OPĆINA ILIJAŠ - OPĆINSKO VIJEĆE
Odluka o usvajanju Regulacionog plana"Junakovac"
Na osnovu člana 21. stav 4. i člana 25 stav 8. Zakona o prostornom uređenju Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te odredbama člana 23. i člana 55. Statuta Općine Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 20/09, 46/18), Općinsko vijeće Ilijaš, na sjednici održanoj dana 20.09.2022. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA"JUNAKOVAC"
Član 1.
Utvrđuje se Regulacioni plan "Junakovac" (u daljem tekstu: Plan).
Član 2.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.
Tekstualni dio sadrži:
- -Postojeće stanje i projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline sa namjenom površina i urbanističko-tehničkim uvjetima za izgradnju u okviru Plana
- -Odluku o provođenju Plana
Grafički dio sadrži:
- -Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:
- -karta 1.- Izvod iz Prostornog plana područja posebnih obilježja zaštićeni pejsaž "Bijambare"
- -karta 2.- Ažurna geodetska podloga
- -karta 3.- Inžinjersko-geološka karta
- -karta 4.- Postojeće stanje - Namjena, spratnost i kategorija objekata
- -karta 5.- Posjedovno stanje
- -karta 6.- Planirana namjena površina
- -karta 7.- Urbanističko rješenje - Razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću
- -karta 8.- Mreža građevinskih i regulacionih linija
- -Idejno rješenje saobraćaja.
- -Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda.
- -Idejno rješenje elektroenergetike i javne rasvjete.
- -Idejno rješenje hortikulture.
- -Idejno rješenje TK mreže.
Član 3.
Po jedan primjerak ovjerenog Plana nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u Općini Ilijaš i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01/1-02-2120-8a/22
20. septembra 2022. godine
Ilijaš
Predsjedavajuća
Općinskog vijeća
Alma Omerović, s. r.
REGULACIONI PLAN "JUNAKOVAC"
Direktor
Faruk Muharemović, Mr. dipl. ing. arh.
Sarajevo, august 2022. godine
|
NOSILAC PRIPREME PLANA: |
NAČELNIK OPĆINE ILIJAŠ |
|
NOSILAC IZRADE PLANA: |
ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO |
|
FAZA URBANIZAM: |
|
|
RUKOVODILAC SEKTORA ZA DETALJNU PLANSKU DOKUMENTACIJU I TEHNIČKU PRIPREMU: |
ZINA RUŽDIĆ, dipl. ing. arh. |
|
ODGOVORNI PLANER:
|
ZINAIDA KADRIBEGOVIĆ, dipl. ing. arh. |
SADRŽAJ:
TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE R.P. "JUNAKOVAC":
UVOD
1. POSTOJEĆE STANJE
1.1. Prirodni uslovi
1.2. Stvoreni uslovi
2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE
4. NAMJENA POVRŠINA
5. SAOBRAĆAJ
6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
7. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI
GRAFIČKI PRILOZI:
A. POSTOJEĆE STANJE
1 Izvod iz Prostornog plana područja posebnih obilježja zaštićeni pejsaž "Bijambare" 1:10000
2. Ažurna geodetska podloga 1:1000
3. Inženjersko-geološka karta 1:1000
4. Postojeće stanje 1:1000
5. Posjedovno stanje 1:1000
B. PROJEKCIJA RAZVOJA
6. Planirana namjena površina 1:1000
7. Urbanističko rješenje - Razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću 1:1000
8. Mreža građevinskih i regulacionih linija 1:1000
UVOD
Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Junakovac" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Općinsko vijeće Ilijaš, na sjednici održanoj 31.05.2018. godine, što je objavljeno u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 24/18.
Navedenom Odlukom obuhvaćeno je zemljište ukupne površine od 21,8 ha.
Cilj izrade Plana je:
- Razvoj cjelokupnog zaštićenog pejsaža Bijambare, kao strateško opredjeljenje Kantona Sarajevo;
- Postojeće i planirane kapacitete zaštićenog područja staviti u funkciju razvoja selektivnog, a prostoru primjerenog oblika turizma i naučno-istraživačkog rada uz mogućnost istraživanja na terenu;
- Sanacija izvorišta Junakovac.
