategiju donosi Skupština, na prijedlog Vlade.
Član 22.Praćenje realizacije strategija
(1) Ministarstvo imenuje tim za praćenje i evaluaciju realizacije Strategije razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo i o tome izvještava Vladu, u predviđenim vremenskim intervalima.
(2) Sastav tima iz stava (1) ovog člana odražvat će ravnopravnu zastupljenost spolova.
(3) Izvještaji o ostvarivanju strategije obavezno sadrže prijedloge preventivnih i korektivnih mjera koje je potrebno preduzeti radi otklanjanja uočenih problema ili prepreka za uspješno ostvarivanje strategije. Ove prijedloge usvaja Ministarstvo
(4) Periodični izvještaji o implementaciji Strategije razvoja visokog obrazovanja moraju biti javno dostupni na internet stranici visokoškolske ustanove.
Član 23.Strategije razvoja visokoškolskih ustanova
(1) Visokoškolske ustanove obavezno donose strategije razvoja za petogodišnji period.
(2) Strategije razvoja visokoškolske ustanove iz stava (1) ovog člana utvrđuju glavne pravce razvoja i ciljeve visokoškolske ustanove, uzimajući u obzir strategije Kantona Sarajevo i druge razvojne strategije u Bosni i Hercegovini, te globalne trendove razvoja visokog obrazovanja. Strategija uključuje stratešku analizu stanja, jasno definisanu viziju, misiju, prioritete, ciljeve, indikatore ostvarenja, mjere i plan aktivnosti, budžet, odgovornost za realizaciju, upravljanje rizicima, kao i plan praćenja i evaluacije implementacije strategije, te druga relevantna pitanja u vezi s djelatnošću visokoškolske ustanove.
(3) Strategije razvoja visokoškolske ustanove iz stava (1) ovog člana dostavljaju se Ministarstvu.
(4) Upravni odbor visokoškolske ustanove prati realizaciju strategije razvoja visokoškolske ustanove i izvještaj dostavlja Ministarstvu.
(5) Izvještaji o ostvarivanju strategije obavezno sadrže prijedloge preventivnih i korektivnih mjera koje je potrebno preduzeti radi otklanjanja uočenih problema ili prepreka za uspješno ostvarivanje strategije.
(6) Periodični izvještaji o implementaciji Strategije razvoja visokoškolske ustanove iz stava (1) ovog člana moraju biti javno dostupne na internet stranici visokoškolske ustanove.
Član 24.Poticanje razvoja visokog obrazovanja
(1) Kako bi se obezbijedio razvoj visokog obrazovanja u skladu sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja i strategijama razvoja javnih visokoškolskih ustanova u Kantonu Sarajevo kreira se poseban Sporazum o razvoju institucionalne i/ili istraživačke infrastrukture i opremljenosti (u daljem tekstu Sporazum). Sporazum potpisuju Vlada i javna visokoškolska ustanova, i to na rok od pet godina, a njegova realizacija se finansira iz Budžeta Kantona Sarajevo i drugih izvora. Realizacija Sporazuma se bliže propisuje podzakonskim aktom koji na prijedlog Ministarstva usvaja Vlada.
(2) Iz Budžeta Kantona Sarajevo i drugih izvora osiguravaju se sredstva koja će se putem javnog konkursa dodjeljivati ANUBiH, istraživačkim institutima, visokoškolskim ustanovama, članicama visokoškolske ustanove, nastavnom i istraživačkom osoblju za poticanje:
- a)internacionalizacije djelovanja i uključivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja;
- b)međunarodnog umrežavanja i mobilnosti studenata, nenastavnog i nastavnog osoblja;
- c)razvoja potencijala u izdavačkoj djelatnosti, i to publikovanje knjiga/monografija, časopisa od nacionalnog značaja, kao i časopisa koji imaju potencijal da budu prihvaćene i/ili su već u relevantnim bazama podataka;
- d)umjetničke djelatnosti i umjetničkoistraživačkog rada;
- e)publikacije radova u relevantnim naučim bazama i za organiziranje/učešće na međunarodnim kongresima i/ili simpozijima;
- f)razvoja istraživačkih potencijala kroz podršku mladim istraživačima i uključenje studenata u istraživanja;
- g)inovacija i razvojnih istraživanja sistema visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo ili u okviru visokoškolskih ustanova;
- h)analize unutrašnjeg osiguranja kvaliteta visokog obrazovanja;
- i)realizacije specifičnih strateških ciljeva razvoja visokog obrazovanja koje odredi Skupština;
- j)razvoja studentskog aktivizma;
- k)studentskog naučno-istraživačkog i umjetničko-istraživačkog rada;
- l)projekata od važnosti za studentske sportske i kulturne aktivnosti.
