Aktio

Općina Vogošća - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Barica" - "B" faza

Na osnovu člana 25. stav 8. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18) i člana 70. stav 1. tačka 2. Statuta Općine Vogošća ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 27/14 - Prečišćeni tekst, 14/15 i 9/20), Općinsko vijeće Općine Vogošća, na sjednici održanoj dana 26.08.2021. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BARICA" - "B" FAZA

Član 1.Vrsta Plana

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Barica"- "B" faza, a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, uređenje vodotoka, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.Obuhvat Plana

Granica obuhvata polazi od četveromeđe parcela k.č. 1049, 1098, 524 i 526, potom produžava na istok, te sjever idući međama parcela k.č. 1098, 629/2, 996/6, 995/2, 1001/4, 1000 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1000, 285/2, 281/2. Granica obuhvata se lomi na jug idući međom parcele k.č. 281/2, 287/4, 238, 237, 236/10, 236/7, 235, 315/1, 315/2, 315/3, 317/1, 319, 322, 1049 (ne obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u KO. Hotonj, KO. Uglješići Općina Vogošća.

Granica obuhvata rađena je na digitalnom katastru Općine Vogošća.

Površina obuhvata iznosi P = 34,3 ha.

Član 3.Izgradnja objekata

Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu Plana.

Član 4.Zone namjena Plana

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa pretežnim namjenama:

  • -
    zona individualnog stanovanja,
  • -
    zona saobraćajne infrastrukture,
  • -
    zona zelenila.

Član 5.Uređenje građevinskog zemljišta

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva: obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 6.Urbanističko-tehnički uslovi za gradnju

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:

REGULACIONA LINIJA I PARCELACIJA:

  • -
    Građevinske parcele su utvrđene regulacionom linijom i definisane u grafičkom dijelu Plana.
  • -
    Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte.
  • -
    Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije moguće realizovati planirani objekat u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti povlačenje i realizaciju gabarita objekta u okviru pripadajuće parcele.
  • -
    Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom.

GRAĐEVINSKA LINIJA:

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno linija koju ne može preći ni najistureniji dio građevine. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade. Unutar građevinskih linija investitor može definisati tlocrt građevine. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

SPRATNA VISINA I ETAŽE OBJEKTA:

  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati.
  • -
    Etaže objekta su: suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1","2"...), potkrovlje ("Pt").
  • -
    Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je između 25% i 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren i najmanje je jednom svojom fasadom izvan uređenog terena.
  • -
    Prizemlje je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1.5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena, mjereno na najnižoj tački uz fasadu građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda sprata ili krova).
  • -
    Sprat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
  • -
    Potkrovlje ("Pt") je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg sprata i neposredno ispod kosog krova.

ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE:

Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.
  • -
    Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, moguće je koristiti i tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom.
  • -
    Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini.
  • -
    Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
  • -
    Veće slobodne površine na fasadama stambeno-poslovnih objekata mogu se koristiti za isticanje firmi, reklama i sl., pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupne fasade na kojoj se postavljaju navedeni elementi.
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.
  • -
    Kod projektovanja i realizacije planiranih stambenih objekata u nizu voditi računa o tome da isti predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pogledu arhitekture, uličnog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije.

ZAVRŠNA ETAŽA I KROVIŠTE:

  • -
    Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi - ravnih ili kosih krovova.
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima.
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne etaže može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA:

  • -
    Tehnička dokumentacija za novoplanirane objekte mora biti usaglašena sa uslovima fundiranja datim u geoinžinjerskom elaboratu koji je sastavni dio Plana, a za izdavanje urbanističke saglasnosti mora se uraditi detaljan geoinženjerski nalaz i idejno rješenje arh.građevine sa urbanističkim rješenjem parcele. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinžinjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

OSTALI USLOVI:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
  • -
    Na bočnim fasadama objekta moguće je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje objekta od granice parcele bočnog susjeda iznosi min. 3.0 metra. Ukoliko je rastojanje manje od 3.0 m, otvaranje prozora je moguće uz saglasnost susjeda.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.
  • -
    Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama, uz rješavanje oborinskih voda na vlastitoj parceli.
  • -
    Kod svih planiranih objekata minimalno 30% od ukupne građevinske parcele treba da je rezervisano za zelene površine.

Član 7.Uslovi za izgradnju stambenih objekata

U izuzetnim slučajevima može se predvidjeti izgradnja individualnih stambenih objekata koji nisu predviđeni grafičkim dijelom plana. Osim ispunjenja svih uslova predviđenih ovom Odlukom uslov za izgradnju novih objekata je potrebno zadovoljiti i slijedeće uslove:

  • -
    Građevinska parcela mora imati obezbjeđen saobraćajni pristup;
  • -
    Minimalna površina građevinske parcele za slobodnostojeće objekte iznosi 350m²;
  • -
    Procenat izgrađenosti parcele ne smije preći 30%, a koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0,7;
  • -
    Spratnost planiranog objekta mora biti usklađena sa prosječnom spratnošću okolnih objekata;
  • -
    Građevina, ako se gradi na slobodnostojeći način mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m. Ukoliko se na susjednoj parceli nalazi objekat, udaljenost između objekata ne može biti manja od 6 metara.

