JU FOND MEMORIJALA KANTONA SARAJEVO
PRAVILNIK O RADU
Na osnovu čl. 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 86/18), člana 19. stav (1) tačka f) Odluke o osnivanju JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 28/18 i 11/19), člana 29. tačka e) Pravila JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/19), a u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/16), Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/21), Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/20), Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", br. 5/19), nakon provedene procedure pribavljanja mišljenja sindikata i Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, v.d. predsjednika i v.d. članova Upravnog odbora JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo", dana 30.09.2021.godine, donose
PRAVILNIK O RADU
I. OPŠTE ODREDBE
Predmet Pravilnika
Član 1.
Pravilnikom o radu JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuju se prava i obaveze radnika u JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Poslodavac), i to: Zasnivanje radnog odnosa, zaključivanje ugovora o radu, vrste ugovora o radu, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, zaštita radnika, plaća, naknada štete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, djelovanje i uslovi za rad sindikata, organizacija rada, prijestupi ili povrede radnih/ugovorenih obaveza, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije, kao i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod Poslodavca, ako drugim zakonom i kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
Primjena propisa
Član 2.
Na sva prava, obaveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom Poslodavca, koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Zakona o radu FBiH (u daljem tekstu: ZOR), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor), Granskog kolektivnog ugovora i drugi propisi koje donese Vlada i Skupština KS.
Gramatička terminologija
Član 3.
Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom Pravilniku, u smislu odredbi ZOR-u, uključuju oba roda.
Primjena najpovoljnijeg prava
Član 4.
U slučaju da su prava i obaveze radnika koji su predmet uređenja ovog Pravilnika, drukčije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom koji obavezuje Poslodavca, Zakonom o radu, ili drugim zakonom i propisom koji se primjenjuje na radnika Poslodavca, primjenjuje se najpovoljnije pravo za radnika.
Zasnivanje radnog odnosa
Član 5.
(1) Na osnovu zaključenog ugovora o radu i stupanjem radnika na rad zasniva se radni odnos.
(2) Nakon zaključivanja ugovora o radu Poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonskim propisima.
(3) Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fco. prijave na obavezno osiguranje odmah na početku rada, kao i fco. svake promjene osiguranja koja se tiče radnika, odmah nakon izvršene promjene.
Pojam poslodavca i pojam radnika
Član 6.
(1) Pod pojmom Poslodavac podrazumjeva se JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" koja radniku daje posao na osnovu zaključenog ugovora o radu.
(2) Pod pojmom radnik, podrazumjeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Osnovna prava i obaveze radnika
Član 7.
(1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada, poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema datim uputama Poslodavca, u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanje Poslodavca, kao i zakone i opće akte Poslodavca.
(2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, općim kolektivnim ugovorom, granskim kolektivnim ugovorom, ovim pravilnikom i ugovorom o radu.
Zabrana diskriminacije
Član 8.
Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koja traže zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo.
Uznemiravanje i nasilje na radu
Član 9.
(1) Poslodavcu i radnicima zaposlenim kod Poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod Poslodavca.
(2) Uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog Pravilnika, koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traže zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.
(5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumjeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.
Član 10.
Postupak zaštite u slučaju seksualnog i spolno zasnovanog uznemiravanja vrši se u skladu sa Protokolom o postupku u slučaju seksualnog i spolno zasnovanog uznemiravanja ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/21)
Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka
Član 11.
U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi sa radom, ni jedna odredba ovog Pravilnika ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.
II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU
Član 12.
(1) Ugovor o radu zaključuje se na način i pod uslovima utvrđenim odredbama ZOR-u i ovog Pravilnika.
(2) Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi.
(3) Poslodavac je dužan poštivati odredbe ZOR-u kojima su utvrđeni osnovni uslovi pod kojima se zaključuje ugovor o radu i podaci koji se ne mogu tražiti prilikom postupka izbora kandidata i zaključivanja ugovora o radu.
(4) Ugovor o radu mora sadržavati podatke propisane odredbama ZOR-u.
(5) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
(6) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od 3 /tri/ godine.
(7) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa Poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od 3 /tri/ godine bez prekida, takav ugovor o radu smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Dokaz o radnoj sposobnosti
Član 13.
