Aktio

Općina Vogošća - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Ugorsko-Menjak" - "B" faza

Na osnovu člana 25. stav 8. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18) i člana 70. stav 1. tačka 2. Statuta Općine Vogošća ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Prečišćeni tekst, 14/15 i 9/20), Općinsko vijeće Općine Vogošća, na sjednici održanoj dana 26.08.2021. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "UGORSKO-MENJAK" - "B" faza

Član 1.Vrsta Plana

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Ugorsko-Menjak"-"B" faza (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, uređenje vodotoka potoka registrovanog u obuhvatu, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.Obuhvat Plana

Opis granice Plana:

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 272, 279/1 i 272/2, potom produžava na zapad idući međama parcela k.č. 279/1, 157, 167/2, 164/2 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 164/2 i 171, a ima koordinate y=6529577, x=4861181, potom nastavlja na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 171, 180/1, 212/3, 210/3, 212/5, 212/1, 212/8, 210/5, 464, 485/1, 484, 526/5, 526/1, 1045, 572, 571, 570, 568 i dolazi u tačku br. 2 koja ima koordinate y=6528911, x=4860957, potom se lomi na jugoistok, te sjever idući međama parcela k.č. 568, 573, 589/2, 590, 1046, 790, 792/1, 792/2, 478/1, 475, 468, 1047, 433, 1049, 322, 320, 319, 317/1, 315/3, 315/2, 235, 236/2, 236/7, 236/10, 237, 238, 287/4, 281/2, 279/2 i 279/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u KO. Uglješići, Općina Vogošća.

Granica obuhvata rađena je na digitalnom katastru Općine Vogošća.

Površina obuhvata iznosi P = 56,5 ha.

Član 3.Izgradnja objekata

Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu Plana - "B" faza.

Član 4.Zone namjena Plana

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa pretežnim namjenama:

  • -
    zona individualnog stanovanja,
  • -
    zona kolektivnog stanovanja,
  • -
    zona društvene infrastrukture,
  • -
    zona saobraćajne infrastrukture,
  • -
    zona integralnog zelenila.

Član 5.Uređenje građevinskog zemljišta

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva: obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 6.Urbanističko-tehnički uslovi za gradnju

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:

REGULACIONA LINIJA I PARCELACIJA:

  • -
    Građevinske parcele su utvrđene regulacionom linijom i definisane u grafičkom dijelu Plana.
  • -
    Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte.
  • -
    Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije moguće realizovati planirani objekat u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti povlačenje i realizaciju gabarita objekta u okviru pripadajuće parcele.
  • -
    Na novoplaniranim parcelama na kojima je planirana izgradnja individualnih dupleks objekata, ukoliko vlasnici parcela iskažu interesovanje za izgradnju slobodnostojećih individualnih stambenih objekata, zahtjev se može dozvoliti pod uslovom da se ispoštuju prostorne mogućnosti datih parcela, te da se ne naruši planirana saobraćajna i komunalna infrastrukura.
  • -
    Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom.

GRAĐEVINSKA LINIJA:

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno linija koju ne može preći ni najistureniji dio građevine. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade. Unutar građevinskih linija investitor može definisati tlocrt građevine. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

SPRATNA VISINA I ETAŽE OBJEKTA:

  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati.
  • -
    Etaže objekta su: suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1","2"...), potkrovlje ("Pt").
  • -
    Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je između 25% i 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren i najmanje je jednom svojom fasadom izvan uređenog terena.
  • -
    Prizemlje je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1.5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena, mjereno na najnižoj tački uz fasadu građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova).
  • -
    Sprat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
  • -
    Potkrovlje ("Pt") je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog krova.

ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE:

Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.
  • -
    Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, moguće je koristiti i tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom.
  • -
    Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini.
  • -
    Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
  • -
    Veće slobodne površine na fasadama stambeno-poslovnih objekata mogu se koristiti za isticanje firmi, reklama i sl., pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupne fasade na kojoj se postavljaju navedeni elementi.
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primijenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.
  • -
    Kod projektovanja i realizacije planiranih stambenih objekata u nizu voditi računa o tome da isti predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pogledu arhitekture, uličnog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije.

ZAVRŠNA ETAŽA I KROVIŠTE:

  • -
    Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi - ravnih ili kosih krovova.
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima.
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne etaže može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA:

  • -
    Tehnička dokumentacija za novoplanirane objekte mora biti usaglašena sa uslovima fundiranja datim u geoinžinjerskom elaboratu koji je sastavni dio Plana, a za izdavanje urbanističke saglasnosti mora se uraditi detaljan geoinženjerski nalaz i idejno rješenje arh.građevine sa urbanističkim rješenjem parcele. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinžinjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

OSTALI USLOVI:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
  • -
    Na bočnim fasadama objekta moguće je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje objekta od granice parcele bočnog susjeda iznosi min. 3.0 metra. Ukoliko je rastojanje manje od 3.0 m, otvaranje prozora je moguće uz saglasnost susjeda.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.
  • -
    Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama, uz rješavanje oborinskih voda na vlastitoj parceli.
  • -
    Kod svih planiranih stambeno-poslovnih objekata i objekata društvene infrastrukture minimalno 30% od ukupne građevinske parcele treba da je rezervisano za zelene površine.

Član 7.Uslovi za izgradnju stambenih objekata

U izuzetnim slučajevima može se predvidjeti izgradnja individualnih stambenih objekata koji nisu predviđeni grafičkim dijelom plana. Osim ispunjenja svih uslova predviđenih ovom Odlukom uslov za izgradnju novih objekata je potrebno zadovoljiti i slijedeće uslove:

  • -
    Građevinska parcela mora imati obezbijeđen saobraćajni pristup;
  • -
    Minimalna površina građevinske parcele za slobodnostojeće objekte iznosi 350 m²;
  • -
    Procenat izgrađenosti parcele ne smije preći 30%, a koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0,7;
  • -
    Spratnost planiranog objekta mora biti usklađena sa prosječnom spratnošću okolnih objekata;
  • -
    Građevina, ako se gradi na slobodnostojeći način mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m. Ukoliko se na susjednoj parceli nalazi objekat, udaljenost između objekata ne može biti manja od 6 metara.