Član 8.Uslovi za izgradnju pomoćnih objekata

Na parcelama gdje već postoji izgrađeni matični objekat, a za to postoje prostorne mogućnosti, nadležni općinski organ može odobriti izgradnju pomoćnih objekata (garaže, kotlovnice, ljetne kuhinje, hladnjaci i sl.), pod uslovom da ukupni procenat izgrađenosti na parceli ne smije preći 50%. Kod izgradnje ovih objekata potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:

  • -
    Udaljenost između objekata na parceli mora biti minimalno h/2 najvišeg objekta.
  • -
    Pomoćna građevina može biti naslonjena uz matičnu građevinu samo kod objekata kojima se neće degradirati vrijednost matičnog objekta,
  • -
    Kod izgradnje slobodnostojeće građevine, ista mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m,
  • -
    Sklop građevina na jednoj parceli treba da čini oblikovnu cjelinu kako u pogledu usklađenosti gabarita, tako i primjeni istih principa kod oblikovanja i finalne materijalizacije matičnog i pomoćnog objeka.

Član 9.Postojeći građevinski fond

Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećem građevinskom fondu:

  • -
    Postojeći objekti: temelji, devastirani objekti i objekti u izgradnji, za koje su na grafičkom prilogu naznačeni maksimalni vertikalni i horizontalni gabariti, mogu se realizovati uz poštivanje urbanističko - tehničkih uslova utvrđenih članom 6. ove Odluke.
  • -
    Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom mogu se: rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje).
  • -
    Objekat koji se nadziđuje mora da zadovoljava konstruktivno-seizmičke uslove. Kod nadziđivanja/dogradnje postojećih objekata, nadzidani/dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 7. ove Odluke koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju. Spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata.
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a zadržavaju se ovim planskim dokumentom, može se odobriti izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, uz poštivanje i svih ostalih uslova propisanih ovom Odlukom koji se odnose na mogućnost zadržavanja objekata izgrađenih bez odgovarajućih saglasnosti.
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.
  • -
    Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje, mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
  • -
    Zadržavanje postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ukoliko se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Član 10.Promjena namjene postojećih i planiranih objekata

Moguće je pretvaranje prizemlja ili suterena postojećih i planiranih objekata u poslovni prostor, namjene: komercijalne djelatnosti (trgovina, zanatstvo, ugostiteljstvo, kultura, dječija zaštita i zdravstvo), a spratne etaže samo u kancelarijski prostor, za što treba obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).

Navedenim intervencijama na postojećim objektima u smislu pretvaranja suterena i prizemlja u poslovni prostor ne smije se narušiti konstruktivna stabilnost objekta.

Član 11.Uslovi za izgradnju objekata prema Elaboratu

Uslovi za izgradnju objekata na terenima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geomehaničkim osobinama terena označeni kao:

  • -
    uslovno stabilni tereni (UST), prije izgradnje i izvođenja radova na pripremi građevinskih površina potrebno je izvršiti detaljna geotehnička ispitivanja na svakoj predviđenoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograničenja izgradnje na ovim terenima. U ovu kategoriju svrstana su sanirana klizišta, gdje treba voditi računa da se prilikom izgradnje objekata ne ugrozi stabilnost i funkcija sanacionih elemenata (potporni zidovi, kamena rebra, drenaže i sl.);
  • -
    nestabilni tereni (NT), prije bilo kakvog izvođenja radova na ovim prostorima potrebno je uraditi detaljna inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja i ispitivanja u cilju sticanja saznanja o stabilnosti predmetnog terena, o vrijednosti geotehničkih karakteristika pojedinih prisutnih horizonata, nosivosti tla za gradnju i dr., zatim izraditi projekat sanacije nestabilnog područja, te na lokaciji objekata izvesti dodatna detaljna geotehnička istraživanja - prema uslovima datim u Elaboratu o inženjerskogeološkim i geotehničkim karakteristikama terena.