Prije zaključivanja ugovora o radu radnik, tj. lice sa kojim se namjerava zaključiti ugovor o radu, je u obavezi obaviti ljekarski pregled, radi dokaza o radnoj sposobnosti za radno mjesto za koje će zaključiti ugovor o radu. Troškove ljekarskog pregleda snosi radnik/aplikant.
Način zasnivanja radnog odnosa
Član 14.
(1) Kada se kod Poslodavca ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim radnikom, odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi direktor.
(2) Obrazložen prijedlog o neophodnosti potrebe za zasnivanjem radnog odnosa, a radi donošenja odluke iz stava (1) ovog člana, daje rukovodilac sektora.
Član 15.
Zasnivanje radnog odnosa vrši se po provedenoj proceduri propisanoj članom 20a. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16, 89/18) i važećom Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo, uz primjenu bodovanja po osnovu važeće Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i Općinama u Kantonu Sarajevo, primjenjujući važeću Instrukciju o bližoj primjeni kriterija vrednovanja prema Uredbi o jedinstvanim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i Općinama u Kantonu Sarajevo.
Član 16.
U postupku prijema radnika u radni odnos putem javnog oglasa primjenjivat će se opći i posebni uslovi.
Opći uslovi koji će biti traženi svakim raspisanim javnim oglasom su:
- -da je državljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: Uvjerenje o državljanstvu)
- -da je stariji od 18 godina (dokaz: Rodni list)
- -da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta (dokaz: Diploma o završenoj školi)
- -da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova predviđenog radnog mjesta (dokaz:Ljekarsko uvjerenje, a koje se dostavlja prije stupanja na posao)
- -da nije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou države ili entiteta) u periodu od 3 /tri/ godine prije dana objavljivanja upražnjene pozicije (dokaz: Izjava ovjerena i potpisana od strane nadležnog organa)
- -da se na tog kandidata ne odnosi član IX 1.Ustava Bosne i Hercegovine (dokaz: Izjava potpisana i ovjerena od strane nadležnog općinskog organa)
Dokument koji se dostavlja naknadno: Odabrani kandidati su dužni dostaviti uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka koji izdaje Općinski/Osnovni sud (ne starije od 3 mjeseca) i to najkasnije do momenta stupanja na rad, u suprotnom isključuje se sa liste uspješnih kandidata.
Posebni uslovi koji će biti traženi od kandidata po svakom raspisanom javnom oglasu će se razlikovati u zavisnosti od radnog mjesta, odnosno, isti će biti usklađeni sa uslovima propisanim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za radno mjesto za koje je raspisan javni oglas.
III. VRSTE UGOVORA O RADU I NJEGOVA FORMA
Član 17.
Ugovor o radu može se zaključiti:
- a)na neodređeno vrijeme i
- b)na određeno vrijeme.
Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu
Član 18.
Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu utvrđena su odredbama važećeg ZOR-u i Poslodavac je dužan da ih se pridražava.
Probni rad
Član 19.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.
Radno - pravni status direktora
Član 20.
(1) Direktor će svoju poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu.
(2) O zasnivanju radnog odnosa zaključuje se poseban ugovor.
(3) Ugovorom iz stava (2) ovog člana definišu se uslovi rada, visina plaće i drugih naknada iz radnog odnosa, kao i druga prava, obaveze i odgovornosti koje su uobičajene za izvršavanje poslovodne funkcije direktora u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo".
(4) Osnovna mjesečna neto plaća direktora propisana je Zakonom o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnovač Kanton Sarajevo.
(5) Visina plaće direktora, kao i uvećanje, propisani su Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo.
(6) Na sva pitanja u vezi sa obavljanjem poslova direktora koja nisu propisana ovim Pravilnikom neposredno se primjenjuje ZOR-u.
(7) Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije regulisane su članom 168. ZOR-a.
(8) Obzirom da je članom 34. Pravila JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/19) propisano da, ako direktor nije imenovan, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora na prijedlog Upravnog odbora i da se vršilac dužnosti direktora imenuje iz reda stručnih radnika zaposlenih u JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo", bez javnog oglasa, radnik koji bude imenovan za vršioca dužnosti direktora JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" nakon isteka mandata ili razrješenja dužnosti vršioca dužnosti direktora od strane Upravnog odbora JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" i saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo, se vraća na poslove i zadatke radnog mjesta koje je obavljao prije imenovanja.
IV. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
Član 21.
(1) Poslodavac u pravilu donosi svoj plan i program stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika u skladu sa potrebama rada.
