Aktio

Općina Ilijaš - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju "Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za područje općine Ilijaš za period 2021 - 2026 godina".

Na osnovu člana 29. stav 2. i člana 174. stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06 i 43/10), člana 55 i 104. Statuta Općine Ilijaš – prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/09 i 46/18), Općinsko vijeće Ilijaš na svojoj 4. sjednici, održanoj 30.03.2021. godini donosi

ODLUKU
O USVAJANJU "PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA ZA PODRUČJE OPĆINE ILIJAŠ ZA PERIOD 2021 - 2026 GODINA".

Poglavlje I. Osnovne odredbe

I

Ovom Odlukom usvaja se "Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za područje Općine Ilijaš za period 2021 - 2026 godina" koji čini sastavni dio ove Odluke.

II

Na osnovu člana 174. stav. 1. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10) i člana 55 i 104. Statuta Općine Ilijaš, kojim je utvrđena nadležnost Općinskog vijeća za donošenje propisa i drugih akata iz djelokruga rada Općinskog vijeća Općine Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/09 i 46/18 prečišćeni tekst), Općinsko vijeće Općine Ilijaš, na prijedlog Općinskog načelnika, usvaja Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilijaš za period 2021 – 2026 godina, kao strateški vizionarski dokument petogodišnjeg pregleda stanja i vizije razvoja sistema zaštite i spašavanja u petogodišnjem vremenskom razdoblju.

Poglavlje II. Program razvoja

III

Program razvoja sistema zaštite i spašavanja sadrži sljedeća pitanja:

  • -
    politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u općini Ilijaš,
  • -
    strateške pravce razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim planovima njihove realizacije,
  • -
    posebne dokumente o sadašnjem stanju razvoja sistema zaštite i spašavanja i načinu realizacije zadataka iz Programa razvoja u pojedinim oblastima.

IV

Pored prethodno iznesenih elemenata vizije razvoja, a uvažavajući naučene lekcije, vlastite i drugih, a posebno iskustva iz proteklog perioda, pojave, događaje i trendove koji imaju ili mogu imati uticaj na organizaciju i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara za budući period od 2021 – 2026. godine, izvode se sljedeći ciljevi:

Uspostavljanje sistema zaštite i spašavanja koji će biti u stanju djelovati i odgovoriti na sve potencijalne opasnosti na način da cjelovito, dugoročno i u najvećoj mjeri zadovolji potrebe općine Ilijaš i njenih građana na smanjenje uticaja prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi, materijalnih dobara i okoliš i efikasno otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća, ako se dogode.

Organizovane službe zaštite i spašavanja u pravnim licima i potreba njihovog konstantnog obučavanja i provjeravanja njihovog stepena osposobljenosti, te njihovo obučavanje za djelovanje u svim fazama zaštite i spašavanja kao i obezbjeđenje nedostajućih materijalnih sredstava.

Povećati saradnju nosilaca planiranja, stručno usmjeravanje aktivnosti i resursa, usklađivanje i koordinacija u zaštiti i spašavanju u općini Ilijaš primjenom svih raspoloživih mehanizama ozakonjene upravne nadležnosti na taj način da je zaštita i spašavanje sastavni dio svih politika, planova i programa.

Organizirati i izgraditi djelotvoran i prilagodljiv sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po svakom elementu, posebno na povećanju stepena prevencije u okviru koncepta održivog razvoja prilagođenog interesima i potrebama konkretnih sredina u skladu sa administrativno-teritorijalnom podjelom općine Ilijaš.

Definisati i izgraditi odgovarajuću strukturu snaga za zaštitu i spašavanje čija će okosnica biti pravna lica koja se u okviru redovne djelatnosti bave nekim od poslova zaštite i spašavanja i posjeduju visok nivo spremnosti (nevladin sektor, udruženja građana: radioamateri, planinari, lovci, ribari i sl.) i njihovu djelatnost u cijelosti integrisati u jedinstven sistem zaštite i spašavanja kako ne bi dolazilo do dupliranja poslova i rasipanja resursa.

Usvajanjem samog Programa i ispunjavanjem ciljeva i strategija iz Programa jača se ukupna otpornost lokalnih zajednica u odnosu na pojavne akcidente a time utiče i na razvoj sistema zaštite i spašavanja kroz realizaciju zacrtanih planova i vizija istaknutih kroz programske ciljeve, što u konačnici utiče i na jačanje, i razvijanje samog sistema zaštite i spašavanja jedinice lokalne samouprave a samim tim i jačanje otpornosti društva kao cjeline.

V

Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01/1-02-613-13/21
30. marta 2021. godine
Ilijaš

Predsjedavajuća
Općinskog vijeća Ilijaš
Alma Omerović, s. r.

PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA ZA PODRUČJE OPĆINE ILIJAŠ ZA PERIOD 2021 - 2026 GODINA".