Član 12.Uslovi za legalizaciju objekata prema Elaboratu

Za postojeće objekte, koji se zadržavaju ovim Planom a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja za građenje i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    nestabilni tereni i aktivna klizišta, naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti tek nakon provođenja sljedećih aktivnosti:
  • -
    veoma detaljnih istraživanja klizišta,
  • -
    izrade geotehničkog elaborata,
  • -
    izrade projekta sanacije klizišta,
  • -
    izrade projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacije projekta sanacije klizišta i infrastrukture,
  • -
    uspostave monitoringa za opažanje klizišta u trajanju od minimalno godinu dana,
  • -
    potvrde putem monitoringa da su primjenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pristupiti sanaciji oštećenih objekata,
  • -
    uspješnom sanacijom klizišta i oštećenih objekata stiču se uslovi za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, s tim da je za svaki objekat neophodna izrada geotehničkog izvještaja;
  • -
    uslovno stabilni tereni, za izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, neophodno je uraditi i utvrditi sljedeće:
  • -
    istražne radove u zoni objekta (minimalnog obima),
  • -
    način i dubinu ukopavanja temelja (istražni raskopi uz temelje objekta),
  • -
    širinu temelja,
  • -
    geotehničke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat,
  • -
    prisustvo podzemnih voda,
  • -
    izraditi geotehnički izvještaj,
  • -
    neophodno je dokazati da se izgradnjom objekta stabilnost padine poboljšala u odnosu na prirodno stanje,
  • -
    izvršiti pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, potrebno je na osnovu izrađenog geotehničkog izvještaja izraditi projekat sanacije istih,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena, te tehnički prijem radova,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno navedenih aktivnosti, može se pokrenuti procedura legalizacije predmetnog objekta;
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja, kojim treba utvrditi:
  • -
    dubinu ukopavanja temelja,
  • -
    širinu temelja,
  • -
    geotehničke karakteristike materijala u kojem je fundiran objekat,
  • -
    prisustvo podzemnih voda.

Član 13.Legalizacija objekata bez kolskog pristupa

Objekti kojima nije obezbjeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizovati ukoliko se ne riješe imovinsko - pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Član 14.Objekti u zaštitnom pojasu saobraćajnice

Intervencije na postojećim objektima u zaštitnom pojasu saobraćajnice:

  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti; za ove objekte se može odobriti jedino tekuće održavanje;
  • -
    Objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i isti se mogu legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je: eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Član 15.Objekti u zaštitnom koridoru energetske i komunalne infrastrukture

Nova izgradnja i intervencije na postojećim objektima u zaštitnom koridoru energetske i komunalne infrastrukture:

  • -
    U naznačenom zaštitnom koridoru energetske infrastrukture nije dozvoljena izgradnja objekata i ne smiju se saditi elementi prve i druge vegetacione etaže.
  • -
    Za zadržavanje postojećih objekata koji su izgrađeni u zaštitnim koridorima energetske infrastrukture, pored ispunjenja svih uslova navedenih u članu 6. Odluke, potrebno je dobiti i pismenu saglasnost "BH-Gasa", odnosno "Elektroprenosa BiH"- Operativno područje Sarajevo.

Sve propisano ovim članom, a što se odnosi na koridor magistralnog gasovoda, vrijedi do trenutka izmještanja istog.

  • -
    Izgradnja objekata je moguća do kote vodosnabdijevanja 625, odnosno (650) m.n.v. i neposredno uz kotu vodosnabdijevanja.
  • -
    Za zadržavanje postojećih objekata koji su izgrađeni iznad kote vodosnabdijevanja 625, odnosno (650) m.n.v. potrebno je da isti imaju alternativni način snabdjevanja vodom- putem hidrofleksa, potrebno je dobiti i pismenu saglasnost ViK-a, a konačan način snabdijevanja tih objekata će se utvrditi izradom Urbanističkog plana, kojim će se iznaći dugoročnija rješenja snabdijevanja vodom.

Član 16.Izmještanje magistralnog gasovoda

Izgradnja objekata nakon izmještanje magistralnog gasovoda:

Nakon što izmještanje magistralnog gasovoda bude realizovano, planirane građevinske linije objekata na parcelama koje se dijelom nalaze u sadašnjem koridoru istog, moći će se pomjerati unutar parcele kako bi se postiglo kvalitetnije urbanističko rješenje ili će se horizontalni gabariti moći povećati u zavisnosti od prostornih mogućnosti, tako da i dalje zadovoljavaju sve urbanističko-tehničke uslove iz člana 6. ove Odluke. Spratnost definisana planom ne može se mijenjati.

Na parcelama koje se zbog koridora magistralnog gasovoda nisu uopšte mogle iskoristiti za planiranje novih objekata, isti će se moći planirati u skladu sa prostornim mogućnostima parcele i u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima iz člana 6. Spratnost ovih objekata treba biti usklađena sa spratnošću okolnih objekata.

Prethodno navedeno odnosi se i na infrastrukturne sisteme sa pripadajućim objektima.

Član 17.Uređenje vodotoka

Neophodna je izrada Idejnog projekta uređenja vodotoka (bezimenog potoka koji je registrovan u predmetnom obuhvatu).

Član 18.Izgradnja objekata privremenog karaktera

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 2. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18).

Član 19.Ograđivanje građevinskih parcela

Dozvoljeno je ograđivanje parcela postojećih i planiranih objekata. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 20.Saobraćajne površine

Saobraćajne površine i površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.

Za sve planirane sadržaje, parkiranje/garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, i to:

  • -
    za objekte individualnog stanovanja - unutar gabarita objekta, u vidu izgradnje pomoćnog objekta - garaže ili na otvorenom - parking mjesto (sa ili bez nadstrešnice);

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju - 1 stan - 1.1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje - jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP (za administraciju jedno parking mjesto na 30 m2/max. BGP),

Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i garažiranje vozila se mora obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadane građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni.

Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu - ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 21.Zelene površine

Ovim Planom utvrđene su sljedeće kategorije zelenila:

  • -
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja,
  • -
    zaštitno zelenilo.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.

Na površinama klizišta je nepohodno provoditi mjere koje imaju za cilj stabilizaciju terena i to kroz biološko (sadnja stablašica u većim grupacijama) i tehničko saniranje padine.

Na utvrđenim zelenim površinama dozvoljena je izgradnja pješačkih staza - šetnica sa postavljanjem urbanog mobilijara, te izgradnja površina za rekreaciju i igru djece - gdje god to prostorne mogućnost dozvoljavaju a čime se ne remeti osnovni koncept prostornog uređenja.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

Član 22.Zaštita stanovništva i materijalnih dobara

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 23.Uslovi za izdavanje dozvola

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8( MCS.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 24.Sistem upravljanja otpadom

Upravljanje otpadom

Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana mora funkcionisati u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 34/16, 19/17), kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata iz predmetne oblasti.

Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana je planiran u skladu sa usmjerenjima Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom općine Vogošća, kojim je definisan koncept prikupljanja i tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada.

Obzirom na prostorne mogućnosti u obuhvatu Plana, postupak prikupljanja, odvajanja otpada radi ponovne upotrebe i/ili reciklaže nužno je vršiti na sljedeći način:

  • -
    Za individualne stambene objekte uspostaviti dvolinijski sistem prikupljanja otpada na način da im se dodijele kante za suhu (papir, plastična, metalna i staklenu ambalaža) i mokru (organski otpad, ostali miješani otpad) frakciju, čija će veličina zavisiti od količine proizvedenog otpada i učestalosti odvoza otpada;
  • -
    Za manje sadržaje komercijalne i društvene infrastrukture preporučuje se uključivanje u sistem dvolinijskog prikupljanja otpada;
  • -
    Pravni subjekti su dužni, u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada, razdvajati i odvojeno skladištiti otpad na mjestu nastanka (sklopiti odgovarajući ugovor ili sporazum sa ovlaštenim operatorom koji će preuzeti daljnju brigu o otpadu), te pri izradi investiciono-tehničke dokumentacije predvidjeti lokaciju na kojoj će biti postavljene posude za prikupljanje otpada.

Član 25.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana, od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-571-2/21
26. augusta 2021. godine
Vogošća

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Vogošća
Avdo Gljiva, s. r.

ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO

REGULACIONI PLAN
"BARICA" - "B" FAZA

TEKSTUALNI PRILOZI:

