Program izvođenja obavezne, preventivne, sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo 2023.-2025. godine
PROGRAM
IZVOĐENJA OBAVEZNE, PREVENTIVNE, SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO 2023.-2025. GODINE
1. UVOD
Program izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo 2023.-2025. godine (u daljem tekstu: Program deratizacije) definira i utvrđuje sve najznačajnije elemente borbe protiv štetnih glodara kao što su: potreba suzbijanja glodara sa stanovišta zdravstvene zaštite, program i plan deratizacije, izbor rodenticida - preparata za uništavanje glodara, oblik i vrste mamaka, način kontrole glodara, način praćenja kvalitete provođenja deratizacije, uslove koje treba da zadovolji odabrani izvođač deratizacije, način evaluacije.
Deratizacija je skup mjera i postupaka koji se provode u svrhu smanjenja populacije štetnih glodara - štakora, miševa i mišolikih glodara, a obavezna preventivna sistematska deratizacija predstavlja opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti.
Obavezna preventivna sistematska deratizacija je skup različitih mjera koje se poduzimaju sa ciljem smanjenja populacije štetnih glodara ispod praga štetnosti - smanjenjenja broja glodara na biološki održivi nivo, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara, a koji su prirodni rezervoari i prenosioci uzročnika zaraznih bolesti ili skladišne štetočine.
Obavezna preventivna sistematska deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodara na površinama, u prostoru i/ili objektima. Zbog toga preventivna deratizacija ima veliki epidemiološko- higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti ljudi i životinja.
Pored velikog higijensko-epidemiološkog efekta, obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom se smanjuju velike štete koje glodari nanose privredi. Procijenjeno je da jedan štakor uništi i po desetak kilograma hrane u toku godine, te da je broj štakora 50 do 100% veći od broja stanovnika gradova, dok je u selima još veći. U zemljama u razvoju broj štakora je oko 5 puta veći od broja ljudi.
U lovu za hranom pacov je u stanju da savlada i najteže prepreke. Prilikom traganja za hranom i/ili vodom ili radi oštrenja i održavanja svojih karakterističnih sjekutića, tzv. glodnjaka koji trajno rastu, on uništava i predmete koji mu ne služe za ishranu (papir, tkanina, koža, guma, drvo, električni i ptt kablovi). U stanju je da pregrize aluminijsku pločicu debljine od 4 cm. Smatra se da su za veliki broj požara, za koje se nije mogao utvrditi uzrok, bili odgovorni pacovi koji su nagrizajući instalacije izazvali kratke spojeve.
Po svojim osobinama (lukavstvo, radoznalost, snalažljivost, velika moć razmnožavanja, opreznost, sposobnost adaptacije, izvanredno razvijen njuh i pokretljivost) pacov zauzima jedno od prvih mjesta među neprijateljima čovjeka. Nabrojene osobine otežavaju suzbijanje i uništavanje pacova.
Unatoč činjenici da pacovi (štakori) postoje od najstarijih vremena, borba za njihovo suzbijanje još uvijek traje. Deratizacija je, dakle, stara koliko i ljudska svijest o preživljavanju i dominaciji u prirodi.
Glodari oštećuju biljke i uskladištenu hranu biljnog porijekla, napadaju domaće životinje i uništavaju hranu animalnog porijekla.
Velike štete koje nanose glodari mogu se protumačiti njihovim visokim potencijalom razmnožavanja i stoga velikom brojnošću u povoljnim uslovima kao i velikom aktivnošću koja se, uz ostalo, manifestira i velikom potrebom za hranom. Velika proždrljivost glodara uzrokovana je lošim mehanizmom termoregulacije u njihovom tijelu, zbog čega su im potrebne velike količine energije, odnosno hrane. Tako npr. poljski miš svakog dana pojede više hrane nego što je težak, a poljska voluharica 100 do 350% više hrane nego je teška.
1.1. Vrste štetnih glodara zastupljene na našem području
Glodari su rašireni u cijelom svijetu. Na području Kantona Sarajevo, kao i na ostalim područjima u BiH, pa i u nama susjednim zemljama, dominiraju:
- -crni štakor (Rattus rattus)
- -sivi, smeđi ili kanalski ili štakor selac (Rattus norvegicus)
- -kućni miš (Mus musculus)
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom ove tri vrste štetočina treba svesti na biološki održivi nivo, kako ne bi mogli da dovedu do štetnih efekata, bilo direktno ili indirektno. Osnovni cilj je sprječavanje nastanka zaraznih bolesti za koja su glodari rezervoari ili prenosioci. Tu spadaju sljedeće bolesti: kuga, virusne hemoragijske groznice, hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, leptospiroza, tularemija, murini tifus, toksoplazmoza, tripanosomijaza, lišmanijaza, salmoneloza, trihineloza, bolest štakorskog ugriza - Sodoku, bjesnoća itd.