UVOD

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilijaš ( u daljem tekstu: Program razvoja ) predstavlja okvirni dokument kojim će se u procesu razvoja i izgradnje sistema zaštite i spašavanja unaprijediti provedba Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju), provedbeni i drugi akti proistekli iz tog Zakona, odrediti smjerove razvoja kroz provedbu konkretnih akcija, planova i priroriteta, uskladiti i funkcionalno objediniti rješenja nosilaca planiranja iz drugih sistemskih zakona koji se odnose na ostvarivanje sadržaja mjera zaštite i spašavanja naročito u ostvarivanju prevencije i postizanja spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće u općini Ilijaš.
Svi oblici zaštite i spašavanja moraju se provoditi u skladu sa principima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi, životinja, kulturnih dobara i okoliša od opasnih uticaja prirodnih i drugih nesreća, te u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama ( Ženevskom konvencijom o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba iz 1949. godine, kao i Dopunskim protokolom o Ženevskim konvencijama iz 1977. godine, Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba iz 1954., Drugim protokolom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba iz 1999., Konvencijom o zabrani upotrebe sredstava za promjenu okoline u vojne i druge neprijateljske svrhe iz 1976., Dopunskim protokolom ženevskih konvencija i preporuka u svijetu prihvaćene Rezolucije 46/182 iz 1991.godine o jačanju i koordinaciji humanitarne pomoći UN i zemalja članica i preporuke u provođenju specifičnih mjera prevencije i pripravnosti za brz i koordiniran odgovor u prirodnim i drugim nesrećama, kao i neobavezujućih preporuka iz Osla, koje obuvataju principe, mehanizme i procedure koje se odnose na djelovanje vojno-civilnih snaga u mirnodopskim prirodnim i drugim nesrećama) i principima proisteklim iz Zakona o zaštiti i spašavanju i drugim propisima iz ove oblasti.
Na osnovu navedenog, osnovna opredjeljenja u ovoj oblasti su:
Svaki građanin ima pravo na zaštitu i spašavanje, ako je zbog prirodne i druge nesreće ugrožen njegov život, zdravlje i imovina,
U slučaju prirodne i druge nesreće zaštita i spašavanje ljudskih života ima prednost pred svim drugim zaštitnim i spasilačkim djelatnostima,
Svako fizičko i pravno lice ima pravo i obavezu samostalno i skupa sa drugim provoditi zaštitu od prirodnih i drugih nesreća,
U slučaju prirodne i druge nesreće svako je dužan pomagati u okviru svojih mogućnosti i sposobnosti. Čovjeku koji je u životnoj opasnosti svako mora priteći u pomoć ukoliko na taj način ne ugrožava svoj žvot ili zdravlje. Ako ne može pomoći treba o tome hitno obavijestiti operativni centar civilne zaštite ili službu civilne zaštite, ili za pomoć se pobrinuti na drugi način,
- Sve aktivnosti vezano za zaštitu i spašavanje su humanitarne i natpolitičke naravi,
- Općina Ilijaš organizuje zaštitu od prirodnih i drugih nesreća kao jedinstven i cjelovit sistem,
- Općina Ilijaš je direktno odgovorna za provođenje zaštite i spašavanja na svom području,
- Preventivne mjere moraju imati prednost nad svim oblicima planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća.
- Građanima moraju biti dostupne informacije o opasnostima, zaštiti i mogućnostima njihovog učestvovanja u odlučivanju o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća,
- Organizirane snage zaštite i spašavanja u ratu obavezne su pomoći u provođenju humanitarnih principa određenih Ženevskim konvencijama,
- Podaci o opasnostima, planovima, mjerama i aktivnostima za zaštitu i spašavanje su javni,
- Svaki punoljetni građanin mora obavijestiti operativni centar civilne zaštite (121 / 112), policiju (122), vatrogasce (123), Službu hitne medicinske pomoći (124) o svakoj opasnosti ili prirodnoj i drugoj nesreći odmah kada je uoči ili za nju sazna,
2. Osnovni principi i opredjeljenja
Definisati i izgraditi odgovarajuću strukturu snaga za zaštitu i spašavanje čija će okosnica biti pravna lica koja se u okviru redovne djelatnosti bave nekim od poslova zaštite i spašavanja i posjeduju visok nivo spremnosti (nevladin sektor, udruženja građana: radioamateri, planinari, lovci, ribari i sl.) i njihovu djelatnost u cijelosti integrisati u jedinstven sistem zaštite i spašavanja kako ne bi dolazilo do dupliranja poslova i rasipanja resursa.
Organizirati i izgraditi djelotvoran i prilagodljiv sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po svakom elementu, posebno na povećanju stepena prevencije u okviru koncepta održivog razvoja prilagođenog interesima i potrebama konkretnih sredina u skladu sa administrativno-teritorijalnom podjelom općine Ilijaš.
Povećati saradnju nosilaca planiranja, stručno usmjeravanje aktivnosti i resursa, usklađivanje i koordinacija u zaštiti i spašavanju u općini Ilijaš primjenom svih raspoloživih mehanizama ozakonjene upravne nadležnosti na taj način da je zaštita i spašavanje sastavni dio svih politika, planova i programa.
Organizovane službe zaštite i spašavanja u pravnim licima konstantno obučavati i provjeravati njihov stepen osposobljenosti, te njihovo obučavanje za djelovanje u svim fazama zaštite i spašavanja te obezbjeđenje nedostajućih materijalnih sredstava.
Uspostavljanje sistema zaštite i spašavanja koji će biti u stanju djelovati i odgovoriti na sve potencijalne opasnosti na način da cjelovito, dugoročno i u najvećoj mjeri zadovolji potrebe općine Ilijaš i njenih građana na smanjenje uticaja prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi, materijalnih dobara i okoliš i efikasno otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća, ako se dogode.
Pored prethodno iznesenih elemenata vizije razvoja, a uvažavajući naučene lekcije, vlastite i drugih, a posebno iskustva iz proteklog teškog perioda, pojave, događaje i trendove koji imaju ili mogu imati uticaj na organizaciju i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara za budući period od 2021 – 2026. godine izvode se sljedeći ciljevi:
1,2. Ciljevi razvoja
Materijalno-tehničkim opremanjem operativnih snaga, edukacijom štabova civilne zaštite za rukovođenje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba za vođenje akcija zaštite i spašavanja, razvijanjem svjesnosti o kulturi zaštite i spašavanja kod građana u mjestima gdje žive i rade, omogućiti smanjenje uticaja prirodnih i drugih nesreća, onemogućavanje gubitaka ljudskih života kao i šteta na materijalnim dobrima i okolišu.
Općim zaključcima iz Procjene rizika Općine Ilijaš od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Procjena rizika), koju je 2020. godine donio općinski načelnik, ukazuje se na nužnost provođenja planskih preventivnih i operativno-stručnih mjera zaštite i spašavanja za postizanje spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i drugih nesreća i ključnih opasnosti kod svih nosilaca planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti, pravnih lica i građana.
Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju, Općina kao jedinica lokalne samouprave, zakonodavna i izvršna vlast, pravna lica i građani stekli su pravo i obavezu izgradnje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih nesreća. Na osnovu toga, postojeće strukture u općini Ilijaš i drugim pravnim licima dužni su u okviru svoje redovne djelatnosti zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara i okoliša tretirati kao najvažnije pitanje održivog razvoja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonskim i provedbenim propisima.
1.1. Vizija razvoja
Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i operativno-stručnih organa, službi i jedinica civilne zaštite u potpunosti funkcionalno integrirati postojeću ne povezanost značajnih elemenata sistema zaštite i spašavanja u organima uprave naročito u protivpožarnoj zaštiti i vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na vodi, higijensko-epidemioloških službi, zdravstvenih ekipa u okviru službi hitne pomoći i drugih pravnih lica od značaja za zaštitu i spašavanje da se ozbiljnije zakorači ka suštinskim područjima zaštite i spašavanja u postizanju pripravnosti i spremnosti za uspješan odgovor na prijetnje prirodnih i drugih nesreća.
Program razvoja kreće od postojeće situacije i ključnih problema sistema zaštite i spašavanja, raspoznavajući buduće ciljeve razvoja zaštite i spašavanja, povezujući sadašnjost i budućnost kao ostvarivanje željenog cilja.
To ne znači integrirati tri problema u program, nego integrirati tri problema u jedinstvenu viziju razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.
Kako je cilj strateškog razvojnog planiranja integralni razvoj pri čemu integralni razvoj ne treba shvatati kao uporedno ostvarivanje političko-ekonomskih ( privrednih ), socijalno-sigurnosnih ( društvenih ) i ciljeva zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, već kao ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.
1. Vizija i ciljevi
Politika razvoja jeste okvirni i osnovni dokument kojim se omogućuje donošenje i provedba odluka i drugih akata, odlučuje o osnovnim principima i opredjeljenjima, područjima razvoja, akcijskim planovima i prioritetima na nivou općine Ilijaš.
Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u općini Ilijaš ( u daljem tekstu: Politika razvoja ) utvrđuju se politika, vizija i ciljevi kao i strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja u općini Ilijaš.
I. POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA U OPĆINI ILIJAŠ
III. dokumente o sadašnjem stanju razvoja sistema zaštite i spašavanja i načinu realizacije zadataka iz Programa razvoja u pojedinim oblastima.
II. strateške pravce razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim planovima njihove realizacije,
I. politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u općini Ilijaš,
Program razvoja sadrži sljedeća pitanja:
- U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju svako pravno i fizičko lice odgovorno je za provođenje zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodne i druge nesreće,
- Stanovništvo se mora obavijestiti putem operativnih centara civilne zaštite o opasnostima, načinu zaštite i upoznati sa planovima zaštite i spašavanja i pravilima ponašanja u slučaju prirodne i druge nesreće,
- Fizička i pravna lica su dužna pravovremeno izvršiti sve predviđene mjere zaštite svojih objekata i zaposlenika od eventualnog nastanka prirodne ili druge nesreće kroz provođenje mjera zaštite i spašavanja propisanih u odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i osiguranje imovine kod nadležnih osiguravajućih kuća. Eventualnu pomoć u saniranju nastalih šteta mogu tražiti od drugih fizičkih i pravnih lica tek ako su proveli predhodne aktivnosti,
- Priprema sistema zaštite i spašavanja se zasniva na prilagođavanju organizacije materijalnim i ljudskim mogućnostima,
- U slučaju nastanka prirodne i druge nesreće angažirat će se sve snage i sredstva za zaštitu i spašavanje. U slučaju da zbog snage i obima prirodne ili druge nesreće te snage i sredstva nisu dovoljne tražit će se pomoć od susjednih općina. Ako ni njihova pomoć nije dovoljna, tražit će se pomoć od kantona, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine,
- Upotreba snaga i sredstava u slučaju prirodne i druge nesreće mora biti dovoljna i ekonomična u razmjeru sa ugroženošću, odnosno posljedicama prirodne i druge nesreće,
- Izvođenje akcija zaštite i spašavanja zasniva se na obaveznom provođenju odluka, naredbi i zaključaka nadležnih štabova civilne zaštite. Ako kojim slučajem bude razumno da odluka upućuje na vršenje kaznenog djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava, niko nije obavezan i ne smije provoditi takvu odluku,
- Svaki ovlašteni pripadnik civilne zaštite, komandant, rukovodilac službe, odnosno vođa grupe i spasilac mora znati ko je njegov nadređeni,
- Da bi spriječili ili bar ublažili posljedice prirodnih i drugih nesreća treba brzo reagirati i efikasno raditi. Zbog toga snage za zaštitu i spašavanje moraju biti organizovane, opremljene i osposobljene tako da se u slučaju prirodne i druge nesreće mogu odazvati u što kraćem roku,
- Snage i sredstva za zaštitu i spašavanje organiziraju se u skladu sa rješenjima datim u Procjeni rizika,
- Jedinice civilne zaštite organiziraju se po prostornom i funkcionalnom principu, a mogu i u kombinaciji oba principa,
- Kod organiziranja i provođenja zaštite i spašavanja u principu se koriste postojeći konceptualni materijalni i drugi resursi, ali i poznati kapaciteti strukovnih organizacija, udruženja građana i organizacija civilnog društva,
- Provođenje djelatnosti zaštite i spašavanja u miru, u vanrednim uvjetima zahtijeva stabilnu organizacijsku strukturu, opremljenu i osposobljenu za obavljanje zadaća u svim uvjetima prirodne i druge nesreće,
- Pripadnici civilne zaštite imaju pravo na zaštitu pri radu za šta su odgovorni njihovi osnivači. Za provođenje propisanih mjera za zaštitu i zdravlje na radu brinu organi koji direktno komanduju određenim jedinicama, službama i svim drugim snagama u operativnoj situaciji,
Uticaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po načinu iskazivanja, nivoima i vrsti izazvanih oštećenja, geografskom obimu, rasporedu izazvanih šteta i stepenu upozorenja koje se mogu očekivati ali načini odgovora, uključeni nosioci planiranja, konceptualni resursi po vrsti i obimu, protok informacija, način ostvarivanja komunikacijsko-informacijske podrške upravljanju u prirodnim i drugim nesrećama i drugi dijelovi hitnog odgovora zajednice imaju jasne sličnosti.
- Rješenja i postupci iz planova zaštite i spašavanja moraju biti jednostavni, jasni i razumljivi i predhodno simulirani kroz oblike obuke radi provjere valjanosti i hitnosti, s čime moraju biti upoznati svi činioci njihove izvedbe,
- Korištenje preventivnog pristupa podrazumijeva ostvarivanje priprema za provođenje zaštite i spašavanja koje imaju nezamjenjivu ulogu. Skupe, a efikasne mjere ne smiju biti izgovor niti razlog odlaganja njihove realizacije od nosilaca planiranja za slučajeve kada postoji opasnost od velike ili nepopravljive štete,
- Za svako fizičko ili pravno lice koje je namjerno ili nepažnjom uzrokovalo ugroženost zbog koje su nastali troškovi dodatnog provođenja mjera, odnosno koja su uzrokovala naknadnu štetu, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/03 ).
- Od poznatih rizika, po pravilu, treba se zaštititi,
- Općina, kao i ostali nivoi vlasti, brinu za pomoć, odnosno socijalnu zaštitu samo onim pojedincima koji je sami sebi ne mogu osigurati,
- Pomoć u slučaju prirodne ili druge nesreće je, po pravilu besplatna.
U postupcima proračunavanja potrebnih sposobnosti za nošenje sa procijenjenim opasnostima i mogućim posljedicama koristit će se dati principi.
3. Područja razvoja sistema zaštite i spašavanja
Planiranje razvoja sistema zaštite i spašavanja za suprostavljanje prirodnim i drugim nesrećama je izvodljiv i isplativ način da se osigura efikasno suočavanje sa posljedicama djelovanja tih nesreća. Brzo i efikasno djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja, uz dobro provedenu saradnju i koordinaciju, odnosno upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama može spasiti mnoge živote, smanjiti socio-ekonomske, političke i sigurnosne poremećaje, spriječiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu izazvati i veće posljedice od uticaja prirodne ili druge nesreće koja se već dogodila.