1. POSTOJEĆE STANJE
Analiza postojećeg stanja rađena je na osnovu obilaska terena i ankete provedene na terenu, kao i na osnovu Elaborata o inženjerskogeološkim i geotehničkim osobinama terena.
1.1. Prirodni uslovi
Elaborat o inženjerskogeološkim i geotehničkim osobinama terena za potrebe izrade Plana urađen je od strane firme "GEOTEHNOS" d.o.o. Sarajevo, 2019. godine.
Geološke i geomehaničke karakteristike terena su utvrđene na osnovu terenskih i laboratorijskih istraživanja. Izvršene su 4 sondažne bušotine čiji se rezultati te rezultati laboratorijskih ispitivanja mogu naći u Elaboratu o inženjersko - geološkim i geomehaničkim osobinama terena za potrebe izrade Regulacionog plana "Junakovac".
Geografski položaj
Istražni prostor se nalazi sjeveroistočno od grada Sarajeva, na Nišićkoj visoravni u mjestu Borak, na padinskom i u manjoj mjeri zaravnjenom terenu te administrativno pripada općini Ilijaš. Prostorni obuhvat se prostire na nadmorskim visinama u rasponu od 937,00 do 1033,20 m.
Geomorfološke karakteristike terena
Na istražnom predmetnom području zastupljene su tvorevine donjeg trijasa (T1) i srednjeg trijasa ladinske starosti (T22). Od donjotrijaskih sedimenata najzastupljeniji su kvarcni pješčari, zatim se javljaju liskunoviti pješčari, konglomerati, glinci i pjeskoviti glinci, dok se rijetko i podređeno u vidu manjih i većih sočiva javljaju krečnjaci i dolomiti. Kvarcni pješčari su često liskunoviti, nekad su krupnozrni s fragmentima preko 2,00 mm, kada prelaze u sitnozme konglomerate. Imaju psamitsku strukturu i masivnu teksturu. Boje su bijele, žućkaste, šarene i crvene. U većem dijelu istraživanog područja donjotrijaski sedimenti (T1) su "prekriveni" kvartarnim eluvijalno-deluvijalnim i u manjem dijelu glinovito-muljevito - pjeskovito-drobinasto aluvajlnim nanosima potoka Bjelila i Duboki potok.
Prema genetskim tipovima izdvojene su dvije kategorije reljefa i to padinski eroziono - denudacioni reljef i fluvio-akumulacioni reljef. Padinski eroziono - denudacioni reljef ima dominantnu zastupljenost na istraživanom području, karakterizira ga morfološka raščlanjenost i razbijenost ali se odlikuje i tektonskom deformabilnošću stijenskih masa i heterogenošću litoloških članova promjenljivih kvalitativnih i kvantitativnih odlika. Padina je često neujednačenog pravolinijskog pada, djelimično strmog, stepenastog ili konkavnog oblika. Fluvio - akumulacioni reljef je zastupljen na sjeveroistočnom dijelu predmetnog obuhvata. Odlika ovog reljeta je zaravnjen teren, koji je nastao fluvijalno-akumulacionim procesima Dubokog i Bjelila potoka.
Vodopropusne sredine intergranularne poroznosti izdvojene su u okviru kvartarnih aluvijalnih tvorevina predstavljene materijalima zaglinjenog pijeska (lb), te eluvijalno-deluvijalnim tvorevinama izgrađenim od rastresitih humusno-pjeskovitih glina. U kategoriju slabovodopropusnih sredina spadaju pjeskovite gline (la), muljevito-pjeskovite gline (lc), pjeskovite gline sa ulomcima drobine (2b), te materijali raslabljenog geološkog supstrata predstavljeni slabovezanim pješčarima (3c) i pjeskovitim glinama sa ulomcima krupnozrne drobine rožnaca (3a). Podzemne vode u ovim materijalima su male izdašnosti, lutajućeg ocjednog tipa, a njihovo prisustvo u glinovitom materijalu značajno devalvira njihova geomehanička svojstva. Vodonepropusne sredine predstavljene su materijalima geološkog supstrata, odnosno rožnaca (4a) i glinca (4c) koji ima ulogu podinske hidrogeološke berijere. Neposredno izvan istražnog prostornog obuhvata nalazi se potok Bjelila koji je stalni i najznačajniji površinski tok. U okviru istražnog prostora konstatovana su dva površinska toka. Prvi i najznačajniji stalni vodeni tok je Duboki potok koji se ulijeva u potok Bjelila, neposredno izvan istražnog područja. Drugi vodeni tok se ulijeva u Duboki potok, znatno je manje izdašnosti i nije poznato da li je stalni ili povremeni.