Pored uklanjanja rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom se smanjuju ili potpuno eliminišu ekonomske i privredne šteta koje nastaju uništavanjem i onečišćenjem hrane, oštećenjem kablova, namještaja, knjiga. Važno je pomenuti da se, takođe, sprječava kontaminacija površina, prostora i objekata fecesom i urinom glodara.
1.2. Karakteristike prisutnih glodara na našem području
1.2.1. SIVI PACOV (RATTUS NORVEGICUS)
Sivi pacov je izuzetno lukav glodar, inteligentan, oprezan, koji svoja legla pravi u zemlji, skladištima, na tavanima i u podrumima. Posebno u jesen i zimi, seli u zgrade i kanale i tako preživljava vremenski period sa niskim temperaturama.
Ovaj štakor koji se naziva i Selac, ima veliku pokretljivost i prisutan je u mnogim prostorima gdje žive ljudi, te na svim mogućim mjestima gdje ima hrane. Veoma je plodan i koti se 3 do 5 puta godišnje, a ponekad okoti 6 do 12 mladih.
1.3. CRNI PACOV (RATTUS RATTUS)
Crni pacov živi u magacinima hrane, zapuštenim dijelovima kuća, najčešće na tavanima, u toplovodima i pored kuhinja. Jede sve do čega dođe. Ima dobru reproduktivnu sposobnost, koti se 3 - 5 puta godišnje, a broj mlađih varira od 5 - 10, pa se ova vrsta glodara bez preventivne deratizacije ne može staviti pod nadzor.
U nedostatku hrane prokopava i temelje kuća i naseljava se neposredno uz čovjeka. Vrlo su proždrljivi, pa jedan pacov godišnje pojede preko 12 kilograma hrane i proizvede oko 2 kg izmeta, što uz veliku štetu izaziva i zagađenje hrane i prostora.
Živi oko 18 mjeseci i za taj period može dobiti čak nekoliko stotina potomaka.
Dobro se prilagođava svim životnim prilikama, što mu omogućava preživljavanje i opstanak i u ekstremnim uslovima. Hrani se otpacima ljudske hrane koja sadrži bjelančevine koja daje više energije. Ne boji se ljudi.
1.4. KUĆNI MIŠ (MUS MUSCULUS)
Kućni miš se brzo razmnožava, a godišnje ima 4 legla sa po 5 - 12 mladih koji su spolno zreli sa 2 mjeseca. Većinom naseljava tavanske prostore u kućama ili objektima kolektivnog stanovanja.
Zbog naprijed navedenog nameće se potreba redovne obavezne preventivne sistematske deratizacije bazirane na visoko standardiziranim programima i planovima izvođenja.
Potpuno biološko istrebljenje glodara je nemoguće, pa se mjere deratizacije provode stalno i trajno, kako bi se unaprijedilo zdravlje stanovništva prevenirajući zarazne bolesti uzrokovane mikroorganizmima čiji su prenosioci glodari.
1.3. Bolesti koje prenose glodari
Sve bolesti koje prenose glodari se po vrsti uzročnika mogu podijeliti na:
- -Bakterijska oboljenja - tularemija, bruceloza, tuberkuloza, leptospiroza, salmoneloza;
- -Virusna oboljenja - hemoragična groznica, bjesnilo, slinavka i šap, rikecioze;
- -Parazitarna oboljenja - trihineloza, lajšmanijaza, kokcidioza;
- -Protozoarna oboljenja - toksoplazmoza, amebijaza, sarkocistoza;
- -Gljivična oboljenja - različiti oblici dermatomikoza i trihofitija.
2. MJERE ZAŠTITE I NADZOR NAD POPULACIJOM ŠTETNIH GLODARA
Obaveza provođenja obavezne, preventivne, sistematske deratizacije, kao opće mjere u sprečavanju pojave zaraznih bolesti, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), a obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom se, u smislu ovog Programa, smatra primjena hemijskih metoda i sredstava za uništavanje štetnih glodara, koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su rezervoari i mogući izvor infekcije.