Programom razvoja uspostavlja se međuresorna saradnja nosilaca planiranja, veza između različitih stručnih profesionalnih i dobrovoljnih grupa i ukazuje na elemente njihovog zakonskog i funkcionalnog djelovanja u produkciji mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene zajednice na prirodne i druge nesreće. Razumijevanje logike koja stoji iza procesa izrade Programa razvoja, preduvjet je za prikladan slijed potrebnih koraka.
Od Programa razvoja ne očekuje se da će omogućiti upravljanje i operativni razvoj namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća, ali se očekuje smjer i pravac izgradnje i integrisanja elemenata u jedinstven sistem zaštite i spašavanja koji omogućava izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, organizacijama, zajednicama i ovlaštenim pojedincima i građanima da brzo i efikasno odgovore na prirodne i druge nesreće.
- u oblasti zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla ( epizootije, zoonoze ),
- u oblasti radijacione, hemijske i biološke zaštite (radijaciono i drugo onečišćenje zraka, vode, tla),
- u oblasti prometa i komunikacija u drumskom, željezničkom i zračnom prometu,
- zbog rizika usljed visokog snijega i velikih sniježnih nanosa,
- zbog rizika od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.
3.1.2. Ublažavanje
Učinci prirodne i druge nesreće proizvode direktne i indirektne posljedice po ljude i materijalna dobra ( dio ili cijelu Općinu ili šire), zaustavljanje jednih ne znači da druge neće nastaviti štetno djelovati.
Polazno stajalište za ovo prosuđivanje je da i pored toga što je moguće spriječiti neke učinke prirodne i druge nesreće, drugi učinci će očigledno nastaviti postojanje, ali se oni mogu izmijeniti ili smanjiti uz uvjet da se preduzme odgovarajuća akcija.
Razvojna orjentacija na ovom području uglavnom podrazumijeva stručne mjere usmjerene na smanjenje sila udara, rušilačkog djelovanja prirodne ili druge nesreće po ljude i materijalna dobra.
Područje ublažavanja faktički je nastavak ojačanja prevencije primjenom konkretnih mjera i aktivnosti, koje se principijeno dijele na:
3.1.2.1. Administrativno-stručne mjere
a) razvoj zakonskog okvira
b) finansijski poticaji usmjereni na promoviranje strukturalnih mjera ili ublažavanja tehničku pomoć, razne olakšice itd.
c) obuka i obrazovanje
d) izgradnja i razvoj upravnih i stručnih institucija
- planiranje održivog razvoja društvene zajednice na svim nivoima Općinske strukture,
Razvoj zaštite i spašavanja suštinski treba biti usmjeren postizanju uspješnog odgovora na prirodne i druge nesreće, spašavanju života, brizi za beskućnike, ostvarivanju mjera oporavka i održanju kontinuiteta uspješnog oporavka i održanju kontinuiteta umječa upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na pogođenom području.
Petogodišnjim programom razvoja omogućuje se uobičajeno godišnje planiranje, izrada i ažuriranje planova zaštite i spašavanja na osnovu važnih podataka iz procjene rizika, nadzor i odgovornost nad provođenjem i kontinuirane popravke postojećih rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti, mjesto zbivanja, jačinu i tačne osobine hitnosti kojima će trebati upravljati.
Sa tog stajališta kreiranjem budućih politika ukupnog Općinskog napretka treba osigurati da općinski razvoj ne uzrokuje probleme prirodnih i drugih nesreća, niti da pogoršava postojeće podložnosti riziku ili opasnostima tih nesreća.
Odlučivanje o Programu razvoja u Općinskom vijeću jeste čin postizanja "službenog vlasništva" nad Programom ovog zakonodavnog organa vlasti, što je najbolja garancija značenja Programa razvoja i zahtjev za visokim nivoom transparentne provedbe programskih obaveza.
S toga će biti potrebno pravovremenim, racionalnim i timskim radom različitih struka i profila, na osnovu novih tehničko-tehnoloških standarda, uz upotrebu novih dostignuća u zaštiti i spašavanju, uz angažiranje domaće pameti i znalaca u vrlo kratkom vremenu načini novi napredak u izgradnji efikasnog sistema zaštite i spašavanja radi poboljšanja organiziranosti, upravljanja i materijalne pokrivenosti zaštite i spašavanja u uvjetima provođenja društvenih, sigurnosnih, ekonomskih i tehničko-tehnoloških reformi u procesima tranzicije i globalizacije ka evropskim i euroatlantskim integracijama.
Uključivanje područja razvoja u ciklus upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća je sa namjerom da se osigura društvena, stručna i naučna usmjerenost prema zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od višestrukih posljedica koje nesreće nose sa sobom.
Koncept strateškog programiranja i planiranja razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara se stručno, metodski i logički podrazumijeva u okviru dvije faze i u četiri međusobno povezanih područja razvoja i to:
3.1 Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i drugoj nesreći
3.1.1. Prevencija od prirodnih i drugih nesreća
Prevencija kao razvojno područje zaštite i spašavanja jeste centralna tačka aktivnosti nosilaca planiranja institucija javne vlasti, pravnih lica i građana u pripremama društvene zajednice za odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Cilj prevencije od prirodnih i drugih nesreća u djelokrugu rada i odgovornosti svih nosilaca planiranja je sprečavanje, onemogućavanje i smanjenje rizika i izvora ugrožavanja, te sprečavanje i ublažavanje posljedica tih nesreća.
Na osnovu Zakonskog djelokruga rada, nadležni organi uprave u Općini obavezni su planirati i provoditi prevenciju od prirodnih i drugih nesreća jednako kao i građani, strukovna udruženja građana, organizacije civilnog društva i druge organizacije u skladu sa njihovom djelatnosti.
Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz programe i planove zaštite od prirodnih i drugih nesreća u okviru razvojnih ciklusa za pojedine djelatnosti u kontekstu sljedećih aspekata:
- najprikladnija politika Općinskog upravljanja prirodnim i drugim nesrećama,
- prikladno zakonodavstvo o zaštiti i spašavanju,
- planiranje u zaštiti i spašavanju (planovi zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća).
Provođenje mjera prevencije u zaštiti i spašavanju oslonjeno je na područja rada nosilaca planiranja i uređuje se područnim zakonodavstvom. Provođenje preventivnih mjera, u skladu sa zaključcima iz Procjene rizika, naročito je važno:
- u oblasti zakonodavstva,
- u oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije),
- u oblasti planiranja prostornog razvoja, građenja i urbanizma ( zaštita od zemljotresa, rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla),
- u oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i biljnih proizvoda (upravljanje otpadom, biljne bolesti i štetočine, požari, poplave, protivgradna zaštita, oluja i mraz),
- u oblasti energetike, rudarstva i industrije ( rudarske nesreće, eksplozije plinova i opasnih materija ),
- u oblasti protivpožarne zaštite i vatrogastva ( šumski i drugi požari, eksplozije plinova i opasnih materija ),
Zbog toga je vrlo važno da se za ostvarivanje sadržaja mjera zaštite i spašavanja zavisno od procijenjene potrebe pripreme potrebni resursi ( planovi, snage, sredstva, oprema, veze i komunikacije i sl.), koji neće biti spremni za izvršenje zadataka ukoliko se ljudstvo ne obuči i osposobi u vršenju svoje konkretne službe i umješno rukuje sredstvima i opremom, a štabovi civilne zaštite u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja.
U razvojnom pogledu posebnu pažnju treba posvetiti sljedećim elementima spremnosti, jer pripravnost nije samoj sebi svrha niti dovoljna bez spremnosti koja se postiže:
a) obukom za usavršavanje,
b) instaliranjem sistema ranog upozoravanja,
c) izgradnjom specijalizovanih komunikacijskih sistema za podršku upravljanja procesom u prijenosu govora i podataka,