Član 8.Uslovi za izgradnju pomoćnih objekata

Na parcelama gdje već postoji izgrađeni matični objekat, a za to postoje prostorne mogućnosti, nadležni općinski organ može odobriti izgradnju pomoćnih objekata (garaže, kotlovnice, ljetne kuhinje, hladnjaci i sl.), pod uslovom da ukupni procenat izgrađenosti na parceli ne smije preći 50%. Kod izgradnje ovih objekata potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:

  • -
    Udaljenost između objekata na parceli mora biti minimalno h/2 najvišeg objekta.
  • -
    Pomoćna građevina može biti naslonjena uz matičnu građevinu samo kod objekata kojima se neće degradirati vrijednost matičnog objekta,
  • -
    Kod izgradnje slobodnostojeće građevine, ista mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m,
  • -
    Sklop građevina na jednoj parceli treba da čini oblikovnu cjelinu kako u pogledu usklađenosti gabarita, tako i primjeni istih principa kod oblikovanja i finalne materijalizacije matičnog i pomoćnog objeka.

Član 9.Postojeći građevinski fond

Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećem građevinskom fondu:

  • -
    Postojeći objekti: temelji, devastirani objekti i objekti u izgradnji, za koje su na grafičkom prilogu naznačeni maksimalni vertikalni i horizontalni gabariti, mogu se realizovati uz poštivanje urbanističko - tehničkih uslova utvrđenih članom 6. ove Odluke.
  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom mogu se: rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje).
  • -
    Objekat koji se nadziđuje mora da zadovoljava konstruktivno-seizmičke uslove. Kod nadziđivanja/dogradnje postojećih objekata, nadzidani/dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 7. ove Odluke koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju. Spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata.
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a zadržavaju se ovim planskim dokumentom, može se odobriti izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, uz poštivanje i svih ostalih uslova propisanih ovom Odlukom koji se odnose na mogućnost zadržavanja objekata izgrađenih bez odgovarajućih saglasnosti.
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.
  • -
    Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje, mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
  • -
    Zadržavanje postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ukoliko se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 10.Promjena namjene postojećih i planiranih objekata

Moguće je pretvaranje prizemlja ili suterena postojećih i planiranih objekata u poslovni prostor, namjene: komercijalne djelatnosti (trgovina, zanatstvo, ugostiteljstvo, kultura, dječija zaštita i zdravstvo), a spratne etaže samo u kancelarijski prostor, za što treba obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).

Navedenim intervencijama na postojećim objektima u smislu pretvaranja suterena i prizemlja u poslovni prostor ne smije se narušiti konstruktivna stabilnost objekta.

Član 11.Uslovi za izgradnju objekata prema Elaboratu

Uslovi za izgradnju objekata na terenima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geomehaničkim osobinama terena označeni kao:

  • -
    uslovno stabilni tereni (UST), prije izgradnje i izvođenja radova na pripremi građevinskih površina potrebno je izvršiti detaljna geotehnička ispitivanja na svakoj predviđenoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograničenja izgradnje na ovim terenima. U ovu kategoriju svrstana su sanirana klizišta, gdje treba voditi računa da se prilikom izgradnje objekata ne ugrozi stabilnost i funkcija sanacionih elemenata (potporni zidovi, kamena rebra, drenaže i sl.);
  • -
    nestabilni tereni (NT), prije bilo kakvog izvođenja radova na ovim prostorima potrebno je uraditi detaljna inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja i ispitivanja u cilju sticanja saznanja o stabilnosti predmetnog terena, o vrijednosti geotehničkih karakteristika pojedinih prisutnih horizonata, nosivosti tla za gradnju i dr., zatim izraditi projekat sanacije nestabilnog područja, te na lokaciji objekata izvesti dodatna detaljna geotehnička istraživanja - prema uslovima datim u Elaboratu o inženjerskogeološkim i geotehničkim karakteristikama terena.

Član 12.Uslovi za legalizaciju objekata prema Elaboratu

Za postojeće objekte, koji se zadržavaju ovim Planom a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja za građenje i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    nestabilni tereni i aktivna klizišta, naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti tek nakon provođenja sljedećih aktivnosti:
  • -
    veoma detaljnih istraživanja klizišta,
  • -
    izrade geotehničkog elaborata,
  • -
    izrade projekta sanacije klizišta,
  • -
    izrade projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacije projekta sanacije klizišta i infrastrukture,
  • -
    uspostave monitoringa za opažanje klizišta u trajanju od minimalno godinu dana,
  • -
    potvrde putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pristupiti sanaciji oštećenih objekata,
  • -
    uspješnom sanacijom klizišta i oštećenih objekata stiču se uslovi za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, s tim da je za svaki objekat neophodna izrada geotehničkog izvještaja;
  • -
    uslovno stabilni tereni, za izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, neophodno je uraditi i utvrditi sljedeće:
  • -
    istražne radove u zoni objekta (minimalnog obima),
  • -
    način i dubinu ukopavanja temelja (istražni raskopi uz temelje objekta),
  • -
    širinu temelja,
  • -
    geotehničke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat,
  • -
    prisustvo podzemnih voda,
  • -
    izraditi geotehnički izvještaj,
  • -
    neophodno je dokazati da se izgradnjom objekta stabilnost padine poboljšala u odnosu na prirodno stanje,
  • -
    izvršiti pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, potrebno je na osnovu izrađenog geotehničkog izvještaja izraditi projekat sanacije istih,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena, te tehnički prijem radova,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pokrenuti procedura legalizacije predmetnog objekta;
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja, kojim treba utvrditi:
  • -
    dubinu ukopavanja temelja,
  • -
    širinu temelja,
  • -
    geotehničke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat,
  • -
    prisustvo podzemnih voda.

