Odluka o usvajanju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća područja Kantona Sarajevo za period od 2021. do 2025. godine
Na osnovu člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), člana 173. stav (4) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i člana 3. tačka b) Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 39/08, 19/11 i 45/15), Skupština Kantona Sarajevo, na 34. Radnoj sjednici održanoj dana 07.04.2021. godine, donijela je
ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA PODRUČJA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2021. DO 2025. GODINE
I
Usvaja se Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2021. do 2025. godine.
II
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2021. do 2025. godine čini sastavni dio ove Odluke.
III
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i ista će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-04-16768/21
07. aprila 2021. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Elvedin Okerić, s. r.
PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2021. DO 2025. GODINE
Sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća puno je više od operativnih resursa i kapaciteta namijenjenih otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća, koji su samo jedna njegova dimenzija. Preventivne i druge stručne mjere usmjerene na ostvarivanje sigurnosnih i zaštitnih funkcija u svim područjima društvenih aktivnosti druga su njegova dimenzija, koja ujedno predstavlja osnovu učinkovitog, znači i uspješnog sistema zaštite i spašavanja.
Zajedničko djelovanje socijalno-odgovornih faktora cjelokupne društvene zajednice u području zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, od pojedinaca, svih organa vlasti od lokalnog do državnog nivoa, javnih ustanova i institucija, javnih preduzeća i drugih pravnih lica, te udruženja građana i humanitarnih i drugih organizacija, pretpostavka je učinkovitosti sistema zaštite i spašavanja. U skladu sa tim, neophodno je da svi navedeni socijalno-odgovorni faktori na području Kantona, preduzmu neophodne mjere i aktivnosti kako bi se uspješno ostvarila integracija i zajedničko djelovanje svih dijelova cjelovitog sistema zaštite i spašavanja u Kantonu u sveobuhvatnom odgovoru na sve buduće potencijalne izazove i prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.
Na osnovu iznesenih podataka koji se odnose na prirodno-geografske karakteristike područja Kantona, kao i pokazatelja o razmještaju privrednih i infrastrukturnih objekata od značaja za Kanton, te procjene činjenica i okolnosti koje mogu dovesti do nastanka prirodnih i drugih nesreća i izvršene pojedinačne analize svih vrsta prirodnih i drugih nesreća koje mogu nastati na području Kantona, koje svojim djelovanjem mogu ugroziti život i zdravlje većeg broja ljudi i izazvati materijalne štete većeg obima i iznesenih podataka o trenutnoj organizaciji zaštite i spašavanja na području Kantona (svim snagama zaštite i spašavanja, njihovoj opremljenosti, obučenosti i osposobljenosti), a da bi se stvorile pretpostavke i osnovni pravci i usmjerenja za izradu Plana zaštite i spašavanja, utvrđuju se slijedeći zaključci:
1) Područje Kantona je ugroženo od prirodnih i drugih nesreća koje su prikazane u narednoj tabeli sa podacima o području njihovog djelovanja i njihovim mogućim posljedicama po ljude i materijalna dobra:
|
R. br. |
Naziv prirodne i druge nesreće |
Područje djelovanja |
|
1. |
Zemljotresi |
Područje cijelog Kantona, posebno urbani dijelovi općina u kojima se nalazi najviše stambenih višespratnih građevina i najviše starih zgrada, kao i njihova ruralna područja gdje su izgrađene stambene građevine slabijih konstrukcija. |
|
2. |
Poplave |
Najugroženija su područja općina: Ilidža, Novi Grad, Trnovo, Hadžići, Vogošća i Ilijaš, dok na područjima općina Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo, može doći do poplava manjeg intenziteta. |
|
3. |
Klizišta i odroni |
Sve općine u Kantonu, a najugroženije su područja općina: Vogošća, Novi Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Novo Sarajevo. |
|
4. |
Visoki snijeg, snježni nanosi, hladnoća i mraz |
Područje svih općina u Kantonu, a naročito područja koja se nalaze na većoj nadmorskoj visini. |
|
5. |
Olujni ili orkanski vjetar i prolom oblaka (olujno nevrijeme) |
Područje svih općina u Kantonu. |
|
6. |
Grad (led, tuča) |
Područje svih općina u Kantonu, a njegovo djelovanje obično je lokalnog karaktera i zahvata relativno malu teritoriju. |
|
7. |
Suša |
Područje svih općina u Kantonu. |
|
8. |
Epidemije - zarazne bolesti ljudi |
Područje svih općina u Kantonu, a posebno ona koja budu pogođena nekom prirodnom i drugom nesrećom. |
|
9. |
Epizootije - zarazne bolesti životinja |
Područje svih općina u Kantonu. |
|
10. |
Biljne bolesti i štetočine |
Područje svih općina u Kantonu. |
|
11. |