Najmasovnije prisustvo glodara je u naseljima sa većim brojem ljudi, sa razvijenom infrastrukturnom mrežom i objektima u kojima je intenzivna privredna proizvodnja i promet roba, pošto u takvim sredinama imaju dobre uslove za skloništa, ishranu i razmnožavanje.
Preventivne mjere infestacije mješovitim glodarima podrazumijevaju postupke koji se preduzimaju u cilju sprječavanja pristupa glodara hrani i vodi. To su građevinsko-tehničke mjere kojima se onemogućava ulazak i održavanje glodara u ljudske nastambe, a podrazumijevaju ugradnju sifona i prepreka u kanalizacionom sistemu, zatvaranju svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija i slično.
Opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju privrednu djelatnost i u djelatnostima u području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne zaštite, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, sporta i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda, deponijama za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prijevoza, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima, te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Po metodi i ciljevima rada obavezna preventivna sistematska deratizacija spada u preventivnu mjeru uništavanja glodara koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su njihovi rezervoari. Provođenje preventivne deratizacije svake godine na području Kantona Sarajevo ima za cilj prevenciju zaraznih bolesti koje se prenose glodarima, a time i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, očuvanje okoline i smanjenje ekonomske i drugih šteta od strane glodara.
U izboru metoda rada koriste se smjernice provođenja kontrole glodara u urbanim područjima koje su usvojene kao dio strategije za 21. vijek u razvijenim zemljama Evropske unije, te se uvođenjem ovih smjernica u Program deratizacije poboljšava kvalitet uspjeha i efikasnost deratizacije, te unaprijeđuju metode prećenja izvođenja i evaluacije.
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te Odluka o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/13, 23/16 i 7/17, 42/19) određuju izvođenje obavezne preventivne sistematske deratizacije, radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, poboljšanja općih higijenskih uslova za život, zaštite čovjekove sredine i smanjenja ekonomskih šteta koje uzrokuju glodari.
Programom deratizacije utvrđuju se još:
- -zakonski i podzakonski akti na osnovu kojih se vrši deratizacija
- -osnovne karakteristike Kantona Sarajevo
- -biološke karakteristike, vrste i kontrola glodara, što je značajno za pripremu plana izvođenja deratizacije na području Kantona Sarajevo
- -indikatori monitoringa za praćenje kvalitete deratizacije i donošenje odluke o provođenju interventne preventivne sistematske deratizacije
- -prioritetne lokacije
- -vremenski periodi izvođenja deratizacije u kalendarskoj godini
- -plan izvođenja deratizacije
- -izrada plana izvođenja deratizacije
- -mjere sigurnosti
- -druga pitanja od interesa za uspješno izvršenje deratizacije na području Kantona Sarajevo.
Program deratizacije sačinjen je prema standardima i ciljevima sistematske deratizacije koji se provode u zemljama EU, dok se metodologija odvija u nekoliko faza rada, koje podrazumijevaju sanitarno higijenske mjere i hemijske mjere uništavanja glodara.
2.1. Sanitarno - higijenske mjere u zaštiti od invazije glodara
Uspjeh svake deratizacije ključno ovisi o sanaciji okoliša, pošto striktno provedena sanacija predstavlja najmanje 60% dugoročnog uspjeha svake provedene deratizacije. Zbog toga su ove mjere preduslov i sastavni dio svake deratizacije.
Navedene mjere imaju za cilj da se stvore uslovi koji će umanjiti ili potpuno isključiti mogućnost naseljavanja glodara u raznim objektima i/ili na otvorenim površinama, a ukoliko do njega dođe da im se uskrate osnovni uslovi opstanka. Pošto su ove mjere sastavni i nerazdvojivi dio ukupnog deratizacijskog procesa, potrebno je:
- -Spriječiti nekontrolisano odlaganje čvrstih/krutih otpadnih materija ("divlje deponije"), organskog otpada (uginule životinje, sadržaj septičkih jama, ostaci hrane iz industrije i domaćinstva) koji je potrebno prekrivati zemljom (zakopavati), spaljivati ili na drugi način učiniti nedostupnim glodarima;
- -Osigurati dovoljan broj kontejnera za odlaganje čvrstih materija i njegovo redovno pražnjenje, čišćenje i dezinfekciju;
- -Sanirati napuštene površine obrasle korovom, pošto su to potencijalna staništa glodara;
- -Redovno održavati vodovodne instalacije kako bi se izbjeglo stvaranje "vlažnih mjesta" koje glodari koriste za svoje potrebe za vodom;
- -Osigurati mjere fizičke zaštite u svim, za glodare, atraktivnim objektima preme važećim propisima (metalne oplate na vratima, rešetke na dostupnim prozorima i kanalizacionim otvorima i slično);
- -Podizati svijest stanovništva o higijenskim standardima putem javnih medija i drugih sredstava informisanja.