Član 13.Legalizacija objekata bez kolskog pristupa

Objekti kojima nije obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizovati ukoliko se ne riješe imovinsko - pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Član 14.Objekti u zaštitnom pojasu saobraćajnice

Intervencije na postojećim objektima u zaštitnom pojasu saobraćajnice:

  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti; za ove objekte se može odobriti jedino tekuće održavanje;
  • -
    Objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i isti se mogu legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je: eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Član 15.Objekti u zaštitnom koridoru energetske i komunalne infrastrukture

Nova izgradnja i intervencije na postojećim objektima u zaštitnom koridoru energetske infrastrukture:

U naznačenom zaštitnom koridoru energetske infrastrukture nije dozvoljena izgradnja objekata i ne smiju se saditi elementi prve i druge vegetacione etaže.

Za zadržavanje postojećih objekata koji su izgrađeni u zaštitnim koridorima energetske infrastrukture, pored ispunjenja svih uslova navedenih u članu 6. Odluke, potrebno je dobiti i pismenu saglasnost "BH-Gasa", odnosno "Elektroprenosa BiH" - Operativno područje Sarajevo.

Sve propisano ovim članom, a što se odnosi na koridor magistralnog gasovoda, vrijedi do trenutka izmještanja istog.

Član 16.Izmještanje magistralnog gasovoda

Nakon što izmještanje magistralnog gasovoda bude realizovano, planirane građevinske linije objekata na parcelama koje se dijelom nalaze u sadašnjem koridoru istog, moći će se pomjerati unutar parcele kako bi se postiglo kvalitetnije urbanističko rješenje ili će se horizontalni gabariti moći povećati u zavisnosti od prostornih mogućnosti, tako da i dalje zadovoljavaju sve urbanističko-tehničke uslove iz člana 6. ove Odluke. Spratnost definisana planom ne može se mijenjati.

Na parcelama koje se zbog koridora magistralnog gasovoda nisu uopšte mogle iskoristiti za planiranje novih objekata, isti će se moći planirati u skladu sa prostornim mogućnostima parcele i u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima iz člana 6. Spratnost ovih objekata treba biti usklađena sa spratnošću okolnih objekata.

Prethodno navedeno odnosi se i na infrastrukturne sisteme sa pripadajućim objektima.

Član 17.Uređenje vodotoka

Neophodna je izrada Idejnog projekta uređenja vodotoka (bezimenog potoka koji je registrovan u predmetnom obuhvatu).

Član 18.Izgradnja objekata privremenog karaktera

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 2. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18).

Član 19.Ograđivanje građevinskih parcela

Dozvoljeno je ograđivanje parcela postojećih i planiranih objekata. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).

Objekti kolektivnog stanovanja ne mogu se ograđivati.

Sportski tereni i dječija igrališta se mogu ograđivati. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 20.Saobraćajne površine

Saobraćajne površine i površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.

Za sve planirane sadržaje, parkiranje/garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, i to:

  • -
    za objekte individualnog stanovanja - unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomoćnog objekta - garaže ili na otvorenom - parking mjesto (sa ili bez nadstrešnice);
  • -
    za objekte kolektivnog stanovanja - u vidu izgradnje kolektivne garaže (sa jednom suterenskom ili jednom ili više podzemnih etaža) i vanjskih parkinga.
  • -
    za objekte društvene infrastrukture - u vidu izgradnje garaže (sa jednom suterenskom ili jednom ili više podzemnih etaža) i vanjskih parkinga.

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju - 1 stan - 1.1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje - jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP (za administraciju jedno parking mjesto na 30 m2/max. BGP),
  • -
    za proizvodno - poslovne sadržaje - jedno parking mjesto na 100 m2/max. BGP.

Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i garažiranje vozila se mora obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadane građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni.

Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu - ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 21.Zelene površine

Ovim Planom utvrđene su sljedeće kategorije zelenila:

  • -
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja,
  • -
    zelenilo uz uz objekte kolektivnog stanovanja,
  • -
    zelenilo uz objekte društvene infrastrukture,
  • -
    zelenilo unutar mezarja,
  • -
    zaštitno zelenilo.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Na površinama klizišta je nepohodno provoditi mjere koje imaju za cilj stabilizaciju terena i to kroz biološko (sadnja stablašica u većim grupacijama) i tehničko saniranje padine.

Na utvrđenim zelenim površinama dozvoljena je izgradnja pješačkih staza - šetnica sa postavljanjem urbanog mobilijara, te izgradnja površina za rekreaciju i igru djece - gdje god to prostorne mogućnost dozvoljavaju a čime se ne remeti osnovni koncept prostornog uređenja.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

Član 22.Upravljanje otpadom

Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana mora funkcionisati u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 34/16, 19/17), kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata iz predmetne oblasti.

Sistem upravljanja otpadom obuhvatu Plana je planiran u skladu sa usmjerenjima Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom općine Vogošća, kojim je definisan koncept prikupljanja i tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada.