Ekspanzije i eksplozije plinova i opasnih materija |
Ugrožena su području-lokacije gdje se nalaze industrijska postrojenja privrednih subjekta koji u svom radu proizvode, koriste i skladište opasne materije, kao i područja u njihovoj bližoj i široj okolini zavisno od vrste, svojstava i količine opasnih materija. Kada do ekspanzije i eksplozije plinova i opasnih materija dođe za vrijeme transporta ovih materija, ugrožena su područja-lokacije gdje se desila nesreća, kao i područja u bližoj i široj okolini gdje se desila nesreća zavisno od vrste, svojstava i količine opasnih materija, koje su prevožene. |
|
12. |
Tehničko-tehnološke nesreće na gasovodu-gasnoj mreži |
Ugroženi svi objekti (privredni i objekti za stanovanje) koji koriste prirodni gas kao energent, kao i objekti u njihovoj neposrednoj blizini, te objekti koji se nalaze u neposrednoj blizini gasovoda. |
|
13. |
Velike nesreće u drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju |
Od velikih nesreća u drumskom saobraćaju potencijalno su ugrožene sve ceste (auto put, magistralni, regionalni i lokalni putevi) koje prolaze kroz područje Kantona, posebno njihove dionice u naseljenim mjestima (raskrsnice i pješački prelazi), kao i njihove dionice van naseljenih mjesta (gdje su nepregledni dijelovi, mali radijusi krivina, veliki nagibi, mostovi, tuneli, vijadukti i sl.). Najugroženija područja od velikih nesreća u željezničkom saobraćaju su lokacije gdje se nalaze putni prelazi, nezaštićena područja željezničkih pruga koja prolaze kroz naseljena mjesta, kao i dionice željezničkih pruga gdje postoje opasnosti od klizišta i odrona zemljišta. Od velikih nesreća u vazdušnom saobraćaju osim aerodroma, potencijalno mogu biti ugrožena područja koja se nalaze u njegovoj bližoj i široj okolini. |
|
14. |
Radioaktivno i drugo zagađivanje zraka, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla |
Područje cijelog Kantona može biti ugroženo od radioaktivnog zagađivanja u slučajevima većih havarija u nuklearnim elektranama koje se nalaze najbliže našoj zemlji i od eventualne upotrebe nuklearnog oružja u ratu u blizini granica Bosne i Hercegovine, dok su od zagađenosti zraka uslijed ispuštanja štetnih zagađujućih materija najugroženiji centralni dijelovi gradskih općina, te općina Ilidža, Hadžići i Ilijaš. Kontaminacija vodotoka je najizraženija na područjima koja se nalaze nizvodno od industrijskih i energetskih postrojenja, kao i poljoprivrednih gazdinstava, te u gradskim područjima i drugim većim urbanim naseljima, gdje se komunalne i druge gradske otpadne vode ispuštaju u vodotoke bez prethodnog prečišćavanja. Kontaminacija zemljišta komunalnim čvrstim i drugim otpadnim materijalom, kao i tehnološkim otpadom, prisutna je na području svih općina u Kantonu gdje se nalaze divlje deponije čvrstog komunalnog i drugog otpada. Na području svih općina u Kantonu može doći do kontaminacije namirnica biljnog i životinjskog porijekla, manjeg ili većeg intenziteta uslijed prisustva raznih štetnih bakterija u navedenim namirnicama. |
|
15. |
Nesreće izazvane minsko-eksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima |
Područje cijelog Kantonu može biti potencijalno ugroženo od nesreća izazvanih MES-a i NUS-a. Međutim, najugroženija područja su ona, koja se nalaze u blizini nekadašnjih linija razdvajanja iz proteklog rata, kao i područja gdje su se odvijala borbena dejstva, te područja naseljenih mjesta koja su bila granatirana iz raznih vrsta artiljerijskih oruđa. |
- 2)Kantonalni organi uprave i organizovane snage civilne zaštite Kantona će u skladu sa svojim nadležnostima provoditi sve mjere zaštite i spašavanja (u fazi preventivne zaštite, u fazi spašavanja i u fazi otklanjanja posljedica), koje su navedene u tački 2.4. ove Procjene, a koje su neophodne za pravovremeno i efikasno sprovođenje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća od kojih je ugroženo područje Kantona.
Prema svim relevantnim procjenama Kanton je u znatnoj mjeri izložen opasnostima od prirodnih i drugih nesreća i s njima vezanim rizicima. Primjenom odgovarajućih postupaka rizici se mogu ublažiti do nivoa socijalne prihvatljivosti njihovih posljedica. Zato bi zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća trebala predstavljati prioritetni opštedruštveni sigurnosni interes, čijim se ostvarivanjem, osim jačanja sigurnosti čitave društvene zajednice, smanjuje broj ljudskih žrtava i materijalne štete.- 1.ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI KANTONA
- -pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja.
- -zadatke i način realizacije zadataka utvrđenih u Programu razvoja zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine;
- -smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;
- -osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;
- -Kantonalna komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća.