(2) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada se obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
(3) Poslodavac je dužan da prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizovanja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Prijem pripravnika
Član 22.
(1) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, najduže do godinu dana, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.
(2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom školom, odnosno fakultetom, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje prema zakonu je obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno iskustvo.
(3) Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80% plaće utvrđene za poslove koje obavlja.
(4) Izuzetak od stava (3) ovog člana je u slučaju prijema pripravnika putem javnog poziva službi za zapošljavanje, gdje je mjesečni iznos za isplatu plaće utvrđen objavljenim javnim oglasom.
(5) Pripravniku pripadaju i sva druga prava iz radnog odnosa u skladu sa ZOR-u, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
(6) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se u pisanoj formi.
(7) Pripravnički staž za radna mjesta sa visokom i višom stručnom spremom traje 12 /dvanaest/ mjeseci, a sa srednjom stručnom spremom 6 /šest/ mjeseci.
Član 23.
Radnik koji je stekao VII stepen stručne spreme ili visoko obrazovabnje I, II ili III ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima najmanje 5 /pet/ godina radnog iskustva kod Poslodavca, može se prijaviti na javni oglas za upražnjeno radno mjesto Stručnog saradnika bez obaveze obavljanja pripravničkog staža.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Član 24.
(1) Kad je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može primiti lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
(2) Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava (1) ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na poslovima određenog zanimanja, a može trajati najduže koliko traje priravničlki straž.
(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.
(4) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na naknadu u iznosu 35% od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme, pravo na topli obrok i kartu za prevoz na posao i sa posla, kao i druge vrste naknade, u zavisnosti od finansijske mogućnosti Poslodavca.
(5) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a pravo po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava Poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
(6) Planom i programom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa Poslodavac može licu na stručnom osposobljavanju propisati topli obrok i kartu za prevoz na posao i sa posla, kao i druge vrste naknade, u zavisnosti of finansijskih mogućnosti Poslodavca.
V. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena i puno radno vrijeme
Član 25.
(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za Poslodavca.
(2) Puno radno vrijeme radnika traje 40 /četrdeset/ sati sedmično.
(3) Odluku o početku i završetku radnog vremena donosi Vlada Kantona Sarajevo, a direktor zadržava pravo da, u skladu sa ukazanom potrebom, donese odluku o dužini trajanja radnog vremena.
(4) Puno radno vrijeme raspoređuje se u 5 /pet/ radnih dana.
(5) Dnevno radno vrijeme traje 8 /osam/ sati u jednokratnom trajanju.
Prekovremeni rad
Član 26.
(1) Na zahtjev Poslodavca radnik je dužan da radi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad) i to u sljedećim slučajevima:
- a)elementarne nepogode (požar, poplava, potres i sl.), pojave zaraznih bolesti i u drugim slučajevima koji su posljedica više sile,
- b)povećanja obima posla,
- c)potrebe da se bez odlaganja obave određeni poslovi i
- d)u drugim hitnim slučajevima, kada je to neophodno.
(2) Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone, odnosno spriječe razlozi, uzroci i štetne posljedice zbog kojih je uveden, a najviše do 8 /osam/ sati sedmično.
(3) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od 3 /tri/ sedmice neprekidno, ili više od 10 /deset/ sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Poslodavac obavještava inspekciju rada.
(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do 3 /tri/ godine života i samohrani roditelji sa djetetom do 6 /šest/ godina mogu raditi prekovremeno uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(5) Prekovremeni rad uvodi se odlukom direktora.
(6) Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st. (1) - (4) ovog člana.
(7) Za rad duži od punog radnog vremena radnik ima pravo na povećanu osnovnu plaću u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
Preraspodjela radnog vremena
Član 27.
(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme, u toku terajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 /pedesetdva/ sata sedmično.
(2) Preraspodjela radnog vremena uvodu se pisanom odlukom direktora i ista se dostavlja radniku.
(3) Preraspodjeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Obavezna vođenja evidencija
Član 28.
(1) Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu.
(2) Evidencija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.
(3) Pored evidencije iz stava (1) ovog člana, poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod Poslodavca zaposleni - matična evidencija i na zahtjev inspektora rada evidencije iz st. (1) i (3) ovog člana predočiti.
VI. ODMORI I ODSUSTVA
Odmor u toku radnog vremna
Član 29.
(1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 /trideset/ minuta.