Obzirom na prostorne mogućnosti u obuhvatu Plana, postupak prikupljanja, odvajanja otpada radi ponovne upotrebe i/ili reciklaže nužno je vršiti na sljedeći način:

  • -
    Za individualne stambene objekte uspostaviti dvolinijski sistem prikupljanja otpada na način da im se dodijele kante za suhu (papir, plastična, metalna i staklenu ambalaža) i mokru (organski otpad, ostali miješani otpad) frakciju, čija će veličina zavisiti od količine proizvedenog otpada i učestalosti odvoza otpada;
  • -
    Za planirane objekte društvene infrastrukture preporučuje se uključivanje u sistem dvolinijskog prikupljanja otpada;
  • -
    Za planirane stambeno-poslovne objekte izgraditi zelene otoke Tip 3 koji će biti namijenjeni za odlaganje otpada proizvedenog od strane stanovništva i pravnih subjekata;
  • -
    Pravni subjekti su dužni, u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada, razdvajati i odvojeno skladištiti otpad na mjestu nastanka (sklopiti odgovarajući ugovor ili sporazum sa ovlaštenim operatorom koji će preuzeti daljnju brigu o otpadu), te pri izradi investiciono-tehničke dokumentacije predvidjeti lokaciju na kojoj će biti postavljene posude za prikupljanje otpada.

Član 23.Zaštita stanovništva i materijalnih dobara

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 24.Uslovi za izdavanje dozvola

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8( MCS.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 25.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana, od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-572-2/21
26. augusta 2021. godine
Vogošća

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Vogošća
Avdo Gljiva, s. r.

ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO

REGULACIONI PLAN
"UGORSKO-MENJAK" "B" FAZA

TEKSTUALNI DIO
1 UVOD
2 OBUHVAT I POVRŠINA
3 IZVOD IZ URBANISTIČKOG PLANA
4 POSTOJEĆE STANJE
4.1. Prirodni uslovi
4.1.1. Geološke karakteristike terena
4.1.2. Geomorfološke karakteristike terena
4.1.3. Inžinjersko-geološke karakteristike terena
4.1.4. Hidrološke karakteristike terena
4.1.5. Stabilnost terena
4.1.6. Kategorizacija terena prema pogodnosti za građenje
4.2. Stvoreni uslovi
5 OPREMLJENOST NASELJA SAOBRAĆAJNOM I KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM
6 KONCEPT ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKOG RJEŠENJA
7 INTERVENCIJE U OKVIRU GRAĐEVINSKOG FONDA
8 UPRAVLJANJE OTPADOM
9 URBANISTIČKO TEHNIČKI POKAZATELJI
9.1. Planirano rješenje
9.2. Ukupno postojeće i planirano stanje
GRAFIČKI DIO
1 IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003-2023 1:5000
2 IZVOD IZ URBANISTIČKOG PLANA GRADA SARAJEVO ZA PERIOD OD 1986-2015 1:5000
Prema genetskim tipovima izdvojena je jedna kategorija reljefa, zavisno od karaktera neotektonske aktivnosti i to:
- eroziono - denudacioni reljef
Eroziono - denudacioni reljef, karakterizira morfološka rasčlanjenost i razbijenost, sa naglašenom diseciranošću i visinskim razlikama. Odlikuje se tektonskom deformabilnošću stijenskih masa i heterogenošću litoloških članova promjenjivih kvalitativnih i kvantitativnih odlika. Padine su često ujednačenog pravolinijskog pada, djelimično strmog, stepenastog ili konkavnog oblika.
Nagib terena na prostoru RP Ugorsko-Menjak (B-faza) izražen je u stepenima (0). Za uslovno stabilni dio terena (UST) kreće se od 5 do 70, dok za nestabilni teren (NT) nagib se kreće od 14 do 210.
4.1.3. Inžinjersko-geološke karakteristike terena
Na osnovi inženjerskogeološkog kartiranja terena i nabušenog jezgra iz istražnih bušotina u inženjerskogeološkom smislu, izdvojene su slijedeće kategorije:
- tehnogene tvorevine - oznaka na inženjerskogeološkoj karti /n/
Tvorevine nisu utvrđene istražnim bušenjem ali su konstatovane vizuelno na većem dijelu površine terena u i na trupu pristupnih puteva, radnih platoa i situaciono ispod kontura određenih stambeno-poslovnih, infrastrukturnih i stambenih objekata. Kvalitativno-kvantitativna svojstva nasipa su promjenljiva zbog velike heterogenosti materijalnog sastava. Debljine nasipa su promjenljive vrijednosti ovisno o obimu tehnogenih zahvata i morfologije terena.
- eluvijalno - deluvijalne tvorevine - oznaka u profilima/1a, 1b, 1c/
Prema rezultatima istražnog bušenja u tvorevinama površinskih pokrivača eluvijalnodeluvijalnog genetskog tipa mlađeg kvartara izdvojeni su slijedeći litološki članovi: humus (1a), žutosmeđa pjeskovita glina sa sitnozrnom drobinom (1b), blokovi samci (krečnjak) (1c). U površinskim zonama padinskih dijelova terena preovlađuju glinoviti sedimenti, a sa porastom dubine postepeno se povećava zastupljenost drobinskih frakcija različitog promjera.
- kora trošenja geološkog supstrata - oznaka u profilima/2/
predstavljaju materijale koji se kreću po kliznoj plohi. Leže na padini iznad raslabljenog supstrata, te predstavljaju inženjerskogeološki i litološki kompleks nevezanog i poluvezanog tla. Predstavljeni su materijalima horizonata 1a, 1b i 1c. Fizičkomehanička svojstva ovog horizonta također su veoma promjenjiva, niskih vrijednosti osnovnih geomehaničkih parametara, što ukazuje na deformabilnost i nestabilnost koluvijalnih materijala.
4.1.4. Hidrološke karakteristike terena
Podzemne vode u istražnim bušotinama utvrđene su na različitim dubinama od 3,30 do 5,10 m. Nivoi podzemnih voda, u različitim hidrološkim periodima, u toku godine variraju u vrlo širokim granicama, tako da izmjereni nivoi mogu poslužiti samo kao orijentacioni podaci o režimu podzemnih voda. U tabeli je dat pregled pojava i nivoa podzemnih voda koje su konstatovane u istražnim bušotinama. Na osnovu tih podataka može se konstatovati, da je od 6 izvedenih istražnih bušotina, podzemna voda utvrđena u 5 bušotina. Iznijete konstatacije ukazuju na činjenicu da se podzemne vode javljaju sporadično, na različitim dubinama, male izdašnosti, ocjednog tipa i da se njihov režim značajno mijenja zavisno od atmosferskih oborina.
4.1.5. Stabilnost terena
Sintezom rezultata izučavanja geomorfoloških karakteristika, geološkog sastava i strukturnog sklopa, inženjerskogeoloških i hidrogeoloških osobina stijena i tla, pouzdano se može ustvrditi da su duž razmatrane lokacije izvojeni uslovno - stabilni i nestabilni tereni.
- Uslovno-stabilni tereni (UST)
4.1.2. Geomorfološke karakteristike terena
Tektonski sklop je vrlo jednostavan pošto područje Ugorsko-Menjak pripada jedinstvenoj tektonskoj jedinici Zeničko-Sarajevskog neogenog bazena. To je bazen u kojem sedimentne formacije leže diskordantno i transgresivno preko starijih geoloških formacija. Sedimentacioni prostor Zeničko-Sarajevskog bazena stvoren je spuštanjem terena duž busovačkog rasjeda, a strukturni sklop je relativno složen zbog izraženog snažnog ubiranja u nabore, čije su ose približno upravne na dinaridske strukture. Tektonski pokreti u ovom dijelu terena značajno su uticali na dezintegraciju stijenskih masa, povećanu ispucalost, raspadnutost i vodopropusnost, zbog čega kora raspadanja geološkog substrata, u višim dijelovima terena ima značajnu debljinu i vrlo promjenljiva i neujednačena fizičko-mehanička svojstva.
Gornji miocen je predstavljen sa dvije karakteristične serije koje se litološki značajno razlikuju. Gornji miocen je predstavljen sedimenti tzv. "Koševske serije" (1M3) izgrađeni od laporovitih glina, slojevitih do pločastih lapora, glinovitih lapora, glinaca, glinovitih i gvožđevitih pješčara, pijeskova i vrlo rijetko konglomerata. Litološke promjene u kompleksu su vrlo česte ali dominantnu zastupljenost imaju laporovite gline i lapori. Pomenuti sedimenti nalaze se neposredno ispod površinskog eluvijalno - deluvijalnog pokrivača i prostorno se protežu se sve do korita rijeke Jošanice.