Ukoliko se ukaže potreba za novim operativnim snagama civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja za realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja, KUCZ treba na vrijeme preduzeti mjere i aktivnosti na organizovanju tih snaga.
Da bi općine s područja Kantona mogle uspješno provoditi sve predviđene mjere zaštite, neophodno je da odmah preduzmu mjera i aktivnosti: - -na popuni svojih postojećih organizovanih strukturu zaštite i spašavanja koje su navedene u tački 2.5.4. ove Procjene sa ljudstvom u skladu sa njihovim ličnim formacijama;
- -na organizovanju svojih operativnih snaga za spašavanje iz ruševina (samo one općine koji do sada nisu formirale te snage);
- -na formiranju i stavljanju u operativnu funkciju jedinice civilne zaštite opće namjene (potrebno je da formiraju jedinice sa određenim brojem pripadnika po gradskim četvrtima, odnosno mjesnim zajednicama);
- -da osiguraju neprekidan rad 24 sata svaki dan svojih operativnih centara civilne zaštite u uslovima proglašenja stanja prirodne i druge nesreće ili postojanja opasnosti nastanka prirodne i druge nesreće (općine: Novi Grad, Hadžići, Ilijaš i Trnovo);
- -da u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije obveznika civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/19) odmah ustroje evidenciju obaveznika civilne zaštite, kako bi se isti na osnovu iskazane potrebe mogli rasporediti (mobilisati) u kantonalne i općinske organizovane strukture zaštite i spašavanja.
- -osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja;
- -preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi;
- -podatke o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;
- -zaključke iz Procjena ugroženosti područja Kantona Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjene ugroženosti Kantona);
Članom 174a Zakona o zaštiti i spašavanju, određeno je da Program razvoja Kantona sadrži:
Prema odredbama člana 173. Zakona o zaštiti i spašavanju, Program razvoja Kantona na prijedlog Vlade Kantona donosi Skupština Kantona.
Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: KUCZ), nosilac je aktivnosti na pripremi i izradi Programa razvoja Kantona. Kantonalna ministarstva i drugi organi uprave Kantona učestvuju u izradi Programa razvoja Kantona u pitanjima iz oblasti za koju su osnovani i u okviru svoje redovne djelatnosti realizuju zadatke, koji se za njihove oblasti utvrde u tom dokumentu i odgovorni su za stanje zaštite i spašavanja u svojoj oblasti.
Na osnovu prethodno iznesenih elemenata vizije razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantonu, te realizacjiom postavljenih strateških ciljeva (izgradnja i jačanje sistema zaštite i spašavanja, razvoj kapaciteta za upravljanje rizicima od prirodnih i drugih nesreća i jačanje zaštite od požara i vatrogastva kao dijela jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja) iz Programa razvoja Kantona u narednih pet godina, uspostavit će se sistem zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona, koji će štititi i spašavati život i zdravlje ljudi i materijalna dobra od prirodnih i drugih nesreća, sa snažno razvijenim i efikasnim područjem prevencije, odnosno upravljanja i smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća, kao i razvijenim kapacitetima odgovora na prirodnu i drugu nesreću, što podrazumijeva i razvijanje kapaciteta za efikasno rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. - -uskladiti i objediniti funkcionisanje svih subjekata-nosioca sistema zaštite i spašavanja na provođenju preventivnih mjera zaštite i spašavanja i zaštite od požara i mjera za postizanje pripravnosti/spremnosti u odgovoru na prirodne i druge nesreće kao i na požare velikog obima i intenziteta (pomoć, oporavak).
- -odrediti pravci razvoja zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva kroz realizaciju konkretnih planova i projekata iz ove oblasti,
- -unaprijediti provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 39/08, 19/11 i 45/15) i Zakona o nadležnostima organa vlasti Kantona Sarajevo u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/11), te provođenje propisa i drugih akata donesenih na osnovu navedenih zakona,
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona Sarajevo za period od 2021. do 2025. godine (u daljnjem tekstu Program razvoja Kantona), predstavlja okvirni i osnovni planski dokument kojim će se politikom i strategijom razvoja i izgradnje sistema zaštite i spašavanja i razvoja zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton):
U okviru programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, u skladu sa članom 14. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti od požara), utvrđuje se i pitanja koja se odnose na programiranje razvoja zaštite od požara i vatrogastva od značaja za kanton, s obzirom da se zaštita od požara i vatrogastva na području Federacije Bosne i Hercegovine (na način utvrđen u članu 3. Zakona o zaštiti od požara), organizuje i funkcioniše u okviru jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja koji je uređen Zakonom o zaštiti i spašavanju.
Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća se izrađuje na osnovu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća i utvrđene politike i strategije razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, koje proizlaze iz zaključaka iz navedene procjene ugroženosti.
Programom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, utvrđuju se ciljevi, politika i strategija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od svih vrsta prirodnih i drugih nesreća na određenom području za period od najmanje pet godina.