d) uspostavom baze podataka značajnih za zaštitu i spašavanje, osiguranjem namjenskih rezervi u odnosu na potrebe faze smanjenja rizika koji predhodi prirodnoj ili drugoj nesreći,
e) rezervom za ublažavanje posljedica, faze oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,
f) vježbom simulacije – provjere planova zaštite i spašavanja,
g) prosljeđivanjem ažurnih tehničkih informacija vezanih za pojedine opasnosti itd.
f) svjesnost javnosti
3.1.2.2. Građevinsko-tehničke mjere
Uobičajene građevinsko-tehničke stručne mjere ublažavanja direktno su u funkciji efikasne zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se na osnovu:
a) odgovarajućeg prostornog planiranja
b) procjene fizičkih sila koje mogu nastati potencijalnim opasnostima od prirodnih nesreća
c) planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo takvim silama
d) umješnost građenja sa odgovarajućom kontrolom i nadzorom
Tim preventivnim mjerama doprinosi se kvalitetu izgradnje objekata koji će biti otporni na sile izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:
- izgradnju građevina koje će biti otporne na fizičke sile izazvane prirodnim nesrećama (zemljotres, poplava, snježni nanosi, jaki vjetrovi, klizišta itd.)
- ojačavanje postojećih građevina da bi se učinili još otpornijim na fizičke sile prirodnih nesreća.
3.1.3. Pripravnost/spremnost za odgovor na vanredne situacije
Područje razvoja pripravnost/spremnost društvene zajednice međusobno je uslovljeno postizanjem stanja boljeg od predhodnog ili zatečenog u odnosu na probleme upravljanja prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faze upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u principu trebaju biti poistovijećene razvojnim područjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurala efikasnost sistema zaštite i spašavanja.
Zahtjevom za postizanjem pripravnosti/spremnosti kao razvojnim područjem zaštite i spašavanja omogućuje se nosiocima planiranja u općini, organizacijama civilnog društva, udružnjima građana i pojedincima brzo i efikasno djelovanje u odgovorima na izazove prirodnih i drugih nesreća.
Razvoj područja pripravnosti zasniva se na planskom pristupu kojim se povezuju svi aspekti zakonskih područja rada nosilaca planiranja naročito Općinskih organa uprave u postizanju pretpostavki za upravljanje u situacijama prirodnih i drugih nesreća.
Institucije pravnog sistema su zakonski, prema definiciji, odgovorne za očuvanje stabilnosti i vitalnosti Općinske vlasti i u uslovima prirodnih i drugih nesreća, uspostavljanjem Štabova civilne zaštite kao operativno-stručnih organa za dužnosti rukovođenja u prirodnim i drugim nesrećama i stvaranjem potrebnih pretpostavki za njihov rad, što podrazumijeva ljudske i materijalno-tehničke resurse, namjenski izgrađene i opremljene prostorne kapacitete.
Prirodne i druge nesreće, bez obzira na stepen razvijenosti sistema zaštite i spašavanja, skoro redovno iznenade nosioce planiranja u državi i društvu i uvijek su komplikovanije nego što se to predvidi u procjeni rizika. Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba fokusirati na najosjetljivije komponente i to na:
a) organizaciju i planiranje, koji sadrže jasnu i sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju, odgovarajuće, kvalitetne i održive propise o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetne doktrinarne dokumente po mjerama zaštite i spašavanja, obučavanje i osposobljavanje, jasnu funkcionalnu organizacijsku strukturu snaga, strukturu upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća, pouzdane procjene za aktivnost i pripravnost u situacijama prirodnih i drugih nesreća, okvir za planiranje, posebno za hitni odgovor kao što je evakuacija stanovništva ili njihovo privremeno premiještanje u sigurna područja,
b) resurse pod kojima podrazumijevamo objekte i sisteme za upozoravanje i operativno vođenje akcija zaštite i spašavanja, tačnu i ažurnu specifikaciju resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva i rezerve, logističke stanice;
c) koordinaciju kao proces u uvećavanju stepena pripravnosti i napora u vođenju akcija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća kroz upozorenje, opasnost i predostrožnost u upravljanju u prirodnim i drugim nesrećama,
d) spremnost i pripravnost operativnog centra civilne zaštite u situaciji prirodne ili druge nesreće,
e) obuku i svjesnost javnosti o rizicima, opasnostima i nesrećama, psihološke i druge kompenzacijske mjere učinaka pritiska prirodne i druge nesreće.
Pripravnost i spremnost su u praktičnom smislu jedinstveno razvojno područje sistema zaštite i spašavanja, međusobno zavisni i povezani od čijeg kvaliteta zavise operacije razvojnog područja odgovora na prirodne i druge nesreće.
Spremnost je praktično stanje trenutnih kapaciteta i sposobnost nosilaca planiranja, institucija, organa upravljanja u zaštiti i spašavanju, organizacija civilnog društva, udruženja građana i pojedinaca da brzo i efikasno odgovore na sve izazove prirodne i druge nesreće.
e) instaliranje sistema za Operativni centar civilne zaštite
U normalnim uslovima ovi resursi zadovoljavaju druge redovne potrebe. Programi pripravnosti definiraju prilagođavanje ili prečišćavanje ovih funkcija kako bi ih napravili odgovarajućim za korištenje u situacijama prirodnih i drugih nesreća.
3.2. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne i druge nesreće obuhvata
3.2.1. Odgovor
Suština ukupnih priprema društvene zajednice za zaštitu i spašavanje jeste postizanje sposobnosti odgovora (reakcije, intervencije) na izazove prirodnih i drugih nesreća. Zapravo, to je centralno razvojno područje sistema zaštite i spašavanja koje je uslovljeno i određeno postizanjem kvaliteta razvoja područja prevencije sa ublažavanjem, posebno pripravnosti/spremnosti. Iz ovih razloga ovaj Program posebno obrađuje ovo područje.
a) sveobuhvatne informacije o pripravnosti/spremnosti (politička usmjerenja, nosioci planiranja, organizacija, resursi i obučenost),
b) pravovremeno i prikladno aktiviranje sistema odgovora ( planovi, pripravnost, aktiviranje i dr.),
c) umješno koordiniranje operacija odgovora ( vođenje akcija zaštite i spašavanja ),
d) alternativne komunikacije i veze,
e) pregled stanja ( mapiranje ), analiza i procjena,
f) kvalitetno i odgovorno upravljanje informacijama,
g) plansku evakuaciju.
U operacijama odgovora ( interventnim mjerama ) redovno se u više sektora pojavljuju ozbiljni problemi na koje u periodu priprema za zaštitu i spašavanje u okviru područja prevencije, pripravnosti/spremnosti treba obratiti izrazitu pažnju i to:
- nepostojanje ili neprikladnost kontingentnih planova ili konceptualnih resursa logističkih centara,
- funkcionalno neizgrađenu pripravnost/spremnost,
- upravne, organizacijske i tehničke nedostatke kod upozoravanja na opasnosti,
- stepen organizovanosti, usklađenosti, razvijenosti i sposobnosti aktiviranja pojedinih elemenata ili cjeline sistema odgovora,
- fizičke, psihološke, socijalno-sigurnosne, zatim ekonomske posljedice učinaka i pritiska udara prirodne ili druge nesreće,
- teškoće u evidenciji i procjenjivanju šteta i konceptualizaciji procjene o potrebama,
- netačne i/ili nekompletne informacije iz ankete o stanju stanovništva na pogođenom području,
- spajanje ljudi (u pogođenom području),
- slabo upravljanje informacijama,
- neodgovarajuće artikle koji se dostavljaju i računaju kao pomoć,
- slabu koordinaciju operacija odgovora (interventnih mjera),
- nedostajuću i nedovoljnu svjesnost javnosti,
- prihvat pomoći.
3.2.2. Oporavak
Mjere odgovora (interventne mjere) su one mjere koje se preduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja) ili poslije udara prirodne ili druge nesreća. One su usmjerene ka spašavanju života i zaštiti imovine i sagledavanju trenutnih šteta nastalih na početku te nesreće.
Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u krajnje teškim uslovima nametnutim silom destrukcije, teško se realizuju, zahtijevaju velika požrtvovanja ljudstva, osigurane resurse, predhodno planiranje i programiranje, organizovanost, obučenost i uvježbanost snaga i operativno stručnih organa za upravljanje i rukovođenje procesom.
Efikasnim odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće postiže se smanjenje broja nastradalih, olakšavaju teškoće i patnje, povrat osnovnih uslova potrebnih za život i funkcionisanje sistema društvene zajednice.
Na osnovu navedenog, glavni vidovi odgovora/interventnih mjera u situacijama prirodnih i drugih nesreća su:
a) pokretanje interventnog sistema,
b) analiza i procjena,
c) spašavanje života, imovine u privatnom i javnom vlasništvu i okoliša,
d) spašavanje ljudi zarobljenih u ruševinama, na vodi, pod vodom,
e) trijaža, liječnička pomoć, hospitalizacija, medicinska evakuacija i briga za žrtve,
f) evakuacija lica sa ugroženih na manje ugrožena područja,
g) gašenje požara i zaustavljanje ispuštanja opasnih materija,
h) organizacija smještaja za nastradale (hitne popravke kuća, smještaj u šatore, škole, hotele, sportske dvorane i sl.),
i) organizacija ishrane žrtava prirodne ili druge nesreće i pripadnika spasilačkih jedinica i službi, distribucije artikala hrane, osnovnih životnih namirnica i odjeće, procjene rezervi i šteta na prehrambenom fondu,
j) osposobljavanje ulaznih i izlaznih puteva, rasčišćavanje ključnih saobraćajnica, priprema heliodroma i sl. ( omogućiti kružni put unutar pogođenog područja ),
k) uspostavljanje komunikacija i veza (radio i TV, telefonske, mobilne i informacijske veze);
Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti, zbog toga što su oni praktično organizacija postojećih općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća (kontingentni planovi).
q) praćenje situacije kod stanovništva pogođenog prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaženje nestalih lica i ponovno spajanje porodica,
r) održavanje morala stanovništva itd.
Navedeni vidovi efikasnog odgovora u vođženju akcija zaštite i spašavanja zahtijevaju:
l) snabdijevanje pitkom vodom i strujom,
m) organizacija neprestanih zdravstvenih i higijensko-epidemioloških operacija,
n) informisanje javnosti i rad sa medijima (informacijsko upravljanje),
o) organizacija pojačanih mjera zaštite imovinske i lične sigurnosti, javnog reda i mira na ugroženom području,
p) građevinske operacije na uklanjanju i osiguranju nestabilnih elemenata oštećenih građevina koji predstavljaju opasnost po ljude i druge građevine,
Na osnovu zaključaka iz Procjene rizika, zatim osnovnih principa iz Politike razvoja, izrađena je Strategija razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u općini Ilijaš ( u daljem tekstu: Strategija razvoja ) kao drugi dokument Programa razvoja. Strategija razvoja u sebi sadrži usaglašene strateške pravce sa akcijskim planovima njihovog osiguranja uvažavajući utvrđene faze i područja razvoja naznačene u Politici razvoja.
4.2. Razvojni programi i projekti
Sve te aktivnosti moraju imati oslonac na vlastitoj procjeni rizika i utvrđen nivo odgovornosti provedbe.
Općinski načelnik, te službe za upravu, u skladu sa definisanim nadležnostima i obavezama, dužni su osigurati koordinaciju djelovanja i provedbu ciljeva postavljenih Politikom razvoja i Strategijom razvoja.
Ključna odgovornost navedenih nosilaca provedbe Politike razvoja ogleda se u osnovnoj zadaći osiguranja uslova razvoja sistema zaštite i spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije, kadrova i materijalnih resursa. Naime, suštinski cilj razvoja sistema zaštite i spašavanja je osposobljenost i spremnost djelovanja na nivou Općine gdje prirodne i druge nesreće nastaju.
Općinska služba civilne zaštite, kao stručni organ, ima ključnu ulogu u koordinaciji provedbe Politike razvoja i Strategije razvoja, odnosno Programa razvoja na nivou Općine.
4.4. Finansiranje Programa razvoja
U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju Finansiranje, a naročito u članovima od 179. do 184. tačno su predviđeni izvori sredstava kao i područja ulaganja sredstava iz posebnih naknada za zaštitu i spašavanje.
Na osnovu pomenutih članova Zakona o zaštiti i spašavanju, a posebno člana 184., sredstva potrebna za realizaciju programa i projekata iz odgovarajućih akcijskih planova osigurat će se iz:
- budžetskih sredstava svakog nosioca planiranja u okviru redovnog planiranja za potrebe redovne djelatnosti, kao dio preventivnih i strukturalnih mjera prije nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za otklanjanje posljedica prirodne ili druge nesreće,
- posebnih budžetskih sredstava koja izdvaja Općina u skladu sa Procjenom ugroženosti,
- sredstava pravnih lica, iz osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći i drugih izvora utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonima,
Strategija razvoja uključuje konkretne provedbene korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i inicijative sa odgovarajućim opisima, nosioce realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i očekivane učinke realizacije.
Oporavak je postupak kojim se društvena zajednica pomaže u postizanju odgovarajućih nivoa funkcionisanja nakon udara prirodne ili druge nesreće na stanje prije nesreće ili u nekim slučajevima na stanje bolje od onog prije nesreće.
Sa stajališta razvoja ovog područja zaštite i spašavanja treba imati u vidu da se proces oporavka može otegnuti, vjerovatno na 5 do 10 godina, pa čak i više, čemu se mora prilagoditi i planiranje i programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije.
Usmjerenost razvojnog područja oporavka jeste postizanje stabilizacije stanja na području pogođenom prirodnom ili drugom nesrećom koja je u odnosu na direktnu operativnu funkciju sistema zaštite i spašavanja života, zdravlja ljudi i materijalnih dobara najvažnija.
Ostale faze oporavka: rehabilitacija i rekonstrukcija su takve aktivnosti koje se mogu izvršavati u okviru redovne djelatnosti, nakon faze saniranja stanja pa ih Program razvoja neće posebno obrađvati.
Oporavak, po pravilu, zavisi od uspješnosti odgovora na prirodne i druge nesreće jednako kao što efikasna prevencija, ublažavanje i pripravnost zavise od naučenih lekcija nakon odgovora i oporavka.
Posebnu pažnju u pogledu oporavka treba posvetiti analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s ciljem:
- saniranja stanja,
- rehabilitacije lica pogođenih učinkom prirodne ili druge nesreće,
- prioritetne rekonstrukcije građevina.
- analizu šteta i procjenu potreba, priroritete i potrebno vrijeme reakcije u pružanju pomoći ugroženim licima i materijalnim dobrima,
- sanaciju ključnih službi ( zdravstvene, komunalne, epidemiološko-higijenske, građevinske, transportne, elektroditributivne i dr.),
- hitnu popravku kuća, stambenih i drugih objekata koje se mogu popraviti,
- privremeni smještaj ugroženog stanovništva, dostavu artikala ishrane i osnovnih životnih potrepština,
- operaciju rasčišćavanja.
4. Provedba
Uvažavajući činjenicu da Politika razvoja proizilazi iz Procjene rizika, te da su zaključci iz Procjene rizika sastavni dio Programa razvoja, najvažniji dio Politike razvoja čini provedba zaključaka iz Procjene rizika i utvrđene politike u ovoj oblasti.
4.1.. Utvrđivanje Strategije razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara
U skladu sa Programom razvoja, Općina utvrđuje Politiku razvoja i Strategiju razvoja koji sadrže strateški pravac razvoja sa akcijskim planovima, obuhvatajući i primjenjujući utvrđena strateška područja djelovanja od faze smanjenja rizika koji predhodi prirodnoj i drugoj nesreći do faze odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće.