4.1.1. Geološke karakteristike terena
Prostor Regulacionog plana "Ugorsko - Menjak" (B faza) nalazi se na teritoriji općine Vogošća na nadmorskoj visini oko 580 m nadmorske visine. Ukupna površina obuhvata iznosi oko 56,5 ha, dok ukupna dužina obuhvata iznosi oko 3988 m. Geografske koordinate centralnog dijela ovog područja su 18°22,2'206" E i 43°53'25,828" N. Rastojanje između sjeverne i južne tačke iznosi oko 963 m dok između istočne i zapadne tačke iznosi oko 1100 m.
4.1. Prirodni uslovi
4. POSTOJEĆE STANJE
Plan se radi u cilju urbanog uređenja prostora kroz preispitivanje stvarnog stanja na terenu, interesa stanovništva i lokalne zajednice, Općine i Kantona, prostornih mogućnosti za novu izgradnju, integraciju zatečenog građevinskog fonda, opremanja područja adekvatnom društvenom, saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom, uvažavajući postojeću parcelaciju i vlasničke odnose, kao i uvjete koji rezultiraju inžijersko-geološkim i hidrološkim opservacijama terena.
Prema "Prostornom planu Kantona Sarajevo za period od 2003 do 2023" i "Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period od 1986 do 2015", obuhvat RP "Ugorsko-Menjak" ("B" faza) definisan je kao poljoprivredno i građevinsko zemljište.
3. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA
Površina obuhvata iznosi P=56,5 ha.
Granica obuhvata rađena je na katastarskim podlogama razmjere R=1:1000 i R=1:2500.
Naselje Ugorsko-Menjak označeno kao "RP Ugorsko-Menjak B-faza", nalazi se na području općine Vogošća. Istočna granica predmetnog Regulacionog plana je ulica Ugorsko III koja je ujedno i granica između naselja Ugorsko i Barica. Zapadna granica ovog obuhvata je naselje Uglješići.
2. OBUHVAT I POVRŠINA
Izradi R.P. "Ugorsko-Menjak" - "B" faza (u daljnjem tekstu Plan), je pristupljeno na inicijativu Općine Vogošća, koju je pokrenuo Načelnik Općine, a prihvatilo Općinsko vijeće na sjednici održanoj 30.12.2015. (Odluka o pristupanju, "Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/14).
1. UVOD
10 PLAN PARCELACIJE I MREŽA REGULACIONIH I GRAĐEVINSKIH LINIJA 1:1000
9 ODNOS PREMA POSTOJEĆEM GRAĐEVINSKOM FONDU 1:1000
8 URBANISTIČKO RJEŠENJE 1:1000
7 NAMJENA POVRŠINA 1:1000
6 POSJEDOVNO STANJE 1:1000
5 POSTOJEĆE STANJE: NAMJENA, SPRATNOST I KATEGORIJA OBJEKATA 1:1000
4 INŽINJERSKO GEOLOŠKA KARTA 1:1000
3 AŽURNA GEODETSKA KARTA 1:1000
Uslovno-stabilni tereni (UST) imaju najveću zastupljenost na istraživanom prostoru. Izdvojeni su na padinskom dijelu terena izgrađenom od eluvijalnodeluvijalnog pokrivača. U prirodnim uslovima tereni ove kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima izvođenja zemljanih radova, pri neadekvatnom zasjecanju padina, prekomjernom opterećenju od deponovanog materijala, nekontrolisanom razvođenju površinskih voda po terenu, izlijevanjem fekalnih voda i sl, može doći do pojave otkidanja i klizanja zemljanog materijala preko supstrata. Ponekad se u njima nalaze manje klizne pukotine u površinskom pokrivaču bez ikakvih manifestacija pokreta. S obzirom da se tereni ove kategorije nalaze u graničnom stanju ravnoteže potrebno je prije izgradnje i izvođenja zemljanih radova na pripremi građevinskih površina objekata izvršiti detaljna geotehnička istraživanja na svakoj predviđenoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograničenja izgradnje na ovim terenima.
- Nestabilni tereni
Nestabilni tereni - umirena klizišta (NT I KL) su klizišta koja se nalaze na predmetnom području i okonturena su na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog kartiranja terena. Ukupno je okontureno 6 klizišta. U ovoj kategoriji terena je moguća gradnja ali po posebnim uslovima koji će biti definisani i propisani inženjerskogeološkim elaboratom i geotehničkim projektom na datom mikrolokalitetu uz izvođenje terenskih radova, izvođenje "in situ" opita i laboratorijskih ispitivanja, koji je obavezno uraditi prije početka bilo kakvih zemljanih radova.
Klizište K-2 se gotovo cijelom površinom nalazi u A fazi dok se samo mali dio nožice nalazi u B fazi RP Ugorsko-Menjak. Ukupna površina ovog klizišta je 5,72 ha s tim da B fazi pripada 0,075 ha. Kota čela klizišta je 559 m, a nožice 540 m. Spada u konsekventna klizišta umirenog tipa. Pravac kretanja je jug-sjever, dok nagib iznosi približno 12 %.
Klizište K-4 se gotovo cijelom površinom nalazi u B fazi dok se samo mali dio nožice nalazi u A fazi RP Ugorsko-Menjak. Ukupna površina ovog klizišta je 8,29 ha s tim da B fazi pripada 7,81 ha. Kota čela klizišta je 609 m, a nožice 552 m. Spada u konsekventna klizišta umirenog tipa. Pravac kretanja je istok-zapad, dok nagib iznosi približno 20 %.
Klizište K-6 zauzima površinu od 0,22 ha, dok je nagib terena 19°. Dužina klizišta je 63 m, a širina od 32 do 48 m. Spada u konsekventna klizišta umirenog tipa. Kota čela klizišta je 603,50 m.n.m, a nožice 583,00 m.n.m.
Klizište K-7 zauzima površinu od 0,14 ha, dok je nagib terena 18o. Dužina klizišta je 25 m, a širina 65 m. Spada u konsekventna klizišta umirenog tipa. Kota čela klizišta je 606,00 m.n.m, a nožice 590,00 m.n.m.
Klizište K-8 zauzima površinu od 0,06 ha, dok je nagib terena 21°. Dužina klizišta je 17 m, a širina 43 m. Spada u konsekventna klizišta umirenog tipa. Kota čela klizišta je 624,50 m.n.m, a nožice 616,50 m.n.m.
Klizište K-9 zauzima zanemarljivo malu površinu na predmetnom regulacinom planu.
Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor ovog regulacionog plana jeste 7º MCS. Za seizmički prikaz zemljotresa ovog intenziteta, koeficijent seizmičkog intenziteta (Ks) iznosi 0,50.
4.1.6. Kategorizacija terena prema pogodnostima za građenje
Obzirom da je dati predio planiran kao zona stambenih objekata, predlaže se detaljnije planiranje infrastrukture unutar granica klizišta.