Stabilnost terena
Navedeni lokalitet karakteriše uslovno stabilan teren (UST) koji su izgrađeni od eluvijalno- deluvijalnog i aluvijalnog pokrivača. U prirodnim uslovima i suhom stanju pri duboko spuštenim nivoima podzemnih voda tereni ove kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima preovlažavanja, zavodnjavanja i izvođenja zemljanih radova može doći do pojave otkidanja i klizanja zemljanog materijala preko supstrata.
Seizmičnost terena
Na širem prostoru oko Sarajeva postoji više seizmotektonskih blokova sa specifičnim mehanizmom i karakterom kretanja. Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor jeste 7° MCS.
Klimatske karakteristike
Ovaj prostor spada u prvu i drugu klimatsku kategoriju što znači da ima manje povoljnu do tolerantnu klimu. Osnovni mikroklimatski parametri su:
|
- Srednja godišnja temperatura |
9,1°C |
|
|
- Srednja godišnja maksimalna temperatura |
15,1°C |
|
|
- Srednja godišnja minimalna temperatura zraka |
3,6°C |
|
|
- Apsolutna maksimalna temperatura |
39,2°C |
|
|
- Apsolutna minimalna temperatura |
-30,2°C |
|
|
- Period vegetacije (t5°C) |
247 dan |
|
|
- Prosječni datum početka vegetacionog perioda |
20. mart |
|
|
- Prosječni datum završetka vegetacionog perioda |
15. novembar |
|
|
- Prosječni datum prvog mraza |
15.X |
|
|
- Prosječni datum posljednjeg mraza |
25.IV |
|
|
- Srednji datum prvog dana sa snježnim pokrivačem |
26.XI |
|
|
- Srednji datum posljednjeg dana sa snježnim pokrivačem |
01.IV |
|
|
- Prosječna dužina vegetacionog perioda |
216 dana |
|
|
- Prosječni godišnji broj dana sa padavinama |
152 dana |
|
|
- Srednja godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka |
77 |
|
|
- Srednja godišnja količina padavina |
965 1/m2 |
|
|
- Dominanti pravac vjetra je iz sjevernog kvadranta |
8,4% |
1.2. Stvoreni uslovi
Građevinski fond unutar obuhvata Plana utvrđen je putem ankete provedene na terenu, gdje je evidentirano ukupno 29 objekata, od čega je:
- stambenih objekata 15,
- objekata društvene infrastrukture 9,
- poslovnih 9,
- komunalnih 1
Pored toga, evidentirana su i: 2 temelja, i 2 devastirana objekata.
Po kategoriji, objekti su svrstani od IV do V kategorije, gdje je:
- objekata IV kategorije 1,
- objekata V kategorije 24.
Spratnost objekata kreće se od P do P+l+Pt.
- Tlocrtna površina objekata
- stambeni 622 m2
- društvena infrastruktura - 1 416 m2
- komunalni objekti 9 m2
- temelji, objekti u izgradnji, devastirani objekti 135 m2
UKUPNO tlocrtna površina:- 2 183 m2
- Bruto građevinska površina
- stambeni 1 047 m2
- društvena infrastruktura 2 326 m2
- komunalni objekti 9 m2
- temelji, objekti u izgradnji, devastirani objekti 135 m2
UKUPNO BGP: 3 517m2
- Procenat izgrađenosti (Pi) 1,00 %
- Koeficijent izgrađenosti 0,016
Putem ankete na terenu utvrđeno je da na ovom području nema stalnog stanovništva. U postojećim vikend objektima, u punom kapacitetu može biti cca 45 stanovnika.
2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
Prostornim planom područja posebnih obilježja zaštićeni pejsaž "Bijambare", članom 66. Odluke o provođenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 23/09), utvrđena je obaveza izrade Regulacionog plana "Junakovac".