UVOD
1. Postojeće stanje
1.1.Prirodni uslovi
1.2.Stvoreni uslovi
2. Odnos prema planu višeg reda
3. Koncept prostorne organizacije
4. Odnos prema postojećem građevinskom fonda
5. Upravljanje otpadom
6. Urbanističko-tehnički pokazatelji
GRAFIČKI PRILOZI:
1. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajeva
2. Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva
3. Ažurna geodetska podloga
4. Inženjersko geološka karta
5. Postojeća namjena, spratnost i kategorija objekata
6. Posjedovno stanje
7. Planirana namjena površina
8. Urbanističko rješenje - Razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću
9. Odnos prema postojećem građevinskom fondu
10. Plan regulacionih i građevinskih linija i prijedlog plana parcelacije
UVOD
Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Barica" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Općinsko vijeće Vogošća, na sjednici održanoj 30.12.2015. godine, a objavljeno je u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 02/2016.
Navedenom Odlukom obuhvaćeno je zemljište ukupne površine od 66,1 ha.
Površina obuhvata Faze "A" Plana iznosi 31,8 ha.
Površina obuhvata Faze "B" Plana iznosi 34,3 ha.
Cilj izrade Plana je:
- donošenje provedbene planske dokumentacije kojom će se obezbijediti urbanistički i planski preduslovi za novu izgradnju i integraciju zatečenog građevinskog fonda,
- opremanje lokaliteta potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture te povezivanje iste sa planovima u okruženju,
- provođenje adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena.
Plan se radi u dvije faze, i to: Faza "A" i Faza "B".
Izrada Faze "A" Plana je prioritetna radi realizacije dionice I Transverzale od Tunela Kobilja Glava do Vogošćanske petlje, odnosno obezbjeđivanja svih relevantnih planskih, imovinsko-pravnih i finansijskih uslova za izvođenje iste.
Područje planiranja Faze "B" Plana ograničeno je:
- na istoku ulicom "Barice", i prostornom cjelinom RP "Barica" - Faza "A",
- na zapadu ulicama "Barice", Ugorsko III, Menjak, i prostornom cjelinom RP "Ugorsko - Menjak" - Faza "B",
- na sjeveru prostornom cjelinom RP "Barica" - Faza "A",
- na jugu ulicom "Barice".
1. POSTOJEĆE STANJE
Analiza postojećeg stanja rađena je na osnovu obilaska terena i ankete provedene na terenu, kao i na osnovu Elaborata o inženjerskogeološkim i geotehničkim osobinama terena.
1.1. Prirodni uslovi
Elaborat o inženjerskogeološkim i geotehničkim osobinama terena za potrebe izrade "B" faze Plana urađen je od strane firme "Geotehnos" d.o.o. Sarajevo (juni 2017. godine).
Geografski položaj
Naselje Barica označeno kao RP Barica Faza "B", nalazi se na području općine Vogošća na obroncima brda Žuč. Prostorni obuhvat Regulacionog plana "Barica" - Faza "B" je površine 34,3 ha i nadovezuje se na Fazu "A" istog Regulacionog plana. Zapadna granica predmetnog Regulacionog plana je naselje Ugorsko-Menjak.
Geomorfološke karakteristike terena
Geološka građa terena u okviru prostornog obuhvata Regulacionog plana "Barica" ocjenjuje se jednostavnom, zbog činjenice da se na malom prostranstvu nalaze samo neogene tvorevine srednjomiocenskog kompleksa, te savremeni kvartarni pokrivač.
Na inženjerskogeološko i geomorfološko oblikovanje terena najviše su uticale klimatske, biološke, hidrološke, hidrografske i hidrogeološke prilike na terenu.
Prema genetskim tipovima izdvojena je jedna kategorija reljefa, zavisno od karaktera neotektonske aktivnosti i to:
- Eroziono - denudacioni reljef
Nagib terena na prostoru RP "Barica"- Faza "B" izražen je u stepenima (0). Za uslovno stabilni dio terena (UST) kreće se od 5 do 100, dok za nestabilni teren (NT) nagib se kreće od 14 do 180.
Stabilnost terena
Teren u obuhvatu RP "Barica"- Faza "B" je predstavljen erozivno-denudacionim tipom reljefa i svrstan je u kategoriju uslovno-stabilnih i nestabilnih terena (umirena klizišta).
Prema IG karti, izdvojene su dvije kategorije terena prema stabilnosti:
- Uslovno-stabilni tereni (UST) imaju najveću zastupljenost na istraživanom prostoru. Izdvojeni su na padinskom dijelu terena izgrađenom od eluvijalno-deluvijalnog pokrivača.
- Nestabilni tereni - umirena klizišta (NT I KL) su klizišta koja se nalaze na predmetnom području i okonturena su na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog kartiranja terena. Ukupno je okontureno 6 klizišta različitih površina.
Na uslovno-stabilnom terenu ukupno je izgrađeno 176 objekata (od toga 3 objekta u kategoriji 2, i 173 objekata u kategoriji 3), dok je na nestabilnom terenu ukupno izgrađeno 5 objekata i svi pripadaju kategoriji 5a.
Seizmičnost terena
Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor iznosi 7º MCS. Za seizmički prikaz zemljotresa ovog intenziteta, koeficijent seizmičkog intenziteta (Ks) iznosi 0,50.
Kategorizacija terena prema uslovima za građenje