- -
- 1.
- 7)Nastaviti aktivnosti na daljnjoj izgradnji i implementaciji sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kroz zaokruživanje i poboljšavanje normativno-pravnog okvira, koristeći iskustva susjednih država koje su već uskladile svoje propise iz oblasti zaštite i spašavanja sa zakonodavstvom Evropske unije.
- 8)Nadležna kantonalna ministarstva trebaju da izrade registar industrijskih zagađivača na području Kantona, te jedinstvenu baza podataka o svim pravnim licima koje u svom radu koriste, skladište, prevoze ili obavljaju druge radnje s opasnim materijama, sa tačnim lokacijama na kojima se nalaze opasne materije i da iste dostave KUCZ i općinskim službama civilne zaštite s područja Kantona.
- 9)Svi segmenti društva trebaju razvijati sigurnosnu kulturu i graditi savjestan odnos u korištenju tehnologija, zbrinjavanju otpada, zaštiti okoliša, manipulisanju s opasnim materijama, te umanjivanju i eliminisanju opasnosti, kako bi se rizici koji ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš sveli na socijalno prihvatljiv nivo.
U članu 168. Zakona o zaštiti i spašavanju, između ostalog, određeno je da se organizovanje i provođenje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši se na osnovu programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa odredbama člana 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) obuhvata: programiranje, planiranje, organizovanje, obučavanje i osposobljavanje, provođenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
UVOD
Općine s područja Kantona trebaju u svojim procjenama ugroženosti odrediti mjere zaštite i spašavanja iz tačke 2.4. ove Procjene, koje će provoditi općinske službe za upravu i organizovane snage civilne zaštite općina.
3) Na realizaciji predviđenih mjera zaštite i spašavanja u ovoj Procjeni potrebno je angažovati slijedeće organizovane snage civilne zaštite Kantona:
- KUCZ u čijem se sastavu nalazi Profesionalna vatrogasna jedinica Kantona. Poslove iz nadležnosti KUCZ prema sistematizaciji treba da vrši ukupno 308 zaposlenih, a trenutno broj zaposlenih je 209, pa je potrebno da u što kraćem roku KUCZ u saradnji sa Vladom Kantona preduzme mjere i aktivnosti na popuni upražnjenih radnih mjesta u KUCZ sa neophodnim stručnim kadrovima, posebno u Sektoru za mjere zaštite i spašavanja, Sektoru za zaštitu od požara i vatrogastvo i Inspektoratu.
- Štab civilne zaštite Kantona.
- Deset službi zaštite i spašavanja Kantona i to: Služba za radiološku zaštitu, Služba za epidemiologiju, mikrobiologiju i zaštitu i unapređenje životne sredine, Služba za medicinsku pomoć, Služba za veterinarske poslove, Služba za zaštitu od požara u šumama, Služba za vodosnabdijevanje, Služba za spašavanje iz lavina, potrage i spašavanje na vodi i pod vodom, Služba za sječu i uklanjanje oštećenih stabala sa zelenih površina i saobraćajnica, Služba za smještaj ugroženog i nastradalog stanovništva i snabdijevanje i Služba za zaštitu, spašavanje iz ruševina i raščišćavanje terena.
13) Nastaviti saradnju sa Republikom Srpskom u skladu sa odredbama Sporazuma o saradnji u ostvarivanju zadataka civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/01), koji je zaključen između Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske. Saradnju sa Republičkom upravom civilne zaštite Republike Srpske, treba posebno ostvariti u provođenju preventivnih mjera zaštite i spašavanja, kao i međusobnom obavještavanju o opasnostima, nastanku i posljedicama od prirodnih i drugih nesreća, te međusobnoj pomoći u zaštiti i spašavanju i u otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća.
Potrebno je u situacijama kada nastane prirodna i druga nesreća na području Kantona i kada postojeće domaće organizovane snage zaštite i spašavanja nisu u mogućnosti same da izvrše potrebne mjere u fazi spašavanja i otklanjanja posljedica, planirati preko Federalne uprave civilne zaštite i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, traženje pomoć od susjednih i drugih država i međunarodnih humanitarnih organizacija.
Također, je potrebno nastaviti razvijati međunarodnu saradnju u zaštiti i spašavanju sa susjednim i drugim državama, učešćem na raznim seminarima, radionicama, vježbama čime se osigurava stalna razmjena znanja, iskustava, te jačanje sposobnosti sistema zaštite i spašavanja Kantona u svim segmentima, od prevencije do odgovora na prirodnu i drugu nesreću.
- Jedinica za radiološko-hemijsku i biološku zaštitu.