Pomenute mjere obavezno se trebaju provoditi prije pristupa direktnom uništenju glodara i postavljanju mamaca, petnaest dana prije početka izvođenja deratizacije. Uz nadzor inspekcijskih službi Kantona Sarajevo treba izvršiti čišćenje svih podrumskih prostora, kao i većih javnih prostora uklanjanjem organskih i neorganskih otpadaka.
2.2. Ispitivanje brojnosti glodara
Deset dana prije početka deratizacije postaviti meke, metodom slučajnog izbora na određenom broju mjesta u svakoj općini Kantona Sarajevo, metodologijom J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (8 mjesta i to: najveće trgovačko skladište prodaje živežnih namirnica, 2 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada, jedna deponija smeća, 2 kanalizaciona šahta, jedna slučajno odabrana prodavnica mesnih i jedna slučajno odabrana prodavnica mliječnih proizvoda).
2.3. Obavezna preventivna sistematska deratizacija
Programom deratizacije određenje izvedbeni dio deratizacije:
- -vrijeme i način izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije
- -kriterije za izvođenje interventne preventivne sistematske deratizacije tokom tekuće godine
- -kriterije za izbor izvođača programa deratizacije
- -kriterije za izbor hemijskih sredstava - rodenticida
- -planiranje potreba rodenticida
- -način postavljanja rodenticida
- -obavijest stanovništvu o izvođenju deratizacije
- -mjere kontrole i evaluacija
- -mjere prevencije slučajnih zadesnih trovanja ljudi
3. Zakonska osnova izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo
Članom 10. stav 1. tačkom 5. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05) utvrđena je kao jedna od općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti obavljanje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Pravilnikom o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16) utvrđuje se način provođenja obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te se odabrani izvođač obavezne preventivne sistematske deratizacije u cjelosti mora pridržavati navedenog Pravilnika i snosi punu odgovornost za ostvarivanje mjera kojima se štiti zdravlje stanovništva i čovjekova okolina od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta.
Izvođač obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo u tekućoj godini treba imati odobrenje nadležnog ministarstva, a koje uključuje upotrebu otrova II i III iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16).
Primjena aktivnih sastojaka u mamcima koji će se koristiti u deratizaciji mora odgovarati Listi otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08).
Nadzor nad prisustvom glodara provodi se kontinuirano tokom cijele godine, a udarne faze obavezne preventivne sistematske deratizacije izvode se u proljetnom i jesenjem periodu kada je najbrojnija populacija štetnih glodara.
Programom deratizacije definisana su mjesta i područja koja obuhvata obavezna preventivna sistematska deratizacija:
- a)otvoreni i zatvoreni vodotoci, parkovi, groblja, površine koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnice, mostovi, otvorene i zatvorena parkirališta, trgovi, tržnice i pijace, javni nužnici i druga javna mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara,
- b)mreža kantonalne i mjesnih kanalizacija za odvođenje otpadnih i oborinskih voda, uređaji za prečišćavanje tih voda, septičke jame i pomijare,
- c)šahtovi i energetski kanali toplovodnih, plinskih, električnih, telefonskih i drugih instalacija,
- d)glavna sanitarna deponija i ostale deponije smeća i otpadnih materijala koje služe kao sekundarne sirovine,
- e)objekti i sredstva javnog prevoza (željezničke i autobuske stanice, garažni prostori i remize saobraćajnih sredstava za javni prijevoz i aerodromski objekti),
- f)svi objekti i prostorije koji služe za proizvodnju, preradu i promet životnih namirnica i predmeta opće upotrebe,
- g)pomoćni prostor stambenih i stambeno-poslovnih zgrada, u svim oblicima svojine, uključujući podrume, tavane, drvarnike, magazinske prostore, dvorišta, smetljarnike, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta,
- h)prostorije za ostavljanje poljoprivrednih mašina i oruđa, te pripadajuće javne površine navedenih objekata (dvorišta, parkovi i slično),