Sa aspekta kategorizacije terena prema njegovoj povoljnosti za građenje, na ovom terenu su izdvojene slijedeće kategorije:
- Tereni uslovno povoljni za gradnju objekata (3) izdvojeni su na padinskim dijelovima lokacije i pripadaju uslovno stabilnim terenima, koji se nalaze u stanju granične ravnoteže. U građi ovih terena učestvuju eluvijalno-deluvijalni pokrivač, te u dubljim dijelovima kora trošenja geološkog supstrata.
- Tereni izrazito nepovoljni za gradnju objekata (5) izdvojeni su na padinskom dijelu lokacije, u okviru starih umirenih klizišta. To su nestabilni tereni i zbog toga svaka antropogena aktivnost bez prethodnih detaljnih geotehničkih istraživanja može biti uzrok nekontrolisanog razvoja kliznog procesa. Podzemne vode se javljaju na različitim nivoima po dubini.
1.2. Stvoreni uslovi
Građevinski fond unutar obuhvata Faze "B" Plana utvrđen je putem ankete provedene na terenu, gdje je evidentirano ukupno 209 objekat, od čega je:
Putem ankete na terenu utvrđeno je da na ovom području ima oko 311 stambenih jedinica gdje živi cca 963 stanovnika. Prosječna gustina naseljenosti iznosi 28 st/ha (stanovnika po hektaru).
Prostor kojeg razmatra "B" faza Plana je najvećim dijelom izgrađen individualnim stambenim objektima. Pretežna kategorizacija postojećih objekata je VI kategorija (zidane i skeletne zgrade sa savremenim međuspratnim konstrukcijama).
Ostale izgrađene površine uglavnom čine pomoćni objekti tipa garaže, šupe, ostave...
Preostali dio predmetnog lokaliteta zauzimaju neizgrađene površine - dvorišta, bašte, voćnjaci...
Saobraćaj
Primarnu saobraćajnu mrežu za prostornu cjelinu RP "Barica" čine:
- Magistralna cesta M-18 (Prva transverzala), koja prolazi sjevernim dijelom obuhvata prostorne cjeline RP "Barica"-Faza "A"
- Željeznička pruga koja povezuje stanicu Sarajevo Putna spreko Vogošće sa Semizovcem.
Sekundarnu mrežu saobraćajnica čine kolsko-pješačke saobraćajnice - naseljske saobraćajnice odnosno interne saobraćajnice unutar prostornih zona i koje su u naravi gradske ulice.
Sekundarnu mrežu saobraćanica unutar obuhvata RP "Barica"-Faza "B" čine ulice:
- "Barice", - Ugorsko III, - Menjak.
Ove saobraćajnice ujedno su i glavne naseljske saobraćajnice čiji je zadatak povezivanje osnovnih izvora saobraćaja sa primarnom saobraćajnom mrežom-Magistralnom cestom M-18 (Prvom transverzalom).
Snabdijevanje vodom
Prostor koji obuhvata Regulacioni plan "Barica" (faza "A" i "B") nalazi se između izohipsa cca 530mn.m i 650mn.m. Veći dio obuhvata, snabdijeva se vodom iz centralnog vodovodnog sistema (rezervoar Kobilja Glava, kota dna 647mn.m; zapremina V=5000 m3, i r. Hotonj K.D. 590mn.m; V=500 m3). Iz ovih rezervoara moguće je snabdijevanje do max. 620mn.m. Iznad kote 620 mn.m. nije moguće korektno snabdjevanje iz gradske vodovodne mreže.
Shodno gore navedenom, može se konstatovati da je područje Plana opremljeno primarnom vodovodnom mrežom.
Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
Predmetni obuhvat, kao ni širi lokalitet nije adekvatno opremljen kanalizacionom mrežom.
Prostor obuhvaćen predmetnim Planom pripada slivnom području Vogošćanskog kolektora. Unutar obuhvata egzistira kanal za otpadne i oborinske vode, koji prikupljene otpadne vode direktno ispušta u postojeći potok Dumaču.
Energetika, Toplifikacija - gasifikacija
Prostor obuhvaćen Regulacionim planom "Barica" (faza "A" i "B") nije u zonama centralne toplifikacije, nego je pokriven niskotlačnom distributivnom gasnom mrežom 0,1(0,2)(bar), pa je toplifikacija postojećih objekata u području zone obuhvata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem.
Može se generalno konstatovati da individualni izvori toplote sa čvrstim kao primarnim energentom, obezbjeđuju toplotnu energiju za postojeće individualne stambene objekte u kontaktnim zonama i samom predmetnom obuhvatu.
U kontaktnoj zoni šireg područja oko predmetnog obuhvata egzistira gasovod srednjeg pritiska 3(4)(bar) koji svojim dimenzijama i transportnim mogućnostima ne limitira dalji razvoj i proširenje gasifikacije.
Posebno treba naglasiti da centralnim dijelom predmetnog obuhvata A i B faze prolazi magistralni gasovod 40(50)(bar) - GČ 400.
Elektroenergetika
Područje obuhvaćeno Regulacionim planom "Barica" (faza "A" i "B") je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz postojeće TS 110/10(20) kV PRETIS (SA-4), 2 x 20 MVA, a rezervno napajanje je iz nove planirane TS 110/10(20) kV BETANIJA (SA-6), 2 x 20 MVA.
Kablovska TK mreža
Analizom postojećeg stanja u sklopu faze kablovske TK mreže, konstatovano je da unutar promatranog lokaliteta ne postoji izgrađena pristupna TK mreža.
2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine, za područje koje razmatra "B" faza RP "Barica" utvrđene su sljedeće namjene prostora:
- zona građevinskog zemljišta (urbano područje).
Postojeću infrastrukturu čine:
- zaštitni koridor magistralnog gasovoda,