Politika razvoja i Strategija razvoja sjedinjuju se s praksom, postaju platforma razvoja i integrisanja u jedinstven, efikasan i funkcionalan sistem zaštite i spašavanja u periodu od 2021. do 2026. godine.
Općina Iliaš će poticati provedbu razvojnih programa i projekata kroz različite mjere i aktivnosti jer su isprepleteni i međusobno povezani trajni zahtjevi za zaštitom i spašavanjem socijalno sigurnosne situacije i ekonomskog razvoja.
To pruža najširu osnovicu za podizanje svjesnosti o potrebi unapređenja ove oblasti najširom podrškom u strukturi društva, ali i odlučnijim i privrženijim pristupom Općine u osiguravanju dodatnih sredstava i raznih olakšica u provedbi ovih programa i projekata, naučno-istraživačkom radu u zaštiti i spašavanju i dr.
4.3. Nosioci provedbe Politike razvoja
Za ostvarivanje Politike razvoja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, odgovorni su: Općinsko vijeće, Općinski načelnik i službe za upravu.
- osnova posebne naknade na neto plaće 0,5 % iz sredstava koja pripadaju Općini, a na osnovu godišnjeg plana korištenja sredstava zaštite i spašavanja i zadataka utvrđenih u Programu razvoja, u principu naročito za osiguranje materijalnih resursa – opremanje, te osposobljavanje za odgovor na prirodnu i drugu nesreću.
Navedeni izvori sredstava i njihov planirani iznos utvrđeni su u posebnom dijelu Programa razvoja pod nazivom " Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja".
Ukazujući na visok stepen opasnosti, dosadašnji nivo razvoja sistema zaštite i spašavanja, predviđajuća sredstva, neće biti dovoljna u ovom razvoju za osiguranje zadovoljavajućeg nivoa osposobljenosti i spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće.
- ko je nosilac?
- do kada uraditi i sa kojim očekivanim učincima?
- čime to ostvariti?
Akcijski plan nudi platformu po kojoj će se Strategija razvoja provesti u praksu.
Akcijski plan je okrenut razvoju, odnosno onim razvojnim aktivnostima koje direktno potiču sveobuhvatan razvoj elemenata sistema zaštite i spašavanja i njihovo integrisanje u funkcionalan i efikasan sistem.
Svaka od aktivnosti treba biti specificirana kroz skicu projektnog zadatka podrazumijevajući različit nivo složenosti:
- strateški programi postavljeni na kantonalnom i federalnom nivou u kojima učestvuje općina Ilijaš koji su od suštinske važnosti za razvoj sistema zaštite i spašavanja,
- razvojni programi usmjereni na jačanje i razvoj određenog područja razvoja ili važnog segmenta određenog područja,
Iz tih razloga, zavisno od ekonomskog razvoja i dodatnih mogućnosti, izvršna i zakonodavna vlast nastojat će, u skladu sa Procjenom rizika, osigurati dodatne izvore finansiranja s ciljem integrisanja u jedinstven sistem sposoban za efikasan odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.
5. Zaključci
- Politikom razvoja su na modernim osnovama izraženi ambiciozni ciljevi za izgradnju i razvoj svih pojedinačnih elemenata i sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara kao cjeline. Ostvarenje vizije takvog sistema zaštite i spašavanja, zadaća je najvećeg stepena složenosti koja zahtijeva, prije svega, opredjeljenje, koordiniran napor i podršku na svim nivoima organizovanja organa vlasti, političkih subjekata, ali i suštinsko prihvatanje navedenih principa i opredjeljenja od svih relevantnih učesnika ovog poduhvata.
- Provedba Politike razvoja i donošenje Strategije razvoja ukazuju da je sistem zaštite i spašavanja interdisciplinaran i da zahtijeva visoku stručnost i primjenu svih dosadašnjih, ali i novih naučno-istraživačkih projekata iz oblasti zaštite i spašavanja.
- Općinsko vijeće, općinski načelnik i svi drugi zainteresovani subjekti će zajednički raditi na promociji izgradnje sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
II. STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA NJIHOVE REALIZACIJE
UVOD
Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i njihovi akcijski planovi realizacije su osnova za ostvarivanje vizije razvoja sistema zaštite i spašavanja u Općini Ilijaš za period 2021 – 2026. godine.
Strateški pravci razvoja zasnovani su na viziji i ciljevima proklamovanim u Politici razvoja, s tim da su obrađeni kroz dvije faze sa četiri međusobno povezana područja razvoja, koja su detaljno data u Politici razvoja.
Općenito o strateškim pravcima
Ova Strategija, izrađena kroz utvrđene strateške pravce i akcijske planove, izraz je nastojanja da se rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja u Općini pretvori u jasan, cjelovit i dugoročan koncept.
Strategija razvoja potencira uvjetovanost održivog razvoja usklađivanjem ciljeva zaštite i spašavanja sa dugoročnim Općinskim socijalno-sigurnosnim i ekonomskim interesima i obrnuto, ostvarenje privrednog i socijalno-sigurnosnog napretka, ali uz dugoročno očuvanje života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša.
- osvrt na sadašnje stanje,
Samo akcijski plan zasnovan na dogovorenoj strategiji razvoja kroz područja može tu strategiju oživjeti i ponuditi odgovore na važna pitanja i to:
- kako to ostvariti?
Polazeći od koncepta održivog razvoja Strategija razvoja se zalaže za uvođenje zaštite i spašavanja u sve druge strateške planove Općine i posljedično, za integraciju područja razvoja zaštite i spašavanja (prevencija sa ublažavanjem, pripravnost/spremnost, odgovor i oporavak) u sve sektorske segmente zakonskih nosilaca planiranja, a kasnije u cjelokupnu politiku, programe i sve razvojne planove i projekte, uvažavajući struku i naučna iskustva u svijetu i zemlji.
Značaj i interdisciplinarnost problematike zahtijeva velike promjene u sadašnjim institucionalnim odnosima, te angažman ljudskih i finansijskih resursa u onoj mjeri u kojoj ih može osigurati dugoročnim usmjeravanjem kroz strateške pravce i pažljivo planiranje.
Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja da se područja razvoja zaštite i spašavanja ostvare u skladu sa njihovom prirodom, ciljevima i logikom funkcionisanja, dok ih u okviru funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja povezuju zajednički razlozi djelovanja – zaštita i spašavanje života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša te zajednički opći ciljevi.
- razvojna vizija kroz četiri područja djelovanja (prevencija sa ublažavanjem, pripravnost/spremnost, odgovor i oporavak),
- osnovni strateški pravci za ostvarivanje vizije (provedba),
- akcijski plan kroz specifikaciju konkretnih akcija koje treba poduzeti prema strateškim pravcima.
Akcijski planovi
Na kraju, Strategija razvoja nudi razumijevanje načina ostvarenja opredjeljenja definisanih u Politici razvoja u kojoj je za svaki strateški cilj jedinstveno utvrđeno sljedeće:
Akcijski plan se bazira na strateškim pravcima datim u područjima razvoja pa je zbog toga u ovom elementu dat kao posebno poglavlje. Akcijski plan svakog strateškog pravca razvoja sistema zaštite i spašavanja daje specifikaciju konkretnih akcija za razvoj elemenata sistema zaštite i spašavanja i njihovo integrisanje u jedinstven, efikasan i funkcionalan sistem u periodu 2021 – 2026 godine.
Normativna uređenost u oblasti prevencije osigurana je:
- Zakonom o Federalnim robnim rezervama ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/99) kojim su utvrđene obaveze i nadležnosti nižih organa vlasti u pogledu stvaranja rezervi;
- Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10);
- razvojni projekti usmjereni na realizaciju konkretnih ciljeva ili produkata, ali od šireg značaja za razvoj sistema zaštite i spašavanja,
