Pravilnik o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju status ugovorne zdravstvene ustanove, kao i privatnih zdravstvenih radnika koji imaju status ugovornih privatnih zdravstvenih radnika
Na osnovu člana 181. stava 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10), i člana 66. stav 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), ministar Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O RADNOM VREMENU U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA KOJE IMAJU STATUS UGOVORNE ZDRAVSTVENE USTANOVE, KAO I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU STATUS UGOVORNIH PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Član 1.Opšte odredbe
Ovim Pravilnikom uređuje se početak, završetak i raspored radnog vremena ugovornih zdravstvenih ustanova i ugovornih privatnih zdravstvenih radnika na području Kantona Sarajevo, odnosno zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji imaju sklopljen ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zavod) o pružanju zdravstvenih usluga, ili ugovor za provođenje programa zdravstvene zaštite u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, te propisima donesenim na osnovu ovih zakona.
Član 2.Ugovorne ustanove
Ugovorne zdravstvene ustanove i ugovorni privatni zdravstveni radnici obavezni su kontinuirano pružati zdravstvenu zaštitu radom u jednoj, dvije ili više smjena, pripravnošću, dežurstvom u skladu sa potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga.
Član 3.Početak radnog v remena
Početak radnog vremena za ugovorne zdravstvene ustanove i ugovorne zdravstvene radnike na području Kantona Sarajevo je u 8,00 sati.
Član 4.Sedmično radno vrijeme
- 1)Puno radno vrijeme zaposlenika u ugovornim zdravstvenim ustanovama i kod ugovornih privatnih zdravstvenih radnika iznosi 37,5 sati sedmično, u pravilu raspoređeno na pet dana, od ponedjeljka do petka.
- 2)Raspored radnog vremena, odnosno odgovarajućeg ukupnog mjesečnog fonda sati u zdravstvenim ustanovama i kod ugovornih privatnih zdravstvenih radnika mora biti utvrđen tako da osigurava dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama tokom svih dana u sedmici.
- 3)Izuzetno u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite - radno vrijeme se ne računa tokom svih dana u sedmici s obzirom na dostupnost ustanove hitne medicinske pomoći.
Član 5.Rad subotom
Rad subotom ulazi u sedmičnu normu od 37,5 radnih sati, odnosno u ukupni mjesečni fond sati, a organizira se preraspodjelom redovnog radnog vremena u toku jednog mjeseca.
Član 6.
Visina isplate radnog sata, rada subotom, nedjeljom, praznikom, noćnog rada, na osnovu rada u dežurstvu i rada po pozivu te naknade za pripravnost utvrdit će Zavod, na osnovu godišnjeg budžeta za svaku godinu, a po dobijenoj saglasnosti Ministarstva zdravstva.
Član 7.Rad u smjenama
- 1)Rad u smjenama je organizacija rada prema kojoj dolazi do izmjene zaposlenika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, uključujući izmjenu smjena.
- 2)U slučaju rada u smjenama obavezno se osigurava periodična izmjena smjena, a organizira se u pravilu svakodnevnom izmjenom po načelu izmjene parnih i neparnih datuma u mjesecu. Radno vrijeme u smjenama može se preraspodijeliti tako da tokom jedne smjene traje duže, a tokom druge smjene kraće od punog radnog vremena.
- 3)Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Član 8.Rad od 0-24
Ustanove i organizacione jedinice koje pružaju zdravstvenu zaštitu i usluge u trajanju od od 0-24h dužne su osigurati minimum 5-7 timova za nesmetano organizovanje radnog vremena. Preklapanje smjena i zajednički rad dvije smjene u trajanju od max 1 sat vremena služi za završetak rada prijepodnevne smjene, pripremu rada poslijepodnevne smjene te razmjenu informacija i preuzetih obaveza.
Član 9.
- 1)Noćni rad je rad kojeg neovisno o njegovom trajanju zaposlenik obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
- 2)Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati što pravilnija izmjena smjena.
Član 10.Primarana zdravstvena zaštita
- 1)U ustanovama primarne zdravstvene zaštite redovni rad ambulanti organizira se svakim radnim danom u sedmici.
- 2)Četvrtina ukupnog kapaciteta zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i to ambulanti porodične/obiteljske medicine, stomatološke, ginekološke i pedijatrijske ambulante treba organizovati redovni rad i subotom.
Član 11.
- 1)U ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u kojima rade zdravstveni radnici koji ne obavljaju kućne posjete, u specijalističkim ordinacijama u domovima zdravlja, u jedinicama u kojima se obavlja fizikalna terapija i drugi oblici rehabilitacije, kao i medicinsko-biohemijskom laboratoriju norma od 37,5 sati sedmično, odnosno odgovarajući fond sati mjesečno obavlja se tako da rad počinje u 8,00 sati i završava u 21,00 sati.
- 2)Ostatak od 2,5 sata sedmično do punog mjesečnog fonda sati preraspodjeljuje se na rad subotama prema odredbi člana 5. stav 3. ovoga Pravilnika.