(2) Dnevna pauza, u pravilu, koristi se u vremenu od 11,00 do 11,30 sati ili od 11,30 do 12,00 sati.
(3) Poslodavac je dužan radniku na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.
(4) Vrijeme odmora iz st. (1) i (2) ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku ili na kraju radnog vremena.
Dnevni i sedmični odmor
Član 30.
(1) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna dana u trajanju od najmanje 12 /dvanaest/ sati neprekidno (dnevni odmor).
(2) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 /dvadesetčetiri/ sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru Poslodavca i radnika koji ne može biti duži od 2 /dvije/ sedmice.
(3) Poslodavac može svojom odlukom naložiti radniku da zbog ukazane potrebe radi u dane sedmičnog odmora, tj. subotom i nedjeljom, s tim što će istom odlukom utvrditi pravo uvećanja plaće uz naknadu za rad subotom i nedeljom u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
(4) Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor.
Sticanje prava na godišnji odmor i način korištenja
Član 31.
(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 /petnaest/dana, odnosno duži od 60 /šezdeset/ dana kod istog poslodavca stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 /šest/ mjeseci neprekidnog rada.
(2) Ako do kraja kalendarske godine, radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava (1) ovog člana, ima pravo na 1 /jedan/ radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
(3) Radnik koji ima prekid između dva radna odnosa do 60 /šezdeset/ dana kod istog Poslodavca stiče pravo na puni godišnji odmor, uz uslov da je prethodnim ugovorom o radu stekao pravo na puni godišnji odmor u skladu sa važećim zakonskim propisima.
(4) Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika (slučajevi više sile i sl.) ne smatra se prekidom rada iz stava (1) ovog člana.
Član 32.
(1) Radnik ima pravo, za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 /dvadeset/ radnih dana, a najduže 30 /trideset/ radnih dana.
(2) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koji se ne radi, subote i nedelje, kao i druga odsustvovanja sa rada koja se radniku prznaju u staž osiguranja.
(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na 5 /pet/ radnih dana.
Uvećanje trajanja godišnjeg odmora
Član 33.
(1) Trajanje godišnjeg odmora od 20 /dvadeset/ radnih dana uvećava se po sljedećim osnovama i mjerilima:
- a)Prema dužini radnog staža:
- -za svake 3 /tri/ godine staža - 1 /jedan/ dan (kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja rješenja o korištenju godišnjeg odmora).
- -
- b)Prema stručnoj spremi i složenosti poslova:
- -VSS - 4 /četiri/ dana,
- -VŠS i VKV- 3 /tri/ dana,
- -SSS – 2 /dva/ dana i
- -NSS – 1 /jedan/ dan.
- -
- c)Prema socijalnim i zdravstvenim uvjetima:
- -roditelj ili staratelj sa jednim djetetom do 7 /sedam/ godina života -1/jedan/ dan za svako djete,
- -samohrani roditelj ili staratelj sa djetetom do 10 /deset/ godina – 2 /dva/ dana za svako djete,
- -samohrani roditelj ili staratelj sa hendikepiranim djetetom – 2 /dva/ dana za svako djete i
- -invalid – 2 /dva/ dana.
- -
- d)Po osnovu rezultata rada:
- -za uspješne rezultate rada – 1 /jedan/ dan i
- -za naročito uspješne rezultate rada – 2 /dva/ dana.
- -
- e)Po osnovu uslova rada:
- -rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada – 3 /tri/ dana i
- -rad u smjenama i u neradne dane - 2 /dva/ dana.
- -
- f)Po osnovu učešća u Oružanim snagama:
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 12-18 mjeeci - 1 /jedan/ dan,
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu 18-30 mjeseci - 2 /dva/dana i
- -učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu više od 30 mjeseci - 3 /tri/ dana.
- -
(2) Uvećanje godišnjeg odmora radniku po osnovu odredbi iz tačke c) vršiće se uz podnošenje relevantne dokumentacije i to samo po jednom utvrđenom osnovu.
Način korištenja godišnjeg odmora
Član 34.
(1) Radnik može koristiti godišnji odmor u 2 /dva/ dijela.
(2) Ako radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, prvi dio koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 /dvanaest/ radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 /tridesetog/ juna naredne godine.
(3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (2) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 /tri/ dana prije njegovog korištenja.
Član 35.