Izradom Regulacionog plana "Junakovac" zadržana su osnovna opredjeljenja iz plana višeg reda.
Područje Prostornog plana podijeljeno je u tri zaštićene zone, od kojih je prva zaštićena zona, zona najčvršće zaštite.
Obuhvat Regulacionog plana "Junakovac", nalazi se u drugoj i trećoj zaštićenoj zoni.
Mjere zaštite za obuhvat II zone zaštite:
- zabrana sječe drveta osim sanitarne sječe
- zabrana lova i ribolova
- zabrana sakupljanja ljekovitih biljaka
- zabrana prikupljanja primjeraka divlje flore i faune
- zabrana namjernog unošenja invazivnih vrsta
- zabrana masovnog saobraćaja putničkim automobilima
- zabrana izgradnje u zonama postojećih vrela
- zabrana svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti namjenu zone
Mjere zaštite u trećoj zaštićenoj zoni su usmjerene na očuvanje prve i druge zaštićene zone i održavanje izvornog stanja, a obuhvataju zabranu privrednih i drugih aktivnosti koje nisu u skladu sa statusom zaštićenog područja.
2.1. Šuma i šumsko zemljište
Na Drugu zaštićenu zonu (pufer), uspostavljenu prevashodno s ciljem zaštite vrijednosti Prve zaštićene zone, odnosi se samo nužna sanitarno-higijenska sječa (sanitarna sječa). Zabranjuje se sakupljanje ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva osim za vlasnike privatnih posjeda (po zakonu dozvoljene količine).
Za Treću zaštićenu zonu poduzimati ograničene i kontrolisane zahvate s ciljem zaštite, uređenja i unapređenja stanja. Postizanjem stanja, koje po svim karakteristima odgovara stanišnim uslovima, poduzimati mjere preborne sječe.
Za površine šuma i šumskog zemljišta (unutar Prve i Druge zaštićene zone) sa rekreativnim sadržajima provoditi mjere zaštite koje se odnose na biološke sisteme, a koje su kompatibilne sa mjerama zaštite zona sanitarne zaštite. Površine redovno čistiti i održavati bez ugrožavanja osnovne namjene u bilo kom smislu. Na površine šuma i šumskog zemljišta unutar namjene "sport i rekreacija" odnose se samo sanitarne mjere zaštite.
2.2. Poljoprivredno zemljište
Površine nešumskih ekosistema obuhvataju površine koje se po osnovu vrijednosti flornih elemenata moraju štititi i površine čije se korištenje usmjerava na neki oblik poljoprivredne proizvodnje organizovane po principu organske proizvodnje tj. proizvodnje koja uvažava principe koji će osigurati zaštitu svih vrijednosti područja i osigurati određene proizvode za ličnu potrebu korisnika/vlasnika površina.
U Drugoj zaštićenoj zoni isključuje se svaki oblik korištenja poljoprivrednih površina osim košenjem održavanja površina livada. Površine u Trećoj zaštićenoj zoni se mogu koristiti na način kojim se ne ugrožava spektar vrijednosti područja.
2.3. Stanovanje
Planom precizirane površine za stanovanje (lokalitet Junakovac, lokalitet Borak), uz postojeće građevine, pružaju mogućnost interpolacije novih građevina na neizgrađenim površinama. Prestruktuiranjem građevinskog fonda i unapređenjem kvaliteta stanovanja upotpunit će se turistička ponuda posmatranog područja. Lokalitet Junakovac, kojeg čini grupacija kuća za odmor uz potok Junakovac i Bijela nalazi se u Drugoj zaštićenoj zoni, što ograničava prostorno širenje i izgradnju novih građevina. Budući razvoj ovog lokaliteta prevashodno se usmjerava na podizanje kvaliteta stanovanja.
