Općina Centar - Općinsko vijeće
Odluka o provođenju Regulacionog plana Stambeno naselje "Green Building Resort" Poljine
Na osnovu člana 25. stav (7), člana 32. stav (3). i člana 38. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18), te člana 10. Statuta Općine Centar Sarajevo - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/04), Općinsko vijeće Centar Sarajevo je na 23. redovnoj sjednici održanoj dana 01.12.2022. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA STAMBENO NASELJE "GREEN BUILDING RESORT" POLJINE
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, odnosi prema postojećim objektima i način provođenja Regulacionog plana Stambeno naselje "Green Building Resort" (u daljem tekstu: Plan).
Član 2.
Granica područja za koju se Plan radi:
Granica obuhvata polazi od četveromeđe parcela k.č. 768, 752, 763 i 767/2, zatim produžava na sjever, te jugoistok idući međama parcela k.č.767/2, 766/5, 7, 766/3 i 766/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 766/1, 769 i 774. Granica potom skreće na jug, te zapad idući međama parcela k.č. 766/1, 766/2, 767/1 i 767/2 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Poljine, Općina Centar Sarajevo.
Površina obuhvata iznosi P=0,82 ha.
Član 3.
U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Zona stanovanja (stambena zona) - 4.5372 m2
- -Zona društvene infrastrukture - 700 m2
- -Saobraćajne površine - 1.972 m2
Član 4.
Kod urbanističkog rješenja prostora (položaja novoplaniranih objekata, njihovih vertikalnih i horizontalnih gabarita), vođeno je računa o geomorfologiji i nagibima terena, te preporukama datim u Elaboratu o inženjersko - geološkim i geomehničkim karakeristikama terena, kao načina modifikacije i "dizajniranja" padine u smislu efikasne mjere kod sprečavanja nastanka eventualnog klizišta.
Spratnost novoplaniranih objekata u ovisnosti o veličini parcele i koeficijentima izgrađenosti iznosi od PoSP do Po2SPl.
Urbanističko-tehnički uslovi za planirane građevine:
Regulaciona linija građevinska linija i spratnost objekata:
- -Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
- -Izrada planskog dokumenta vrši se na ažurnoj geodetskoj podlozi sa ucrtanim postojećim parcelama i dostavljenim podacima o posjedovnom (katastarskom) stanju dobivenom od nadležne institucije. Ukoliko se prilikom pribavljanja urbanističke saglasnosti za izgradnju na planiranim parcelama ustanove odstupanja u katastarskom stanju, odnosno granicama parcela starog (vlasništvo) i novog premjera (posjedovno stanje), usklađivanje razlika u navedenim katastrima vrši nadležna općinska služba;
- -Planom utvrđene parcele, moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora spajati, pri čemu se ne može mijenjati planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice;
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, u sklopu koje se može formirati tlocrtno rješenje objekta, a istu ne može preći najistureniji dio objekta;
- -Izgradnja objekata može se vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
- -Na pojedinim objektima su utvrđene dvije ili više građevinskih linija: građevinska linija osnovnog gabarita objekta i građevinska linija podruma ili jedne i više etaža sa stepenastim povlačenjem u cilju prilagođavanja gabarita objekta konfiguraciji terena; Maksimalna spratna visina prizemlja sa poslovnom namjenom je 3.5 m Maksimalna konstruktivna visina spratnih stambenih etaža je 3.2 m (konstruktivna visina etaže se mjeri od gornje kote međuspratne konstrukcije jedne do gornje kote međuspratne konstrukcije sljedeće etaže);
- -Koeficijent izgrađenosti je odnos između ukupnog BGP-a objekta nadzemnih etaža i površine parcele. Kod računanja ukupnog BGP-a objekta ne uzima se u obzir podrumska etaža, dok se suterenska etaža računa do 75% ukupne površine iste.
- -Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren, a za potrebe rješavanja saobraćaja u mirovanju odnosno realizaciju garažiranja. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m., zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
- -Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o interpolaciji između dva objekta, ili ukoliko se radovi izvode u neposrednoj blizini egzistirajućih objekata;
- -Moguća je i realizacija više podzemnih (podrumskih) etaža u utvrđenoj građevinskoj liniji, a naročito za rješavanje saobraćaja u mirovanju odnosno realizacije garažiranja;
- -Spratnost, odstojanje građevinskih linija planiranih objekata, regulucaione linije građevinskih parcela i građevinske linije svih etaža utvrđeni su Planom i ne mogu se mijenjati. Svi urbanističko-tehnički uslovi prikazani su na grafičkim prilozima koji su sastavni dio Plana i Odluke o provođenju. Nazivi etaža u planu su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...);
- -Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- -Podrumom (Po) se smatra najniža etaža zgrade koja je sa svih strana objekta ukopana više od 90% u odnosu na postojeći uređeni teren. Može se realizirati i više podrumskih etaža pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat zaštite građevinske jame);
- -Suteren (S) je etaža ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža koja je ukopana u odnosu na uređen teren svog vertikalnog volumena 50% i više;
- -Kod objekata sa ravnim krovom visina atike je cca 70 cm u odnosu na završni sloj ravnog krova. Stubišna vertikala može biti iznad završne kote ravnog krova.
Arhitektonsko oblikovanje:
Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod izgradnje objekata potrebno je prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu. Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata slijediti:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade odnosi se na aspekt forme, kolorita i upotrebu savremenih materijala;
- -Kod objekata planiranih na kosom terenu preporučuje se stepenasto povlačenje vertikalnog gabarita objekata prateći pad terena, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni;
- -Sa aspekta kolorističke obrade fasade izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
Završna etaža i krovište:
Krovovi objekata mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod objekata sa dvije ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobračajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orijentisanim prema ulici.