(3) Prijedlog iznosa sredstava iz stava (1) ovog člana i kriterije raspodjele priprema Ministarstvo uz konsultacije sa visokoškolskim ustanovama, a utvrđuje ga Vlada posebnim aktom.
Poglavlje II. Finansiranje visokoškolskih ustanova
Član 25.Finansiranje visokoškolskih ustanova
(1) Visokoškolske ustanove se mogu finansirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu nezavisnost djelovanja i autonomiju.
(2) Osnovne vrste prihoda koje ostvaruju visokoškolske ustanove su:
- a)prihodi od školarina prvog ciklusa studija;
- b)prihodi od školarina drugog ciklusa studija;
- c)prihodi od školarina integrisanog studija prvog i drugog ciklusa studija koji se realizuju u okviru visokoškolske ustanove;
- d)prihodi od realizacije naučno-nastavnog procesa na III ciklusu studija;
- e)prihodi od akademskog, stručnog, specijalističkog, dualnog, interdisciplinarnog, transdisciplinarnog i multidisciplinarnog studija koji se realizuju u okviru visokoškolske ustanove samostalno ili sa drugom domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom, institucijom ili poslovnim subjektom.
(3) Dodatne vrste prihoda koje ostvaruju visokoškolske ustanove su prihodi od: realizacije kurseva, seminara, pripremne nastave, ljetnih/zimskih škola, te različitih oblika necikličnog i cjeloživotnog obrazovanja; naučnoistraživačke, umjetničkoistraživačke, naučne, umjetničke, ekspertsko-konsultantske i stručno-konsultantske djelatnosti; naučnoistraživačkih i umjetničkoistraživačkih projekata; tekućih transfera drugih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija; donacija pravnih i fizičkih lica; legata, poklona i zavještanja; stručnih projekata, stručnih ekspertiza, stručnih skupova; tehnoloških centara, programa, projekata i slično; domaćih i međunarodnih programa i projekata; postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija i ekvivalencije javnih isprava; autorskih prava, patenata i drugih prava intelektualne svojine; izdavačke djelatnosti; ostalih djelatnosti prodaje proizvoda i usluga koji su rezultat naučne, umjetničke i stručne djelatnosti (hostinga, domene, telekomunikacija i web usluga itd.); pružanja zdravstvenih i stomatoloških usluga i usluga edukativnog zdravstva, te realizacije zdravstvene i veterinarske djelatnosti, odnosno djelatnosti laboratorija, instituta, poliklinika i klinika; prodaje otpadnog materijala; izdavanja i korištenja imovine; realizacije pedagoškog obrazovanja i svih oblika permanentnog obrazovanja; učestvovanja studenata u troškovima studija; drugih izvora u skladu sa zakonom i registrovanom djelatnošću; te ostalih akademskih i naučnih, umjetničkih i istraživačkih aktivnosti.
(4) Prihodi iz st. (2) i (3) ovog člana koje ostvaruje visokoškolska ustanova utvrđuju se na način propisan zakonom i drugim propisima.
(5) Korištenje finansijskih sredstava, u skladu s finansijskim planom i propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja i finansijskog poslovanja, odgovoran je rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole, dekan/direktor članice univerziteta i upravni odbor visokoškolske ustanove u skladu s ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove.
Član 26.Izvori prihoda javne visokoškolske ustanove
(1) Sredstva za obavljanje osnovne djelatnosti na javnim visokoškolskim ustanovama i članicama univerziteta osiguravaju se iz Budžeta Kantona Sarajevo i obavljanjem registrovane djelatnosti.
(2) Sredstvima iz stava (1) ovog člana finansiraju se plate i naknade zaposlenih, u skladu s propisima kojim se uređuju plate zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja, kolektivnim ugovorom, te normativima i standardima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.
(3) Sredstvima iz Budžeta Kantona Sarajevo osiguravaju se uslovi za nastavni, umjetnički, stručni, naučnoistraživački, umjetničkoistraživački i istraživački rad, odnosno:
- a)opreme koja omogućava obavljanje registrovane djelatnosti;
- b)uređenog prostora i potrebnog materijala za obavljanje nastavne, naučne, stručne i umjetničke djelatnosti;
- c)u punom iznosu finansira realizaciju nastavnog procesa/vježbe, odnosno tehničko osoblje pri laboratorijskim vježbama;
- d)dostupnosti informaciono-komunikacijskih tehnologija (informatička oprema);
- e)zaštitne radne odjeće;
- f)opreme i uslove za studiranje studenata sa invaliditetom u punom iznosu;
- g)sredstava potrebnih za obavljanje nastavnog procesa izvan prostora visokoškolske ustanova, a u skladu s usvojenim studijskim programom rada visokoškolske ustanove;
- h)osnovne literature, stručnih časopisa i ostale bibliotečke građe;
- i)članarine u međunarodnim strukovnim organizacijama pristupa i
- j)korištenja relevantnih baza podataka.