U Trećoj zaštićenoj zoni, na površini namijenjenoj za stanovanje, moguća je sanacija i rekonstrukcija građevina, kao i nova izgradnja, dogradnja i na doziđivanje prema slijedećim urbanističko-tehničkim uslovima: BGP građevine do 100,00 m2, visine max 3 etaže (suteren+prizemlje+sprat ili prizemlje+sprat+potkrovlje). Za pojedinačne objekte u drugim namjenama (locirane disperzno u prostoru) dozvoljena je rekonstrukcija i sanacija postojećih građevina i obnova devastiranih građevina u prvobitnim gabaritima. Oblikovanje i materijali u skladu sa ambijentom, po uzoru na autentičnu arhitekturu lokalnog podneblja.
2.4. Društvena infrastruktura
Zona društvene infrastrukture, planirana je na lokalitetu Borak.
Izgradnja objekata društvene infrastrukture, kapacitetima i arhitekturom mora obezbijediti očuvanje prirodnih vrijednosti okruženja.
2.5. Sport i rekreacija
Lokalitet Borak nalazi se unutar Treće zaštićene zone. Ovaj prostor će se dijelom urediti kao sportsko - rekreativna površina sa mogućnošću trasiranja staza za pješačenje, trim staza, staza za trčanje i otvorenih rekreativnih površina (tenis, badminton, odbojka i sl.) u onoj mjeri koliko to dozvoljava konfiguracija terena kao i mogućnost za razvoj rekreacijskog i selektivnog turizma (planinarenje, pješačke rute, seoski i eko turizam i sl.). Ove sportsko- rekreativne površine bi ujedno služile i bile kompatibilne sadržajima turističke ponude grupacije građevina Borak, kao segmenta razvoja seoskog turizma na cijelom području Bijambara.
2.6. Turistički kapaciteti
Turistički kapaciteti su planirani u okviru građevinskog zemljišta (formiranje turističko - ugostiteljskih punktova, rekreativnih sadržaja, smještajnih kapaciteta, opremanje turistički atraktivnih područja sa terenima za sport i rekreaciju).
2.7. Uređenje otvorenih površina
Otvorene rekreativne površine su mjesta na kojima je moguće kretanje i zadržavanje posjetilaca i izletnika. Zauzimaju površine unutar namjena šumskog, poljoprivrednog zemljišta i zone sanitarne zaštite i ne predstavljaju građevinsko zemljište. Korištenje ovih prostora uključuje: šetnju, odmor, okupljanje, edukaciju, fotografisanje i druge rekreativne aktivnosti. Prostor opremiti mobilijarom u materijalima i formi pripadajućeg okruženja. Dozvoljeno je: postavljanje klupa, grupacija za sjedenje, zaštitne ograde, posuda za smeće, kabina sa suhim toaletima, dalekozora, informativnih tabli, putokaza i ostalog sličnog mobilijara. Svi elementi uređenja se tretiraju kao "planinski" mobilijar, postavljeni i korišteni uz uslov nenarušavanja prirodnog ambijenta.
2.8. Uslovi građenja saobraćajnica
Za saobraćajnice unutar Druge i Treće zaštićene zone moguća je savremena kolovozna konstrukcija.
3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE
Prilikom definisanja koncepta prostornog uređenja unutar predmetnog obuhvata, poštovana su usmjerenja za uređenje prostora koja su data smjernicama za izradu Plana, ograničenja iz plana višeg reda Prostornog plana područja posebnih obilježja zaštićeni pejsaž "Bijambare", ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 23/09) i iz Odluke o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište Junakovac ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 49/17 i 45/18).
Koncept prostorne organizacije ovog Plana, zasniva se prevenstveno na obezbjeđenju urbanističkih i planskih preduslova u kontekstu razvoja cjelokupnog zaštićenog pejsaža "Bijambare", sa aspekta dozvoljenih aktivnosti.
Svi sadržaji predviđeni Planom predstavljaju ponudu za jednodnevne izletnike i goste stacionirane na samom lokalitetu.
Cilj je opremanje dijela zaštićenog pejsaža "Bijambare", aktivnošću čovjeka, uz maksimalno očuvanje autohtonog ambijenta nedirnute prirode, sa minimalnim intervencijama u cilju formiranja nužnog građevinskog fonda i infrastrukture u cilju privođenja zemljišta krajnjoj namjeni.