- dalekovodi,
- putna mreža-ulice.
Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine, za područje planiranja (Faza "B" Plana) utvrđene su sljedeće namjene:
- 1.3. - 63. individualno stanovanje,
- 1.6. - 63. privredna zona i mala preduzeća,
- 2. poljoprivredno zemljište,
- 3. šume i šumsko zemljište.
Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 - 2023. godine, predmetni obuhvat se nalazi u urbanom području grada Sarajeva i preciznije će se tretirati Urbanističkim planom čija je izrada u toku.
3. KONCEPT PROSTORNE ORGANIZACIJE
Prilikom definisanja koncepta prostornog uređenja unutar predmetnog obuhvata, poštovana su usmjerenja za uređenje prostora koja su data smjernicama za izradu Plana, kao i preporuke Elaborata o inženjerskogeološkim i geomehaničkim karakteristikama tla.
Konceptom prostorne organizacije, utvrđena su rješenja saobraćajne mreže sa usklađivanjem saobraćajne matrice šireg lokaliteta, planirana je izgradnja većeg broja individualnih stambenih objekata u kojim se, u prizemlju istih, mogu smještati poslovni prostori. Predviđeno je opremanje lokaliteta mrežom komunalne infrastrukture, uz provođenje adekvatnih tehničkih mjera na sanaciji i stabilizaciji terena.
Predloženim rješenjem planirana je izgradnja ukupno:
- 108 individualna stambena objekta,
Tlocrtna površina objekata je ⁓ 10.800 m2, a bruto građevinska površina objekata je ⁓ 37.000 m2.
Novih stambenih jedinica je ⁓ 160, a novih stanovnika ⁓ 494.
Unutar obuhvata Faze "B" Plana, nove parcele za individualnu stambenu izgradnju formirane su, u skladu sa prostornim mogućnostima, uz jednu ili obje strane postojećih i novoplaniranih naseljskih saobraćajnica.
Unutar promatranog lokaliteta, spratnost za planirane individualne objekte kreće se od SP1, do SP1Pt (SP2).
Polazeći od stanovišta da je planirana individualna izgradnja 1 objekat=1.5 domaćinstvo /stan/ sa po 3,1 člana po domaćinstvu /stanu/ u objektima individualnog stanovanja,te realizacijom planirane stambene izgradnje na predmetnom lokalitetu, ukupan broj stanovnika će iznositi ⁓ 1457.
U obuhvatu Plana, prosječna gustina naseljenosti će iznositi ⁓ 42 st/ha.
Napomena: Broj stanovnika je određen prema projekciji stanovništva urbanog područja koja je data Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986-2015. god.
Društvena infrastruktura
Obilaskom lokaliteta kojeg razmatra Faza "B" Plana konstatovano je da isti karakteriše nedostatak sadržaja društvene infrastrukture.
Fazom "B" Plana predviđeno je da nedostajući kapaciteti centralnih sadržaja na nivou mjesne zajednice budu smješteni u prizemljima individualnih stambenih objekata (manji sadržaji komercijalnih i društvenih djelatnosti).
U odnosu na ukupan broj stanovnika, potreba za komercijalnim i društvenim sadržajima će iznositi:
1457 st. x 1.5 m2/st = 2186 m2
Nakon realizacije Plana, očekuje se ukupno: 1457 st. x 12% = 175 školske djece.
Djeca će osnovnu školu pohađati u nekom od kontaktnih obuhvata.
Broj predškolske djece u odnosu na ukupan broj stanovnika će iznositi:
1457 st. x 7% x 40% = 41 predškolske djece.
Unutar obuhvata "B" faze Plana, prostor za boravak djece predškolskog uzrasta moguće je predvidjeti u sklopu planiranih objekata individualnog stanovanja.
Planirana saobraćajna mreža
Prilikom definisanja saobraćajne mreže vodilo se računa o optimalnoj povezanosti prostorno-funkcionalnih cjelina unutar tretiranog obuhvata kao i povezanost sa kontaktnim zonama i ostalim dijelovima grada.
Predloženim saobraćajnim rješenjem u potpunosti se zadržao koncept primarne gradske mreže saobraćajnica koji je definisan Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986. - 2015. godine i usvojenim susjednim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima.
Prijedlog rješenja saobraćajne matrice sekundarnog i nižih nivoa saobraćajnica urađen je prema osnovnim usmjerenjima utvrđenim i definisanim Smjernicama za izradu Plana, a ista se odnose na unapređenje postojećeg stanja uz nastojanje da se ruši što manje izgrađenih objekata, te obavezu usklađivanja saobraćajne matrice Plana sa susjednim prostornim cjelinama:
Planiranu primarnu saobraćajnu matricu za prostornu cjelinu RP "Barica" čine:
- Prva transverzala, koja prolazi sjevernim dijelom obuhvata, a kod koje je izvršeno usaglašavanje saobraćajno-tehničkih rješenja iz Idejnog projekta sa potrebama koji se javljaju u obuhvatu Plana i kontaktnih prostornih cjelina;
- Željeznička pruga koja povezuje stanicu Sarajevo Putna preko Vogošće sa Semizovcem.
Sekundarnu mrežu saobraćajnica čine kolsko-pješačke saobraćajnice čiji je osnovni cilj povezivanje osnovnih izvora saobraćaja sa saobraćajnom mrežom tj. naseljske saobraćajnice odnosno interne saobraćajnice unutar prostornih zona i koje su u naravi gradske ulice.