- i)neuređene i djelomično uređene zelene i druge površine u okolini stambenih zgrada,
- j)podrumi, tavani, drvarnici, magacinski prostori, dvorišta, smetljarnici, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta i slično poslovnih i pomoćnih prostorija na kojima postoji mogućnost razmnožavanja glodara, posebno prostori za skladištenje i pripremu hrane, te pripadajuće površine (dvorišta, parkovi):
- -preduzeća trgovinskih, ugostiteljskih i zanatskih radnji,
- -hotelsko-turističkih, ugostiteljskih, sportskih i rekreacionih prostora,
- -predškolskih, školskih, vjerskih ustanova i institucija, đačkih i studentskih domova, domova penzionera i drugih sličnih subjekata,
- -zdravstvenih ustanova u svim oblicima svojine,
- -objekata za pružanje medicinskih i higijenskih usluga stanovništva (centri za masažu, kiropraktične ordinacije, pedikerski, kozmetički, frizerski i brijači saloni, solariji),
- -organa uprave, javnih preduzeća i ustanova, privrednih društava, organizacija i drugih pravnih lica u svim oblicima svojine, kao i fizičkih lica – obrtnika,
- -uslužnih, trgovinskih, zanatskih i ugostiteljskih radnji, a naročito onih koji se bave proizvodnjom, skladištenjem i prometom životnih namirnica,
- -drugih pravnih i fizičkih lica,
- -svih ostalih subjekata/objekata i drugih mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara.
- -
Stručni nadzor nad izvođenjem obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo vrše zaposlenici Radne jedinice za epidemiologiju JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i zaposlenici Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Sanitarna inspekcija.
Evaluaciju nad kvalitetom provedbe Programa deratizacije, uz korištenje savremenih indikatora nadzora, provodiće JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Sanitarna inspekcija, pored stručnog nadzora, kontrolisati će i provoditi i druge upravne mjere, a u skladu sa svojim ovlaštenjem, u cilju uspješnog izvođenja deratizacije.
Troškove obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo, koji se odnose na javne površine i javna dobra finansiraju se iz sredstava planiranih u Budžetu Kantona Sarajevo, sa pozicije Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
4.1. Definicija i osnovni pojmovi
Obavezna preventivna sistematska deratizacija podrazumijeva i uključuje niz mjera kojim se populacija glodara koji se nalaze u naseljima, odnosno u blizini ljudi, smanjuje na biološki održivi nivo:
"obavezna" - znači da je društvena zajednica ovu mjeru obavezna provesti na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (također, ova mjera obavezna je i za fizička i pravna lica koja su vlasnici objekata).
"preventivna" - znači da se izvodi u cilju preveniranja nastanka bolesti.
"sistematska" - označava metodologiju rada koja podrazumijeva da će se, po istoj metodologiji, sa istim preparatima (prilagođenim vrstama objekta) u što je moguće kraćem vremenskom periodu provesti cjelokupnom području Kantona. Za njeno provođenje nadležan je Kanton.
"deratizacija" - uništavanje štetnih glodara, odnosno smanjenje njihovog broja kako bi se onemogućio njihov direktni ili indirektni štetni utjecaj na zdravlje ljudi, smanjile ekonomske štete koje oni uzrokuju i eliminisao estetski nedostatak uzrokovan njihovim prisustvom u okolišu.
Termin "sistematska" čini ključnu razliku u odnosu na obavezne preventivne deratizacije koje su, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o vršenju DDD obaveza privrednih subjekata i fizičkih lica, a odnose se na objekte u njihovom vlasništvu. Preventivnom sistematskom deratizacijom se, pored navedenih objekata, obuhvataju i sve javne površine i objekti od javnog interesa.
Za provođenje obavezne, preventivne, sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo koristi se propisana metodologija rada sa određenim vremenskim periodima, a koja će se provesti na svim prostorima Kantona Sarajevo, a u skladu sa Programom deratizacije.
Adekvatnom primjenom Programa deratizacije preveniraju se sve opasnosti od širenja zaraznih i parazitarnih bolesti koje se prenose direktno i indirektno preko glodara, te smanjuju ekonomske šteta koje nanose glodari uništavanjem i zagađenjem životnih namirnica i okoliša.