3.1. Zone građevinskog zemljišta
Lokalitet Junakovac
U zoni građevinskog zemljišta na lokalitetu Junakovac, gdje egzistira postojeće vikend naselje, isto je zadržano, uz mogućnost rekonstrukcije par devastiranih objekata, te interpolacijom tri nova na praznim parcelama k. č. 884/1, 884/2 i 896, do kojih ima i obezbjeđen pristup, a koje su dio ove cjeline unutar planiranog građevinskog zemljišta. Planirano građevinsko zemljište odnosi se na zonu definisanu sa jugozapadne strane pristupnog puta. Uski pojas sjeveroistočno od puta kroz koji prolazi i Duboki potok, nije angažovan za izgradnju i ostaje u zoni šume i šumskog zemljišta kako je definisano i Prostornim planom područja posebnih obilježja zaštićeni pejsaž "Bijambare".
Gabariti i spratnost ovih objekata su u skladu su sa okolnim objektima. Na parceli k.č. 882, koja je u privatnom vlasništvu, te je vlasnik imao smjernice i zahtjeve vezane za istu, planirana su dva identična vikend objekta, koji se nalaze izvan (poljoprivredno zemljište), ali uz granicu planiranog građevinskog zemljišta, i čine logično zaokruženje ove cjeline.
Predviđeno je ograđivanje Prve zaštitne zone izvorišta Junakovac čvrstom i sigurnom Ogradom visine ne manje od 2 m, u skladu sa Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište Junakovac ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 49/17).
4. NAMJENA POVRŠINA
Konceptom prostorne organizacije, a unutar granica Regulacionog plana "Junakovac" definisane su sljedeće namjene zona:
- zona društvene infrastrukture - lokalitet Borak 2,75 ha
- zona vikend naselja - lokalitet Junakovac 3,01 ha
- zona prirodnog krajolika u funkciji rekreacije 14,62 ha
- zona saobraćajne infrastrukture 0,45 ha.
5. SAOBRAĆAJ
Postojeća saobraćajnica kojom se pristupa sa istoka obuhvata prema postojećem vikend naselju Junakovac, predviđena je za rekonstrukciju, i na dijelu, za izmještanje izvan Prve zaštitne zone izvorišta Junakovac, također u skladu sa Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište Junakovac ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 49/17).
Postojeći put kojim se pristupa sa jugozapada Etno begovom selu, također je predviđen za rekonstrukciju te produžen do kraja kompleksa gdje je predviđena okretnica.
Ostale saobraćajnice se zadržavaju u postojećem stanju.
Parkiranje se predviđa na postojećim površinama koje se već koriste, bez asfaltiranja istog.
Glavna pješačka komunikacija povezuje završetak pristupne saobraćajnice Etno sela, i pristupnu saobraćajnicu vikend naselju Junakovac. Planirana je u širem gabaritu, kako bi istom mogao proći i električni voz, te na taj način povezati sadržaj Etno sela sa ulaznom partijom Bijambara.
6. KOMUNALNA I ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Neophodnu komunalnu i elektroenergetsku infrastukturu za normalno funkcionisanje planiranih sadržaja u tehničkom pogledu je moguće obezbijediti iz postojećih ili planiranih kapaciteta što je predmet detaljne razrade u posebnim separatima Plana, na način da se u potpunosti obezbijedi zaštita prirodne sredine.
Obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, kao i udaljenost od gasne mreže (zbog koje se separat toplifikacije i gasifikacije za ovaj Plan neće raditi), zagrijavanje objekata i priprema tople sanitarne vode, će se obezbijediti individualnim sistemima. Kao primarni energent za proizvodnju toplotne energije se mogu koristiti obnovljivi izvori energije, gasovita goriva, električna energija, tečna i čvrsta goriva koja moraju ispunjavati određene zahtjeve za kvalitet definisane Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS.
7. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI
Definisanjem prostora u granicama Plana dobiveni su sljedeći urbanističko-tehnički pokazatelji:
- Ukupna površina obuhvata 21,8 ha
- Ukupan broj stanovnika/korisnika cca. 100
- Gustina naseljenosti 4,5 st/ha
- Ukupna tlocrtna površina objekata 3.438 m2
- Ukupna bruto građevinska površina objekata 5.982 m2
- Procenat izgrađenosti (Pi) 1,57%
- Koeficijent izgrađenosti 0,027