4) Vrsta i količina materijalno-tehničkih sredstava koja su potrebna da strukture civilne zaštite mogu kvalitetno izvršavati mjere zaštite i spašavanja za koje su nadležne, određeni su propisanim okvirnim materijalnim formacijama za sve organizovane strukture civilne zaštite. U skladu s tim, neophodno da KUCZ u narednom periodu preduzme mjere i aktivnosti na opremanju svih organizovanih struktura zaštite i spašavanja na nivou Kantona sa neophodnim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom i to u skladu sa njihovim materijalnim formacijama, kako bi one mogle kvalitetno provoditi mjere zaštite i spašavanja za koje su nadležne.
KUCZ treba nastaviti aktivnosti na realizaciji projekta: "Sistem za komunikacijsku i informacijsku podršku Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite u KUCZ ", čijom kompletnom implementacijom će biti izgrađen kompletan sistem za komunikacijsku i informacijsku podršku organa civilne zaštite (KUCZ i Štaba civilne zaštite Kantona) Centra 112, po modelu zemalja Evropske unije, kojim se omogućuje integracija različitih podsistema za pomoć u hitnim situacijama u integralni sistem zasnovan na sofisticiranom komunikacijskom, informatičkom i logističkom podrškom.
KUCZ i općinske službe civilne zaštite s područja Kantona trebaju osigurati robne zalihe za djelovanje svojih operativnih snaga civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja u velikim prirodnim i drugim nesrećama.
S obzirom da opremljenost općinskih struktura civilne zaštite sa materijalno-tehničkim sredstvima i opremom nije na zadovoljavajućem nivou, potrebno je da sve općine s područja Kantona u najkraćem vremenskom roku preduzmu mjere i aktivnosti na popuni svojih struktura zaštite i spašavanja sa neophodnim minimalnim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom i to u skladu sa njihovim materijalnim formacijama.
U cilju uspostavljanja evidencije o materijalnim sredstvima u vlasništvu građana i pravnih lica u općinskim službama civilne zaštite, koja je inače propisana članom 32. Uredbe o načinu davanja i vraćanja materijalnih sredstava uzetih za potrebe civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/04 i 38/06), neophodno je da direktor Federalne uprave civilne zaštite u skladu sa članom 34. navedene Uredbe, donese propis o sadržaju i načinu vođenja evidencije materijalnih sredstava. Time će se stvoriti pretpostavke da općinske službe civilne zaštite ustroje popisne liste svih materijalno-tehničkih sredstava i opreme, po vrsti i količinama, sa kojom raspolažu kantonalne i općinske strukture civilne zašite, privredna društva, javna preduzeća i drugi pravni subjekti, kao i ustanove i institucije, te građani, na osnovu kojih bi se kada se desi prirodna i druga nesreće, materijalno-tehnička sredstva i oprema neophodna za preduzimanje akcija zaštite i spašavanja mogla mobilisati za potrebe civilne zaštite.
5) Privredna društva, javna preduzeća i druga pravna lica, ustanove i druge institucije koje se bave poslovima navedenim u odredbi člana 32. stav (1) Zakona o zaštiti i spašavanju dužni su:
- provoditi sve mjere zaštite i spašavanja, koje su navedene u tački 2.4. ove Procjene;
Zakonom o zaštiti i spašavanju za sve navedene subjekte su precizno utvrđena prava i dužnosti (obaveze) iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koja se izvršavaju na dva slijedeća načela:
- organizovati svoje snage zaštite i spašavanja (jedinice, povjerenike ili štabove civilne zaštite) i iste opremiti sa minimalnim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom potrebnim za izvršenje mjera zaštite i spašavanja iz svoje nadležnosti, kao i zaštitu vlastitog ljudstva i materijalnih dobara, te ljudstva koji boravi u njihovim objektima;
- izraditi svoje planove zaštite i spašavanja po kojim će djelovati u situacijama proglašenja prirodne i druge nesreće.
Pravna lica, javne ustanove i institucije koja obavljaju djelatnost u poslovnim objektima, a posebno u: zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, sportskim, trgovinskim i ugostiteljsko-turističkim objektima, kao i u proizvodnim halama, željezničkim i autobuskim stanicama, aerodromima i drugim sličnim poslovnim objektima, trebaju obavezno da nabave i čuvaju u funkcionalnom stanju sredstva i opremu za sprovođenje lične i kolektivne zaštite ljudi u tim objektima, propisanu Odlukom o vrsti i minimalnim količinama sredstava potrebnih za sprovođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/04 i 58/06).
