Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Kolektivni ugovor između Vlade Kantona Sarajevo i Sindikata policije Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 137. i 138. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16 i 89/18), Vlada Kantona Sarajevo i Sindikat policije Kantona Sarajevo zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
IZMEĐU VLADE KANTONA SARAJEVO I SINDIKATA POLICIJE KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Ugovorne strane

Ugovorne strane su:

  • 1)
    Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac
  • 2)
    Sindikat policije Kantona Sarajevo (u daljem tekstu Sindikat), kao predstavnik uposlenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije.

Član 2.Obaveza primjene

(1) Na strani poslodavca ovaj Kolektivni ugovor (u daljem tekstu Ugovor) obavezuje:

  • -
    Vladu Kantona Sarajevo,
  • -
    Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu Ministarstvo),
  • -
    Upravu policije (u daljem tekstu Uprava).

(2) Strane koje su zaključile ovaj Ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog Ugovora.

Član 3.Predmet ugovora

(1) Ovim Ugovorom uređuju se prava i obaveze poslodavca, Sindikata i uposlenika iz rada i po osnovu rada u Ministarstvu i Upravi.

(2) U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu uređena posebnim propisima ili ugovorima, odnosno, ovim Ugovorom, primjenjuju se odredbe Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu ili drugim propisima koji definišu radno-pravne odnose, Ugovorom ili drugim pojedinačnim aktima, primjenjuje se za uposlenike najpovoljnije pravo.

(4) Općim aktima Vlade, Ministarstva i Uprave ne mogu se utvrditi manja prava uposlenika od prava koja su utvrđena kolektivnim ugovorima.

Član 4.Budžetsko osiguranje sredstava za plate, naknade i druga materijalna primanja

Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga materijalna primanja uposlenika u Ministarstvu i Upravi planiraju se i osiguravaju u Budžetu Kantona Sarajevo.

Član 5.Ravnopravnost spolova

Odredbe ovog Ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog pola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu Ugovora.

Član 6.Načela primjene Ugovora

(1) Ugovorne strane saglasne su da će se zalagati i rukovoditi:

  • a)
    načelom primjene u dobroj vjeri;
  • b)
    načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • c)
    načelom mirnog rješavanja sporova.

(2) Polazeći od Konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, potpisnici su saglasni da će uvažavati općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

  • a)
    veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • b)
    većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
  • c)
    razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti uposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa;
  • d)
    većeg uključivanja svih uposlenika u odlučivanju o uslovima svog rada i života;
  • e)
    jačanje demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, potpisnici će se zajednički zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira, u skladu sa međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

Član 7.Državni službenici i namještenici u Ministarstvu i Upravi

(1) Na državne službenike i namještenike Ministarstva i Uprave primjenjivat će se propisi i ugovori kojim se uređuje radno-pravni status državnih službenika i namještenika u Kantonu Sarajevo i Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i propisi i Ugovor koji se primjenjuju isključivo na državne službenike i namještenike Ministarstva i Uprave policije (Zakon o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo i podzakonski propisi koji proističu iz navedenog Zakona).

(2) Sindikat ima pravo zaštite kategorije državnih službenika i namještenika po osnovu radno-pravnog statusa, organizacije i poziva na štrajk, kao i prava zaštite sindikalnih aktivista ove kategorije po osnovu članstva u ovom sindikatu.

Član 8.Obaveza učešća Sindikata u izradi propisa

(1) Rukovodilac organa uprave dužan je sve prednacrte, nacrte i prijedloge propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Rukovodilac organa uprave dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihavatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.

Član 9.Značenje pojednih pojmova

Pojmovi korišteni u ovom Ugovoru imaju sljedeće značenje:

  • a)
    "poslodavac" u smislu ovog Ugovora je Vlada Kantona Sarajevo;
  • b)
    "uposlenik" je fizičko lice koje je zasnovalo radni odnos u Ministarstvu, odnosno, Upravi;
  • c)
    "radno mjesto" je pozicija utvrđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva;
  • d)
    "policijski službenik" je službenik Uprave policije sa policijskim ovlaštenjima;
  • e)
    "platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom na određene pozicije u skladu sa dodijeljenim činom radi određivanja iznosa osnovne plaće policijskog službenika;
  • f)
    "koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaki čin koji su razvrstani u platne razrede i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće;
  • g)
    "osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće, a koja se za svaku budžetsku godinu dogovara sa Sindikatom;
  • h)
    "noćni rad" u smislu ovog Ugovora je rad između 22,00 sata i 06,00 sati;
  • i)
    "prekovremeni rad" je rad koji policijski službenik izvrši van redovnog radnog vremena na osnovu pismene ili usmene naredbe nadređenog rukovodioca o kojoj sačinjava izvještaj;
  • j)
    "mjesečni fond radnih sati" je broj radnih sati koji se dobije množenjem broja radnih dana u jednom mjesecu sa dnevnim radnim vremenom od osam sati;
  • k)
    "rad u smjenama" je rad organizovan radi kontinuiteta izvršavanja poslova i zadataka po sistemu 8/24, pri čemu je 8 sati rad, 24 sata odmor (prva smjena od 06,00-14,30 sati ili od 07,00-15,30 sati, druga smjena od 13,30-22,00 sati ili od 14,30-23,00 sati i treća smjena od 22,00-06,30 sati ili od 23,00-07,30 sati) ili po sistemu 2/2/2/2 (dva dana prva smjena, dva dana druga smjena, dva treća smjena i dva dana slobodan);
  • l)
    "rad u turnusima" je rad organizovan radi kontinuiteta izvršavanja poslova i zadataka po sistemu 12/24, 12/48, pri čemu je 12 sati rad, 24 i 48 odmor (smjena 06,00-18,45 sati ili od 07,00-19,45 sati, odnosno od 18,00-06,45 sati ili od 19,00-07,45 sati);
  • m)
    "kontinuitet izvršavanja poslova i zadataka" podrazumjeva poslove i zadatke koji ne mogu biti odgođeni i čije izvršavanje treba obezbijediti neprekidno (rad policijskih službenika na terenu, rad dežurnih službi u okviru Ministarstva, odnosno Uprave i sl.).