(4) Sredstvima iz Budžeta Kantona Sarajevo sufinansiraju se:
- a)troškovi naučnoistraživačkog i umjetničkog rada;
- b)troškovi materijala i usluga;
- c)troškovi za nabavku stalnih sredstava;
- d)programi i projekti studentskih organizacija;
- e)međunarodne razmjene studenata i akademskog osoblja.
(5) Finansiranje javnih visokoškolskih ustanova vrši se putem Budžeta Kantona Sarajevo, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br.: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18,11/19 i 99/19) i Zakonom o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br.: 26/16 i 3/20).
(6) Cjenovnik usluga, upisnina i drugih troškova studija na javnim visokoškolskim ustanova utvrđuje upravni odbor visokoškolske ustanove uz prethodnu saglasnost Vlade.
Član 27.Vlastiti prihodi javnih visokoškolskih ustanova
(1) Javna visokoškolska ustanova može ostvariti vlastite prihode na način i po postupku koji ne ometa obavljanje djelatnosti i iz izvora koji ne utječu na njihovu nezavisnost djelovanja i autonomiju.
(2) Sredstva koja javna visokoškolska ustanova i članica univerziteta ostvari, izuzev prihoda iz člana 25. stav (2) tač. a), b) i c) ovog zakona, predstavljaju vlastiti prihod javne visokoškolske ustanove i članice univerziteta, a uplaćuju se u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br.: 33/16, 89/16, 9/17, 33/17, 67/17, 9/18, 27/18, 55/18, 105/18, 18/19, 41/19 i 98/19).
(3) Sredstva iz člana 25. stav (2) tač. d) i e) ovog zakona, kao i sredstva iz člana 25. stav (3) ovog zakona pripadaju visokoškolskoj ustanovi, odnosno članici univerziteta koja ih je ostvarila, i koriste se u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, statutom i općim aktima javne visokoškolske ustanove, te usvojenim finansijskim planom visokoškolske ustanove.
(4) Stjecanje i korištenje vlastitih prihoda preciznije se uređuju statutom i općim aktima javne visokoškolske ustanove, koji na prijedlog senata donosi upravni odbor.
Član 28.Sufinansiranje naučnoistraživačke/umjetničkoistraživačke djelatnosti
(1) Osnivač osigurava dio sredstava za sufinansiranje razvoja naučnoistraživačkog i umjetničkoistraživačkog rada na javnim visokoškolskim ustanovama u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/16).
(2) Osnivač visokoškolske ustanove osigurava dio sredstava za finansiranje časopisa, knjiga i drugih publikacija koje čine rezultat naučnoistraživačkog i umjetničkoistrživačkog rada vidljivim i dostupnijim.
Član 29.Finansiranje rada studentskog parlamenta javne visokoškolske ustanove
(1) Funkcionisanje, rad i sufinansiranje rada studentskog parlamenta javne visokoškolske ustanove vrši se u skladu sa Zakonom o studentskom organizovanju na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/10), statutom i općim aktima javne visokoškolske ustanove.
(2) Statutom i općim aktom javne visokoškolske ustanove utvrđuju se obaveze studentskog parlamenta u odnosu na utrošak sredstava iz stava (1) ovog člana.
(3) Sredstvima iz Budžeta Kantona Sarajevo sufinansirat će se programi i projekti studentskih organizacija i dio troškova za rad studenstkih organizacija.
Poglavlje III. Školarine i druge naknade
Član 30.Školarine i druge naknade na visokoškolskim ustanovama
(1) Odluku o visini školarine i drugih naknada u kojima student učestvuje donosi upravni odbor visokoškolske ustanove.
(2) Visokoškolska ustanova je dužna objaviti visinu školarine i svih drugih naknada koje snosi student najkasnije sedam dana prije objave konkursa za upis studenata.
(3) Školarinu studenti javnih visokoškolskih ustanova uplaćuju obročno u toku studijske godine, posebno za svaki semestar.
(4) Statutom i općim aktom visokoškolske ustanove preciznije se utvrđuju kategorije, kriteriji i uslovi u kojima su studenti oslobođeni od plaćanja školarine.
Član 31.Školarine i druge naknade na javnim visokoškolskim ustanovama
(1) Na prijedlog senata, upravni odbor uz prethodnu saglasnost Vlade, utvrđuje visinu školarine, upisnine i drugih naknada koje su studenti obavezni plaćati za usluge koje visokoškolske ustanove i članice univerziteta pružaju studentima u svim statusima i na svim ciklusima studija.