6) Imajući u vidu činjenicu, da obučavanje i osposobljavanje struktura zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, pored materijalnog opremanja, predstavlja prvi i osnovni uslov za efikasno, stručno i kvalitetno izvršavanje svih poslova iz oblasti sistema zaštite i spašavanja na području Kantona, neophodno je da što prije Federalna uprava civilne zaštite donese nove nastavne planove i programe obučavanja i osposobljavanja struktura sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da prema tim nastavnim planovima KUCZ i općinske službe civilne zaštite s područja Kantona u saradnji sa Federalnom upravom civilne zaštite, organizuju i sprovodu stručnu i specijalističku obuku:
- organizovanih struktura civilne zaštite odnosno zaštite i spašavanja Kantona i općina (štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, zaposlenih u operativnim centrima civilne zaštite, komisija za procjenu šteta);
- potencijalnih predavača-instruktora iz Kantona i svih općina s područja Kantona;
- odgovornih osoba u udruženjima građana i pravnim licima koje se zaštitom i spašavanjem bave kroz redovnu djelatnost, te odgovornih osoba u kantonalnim, gradskim i općinskim organima uprave i javnim ustanovama i institucijama;
- organizovanje, opremanje, obučavanje i osposobljavanje civilne zaštite i uspostavljanje i održavanje drugih vidova zaštite i spašavanja:
- mobilizacija i aktiviranje snaga i sredstava za zaštitu i spašavanje;
- otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća do osiguranja osnovnih uslova za život;
- nadzor nad provođenjem propisa o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća;
- pružanje pomoći Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, susjednim i drugim državama u slučaju prirodne ili druge nesreće,
- građana za provođenje lične i uzajamne zaštite.
- po osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju - posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća;
- iz donacija i međunarodne pomoći.
Kanton i općine s područja Kantona će u svojim programima razvoja zaštite i spašavanja i godišnjim planovima utroška sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, utvrditi rokove i dinamiku finansiranja projekata opremanja svojih snaga zaštite i spašavanja sa neophodnim materijalno-tehničkim sredstvima, kao i finanisranje njihovog obučavanja i osposobljavanja.
Pravna lica iz vlastitih sredstava, financiraju troškove koji se odnose na pripremanje, opremanje i obučavanje svojih štabova, povjerenika i jedinica civilne zaštite koje osnivaju radi zaštite i spašavanje vlastitog ljudstva, imovine i drugih materijalnih dobara od opasnosti i djelovanja prirodnih i drugih nesreća.
14) KUCZ treba da nastavi sa aktivnostima na uključivanju udruženja građana i nevladinih organizacija čija je djelatnost u funkciji zaštite i spašavanja u sistem zaštite i spašavanja Kantona u skladu sa odredbama Uredbe o organizovanju službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene Kantona.
15) Potrebno je u situacijama kada nastane prirodna i druga nesreća na području Kantona i kada snage i sredstva civilne zaštite i druge snage i sredstva koji su angažovani na zaštiti i spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara nisu dovoljni da osiguraju efikasnu zaštitu i spašavanje na ugroženom području, tražiti pomoć od Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i to po procedurama propisanim Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 88/05) i Standardnim operativnim procedurama angažovanja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na pružanju pomoći civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće.
16) Za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona zadužene su općinske komisije za procjenu šteta i Kantonalna komisija za procjenu šteta, koji će poslove iz svoje nadležnosti vršiti u skladu sa odredbama Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 75/04, 38/06, 52/09, 56/09 i 36/14).
17) Kantonalni i općinski operativni centri civilne zaštite će vršiti prikupljanje i obradu podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće, kao i podataka o posljedicama koje su nastale pojavom prirodne i druge nesreće po ljude i materijalna dobra na ugroženom području, te o istim informisati javnost po procedurama propisanim odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i Pravilnika o organiziranju i funkcionisanju operativnih centara civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/19).
- rukovođenje i upotreba snaga i sredstava civilne zaštite.
U organizaciju civilne zaštite spada i Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite, te službe civilne zaštite općina čiji su položaj, ovlaštenja i odgovornosti uređena Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonima, drugim propisima i općim aktima.
Lična i uzajamna zaštita građana predstavlja najmasovniji oblik pripremanja i organizovanog učešća građana u zaštiti i spašavanju. Ta zaštita se provodi u stambenim zgradama, javnim i drugim objektima, naseljima i pravnim licima. Lična i uzajamna zaštita obuhvata naročito: obuku građana, mjere i postupke preventivne zaštite, prvu pomoć i samopomoć, zbrinjavanje djece i nemoćnih lica i druge hitne intervencije u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke preventivne i operativne prirode, koje pripremaju i provode organi uprave i drugi organi vlasti i pravna lica (subjekti-nosioci zaštite i spašavanja), koji planiraju i pripremaju:
- mjere i postupci od značaja za provođenje preventivne zaštite kao osnovnog vida sprječavanja nastajanja prirodne ili druge nesreće ili ublažavanja njenog djelovanja;
- mjere i postupke zaštite i spašavanja u slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja prirodnih i drugih nesreća;
- mjere i postupke zaštite i spašavanja tokom trajanja prirodnih i drugih nesreća;
- mjere i postupke za ublažavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća.
U slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja prirodne i druge nesreće, preduzimaju se slijedeće mjere i postupci zaštite i spašavanja: aktiviraju se štabovi civilne zaštite i drugi organi nadležni za rukovođenje zaštitom i spašavanjem; prikupljaju se podaci o prijetećim opasnostima i utvrđivanje razmjera tih opasnosti; aktiviraju se pravnih lica prema njihovoj djelatnosti u odnosu na vrste opasnosti; mobilišu se i aktiviraju odgovarajuće službe zaštite i spašavanja i sredstava za zaštitu i spašavanje i provode se i druge aktivnosti i mjere značajne za sprječavanje nastajanja i širenja opasnosti, te zaštitu od takvih opasnosti.
18) Procjena ugroženosti stvara osnovu za izradu Programa razvoja za naredni periodu, te predstavlja polazište i osnovne pravce i usmjerenja za izradu novog Plana zaštite i spašavanja, tako da se navedeni Plan mora da izradi u skladu sa ovom Procjenom i prijedlozima koji su utvrđeni u njenim zaključcima.
2. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTOM STEPENU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POJEDINIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA
2.1. Organizacija civilne zaštite i funkcionisnanje sistema zaštite i spašavanja
Osim civilne zaštite, koja predstavlja osnovnu, odnosno centralnu snagu putem koje se neposredno ostvaruje sistem zaštite i spašavanja na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine, zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreće dužni su da provode i subjekti zaštite i spašavanja iz člana 7. Zakona o zaštiti i spašavanja: građani, organi vlasti (federalni, kantonalni, gradski i općinski), privredna društva i druga pravna lica (zadruge, ustanove, mjesne zajednice, udruženja građana, samostalni privrednici itd.), te sve organizovane snage civilne zaštite (službe zaštite i spašavanja, štabovi civilne zaštite, jedinice civilne zaštite opće i specijalizovane namjene, povjerenici civilne zaštite i komisije za procjenu šteta) u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju i drugim propisima.
- Prvo se načelo sastoji, u tome da je svaki subjekt dužan neposredno i prvenstveno obavljati one poslove zaštite koji su od značenja za zaštitu i spašavanje njegova ljudstva i njegovih materijalnih i drugih dobara. To znači da građani štite i spašavaju članove svoje porodice i svoju imovinu, dok organi vlasti i pravne osobe i drugi subjekti obavljaju zaštitu i spašavanje svog ljudstva i svojih materijalnih i drugih dobara. Ti se poslovi moraju obavljati, najprije u fazi priprema za zaštitu, a potom u fazi sprječavanja nastanka prirodne nepogode druge nesreće, te na kraju, u fazi spašavanja ugroženih ljudi i imovine i otklanjanja nastalih posljedica. Ovo je načelo prema kojemu svaki subjekt štiti i spašava svoje ljudstvo i svoju imovinu (vlastita zaštita i spašavanje).
- Drugo se načelo sastoji u tome da je svaki subjekt zaštite i spašavanja dužan, pod uslovima utvrđenim Zakonom o zaštiti i spašavanju, uz vlastitu zaštitu, učestvovati i u spašavanju svih drugih ugroženih ljudi i materijalnih dobara. Ovdje se radi o opštoj obavezi, prema kojoj svi subjekti učestvuju u spašavanju ne samo svoga ljudstva i materijalnih dobara, već i svih ugroženih ljudi i materijalnih dobara na određenome području. Ova pomoć i učestvovanje u ukupnom spašavanju svih ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara zasnovana je na načelu solidarnosti i uzajamnom pomaganju, a izvršava se u fazi djelovanja prirodne nepogode i druge nesreće i u fazi otklanjanja nastalih posljedica.
U svrhu uspješnog izvršavanja gore navedenih zadataka u zaštiti i spašavanju, Zakonom o zaštiti i spašavanju utvrđeni su konkretni poslovi što ih moraju preduzimati subjekti zaštite i spašavanja. Ti se poslovi sastoje posebno: u planiranju zaštite, te u preduzimanju organizacijskih, kadrovskih, materijalnih, tehničkih, finansijskih i drugih mjera i aktivnosti potrebnih za zaštitu i spašavanje. U okviru tih aktivnosti posebno značenje imaju aktivnosti na organizaciji snaga civilne zaštite, njihovu opremanju i osposobljavanju i obavljanju drugih poslova zaštite i spašavanja. Svi ti poslovi služe za utvrđivanje odgovarajuće organizacije zaštite i spašavanja svakog subjekta zaštite i spašavanja i uspješno funkcionisanje te organizacije, tj. planirana i izgrađena sistema zaštite i spašavanja.
Jedinstvena organizacija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, ostvaruje se organizovanjem i preduzimanjem sljedećih mjera i aktivnosti:
- zaštita i spašavanje od rušenja;
- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom;
- zaštita i spašavanje od požara;
- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava;
- prva medicinska pomoć;
- zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla;
- asanacija terena;
- zaštita okoliša;
- zaštita i spašavanje u rudnicima;
- zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Osim navedenih aktivnosti i mjera, ako za to postoji potreba, mogu se planirati, pripremati, organizirati i provoditi i druge aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju.