- Na osnovu ispitivanja uzoraka uzetih iz istražnih raskopa utvrditi geotehničke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat,
- Prisustvo podzemnih voda,
- Izraditi geotehnički elaborat,
- Izvršiti pregled stanja konstrukcije objekta
- Ukoliko na temaljima i objektu ima oštećenja, potrebno je na osnovu izrađenog geotehničkog elaborata izraditi projekat sanacije istih,
- Izrada i realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena, te tehnički prijem radova,
- Ukoliko je objekat pretrpio značajnija oštećenja (dotrajao, nesolidna gradnja i sl), potrebno je na osnovu prethodno izrađenog geotehničkog elaborata izvršiti projektovanje i izvođenje konstruktivne sanacije kompletnog objekta ili zamjenu građevinskog fonda,
Kod projektovanja i gradnje planiranih objekata potrebno se pridržavati preporuka koje su date u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim karakteristikama terena, gdje je posvećena pažnja aspektima fundiranja, nosivosti tla i stabilnosti.
7. INTERVENCIJE U OKVIRU GRAĐEVINSKOG FONDA
Izgradnjom objekata indivudalnog i kolektivnog stanovanja i saobraćajne mreže nije predviđeno rušenje postojećeg stambenog fonda.
Na uslovno-stabilnom terenu ukupno je izgrađeno 124 objekata (od toga 4 objekta u kategoriji 2, i 120 objekata u kategoriji 3), dok je na nestabilnom terenu ukupno izgrađeno 18 objekata i svi pripadaju kategoriji 5a.
2- Tereni povoljni za građenje DA+GTI (da + detaljni geotehnički izvještaj)
3- Tereni uslovno povoljni za gradnju objekata DA+GTI (da + detaljni geotehnički izvještaj) (prema preporuci GTI-a PZGJ+DRE-projekat zaštite građevinske jame + drenažni sistem regulacije i odvodnje površinskih voda - ukoliko je potrebno)
5a-Tereni izrazito nepovoljni za gradnju objekata -klizišta DA+GPE+ PSANT+ SADKL(SACKL)+M+IPNO+VUO+GTI (da+ geotehnički projektni elaborat+projekt sanacije NT +sanacija dijela ili cjelog klizišta +monitoring+izvedbeni projekat novih objekata+vanjsko uređenje + pozitivan detaljni geotehnički izvještaj)
Za legalizaciju objekata svrstanih u kategoriju br 2 neophodno je provesti sljedeće aktivnosti:
- Istražni radovi u zoni objekta (minimalnog obima),
- Utvrditi način, dubina ukopavanja i širina temelja (istražni raskopi uz temelje objekta),
Reoniziranje terena prema pogodnosti za građenje izvršeno je na bazi objektivne valorizacije svih geoloških i geotehničkih parametara geološke sredine, kao limitirajućih faktora za urbano planiranje i izgradnju građevinskih objekata. Prema dosadašnjem iskustvu, osnovni kriterijumi za ocjenu pogodnosti za građenje su:
- litofacijalni sastav (genetski tipovi površinskih pokrivača i njihova debljina i materijalni sastav geološkog substrata)
Litofacijalni sastav površinskih pokrivača i geološkog supstrata predstavlja osnovni kriterijum za ocjenu pogodnosti stijena i tla kao radnih sredina za izgradnju građevinskih objekata. Zbog toga su na području Ugorsko-Menjak B-faza, prema genetskom porijeklu, materijalnom sastavu, karakteru strukturne veze između fragmenata, strukturi, teksturi i stepenu prirodne dijageneze izdvojene dvije osnovne kategorije:
a) nevezana i poluvezana tla, tehnogenog i eluvijalno-deluvijalnog (koluvijalnog) porijekla, kvartarne starosti kao površinski pokrivači i
- izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
- realizacija projekta sanacija klizišta i infrastrukture,
- uspostava monitoringa za opažanje klizišta u trajanju od minimalno godinu dana,
- potvrda putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
- Uspješnom sanacijom klizišta i oštećenih objekata, stiču se uslovi za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, s tim da se za svaki objekat izradi geotehnički elaborat kojim treba utvrditi uzrok nastanka pojave eventualnih lokalnih nestabilnosti, · dubinu fundiranja objekta, širinu temelja, geotehničke karakteristike terena na mikro lokaciji, pojavu i nivo podzemnih voda.
- Izraditi geotehnički elaborat
- Izvršiti pregled stanja konstrukcije objekta
- Ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, na osnovu izrađenog geotehničkog elaborata izraditi projekat sanacije terena i objekta,
- Realizacija projekta sanacije nestabilnog terena, temelja objekta i samog objekta te tehnički prijem radova,
- Ukoliko je objekat pretrpio značajnija oštećenja (dotrajao, nesolidna gradnja i sl), potrebno je na osnovu prethodno izrađenog geotehničkog elaborata izvršiti projektovanje i izvođenje konstruktivne sanacije kompletnog objekta ili zamjenu građevinskog fonda,
- Tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pokrenuti procedura legalizacije predmetnog objekta.
8. UPRAVLJANJE OTPADOM
b) kora trošenja geološkog supstrata srednjemiocenske starosti
U okviru područja regulacionog plana Ugorsko-Menjak (B-faza) izdvojene su sljedeće kategorije:
- Tereni uslovno povoljni za gradnju objekata (3) izdvojeni su na padinskom dijelovima lokacije i pripadaju uslovno stabilnim terenima, koji se nalaze u stanju granične ravnoteže. U građi ovih terena učestvuju eluvijalno-deluvijalni pokrivač, te u dubljim dijelovima kora trošenja geološkog supstrata. Opšta karakteristika ovih terena je promjenljiv i heterogen materijalni sastav, različit stepen prirodne dijageneze, promjenljiva i neujednačena vodno-fizička i fizičko-mehanička svojstva, te izražena podložnost procesima raspadanja. Površinski pokrivač je vrlo osjetljiv na prisustvo vode i klimatske promjene. Podzemne vode nemaju nikakvu pravilnost u pogledu zakonomjernosti pojavljivanja, pošto su u istražnim radovima one utvrđene na različitim dubinama. Generalno se može reći, da su to vode lutajućeg, ocjednog tipa male izdašnosti, sa većom koncentracijom na kontaktu površinskog pokrivača i geološkog supstrata. U ovu kategoriju svrstana su sanirana klizišta, gdje treba voditi računa da se prilikom izgradnje objekata ne ugrozi stabilnost i funkcija sanacionih elemenata (potporni zidovi, kamena rebra, drenaže i sl.)