(2) Visina školarine iz stava (1) ovog člana može biti različita za članice javne visokoškolske ustanove i u okviru njih za različite studijske programe.
(3) Studenti iz kategorije djece šehida i poginulih boraca, djece ratnih vojnih invalida, djece dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja, kao i djece bez oba roditelja, a koji imaju prijavljeno prebivalište u Kantonu Sarajevo, oslobođeni su plaćanja školarine, odnosno školuju se na teret Budžeta Kantona Sarajevo.
(4) Lice sa utvrđenim stoprocentnim invaliditetom ima pravo upisati se na javnu visokoškolsku ustanovu u statusu studenta oslobođenog od plaćanja školarine, bez mogućnosti da ovaj status izgubi, na bilo kojem studijskom programu svih ciklusa studija pod uslovom da je:
- a)položilo prijemni ispit;
- b)sposobno obavljati praktične zadatke u nastavi;
- c)steklo pravo upisa na odgovarajući ciklus studija i
- d)dostavilo dokaz nadležne institucije o statusu lica sa invaliditetom i procentu invaliditeta.
(5) Student koji plaća školarinu i prvi put je upisan u tekuću godinu i koji je položio sve ispite iz tekuće školske godine i prema postignutom prosjeku iz prethodne studijske godine spada u 20% studenata sa najvišim prosjekom, oslobođen je plaćanja školarine za nastavak studija na tom ciklusu.
(6) Studenti iz stava (3) ovog člana su oslobođeni plaćanja školarine ukoliko drugi put za redom nisu upisali neku od narednih godina studija.
(7) Svojim zaključkom, a najkasnije 30 dana prije početka upisa u novu školsku godinu, Skupština Kantona Sarajevo na prijedlog Vlade, može utvrditi dodatne kriterije i uslove za oslobađanje od plaćanja školarine ili gubitak statusa studenta oslobođenog od plaćanja školarine za studente prvog i drugog ciklusa studija, te integrisanog studija prvog i drugog ciklusa studija koji se realizuju u okviru javne visokoškolske ustanove.
Član 32.Utvrđivanje broja studenata na javnim visokoškolskim ustanovama
(1) Javna visokoškolska ustanova predlaže Vladi broj i strukturu studenata za upis u prvu godinu prvog i drugog ciklusa studija te prvu godinu integrisanog studija prvog i drugog ciklusa studija.
(2) Svojom odlukom Vlada utvrđuje broj studenata za upis u prvu godinu prvog i drugog ciklusa studija te integrisanog studija prvog i drugog ciklusa studija, javne visokoškolske ustanove i članice univerziteta u okviru studijskih programa, za koje se troškovi školarine u potpunosti ili djelimično finansiraju iz Budžeta Kantona Sarajevo, odnosno koji su oslobođeni od plaćanja školarine od strane Vlade.
(3) Odlukom iz stava (2) ovog člana Vlada odobrava i broj studenata koji finansiraju svoj studij ili čiji studij finansiraju drugi subjekti, vodeći računa da taj broj ne može biti veći od broja studenata za koji javna visokoškolska ustanova i članica univerziteta, odnosno studijski program mogu osigurati realizaciju nastavnog procesa u skladu s normativima i standardima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.
(4) Broj studenata iz stava (2) ovog člana određuje se u skladu sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja Kantona Sarajevo, kao i normativima i standardima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.
(5) Visokoškolska ustanova može upisati i veći broj kandidata koji su ispunili formalne uslove za upis od broja predviđenog odobrenim planom upisa uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, a uz dokaz da će se realizacija studijskog programa odvijati u skladu sa standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.
(6) Javna visokoškolska ustanova, odnosno članica univerziteta ima pravo za broj kandidata koje oslobodi plaćanja troškova školarine u skladu sa članom 31. st. (3) i (4) ovog zakona proširiti broj studenata koje upisuje u prvu godinu studija kandidatima koji ispunjavaju formalni uslov za upis, i to u statusu studenata koji finansiraju svoj studij.
(7) U skladu sa statutom i općim aktima, senat javne visokoškolske ustanove utvrđuje broj studenata na III ciklusu studija, stručnom, specijalističkom, interdisciplinarnom, multidisciplinarnom i transdisciplinarnom studiju koji se u okviru visokoškolske ustanove realizuju sa drugom domaćom ili stranom visokoškolskom ustanovom, institucijom ili poslovnim subjektom te pripremne nastave, ljetnih/zimskih škola, kao i različitih oblika necikličnog i cjeloživotnog obrazovanja.
DIO ČETVRTI: VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Poglavlje I. Vrste i djelatnost visokoškolskih ustanova
Član 33.Vrste visokoškolskih ustanova
(1) Visokoškolska ustanova se može osnovati kao univerzitet ili kao visoka škola.