- 3)Radno vrijeme u drugim službama domova zdravlja mora se organizirati tako da se prilagodi potrebama ostalih službi doma zdravlja i stanovništva. U ovim službama potrebno je preraspodjelom radnog vremena oraganizovati rad službi i subotama.
- 4)U ordinaciji u kojoj radi jedan tim ljekara, radno vrijeme se organizuje u smjenama na način da najmanje dva radna dana u sedmici radi u poslijepodnevnoj smjeni.
- 5)U ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u kojima zaposlenici osim rada u ordinaciji obavljaju i kućne posjete, kroz cijelu godinu radno vrijeme u ordinaciji počinje u 8,00 sati i završava u 21,00 sati. Na kraju radnog vremena svake smjene, zadnji sat rada u trajanju od 1 sata se obavljaju kućne posjete.
Član 12.Patronažna služba
Za djelatnost patronažne službe početak radnog vremena je u 8,00 sati, a završetak u 16,00 sati s tim da prvih i zadnjih 30 minuta je priprema za rad i pisanje izvještaja, a u periodu od 8,00 do 15,00 sati se obavljaju posjete,
Član 13.Apotekarska djelatnost
- 1)Rad u apotekama organizira se od ponedjeljka do petka s početkom u 8,00 sati i završetkom u 21,00 sati, a subotom od 8,00 sati i završetkom u 15,30 sati.
- 2)Izuzetno od prethodnog stava ovog člana, apoteka može raditi drugačije radno vrijeme u slučaju da je ista smještena u poslovno-tržnom centru koji imaju utvrđeno drugačije radno vrijeme, a ugovorom o korištenju prostora se traži poštivanje radnog vremena tog centra.
- 3)U apoteci u kojoj radi jedan tim, radno vrijeme se organizuje u smjenama na način da najmanje dva radna dana u sedmici radi u poslijepodnevnoj smjeni.
- 4)Rad dežurnih apoteka se organizuje u skladu sa članom 7. i 8. ovog Pravilnika.
Član 14.Bolničke ustanove
- 1)Početak rada u bolničkim i polikliničkim ustanovama radnim danom organizuje se na način da je početak u 8,00 sati.
- 2)Zbog dostupnosti specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite radno aktivnom stanovništvu, rad u poliklinikama organizira se preraspodjelom radnog vremena na način da najmanje 50% ukupnog kapaciteta poliklinike, uvažavajući sve njezine djelatnosti, radi radnim danom do 21,00 sati.
- 3)Rad subotom u ovim ustanovama organizuje se preraspodjelom radnog vremena.
Član 15.Posebni oblici rada
- 1)Radi osiguranja trajnog i nesmetanog pružanja zdravstvene zaštite, u bolnici se može kao poseban oblik rada uvesti rad u dežurstvu, pripravnosti i rad po pozivu.
- 2)Vrijeme provedeno u dežurstvu smatra se redovnim radnim vremenom.
- 3)Odmor na koji ljekar ima pravo nakon dežurstva ne može biti kraći od 24 sata niti duži od 48 sati, što zavisi od ljudskih resursa sa kojima ustanova raspolaže kao i od načina organizacije smjena i rasporeda zaposlenika.
- 4)Maksimalno ukupno trajanje sedmičnog radnog vremena uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu ne može biti duži od 37,5 sati.
- 5)Iznimno, zbog potrebe posla, maksimalno ukupno trajanje sedmičnog radnog vremena uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu, može biti duže od 37,5 sati a maksimalno 40 sati uz prethodni pisani pristanak zaposlenika.
- 6)Program dežurstva i pripravnosti utvrđuje direktor a isti se, u pravilu, utvrđuje za razdoblje od jednog kalendarskog mjeseca najkasnije deset dana unaprijed.
Član 16.Rad po pozivu i pripravnost
- 1)Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, može se koristiti u bolnici kad nastane problem iz sadržaja rada njene djelatnosti koji prisutni zaposlenici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.
- 2)Rad u pripravnosti podrazumijeva vremenski period u kojem je zaposlenik na raspolaganju ustanovi a može se obavljati računati kao period koji zaposlenik nakon svog redovnog radnog vremena ostaje u pripravnosti još određeni broj sati.
- 3)U slučaju da se u periodu pripravnosti zaposlenik pozove da radi tada će se vrijeme provedeno na radu uračunati u radno vrijeme.
- 4)Rad po pozivu osim direktora može naložiti i voditelj organizacijske jedinice u kojoj se rad treba obaviti, a nakon primljene obavijesti o potrebi rada po pozivu.
- 5)Obim potrebe za uvođenjem posebnih oblika rada definiše ustanova u saradnji sa Zavodom. U slučaju nemogućnosti postizanja definisanja obima potrebe dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo.
Član 17.
- 1.U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev direktora, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
- 2.Ako prekovremeni rad određenoga zaposlenika traje duže od četiri sedmice neprekidno ili više od dvanaest sedmica tokom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih zaposlenika prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.