Kod izrade konceptualnog rješenja ove, sekundarne (naseljske) mreže saobraćajnica, maksimalno se vodilo računa o poštovanju postojećeg, zatečenog stanja, na terenu. Posebna pažnja je posvećena zadržavanju objekata u sadašnjem visinskom položaju prema saobraćajnicama.
Saobraćaj u mirovanju
Parkiranje/garažiranje za individualne objekte obezbijeđeno je na pripadajućoj građevinskoj parceli u vidu izgradnje pomoćnog objekta-garaže, unutar gabarita objekta ili na otvorenom parkiralištu u okviru pripadajuće građevinske parcele.
4. ODNOS PREMA POSTOJEĆEM GRAĐEVINSKOM FONDU
Za postojeće objekte koji se Planom zadržavaju, predviđena je mogućnost: rekonstrukcije, sanacije, redizajna, dogradnje, nadziđivanja, ili zamjene građevinskog fonda, ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ukoliko se planiranom intervencijom ne ugrožavaju uslovi stanovanja u susjednim objektima.
U Odluci o provođenju plana će se utvrditi uslovi pod kojima se može vršiti izdavanje naknadne urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, za postojeće objekte koji se zadržavaju Planom a koji su izgrađeni bez odgovarajućih odobrenja, kao i uslovi za zadržavanje objekata koji se nalaze: u zoni nestabilnog terena-klizišta i u koridoru energetske infrastrukture (dalekovoda, plinskih instalacija).
Objekti unutar obuhvata Plana, koji se nalaze na trasi infrastrukture, nestabilnom terenu:
- Na trasi planiranih saobraćajnica ne nalazi se ni jedan stambeni objekat.
- Na trasi dalekovoda se nalazi 18 stambenih objekata.
- Na trasi plinskih instalacija-gasovoda se nalazi 14 stambenih objekata.
- Na nestabilnom terenu se nalazi 5 stambenih objekata.
5. UPRAVLJANJE OTPADOM
Vlada Kantona Sarajevo je na 32. sjednici održanoj 01.08.2019. godine donijela Odluku kojom se daje saglasnost na Elaborate o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom (u nastavku teksta Elaborat) općina Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo i Vogošća koje je pripremio Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, općinama Kantona Sarajevo i KJKP "RAD"-om. Odredbom Člana 3. spomenute Odluke Zavod za planiranje razvoja i općine KS su dužni u postupku pripreme prostorno-planskih dokumenata planirati lokacije za prikupljanje otpada u skladu sa usmjerenjima Elaborata. S tim u vezi, u obuhvatu predmetnog Plana implementirana su rješenja iz Elaborata za općinu Vogošća.
S ciljem uspostavljanja sistema selektivnog prikupljanja i reciklaže svih vrsta otpada koje je moguće iskoristiti u obuhvatu Plana planirano je uspostavljanje dvolinijskog sistema prikupljanja otpada.
Dvolinijski sistem prikupljanja otpada
Za individualne stambene objekte u obuhvatu Plana planirano je uspostavljanje dvolinijskog sistema prikupljanja otpada koji podrazumijeva da se otpad prikuplja u dvije frakcije: suha i mokra frakcija. Suha frakcija sadrži ambalažni otpad (papir, plastična, metalna i staklena ambalaža), a u mokroj frakciji se nalazi sav ostali otpad (organski otpad, ostali miješani otpad). Izmiješana suha frakcija se dalje razdvaja u postojećoj sortirnici u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO)- "Smiljevići". Potrebno je uspostaviti dvolinijski sistem prikupljanja otpada na način da se domaćinstvima dodijele kante u dvije boje: crnoj boji za mokru frakciju i žutoj boji za suhu frakciju, čija će veličina (240 l ili 120 l) zavisiti od količine proizvedenog otpada i učestalosti odvoza otpada. Domaćinstva koja dobiju kante imat će obavezu da razdvajaju svoj otpad, te da u određeno vrijeme, odnosno dan u sedmici kante izvuku ispred objekata kako bi radnici komunalnog preduzeća ispraznili kante. Prilikom podjele kanti neophodno je educirati stanovništvo o načinu selektivnog prikupljanja otpada kroz informativno predavanje u mjesnim zajednicama i podjelom brošura. Također, potrebno je da na kantama budu naljepnice sa instrukcijama o vrstama otpada koje se odlažu u iste. Ukoliko se javi potreba za većim odlaganjem organskog otpada, potrebno je obezbjediti kompostere i provesti edukaciju stanovništva o načinu i značaju kompostiranja.
Za manje sadržaje komercijalnih i društvenih djelatnosti u individualnim stambenim objektima preporučuje se uključivanje u sistem dvolinijskog prikupljanja otpada.
6. URBANISTIČKO-TEHNIČKI POKAZATELJI
Definisanjem prostora u granici Faze "B" Plana dobiveni su sljedeći urbanističko-tehnički pokazatelji:
Po kategoriji, objekti su svrstani od I do VI kategorije, gdje je:
Spratnost objekata kreće se od P do P+2+Pt.
- Tlocrtna površina objekata
- Bruto građevinska površina

- stambeni objekti

206,

- stambeno-poslovni objekti

1,

- poslovni

1,

- vjerski (džamija)

1

- objekata I kategorije

0,

- objekata II kategorije

0,

- objekata III kategorije

11,

- objekata IV kategorije

0,

- objekata V kategorije

23,

- objekata VI kategorije

172,

- temelji

3.

- stambeni

17.478,00 m˛

- stambeno-poslovni objekti

73,40 m˛

- poslovni objekti