- tačna i sređena evidencija o svim sredstavima i uspostava baze podataka o ovim sredstvima značajnim za zaštitu i spašavanje,
- osiguranje odgovarajućih rezervi namjenskih sredstava i opreme za potrebe smanjenja rizika,
- osiguranje namjenskih rezervi za zaštitu i spašavanje u fazi oporavka,
- visok nivo koordinacije kao dio spremnosti između svih nosilaca planiranja,
- provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije.
1.3.3. Odgovor
Suština programa osiguranja robnih rezervi ogleda se u sposobnosti odgovora na prirodne i druge nesreće. Osiguranjem odgovarajućih rezervi hrane, pića, smještajnih kapaciteta, zdravstvenog osiguranja i drugih potreba, stvoriti uslove za efikasan odgovor u smanjenju broja nastradalih, olakšavanje teškoća i patnji unesrećenih i stvaranje osnovnih uslova potrebnih za život.
Na osnovu navedenog, glavni vidovi odgovora u ovoj oblasti su:
- osiguranje lijekova, sanitetskog i drugog materijala za potrebe zdravstvenog osiguranja ugroženih i njihova briga,
- organizacija smještaja za nastradale (smještaj u šatore) ukoliko nema drugog smještaja,
- osiguranje artikala za ishranu unesrećenih i pripadnika spasilačkih jedinica i službi,
- distribucija osnovnih životnih namirnica, odjeće i obuće,
- opskrba pitkom vodom i alternativnim izvorima energije,
- pojedinačni projekti koji su usmjereni na provedbu konkretnih specifičnih rješenja ali u cilju prihvatanja stajališta da će se ta rješenja postići u nekoj etapi razvoja.
Aktivnosti koje će se ostvarivati situirane su po prioritetima i u određenom vremenskom okviru, oslonjene jedna na drugu, s tim da su sve podjednako važne u širem kontekstu.
U skicama projektnih zadataka određeni su nosioci i učesnici. Nije nužno da samo Općinske institucije, po pravilu, budu nosioci aktivnosti.
Akcijski plan nije ograničen na broj aktivnosti kojima će se provoditi i poticati navedeni strateški pravac. Njega treba promatrati kao plan koji sadrži aktivnosti kroz koje se razvija sistem zaštite i spašavanja u Općini u cijelosti i to od svih nosilaca planiranja – organa vlasti, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja, privatnog sektora i građana.
KONKRETNI STRATEŠKI PRAVCI SA AKCIJSKIM PLANOVIMA
1. Program osiguranja minimuma sredstava robnih i drugih rezervi za potrebe zaštite i spašavanja ljudi kao dio spremnosti i odgovora na nastanak prirodne i druge nesreće
1.1. Uvod
Ratne i druge posljedice, sadašnje stanje ekonomskog razvoja, nivo nezaposlenosti i opće stanje siromaštva je osnov za utvrđivanje strateškog cilja osiguranja minimuma sredstava robnih i drugih rezervi za potrebe zaštite i spašavanja ljudi kao dio spremnosti i odgovora na nastanak prirodne i druge nesreće, jer iskustva ukazuju na potrebu osiguranja minimuma vlastitih resursa.
1.2. Postojeće stanje
Iskustveno, kroz provođenje akcija zaštite i spašavanja u posljednjih deset godina stanje u ovoj oblasti se može izraziti kao potpuno nezadovoljavajuće, jer u mnogim situacijama nadležni organi nisu bili u mogućnosti osigurati ni minimum rezervi potrebnih za zaštitu i spašavanje.
1.3. Područje razvoja
1.3.1. Prevencija i ublažavanje
- Zakonom o Crvenom križu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/06);
Razvojni karakter prevencije u osiguranju robnih rezervi i drugih sredstava ogleda se: u primjeni stručnih mjera usmjerenih na osiguranje minimuma potrebnih rezervi lijekova i sanitetskog materijala potrebnih za medicinsku brigu, smještaj, organizaciju ishrane, osiguranje odjeće i obuće, pitke vode, struje i slično za potrebe pogođenog stanovništva.
Elementi koji će osigurati spremnost u ovoj oblasti su:
- osiguranje logističkog centra Općine uz preporuku pune racionalnosti koja podrazumijeva da taj centar može biti i u sastavu pravnih subjekata i drugih nosilaca planiranja,
c) utvrđivanje minimuma robnih rezervi za zaštitu i spašavanje,
d) nabavku planiranih sredstava,
e) obnavljanje sredstava do njihovog eventualnog korištenja.
Nosioci Akcijskog plana su:
a) Crveni križ Općine,
b) Općinska služba civilne zaštite,
c) Općinska služba za upravu nadležna za robne rezerve.
Planski rokovi:
a) projekat iz tačke 4. ovog Programa završiti do kraja 2021. godine,
b) sačiniti pregled potrebnih resursa i objekata za smještaj robnih rezervi do kraja 2021. godine,
c) nabavka svih planiranih resursa robnih rezervi – do kraja 2023. godine.
- osigurati odgovarajuće rezerve koje se odnose na ishranu, zdravstveno osiguranje, smještaj unesrećenih i dr.,
Sadašnji način organizovanja ovih poslova kao dio prevencije odražava politiku upravljanja prema kojoj su sredstva robnih rezervi za potrebe zaštite i spašavanja, u principu decentralizovana i približena do nivoa Kantona dok na nivou Općine ne postoji prikladan način organizovanja.
Ublažavanje kao viziju novog stanja treba osigurati kroz:
a) administrativno-stručne mjere:
Osigurati finansijski poticaj kojim treba dovesti do odgovarajuće spremnosti i odgovora na prirodnu i drugu nesreću, što podrazumijeva da se redovno i u što kraćem vremenu osiguraju sredstva u budžetu za ovu namjenu, a dio finansijske podrške, ako se osiguraju sredstva u budžetu i iz sredstava utvrđenih u članu 180. i 184. Zakona o zaštiti i spašavanju.
b) građevinsko-tehničke mjere;
Kao dio prevencije i ublažavanja građevinsko – tehničke mjere u ovoj oblasti osigurat će se izgradnjom ili rekonstrukcijom ili prilagođavanjem postojećih objekata za potrebe čuvanja robnih rezervi za zaštitu i spašavanje, s tim da ti objekti moraju biti otporni na procijenjene elemente ugrožavanja i da imaju odgovarajuće uslove.
Općina se od 1999. godine oslanja na Federalnu upravu civilne zaštite koja ima razvijene kapacitete za deminiranje koje trenutno čine timovi za deminiranje, timovi za uklanjanje NUS-a, Federalni timovi za uzorkovanje i mašinsku pripremu zemljišta za deminiranje, mašinski timovi za uklanjanje ruševina i za mašinsku pripremu zemljišta i za tehničko izviđanje, tim pasa za otkrivanje eksploziva i menadžment tim za upravljanje navedenim snagama za deminiranje. Za područje općine je određen koordinator za deminiranje. Policijska stanica Ilijaš u saradnji sa Službom CZ u kontinuitetu prima dobrovoljno predata NUS-a, naoružanje i municiju.
2.3. Područje razvoja
2.3.1. Prevencija i ublažavanje
Normativna uređenost u oblasti deminiranja kao dio prevencije osigurana je:
- Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 5/02) i Standardom za deminiranje i uklanjanje NUS-a u Bosni i Hercegovini koji predstavljaju normativno-pravni okvir za planiranje i provođenje protivminskih akcija,
- Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10),
- Zakonom o amnestiji za nedopušteno držanje minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/02 i 55/06).
Kada su u pitanju preventivne mjere iz lepeze protivminskih akcija one obuhvataju izviđanje, obilježavanje sumnjivog terena i upozoravanje lokalnog stanovništva na opasnost od mina.
1.3.2. Pripravnost/spremnost
b) izradu projekta utvrđenog u tačci 4. i njegovu provedbu,
Procjena potrebnih resursa i očekivani učinci realizacije ovog strateškog cilja bit će poznati nakon realizacije zadataka predviđenih u 2021. godini.
Finansijski obuhvat predpostavlja osiguranje sredstava iz budžeta Općine i viših nivoa vlasti i namjenskih sredstava iz člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju, čiju će visinu i dinamiku utvrditi projekt iz tačke 4., s tim da sva finansijska sredstva i realizacija projekta treba biti završena do kraja 2024. godine.
- osiguranje veterinarskih lijekova, veterinarsko-medicinskih instrumenata, opreme, hrane za životinje i sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;
- osiguranje neprekidne komunikacije i veza nosilaca planiranja ove oblasti sa svim nosiocima zaštite i spašavanja;