- 3.Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
- 4.Umjesto uvećanja plaće po osnovu prekovremenog rada ustanova može predložiti zaposleniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana).
- 5.O prekovremenim radnim satima i obrazloženjem o razlozima uvođenja prekovremenog rada direktor ustanove mora obavijestiti Zavod, te ukoliko Zavod smatra opravdanim može isplatiti sredstva za prekovremene sate.
Član 18.Posebne okolnosti
Iznimno od odredbi ovog Pravilnika, u slučaju nastupa posebnih okolnosti koje nalažu drukčiji raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova ili zaposlenika, ministar zdravstva može odrediti i drukčiji početak i završetak radnog vremena, kao i drukčiju preraspodjelu radnog vremena, do isteka posebnih okolnosti.
Član 19.
- 1)Unutrašnji raspored radnog vremena, a posebno početak i završetak radnog vremena utvrđuje se općim aktom zdravstvene ustanove, u skladu s ovim Pravilnikom i drugim propisima, vodeći računa o djelatnosti ustanove, procesu rada u pojedinim njezinim dijelovima, godišnjem dobu te potrebama osiguranih osoba uz poštivanje načela kontinuiranosti, efikasnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.
- 2)Određivanje početka i kraja radnog vremena u pojedinim dijelovima zdravstvene ustanove kao i preraspodjelu radnog vremena kada se za to ukaže potreba provodi direktor ustanove.
- 3)Direktor je dužan organizovati rad na način da zaposlenik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati.
- 4)U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena.
- 5)Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno sedmičnog radnog vremena direktor može odrediti drukčiji dnevni ili sedmični raspored, a u skladu sa ovim pravilnikom o radnom vremenu.
Član 20.Skraćeno radno vrijeme
- 1)Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu. nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju na tom radnom mjestu za:
a. Lica profesionalno izložena otvorenim izvorima jonizirajućeg zračenja, koja mogu primiti efektivnu dozu iznad 6 mSv godišnje ili godišnju ekvivalentnu dozu veću od 15 mSv za sočivo, ili godišnju ekvivalentnu dozu veću od 150 mSv za kožu ili za šake, podlaktice, stopala i gležnjeve, koja se razvrstavaju u kategoriju A i B zavisno od stepena eventualne ozračenosti.
b. Lica koja obavljaju intravenoznu aplikaciju citostatika, ukoliko se ti poslovi obavljaju 2/3 radnog vremena.
- 2)Skraćivanje radnog vremena iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu prethodno pribavljenog stručnog nalaza autorizovane ustanove, u skladu sa Pravilnikom o autorizaciji pravnih osoba koje obavljaju preglede i načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju ("Službeni glasnik BiH", broj 25/12) koja će na osnovu pregleda i odgovarajućih ljekarskih pregleda utvrditi da se postojećim mjerama zaštite na radu ne mogu otkloniti štetni uticaji na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada.
Član 21.
- 1)Kolektivnim ugovorom utvrđuju se radna mjesta sa posebnim uslovima rada na kojima se skraćuje radno vrijeme srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje odnosno radnu sposobnost zaposlenika.
- 2)Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme izjednačava se sa punim radnim vremenom.
- 3)Zaposlenicima, koji rade skraćeno radno vrijeme, dnevno radno vrijeme se ne može povećati, niti se može odrediti da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).
Član 22.
Pri utvrđivanju početka i kraja redovnog radnog vremena, u određenim zdravstvenim ustanovama, direktori trebaju uzeti u obzir potrebe stanovništva kao i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i oboljevanja, prometne i geografske osobine područja.
Član 23.
- 1)Obavijest o početku i završetku radnog vremena pojedinih ustanova, organizacionih jedinica (odjela i klinika), službi i ordinacija mora biti vidljivo i čitko označena na ulaznim vratima ustanove, odnosno ordinacije.
- 2)Provjeru pridržavanja radnog vremena redovno provodi šef organizacione jedinice i direktor ustanove.
Član 24.
Nepoštivanje propisanog radnog vremena i odredaba ugovora sa Zavodom predstavlja težu povredu radne dužnosti zdravstvenih radnika.
Član 25.
- 1)Shodno odredbama člana 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ugovorne zdravstvene ustanove i ugovorni zdravstveni radnici su u obavezi da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, svojim općim aktom utvrde pružanje zdravstvene zaštite kroz raspored radnog vremena, početak i završetak rada svake smjene, odnosno tima.
- 2)Na dostavljeni raspored radnog vremena ministar Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo će dati saglasnost,
- 3)Nakon dobijene saglasnosti, zdravstvene ustanove dužne su donijeti opći akt o početku, završetku i preraspodjeli radnog vremena kojim se utvrđuje pružanje zdravstvene zaštite u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Član 26.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 10-33-29418/21
10. augusta 2021. godine
Sarajevo
Ministar
Prof. dr. Haris Vranić, s. r.