4.2. Ciljevi Programa obavezne, preventivne, sistematske deratizacije
Osnovni cilj izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije je svođenje broja štakora i drugih štetnih glodara u kanalizacionoj mreži, vodotokovima, nadzemnim i podzemnim objektima i drugim javnim površinama na biološki održivi minimum.
Biološki održivi minimum podrazumijeva značajno smanjenje broja glodara i svođenje na epizootijski minimum, što znači na broj koji nije štetan za ljude. Tako se smanjuju i rizici od prenošenja zaraznih bolesti, kao i ekonomske štete na području koje mogu uzrokovati štakori i drugi štetni glodari.
Prioritetni ciljevi:
- -prevencija bolesti ljudi od zaraznih bolesti za koje su glodari rezervoari i prenosioci
- -postizanje većeg nivoa zaštite zdravlja stanovnika
- -smanjenje ekonomskih šteta koje uzrokuju glodari
- -unapređenje sanitarno-higijenskih i estetskih uslova
Da bi se postigli nabrojani ciljevi potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:
- -deratizaciju provoditi kvalitetnim rodenticidima (hemijskim sredstvima za uništavanje glodara) koji su registrovani za upotrebu u našoj zemlji
- -ispoštovati planirano vrijeme za izvođenje deratizacije
- -precizno odrediti kritične tačke na kojim se može javiti povećan broj glodara, kako bi se tim mjestima poklonila posebna pažnja
- -uvesti stalni monitoring nad realizacijom Programa deratizacije
- -po ukazanoj potrebi provesti i interventnu deratizaciju u periodu između dvije operativne faze (proljetna i jesenja)
Specifični zadaci Pograma deratizacije
Programom deratizacije treba da se osiguraju slijedeći specifični zadaci:
- a)da se utvrdi stepen infestacije glodarima prema unaprijed napravljenom planu, tako da budu obuhvaćene sve općine Kantona, da se izvrši procjena infestacije u različitim objektima i na različitim javnim površinama (u stambenim objektima i dvorištima, na trgovima, u parkovima, obalama vodotokova rijeka i potoka), s ciljem stvaranja što objektivnije slike stanja na terenu. Ispitivanjem obuhvatiti najmanje 10% ukupnog programskog zadatka preventivne sistematske deratizacije
- b)da se utvrdi postojanje uslova u okolišu koji pogoduju razvoju i održavanju glodara (najčešće neadekvatna dispozicija krutog otpada, te da predlože djelotvorne mjere uklanjanja)
- c)osiguranje deratizacije svih stambenih objekata i dvorišta, na saobraćajnicama, trgovima, parkovima, na obalama vodotokova rijeka koje protiču kroz općine Kantona i to na jedinstven način na čitavom području Kantona
- d)obezbjeđenjem saradnje i edukacije građana izbjeći eventualne neželjene događaje i time postići uspjeh deratizacije
- e)obezbjeđenje kontinuiranog nadzora nad provođenjem Programa deratizacije, kako od strane JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tako i od Sanitarne kantonalne inspekcije.
5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KANTONA SARAJEVO
Kanton Sarajevo se prostire na površini od 1.276,90 km2 sa devet općina i sa relativnom gustinom naseljenosti od 328,46 stanovnika po km2. Površina četiri gradske općine čini samo 11,08% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa relativnom gustinom naseljenosti od 1942,68 stanovnika na km2, dok područje ostalih pet općina čini 88,92% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa izrazito manjom gustinom naseljenosti od 127,29 stanovnika na km2.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku procijenjen broj stanovnika za 2021. godinu u Kantonu Sarajevo je iznosio 421.555 stanovnika.