(1) Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
(2) Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kako je određeno odredbama važećeg ZOR-u.
Član 36.
(1) Pravo na trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora Poslodavca.
(2) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje direktor, na prijedlog neposrednih rukovodioca organizacionih jedinica, polazeći od potreba posla i zahtjeva radnika, a najkasnije do 31 /tridesetprvog/ maja tekuće godine.
(3) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, direktor donosi rješenje u kojem se označava trajanje godišnjeg odmora i period korištenja, pravo na naknadu plaće i druga prava koja radniku pripadaju za period korištenja godišnjeg odmora.
Član 37.
(1) Korištenje godišnjeg odmora se može privremeno prekinuti na zahtjev direktora radi izvršenja neodložnih službenih poslova kada je to neophodno.
(2) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, radnik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu direktor donosi rješenje.
Plaćeno odsustvo
Član 38.
(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odustvo) do 7 /sedam/ radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima i prema sljedećim kriterijima:
- a)sklapanje braka radnika – 5 /pet/ dana;
- b)sklapanje braka u obitelji (vlastita djeca) - 2 /dva/ dana;
- c)rođenje djeteta – 3 /tri/ dana;
- d)teže bolesti ili smrti člana obitelji – 7 /sedam/ dana;
- e)selidbe u istom mjestu - 2 /dva/ dana i
- f)elementarne nepogode (požar, potres, poplava, snježna lavina, klizište i sl. - 5 /pet/ dana.
(2) Članom uže obitelji u smislu stava (1) tačka d) ovog člana smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojilac), dedo i nana, braća i sestre.
(3) Za sve slučajeve nabrojane u stavu (1) ovog člana plaćeno odsustvo se koristi namjenski i to u periodu kada se slučaj stvarno i dogodio i ne može se koristiti naknadno.
(4) Ukoliko je radnik po osnovu ovog člana već ostvario pravo na plaćeno odsustvo, izuzetno, u slučaju smrti uže porodice, radnik ima pravo na dodatnih 7 /sedam/ radnih dana plaćenog odsustva.
Član 39.
Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od 5 /pet/ radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji pretstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen.
Član 40.
Radnik - sindikalni povjerenik i drugi sindikalni predstavnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do 2 /dva/ dana mjesečno, zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.
Član 41.
(1) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako davanja krvi ima pravo na 1 /jedan/ radni dan plaćenog odsustva.
(2) Pravo na slobodne dane radnik dokazuje potvrdom nadležne medicinske ustanove u kojoj je data krv.
(3) Ovo pravo se može koristiti samo na dan dobrovoljnog davanja krvi.
Član 42.
Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od 2 /dva/ radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
Član 43.
U pogledu sticanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva se smatra vremenom provedenim na radu.
Neplaćeno odsustvo
Član 44.
(1) Poslodavac može radniku odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 30 /trideset/ dana u sljedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita - do 30 /trideset/ dana,
- b)za gradnju i popravku kuće ili stana - do 30 /trideset/ dana,
- c)za njegu člana obitelji - do 30 /trideset/ dana,
- d)za banjsko liječenje, odnosno oporavak prema preporuci ljekara - do 30 /trideset/ dana,
- e)za posjetu članu uže obitelji koji živi ili radi u inostranstvu - do 30 /trideset/ dana,
- f)za sudjelovanje u stručnim seminarima - do 15 /petnaest/ dana,
- g)za sudjelovanje na kulturnim, društvenim ili sportskim manifestacijama - do 15 /petnaest/ dana,
- h)kada je radnik u cijelosti iskoristio pravo na plaćeno odsustvo - do 7 /sedam/ dana,
- i)i u drugim opravdanim slučajevima.
(2) Izuzetno, u slučaju iz stava (1) tačka e), Poslodavac može radniku odobriti odsustvo bez naknde plaće - neplaćeno odsustvo u trajanju do maksimalno 1 /jednu/ godinu.
Član 45.
Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, prava i obaveze radnika, koji se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
Odobravanje odsustva
Član 46.
(1) Plaćeno i neplaćeno odsustvo utvrđeno ovim Pravilnikom odobrava direktor rješenjem.
(2) Radi korištenja odsustva u smislu stava (1) ovog člana radnik podnosi pisani zahtjev u kojem je dužan obrazložiti razloge i predočiti dokumentaciju iz koje proizilazi osnovanost zahtjeva.