- Tereni izrazito nepovoljni za gradnju objekata (5) izdvojeni su na padinskom dijelu lokacije, u okviru starih umirenih klizišta. U površinskim dijelovima, tereni ove kategorije izgrađeni su od eluvijalno-deluvijalnih pjeskovitih glina pomješanih sa sitnozrnom drobinom, vrlo promjenljivih i neujednačenih fizičko-mehaničkih osobina, zavisno od prirodne vlažnosti i prisustva kamenite frakcije. Ispod pokrivača nalazi se geološki substrat izgrađen od glinovito-laporovitih i pjeskovitih sedimenata gornje miocenske starosti. Nagib padina varira (od 100 do 250). To su nestabilni tereni i zbog toga svaka antropogena aktivnost bez prethodnih detaljnih geotehničkih istraživanja može biti uzrok nekontrolisanog razvoja kliznog procesa. Podzemne vode kao i u prethodnoj kategoriji, javljaju se na različitim nivoima po dubini.
4.2. Stvoreni uslovi
Evidentirano je ukupno 143 objekata u okviru obuhvata RP-a, od kojih 124 stambena objekta, 1 poslovni, 3 stambeno poslovna, 1 vjerski, 8 u izgradnji, 5 devastiranih i 1 temelji. Konstatujemo da je kvalitet ovih objekata dobar.
Tlocrtna površina stambenog fonda iznosi 11730,3 m², a bruto građevinska površina 24699,8 m².
Tabela 1: Osnovni analitički pokazatelji planiranog urbanističkog rješenja
Napomena:
U okviru datog obuhvata Plana, registrovano je umireno klizište (označeno kao K-4), značajne površine (7,81 ha), sa nagibom terena približno 12%. Na osnovu uvjeta izradnje novih objekata prema stepenu pogodnosti za građenje, dati predio je definisan kao NT i KL (nestabilni tereni - zona klizišta), odnosno 5a (tereni izrazito nepovoljni za gradnju objekata).
- Tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pokrenuti procedura legalizacije predmetnog objekta
Za legalizaciju objekata svrstanih u kategoriju br 3 neophodno je provesti sljedeće aktivnosti:
- Istražni radovi u zoni objekta (minimalnog obima),
- Utvrditi način, dubina ukopavanja i širina temelja (istražni raskopi uz temelje objekta),
Tabela 1: Postojeće stanje
5. OPREMLJENOST NASELJA SAOBRAĆAJNOM I KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM
Zadržan je koncept primarne saobraćajne mreže definisan razvojnom planskom dokumentacijom i usvojenim provedbenim planovima kontaktnih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima. Sekundarna mreža saobraćaja planirana uvažavajući postojeću saobraćajnu matricu, uz eventualno prosirenje gabarita i poboljšanje saobraćajno-tehničkih elemenata, a imajući u vodu što manji stepen rušenja postojećih objekata.
Veći dio obuhvata snabdijeva se vodom iz centralnog vodovodnog sistema (rezervoar Kobilja Glava, odakle je moguće snabdijevanje do max.620 mn.m. Unutar obuhvata evidentirani su primarni cjevovodi u postojećim saobraćajnicama, te je djelimično razvijena vodovodna mreža. Shodno gore navedenom, može se konstatovati da je područje Plana opremljeno primarnom vodovodnom mrežom.
Kada je odvodnja otpadnih i oborinskih voda u pitanju, treba istaknuti da širi obuhvat nije adekvatno opremljen kanalizacionom mrežom.
6. KONCEPT ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKOG RJEŠENJA
Koncept prostornog uređenja podrazumjeva tako uređen prostor koji uvažava:
- potrebe i uvjete date u okviru Odluke o provođenju Urbanističkog plana Grada Sarajeva za period 1986-2015.g,
- zatečeno stanje izgrađenosti i opremljenosti prostora,
- prednost i ograničenja kao posljedice prirodnih uslova koji determinišu prostor,
- neophodnost minimalnog opremanja područja saobraćajnom, komunalnom i društvenom infrastrukturom,
- potrebu uspostavljanja funkcionalnih i prostornih veza sa kontaktnim područjima
Na osnovu gore navedenog, kao i zatečenog stanja, razmatrano područje čini jednu veliku zonu individualnog, i mali procenat kolektivnog stanovanja. Objekti društvene infrasrukture okupiraju minimalni procenat ukupnog prostora i možemo ih posmatrati kao prateći sadržaj osnovne funkcije stanovanja. Zaštitno zelenilo, kao i planirane zelene površine definišu veliki dio obuhvata. Na ovom terenu je izražena loša saobraćajna i komunalna infrastrukturom, te je potrebno definisati uslove legalizacije navedenih objekata, kao i sanaciju postojeće i uspostavljanje nove infrastrukturne mreže.
Urbanistički koncept Regulacionog plana "Ugorsko-Menjak" (B faza) je uslovljen prirodnim i stvorenim uslovima, obavezama preuzetim iz planova višeg reda, te ograničenjima i mogućnostima opremljenosti područja saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom. Na osnovu navedenih uslova, te uvidom i analizom šireg prostornog obuhvata urađen je osnovni koncept Regulacionog plana "Ugorsko-Menjak" (B faza).
Polazna tačka za definiranje Koncepta Plana je utvrđivanje planiranih namjena površina, a to su:
A/ Zona individualnog stanovanja
- Planirano je 220 individualnih stambenih objekata, spratnosti SP1, koji pokrivaju najveći dio obuhvata.
B/ Stambeno-poslovna zona
- Planirano je 13 stambeno-poslovnih objekata, spratnosti SP2.
C/ Objekti društvene infrastukture
- Planirana su 3 objekta društvene infrastrukture, što je prikazano u grafičkom dijelu plana.
D/ Saobraćajne površine
- Saobraćajnice su koncipirane u skladu sa kofiguracijom terena i postojećom kontaktnom izrađenošću.
E/ Šume i zelene površine
- Zelene površine u okviru obuhvata su zone zaštićenog zelenila (šumsko zemljište) i planirane zelene površine. Oblikovane su u vidu manjih ili većih grupacija odabranih vrsta drveća i grmlja, skladno međusobno komponiranih kao i sa uslovima terena i građevinskim objektima, što cjelokupnom ambijentu daje prirodnost.
OSNOVNI ANALITIČKI POKAZATELJI
9.4. UKUPNO POSTOJEĆE I PLANIRANO STANJE

RADNI TIM:

DAMIR LUKIĆ, dipl. ing. arh.

 

AJLA GEGIĆ, MA dipl. ing. arh.

 

ALMIR HERCEGOVAC, dipl. ing. građ.

 

VANJA BRADARIĆ, dipl. ing. hort.

 

NEDIM ĐUZO, MA dipl. ing. građ.

 

ABDULAH KURSPAHIĆ, dipl. ing. maš.