Tabela 1. Općine Kantona Sarajevo - površina
|
|
NAZIV OPĆINE |
Površina u km2 |
|
1. |
Stari Grad |
51,4 |
|
2. |
Centar |
33,0 |
|
3. |
Novo Sarajevo |
9,9 |
|
4. |
Novi Grad |
47,2 |
|
5. |
Ilidža |
143,4 |
|
6. |
Vogošća |
71,7 |
|
7. |
Ilijaš |
308,6 |
|
8. |
Hadžići |
273,3 |
|
9. |
Trnovo |
338,4 |
|
|
UKUPNO: |
1.276,9 |
Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku
Tabela 2. Stanovi, poslovni prostori i garaže na područja Kantona Sarajevo
|
|
NAZIV OPĆINE |
Broj stambenih jedinica |
Broj poslovnih jedinica |
Broj garaža |
|
1. |
Stari Grad |
3.663 |
543 |
179 |
|
2. |
Centar |
18.434 |
1.769 |
1.183 |
|
3. |
Novo Sarajevo |
23.895 |
1.152 |
620 |
|
4. |
Novi Grad |
31.385 |
1.073 |
1.097 |
|
5. |
Ilidža |
10.468 |
638 |
1.283 |
|
6. |
Vogošća |
4.041 |
114 |
245 |
|
7. |
Ilijaš |
1.051 |
31 |
3 |
|
8. |
Hadžići |
1.268 |
68 |
67 |
|
9. |
Trnovo |
617 |
62 |
200 |
Izvor podataka: Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša - Sektor za upravljanje, realizaciju projekata i nadzor u stambenoj zaštiti
Tabela 3. Zelene otvorene površine
|
Plan i program održavanja javnih zelenih površina Kantona Sarajevo za 2019. godinu |
||
|
Red. br. |
OPŠTINA |
Površina u m2 |
|
1. |
Stari Grad |
15.274 |
|
2. |
Centar |
450.189 |
|
3. |
Novo Sarajevo |
595.536 |
|
4. |
Novi Grad Sarajevo |
1.245.862 |
|
5. |
Ilidža |
398.459 |
|
6. |
Vogošća |
247.573 |
|
7. |
Pionirska dolina |
85.085 |
|
UKUPNO: |
3.037.978 |
Izvor podataka: KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo
Napomena: Navedene površine ne obuhvataju određene novoizgrađene zelene površine, te je potrebno navedeno uvećati za 30%
U Planu izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije odrediti će se, prema indikatorima za ispitivanje broja štakora i epidemiološkoj situaciji, operativne smjernice izvođenja deratizacije.
Posebna pažnja treba da bude usmjerena prema općinama užeg gradskog područja Kantona Sarajevo, koje imaju veliku gustinu naseljenosti, odnosno veliki broj stanovnika, veliki stambeni prostor, javne zdravstvene ustanove, predškolske i školske ustanove i mnoge druge javne objekte koji su od posebnog značaja za Kanton Sarajevo.
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom treba da budu obuhvaćeni i urbani dijelovi općina Ilidža, Hadžići, Vogošća, Ilijaš i Trnovo, kao i granične zone prema šumskim i poljskim površinama koja su potencijalna mjesta od najezde šumskih glodara. Prema metodološkom uputstvu u Programu deratizacije treba da se postave sredstva na graničnim šumskim područjima iz kojih je moguća pojava šumskih glodara s ciljem smanjuenja rizika od unošenja zaraznih bolesti koje prenose isti. Na ovaj način spriječiti će se pojava zoonoza koje se održavaju u enzootičnim žarištima, kao što je hemoragična groznica.
U skladu sa svojom djelatnošću JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, će aktivno vršiti nadzor nad pojavom zaraznih bolesti koje se mogu dovesti u vezu sa prisustvom glodara i prenošenjem putem njih.
Kod eventualne pojave ovih bolesti između provođenja dvije udarne faze, provodit će se Interventna deratizacija, koja ima za cilj da, u što kraćem vremenskom periodu stavi pod kontrolu sve potencijalne izvore i puteve prenosa bolesti za koje mogu da budu odgovorni glodari, sa ciljem brže eliminacije istih. Na taj način smanjuje se rizik obolijevanja ljudi.
5.1. Prioritetne lokacije
Posebnu pažnju treba posvetiti mjestima i lokacijama gdje se glodari (štakori) najčešće okupljaju, razmnožavaju, a to su otvoreni vodotoci, zelene površine, kanalizaciona mreža (637 km), glavna sanitarna deponija i ostale deponije smeća i otpadnih materijala, stambene jedinice, zdravstvene, socijalne i obrazovne ustanove i ostale.
Programom deratizacije utvrđeno je da se na području Kantona Sarajevo obuhvati 205.400 dužnih metara vodotokova, gdje je predviđeno da se na obje obale (desna i lijeva) svakog vodotoka izvrši deratizacija u svakoj fazi deratizacije.
Tabela 4. Vodotokovi u Kantonu Sarajevo
|
Naziv vodotoka |
Dužina u metrima |
|
Miljacka |
38.000 |
|
Željeznica |
14.000 |
|
Dobrinja |
7.400 |
|
Jošanica |
5.100 |
|
Zujevina |
5.300 |
|
Zunovnica |
4.200 |
|
Tilava |
3.900 |