Odsustvo za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
Član 47.
(1) Radnik može odsustvovati s posla usljed privremene spriječenosti za rad (bolovanje) u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
(2) Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje nadležni ljekar i evidentira se samo za radne dane.
VII ZAŠTITA RADNIKA
Sigurnost i zdravlje na radu
Član 48.
(1) Poslodavac je dužan prilikom stupanja radnika na rad, omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu.
(2) Direktor je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje radnika u slučaju povrede na radu ili u vezi sa radom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.
(3) Pored obaveza iz stava (2) ovog člana direktor je dužan jedanput godišnje organizovati preventivni zdravstveni (sistematski) pregled radnika.
Obaveze radnika i Poslodavca
Član 49.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavjestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje lica s kojim radnik radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, direktor može uputiti radnika na ljekarski pregled. Troškove ljekarskog pregleda snosi Poslodavac.
(3) Poslodavac ima pravo tokom radnog odnosa radnika uputiti radnika na ljekarski pregled u zdravstvenu ustanovu koju on odredi radi utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika, kao i kad god posumnja da radnik nije zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje je raspoređen. U tom slučaju troškove ljekarskog pregleda snosi Poslodavac.
(4) Ako radnik odbije da obavi ljekarski pregled iz stava (3) ovog člana, smatra se da radnik više nije sposobavn za rad na svom radnom mjestu pa mu se može otkazati ugovor o radu u skladu sa ZOR-u.
Zaštita maloljetnika
Član 50.
Maloljetnik radnik ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.
Privremeni raspored žene za vrijeme trudnoće
Član 51.
(1) Poslodavac je dužan za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, na njen zahtjev rasporediti na druge poslove ako je u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
(2) Ako Poslodavac nije u mogućnosti da rasporedi ženu u smislu stava (1) ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.
(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana Poslodavac je dužan isplaćivati naknadu plaće do sticanja uslova za porođajno odsustvo i to u visini koju bi ostvrila po ugovoru o radu na osnovu kojeg je zasnovala radni odnos prije nastupanja okolnosti iz stava (1) ovog člana.
(4) Ženu iz stava (1) ovog člana Poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto samo uz njen pristanak.
Porođajno odsustvo
Član 52.
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju do 1 /jedne/ godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, žena može da otpočne porođajno odsustvo 28 /dvadesetosam/ dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 /četrdesetdva/ dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 /četrdesetdva/ dana poslije porođaja pravo na porođajno odsustvo može koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju, uz potvrdu da majka ne koristi isto pravo.
(5) Pravo iz stava (1) ovog člana, radnik - otac djeteta može koristiti i u slučaju smrti majke, ako napusti dijete ili ako radnik iz opravdanih razloga ne može koristiti porođajno odsustvo.
(6) Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, u smislu ovog člana radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom.
(7) Pored prava iz stava (6) ovog člana, radniku - ženi, Poslodavac može isplatiti razliku do pune plaće u trajanju od jedne godine neprekidno, počev od datuma stupanja radnika - žene na porodiljsko odsustvo, o čemu odlučuje direktor rješenjem.
Rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva
Član 53.
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do 1 /jedne/ godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene 2 /dvije/ godine života djeteta.
(2) Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do 3 /tri/ godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove potrebna pojačana briga i njega.
(3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz st. (1) i (2) ovog člana, za polovinu punog radnog vremena za koji ne radi, radnik ima pravo na naknadu plaće koju isplaćuje Poslodavac do visine plaće radnika.
(4) O pravu iz stava (3) ovog člana, na osnovu zahtjeva radnika odlučuje direktor rješenjem.
(5) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i radnik - otac djeteta, uz podnošenje potvrde da žena - majka djeteta za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(6) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz st. (1) i (2) ovog člana radnik ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog vremena.
Član 54.
(1) Pravo na odsustvo radi dojenja djeteta i pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta, žena koristi pod uslovom i na način utvrđen odredbama ZOR-u.
(2) Pravo jednog od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju i pravo usvojioca djeteta i lica kojem je djete povjereno na čuvanje i odgoj odobrava se u skladu sa odredbama ZOR-u.
Pravo na odsustvo nakon isteka porođajnog odsustva
Član 55.