Objekti sa podrumskom etažom kao i dijelovi povučenih etaža moraju imati ugrađeni zeleni krov, bilo da je on biotopski, ekstenzivni ili intenzivni. Ravni krov (završna krovna ravan) takođe mora biti ozelenjen.
Kod objekata sa dvovodnim i viševodnim kosim krovom, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orijentisanim u smjeru pada terena, odnosno strehom paralelnom sa izohipsama.
Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova.
Ostali uslovi:
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu) - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu,
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm više od kote niveleta pločnika;
- -Nivelete pješačkih površina kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko - tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00);
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), a na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.
Član 5.
Elaborat o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena za potrebe izrade Regulacionog plana "Green Building Resort" urađen je od strane "Geobosna" d.o.o. u decembru 2020. godine, i sastavni je dio Plana. Elaboratom su utvrđene kategorije terena sa aspekta stabilnosti i propisani uslovi za izgradnju objekata.
Član 6.
Prije izdavanja odobrenja za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 7.
Prizemlja ili sutereni planiranih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).
Član 8.
Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Član 9.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a isti se moraju ukloniti prije tehničkog prijema.
Član 10.
Ograde kod stambenih objekata mogu se odobriti smo ukoliko nisu betonske. Ograde moraju biti transparentne i max. visine do 1.80 m, sa napomenom da se na trokutovima preglednosti ne mogu postavljati ograde čija visina prelazi 0,6 m.
Član 11.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom - faza saobraćaja.
Unutar trokuta preglednosti u zonama saobraćajnih čvorova se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture čija visina prelazi 0,6 m.
Parkiranje - garažiranje, uključujući i pristupne garažne rampe za podzemne parking etaže moraju se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 / BGP.
Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru utvrđene građevinske linije. Objekti garaže mogu biti samo prizemni i namjena garažnog prostora ne može se mijenjati.
Građevinska linija podrumske i suterenske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo pod uslovima koji su utvrđeni u članu 4. ove odluke za potrebe rješavanja garažiranja.
Interni saobraćaj, koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima, realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela može se i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 20% zelenila.
Član 12.
Zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste. U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste organ nadležan za prostorno uređenje obavezan je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10, 16/10 i 66/13). Zaštitni pojas u smislu stava 1. ovog člana mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:
- -autoceste 40 m,
- -brze ceste 30 m,
- -magistralne ceste 20 m,
- -regionalne ceste 10 m,
- -lokalne ceste 5 m.
Član 13.
Idejnim rješenjima faza: saobraćaja, hidrotehnike, elektroenergetike, telekomunikacija i energetike koje su sastavni dio ovog Plana, utvrđene su tehničke mogućnosti i uslovi priključenja na javnu komunalnu infrastrukturu objekata planiranih unutar obuhvata Plana.
Član 14.
Površine utvrđene kao zelene površine ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Zelenilo, odnosno prirodan teren hortikulturno uređen, treba da čini minimalno 20% od ukupne površine građevinske parcele, s tim da u njegovom sastavu dominiraju elementi prve vegetacione etaže (stablašice).
Aktivnosti na realizaciji i uređenju zelenih površina bazirati na adekvatnoj tehničkoj dokumentaciji, tj. Idejnim/Izvedbenim projektima hortikulture, koji su sastavni dio Projektne dokumentacije za izgradnju objekata, a treba da su urađeni u skladu sa Idejnim rješenjem hortikulture, koja je sastavni dio Plana.
Projekti moraju biti urađeni od strane stručnog i odgovornog lica i /ili registrovane firme za projektovanje zelenih površina;
Radovi na vanjskom uređenju sa hortikulturom moraju biti završeni prije tehničkog prijema i otvaranja objekata. Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.
Sadni materijal odabranih vrsta, prvenstveno dendroflore, ali i ostalih elemenata biološke komponente moraju biti visokog kvaliteta, rasadnički odnjegovane uz obavezan certifikat, te osim parametrima: uzrastom, razvijenošću debla, krošnje i korijenovog sistema, moraju odgovarati mikrostanišnim uslovima.
Prilikom izgradnje treba skidati sloj plodnog zemljišta i koristiti ga kod formiranja zelenih površina svih kategorija u obuhvatu Plana, ali i šire.
Član 15.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/05 i 59/07).
Član 16.Upravljanje otpadom
Prostore za odlaganje kućnog otpada - kontejnere predvidjeti u okviru vanjskog uređenja parcele jedne ili više kolektivnih objekata, ili utvrditi prostoriju u okviru samog objekta. Kod izrade projektne dokumentacije za realizaciju kolektivnih stambenih i drugih objekata neophodno je planirati lociranje prostora za odlaganje otpada (kontejnera) i to: na cca 15 stambenih jedinica planirati 1 kontejner, odnosno na 1000 m2 BGP-a.
Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana mora funkcionisati u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 34/16, 19/17), kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata iz predmetne oblasti.
Član 17.Kvalitet zraka i klimatske promjene
U cilju smanjenja negativnih uticaja planskih rješenja na kvalitet zraka i klimatske promjene potrebno je implementirati sljedeće mjere:
- -Objekte u obuhvatu Plana projektovati i izvoditi kao energetski efikasne objekte;
- -Prilikom izgradnje i eksploatacije objekata koristiti savremenu opremu i primijeniti praksu rada koja će imati minimiziran uticaj na kvalitet zraka;
- -Prilikom izgradnje objekata koristiti postojeće puteve, te vršiti redovno prskanje radno-manipulativnih površina radi smanjenja disperzije prašine na gradilištima i u okolini.
Član 18.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Općine Centar, a naknadno će biti objavljena u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01/19-7110/22
01. decembra 2022. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Mr. Sejad Đozo, s. r.