Veoma je bito, da se na osnovu iskazanih rizika od prirodnih i drugih nesreća u procjenama ugroženosti Kantona i općina, predvidi adekvatna organizacija sistema zaštite i spašavanja u odgovoru na prijetnje od pojedinih prirodnih i drugih nesreća (mjere zaštite i spašavanja koje treba provoditi, snage koje treba organizovati, opremiti i osposobiti za vršenje zadataka, sredstva i oprema koja se može koristiti u zaštiti i spašavanju i subjekti zaštite i spašavanja koji se mogu angažirati na zadacima zaštite i spašavanja).
- otkrivanje, praćenje i sprečavanje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća;
- obavještavanje stanovništva o opasnostima i davanje uputstava za zaštitu i spašavanje;
- obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje;
10) Potrebno je putem medija poticati, kao bitnu komponentu prevencije prirodnih i drugih nesreća, jačanje svijesti o postojanju rizika i njihovu uticaju na sve aktivnosti u privredi i društvu u cjelini.
11) Direkcija za robne rezerve Kantona u saradnji sa Vladom Kantona treba da osigura dovoljne količine životnih namirnica, lijekova, energenata, kao i drugih potrepština neophodnih za očuvanje funkcionisanja vitalnih funkcija društva u vanrednim situacijama.
12) Sredstva za finansiranje predviđenih mjera zaštite i spašavanja, kao i za organizovanje i funkcionisanje kantonalnih i općinskih snaga civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja, te za opremanje tih snaga sa materijalno-tehničkim sredstvima i opremom i za obučavanje i osposobljavanje njihovih pripadnika osiguravaju se:
- iz redovnih budžetskih sredstva Kantona i općina s područja Kantona;
U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju organizacija civilne zaštite obuhvata:
- ličnu i uzajamnu zaštitu građana;
- mjere zaštite i spašavanja;
- štabove civilne zaštite;
- povjerenike civilne zaštite;
- službe zaštite i spašavanja;
- jedinice civilne zaštite;
U toku trajanja prirodne i druge nesreće, preduzimaju se slijedeće mjere i postupci zaštite i spašavanja: neposredno se angažuju odgovarajuće službe zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenici civilne zaštite, kao i odgovarajuća pravna lica na provođenju odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i sklanjanju ljudi i materijalnih dobar u cilju sprječavanju širenja djelovanja nastalih posljedica od prirodne i druge nesreće.
U fazi ublažavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodne i druge nesreće preduzimaju se slijedeće mjere i aktivnosti: vrši se angažovanje stručnih ekipa zdravstvenih, veterinarskih, komunalnih i drugih službi iz člana 32. Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i odgovarajućih jedinica civilne zaštite za provođenje asanacije terena; na stvaranju uslova za normalizaciju života ljudi i rada na ugroženom području; na prikupljanju podataka i utvrđivanju obima posljedica nastalih od djelovanja prirodne i druge nesreće; na organizovanju prikupljanja i raspodjele pomoći nastradalom stanovništvu; na provođenju zdravstvenih, veterinarskih i higijensko-epidemioloških mjera zaštite i provođenju drugih aktivnosti i mjera kojima se ublažavaju ili otklanjaju neposredne posljedice izazvane prirodnom ili drugom nesrećom.
U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih i drugih nesreća, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju provode se sljedeće aktivnosti i mjere u zaštiti i spašavanju:
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;
- evakuacija;
- zbrinjavanje ugroženih i stradalih;
- zamračivanje;
- zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava;
2) Služba za epidemiologiju, mikrobiologiju i zaštitu i unapređenje životne sredine je formirana u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo;
3) Služba za medicinsku pomoć je formirana u:
- JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo i
- JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo;
4) Služba za veterinarske poslove JE formirana u KJP "Veterinarska stanica" d.o.o. Sarajevo);
5) Služba za zaštitu od požara u šumama je formirana u KJP za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo šume" d.o.o. Sarajevo;
6) Služba za vodosnabdijevanje je formirana u KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo);
7) Služba za spašavanje iz lavina, potrage i spašavanje na vodi i pod vodom je formirana u okviru Gorske službe spašavanja, stanice Sarajevo;
8) Služba za sječu i uklanjanje oštećenih stabala sa zelenih površina i saobraćajnica je formirana u KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo;
9) Služba za smještaj ugroženog i nastradalog stanovništva i snabdijevanje je formirana u Crvenom križu Kantona Sarajevo;
10) Služba za zaštitu, spašavanje iz ruševina i raščišćavanje terena je formirana u okviru pravnog lica "Bosman" d.o.o. Sarajevo.
- U okviru KUCZ formirana je jedna jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene i to jedinica za radiološko-hemijsku i biološku zaštitu.
- traženje pomoći od Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i susjednih i drugih država u slučaju prirodne ili druge nesreće, u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju.
Navedene mjere i aktivnosti, ostvaruju se putom civilne zaštite koja predstavlja organizovani oblik zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.