(1) Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do 3 /tri/ godine života djeteta, bez nakande plaće, ako je djetetu, prema nalazu i mišljenju nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana, radnik može ostvariti na osnovu zahtjeva i dokaza o razlozima zbog kojih zahtjeva odobravanje odsustva sa rada iz prethodnog stava.
(3) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava (1) ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.
(4) O zahtjevu radnika iz stava (2) ovog člana odlučuje direktor rješenjem.
Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja
Član 56.
(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu, ili je obolio od profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup, ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
(2) U slučajevima i za vrijeme iz stava (1) ovog člana, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup, ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme se neće smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u skladu sa odredbama važećeg ZOR-u.
Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad
Član 57.
(1) Povreda na radu, bolest ili profesionala bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.
(2) Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do 6 /šest/ mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.
(3) Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od 6 /šest/ mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, direktor radnika može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
(4) Radnik je dužan, najkasnije u roku od 3 /tri/ dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti direktora odnosno neposrednog rukovodioca o privremenoj spriječenosti za rad.
Pravo radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti
Član 58.
Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), Poslodavac je dužan, u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koji je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove.
Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti
Član 59.
(1) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.
(2) Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost za otkazivanje ugovora o radu, rješenje spora se može povjeriti arbitraži.
(3) Postupak arbitraže će se provoditi po odredbama Zakona o parničnom postupku koje se odnose na rješavanje radnog spora pred sudom.
(4) Ukoliko su strane u sporu nezadovoljne odlukom arbitraže, saglasnost iz stava (1) ovog člana može nadomjestiti sudska odluka.
(5) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava (1) ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa važećim zakonskim propisima, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
VIII PLAĆA I NAKNADA PLAĆE
Pravo na plaću i osnovna pravila za obračun i isplatu plaće
Član 60.
(1) Za obavljeni rad radniku pripada plaća u skladu sa ZOR-u, općim kolektivnim ugovorom, granskim kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i ugovorom o radu.
(2) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:
- a)osnovne plaće,
- b)dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i
- c)i uvećane plaće u skladu sa ovim Pravilnikom.
(3) Osnovna plaća radnika predstavlja proizvod osnovice za obračun plaće i odgovarajućeg koeficijenta utvrđenog za određeno radno mjesto.
(4) Najniža plaća radnika kod Poslodavca utvrđuje se u visini od 50 - 70% prosjećne neto plaće isplaćene po radniku u FBiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
(5) U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.
(6) Koeficijent za obračun plaća radnika utvrđuje se u zavisnosti od stepena stručne spreme koju radnik posjeduje, stepena složenosti i stepena odgovornosti poslova koje obavlja.
(7) Osnovna plaća radnika može se uvečati po osnovu radnog učinka i to najviše do 20% osnovne plaće radnika za prethodni mjesec, zavisno od obima izvršenih poslova, kvaliteta rada i rokova izvršenja. Uvećanje plaće po osnovu radnog učinka regulisat će se rješenjem direktora. Do donošenja akta direktora smatrat će se da je radnik za radno vrijeme provedeno na radu ostvario redovan radni učinak.
(8) O povećanju plaće iz stava (7) ovog člana odlučuje direktor samoinicijativno ili na prijedlog neposrednog rukovodioca.
Plaće radnika
Član 61.
(1) Radnik ima pravo na plaću koja odgovora radnom mjestu shodno zaključenom ugovoru između radnika i direktora.
(2) Plaća radnika utvrđuje se dvostrano zaključenim ugovora između radnika, s jedne strane i direktora, s druge strane.
Utvrđivanje osnovice za obračun plaće
Član 62.
Osnovica za obračun plaće radnika utvrđuje se na način propisan članom 5. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/19) (u daljem tekstu Zakon o plaćama i naknadama)
Platni razred i koeficijent imenovanog lica
Član 63.
|
Platni razred |
Radno mjesto |
Koeficijent |
|
X |
Direktor |
6,50 |
Platni razred i koeficijent radnika sa VSS
Član 64.
Radna mjesta radnika sa VSS razvrstavaju se u platne razrede, a za svaki platni razred utvrđuju se koeficijenti za obračun plaće, prema sljedećim vrijednostima:
|
Redni broj |
Naziv radnog mjesta |
Platni razred |
Koeficijent |
|
1. |
Sekretar |
I |
6,20 |
|
2. |
Pomoćnik direktora |
II |
5,70 |
|
3. |
Rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice |
V |
4,50 |