II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

Član 10.Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa

Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa uposlenika u Ministarstvu i Upravi vršit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji uređuju oblast zapošljavanja u istim.

Član 11.Zabrana diskriminacije

Zabranjena je diskriminacija uposlenika, kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili ne članstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo, osim za zaposlenje na poslovima policijskog službenika koji mora ispunjavati potrebne zdravstvene uslove utvrđene zakonom ili drugim propisom.

Član 12.Ostvarivanje prava iz radnog odnosa i ostvarivanje prava na staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

(1) Prava iz radnog odnosa uposlenika u Ministarstvu i Upravi uređuju se kolektivnim ugovorima, zakonskim i podzakonskim aktima kojima se reguliše ova oblast u čijem donošenju i utvrđivanju učestvuje Sindikat.

(2) Radna mjesta uposlenika Ministarstva i Uprave utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, s tim da radna mjesta policijskih službenika utvrđuju se u Upravi policije.

(3) Policijski službenici ostvaruju pravo na staž osiguranja s uvećanim trajanjem (beneficirani staž) po kojem se svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

(4) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu, u smislu stava (3) ovog člana, smatra se i vrijeme koje je policijski službenik proveo na godišnjem odmoru i u slučajevima plaćenog odsustva u skladu sa zakonom ili Ugovorom.

(5) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju iz stava (3) ovog člana su sva radna mjesta na koja su raspoređeni policijski službenici u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

(6) Finansijska sredstva za beneficirani staž osiguravaju se u Budžetu Kantona Sarajevo.

Član 13.Dnevno i sedmično radno vrijeme

(1) Dnevno radno vrijeme uposlenika je osam sati.

(2) Izuzetno, dnevno radno vrijeme za uposlenike čiji je rad organizovan u turnusima je 12 sati.

(3) Sedmično radno vrijeme uposlenika je 40 sati.

(4) Sedmično radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, za sve uposlenike, osim za policijske službenike i namještenike čiji je rad, shodno rasporedu organizovan u smjenama ili turnusima radi kontinuiteta u izvršavanju poslova i zadataka.

(5) Kada je potreban kontinuitet rada ili kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili planiranom vremenskom periodu, Ministarstvo, odnosno, Uprava mogu odrediti drugo radno vrijeme u skladu sa zakonom.

Član 14.Odmor u toku rada i dnevni odmor

(1) Uposlenik koji radi puno dnevno radno vrijeme tokom svakog radnog dana ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 30 minuta.

(2) Uposlenik koji radi u turnusima po 12 sati dnevno u toku radnog dana ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta, a koji može koristiti u dva dijela od kojih je jedan 30, a drugi 15 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava.

(3) Odmor u toku rada ne ulazi u radno vrijeme.

(4) Dnevni odmor je odmor na koji uposlenik ima pravo između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Član 15.Sedmični odmor i mjesečni fond radnih sati

(1) Uposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

(2) Sedmični odmor traje u dane subote i nedjelje, osim za uposlenike čiji je rad organizovan u turnusima ili smjenama.

(3) Ako postoji opravdana potreba da uposlenik radi u vrijeme svog sedmičnog odmora, obezbijediće mu se sedmični odmor drugim danom u roku ne dužem od 15 dana.

(4) U mjesečni fond radnih sati uračunava se i vrijeme koje je provedeno na otpremi i dopremi smjene, prisustvo na sudskim i drugim ročištima u vezi sa vršenjem službe, radnim sastancima, edukacijma i sl.

(5) Ako uposlenik ostvari višak radnih sati u odnosu na mjesečni fond radnih sati koji se obračunava radi isplate plate, istom pripada pravo na slobodne dane shodno ostvarenom broju viška radnih sati koji će mu se omogućiti u roku ne dužem od dva mjeseca od mjeseca u kojem je ostvario pravo na isti.

(6) Ukoliko se u roku utvrđenom u stavu (5) ne omogući korištenje slobodnih dana, istom će se isplatiti novčana naknada propisana za prekovremeni rad.

(7) Kada je prekovremeni rad policijskog službenika uveden na osnovu rješenja o uvođenju prekovremnog rada radi izvršavanja neodložnih poslova i zadataka, naknada se ostvaruje isključivo u skladu sa članom 38. ovog Ugovora.

Član 16.Godišnji odmor

(1) Uposlenik koji je u skladu sa zakonom ili drugim propisom stekao pravo na godišnji odmor ima pravo na korištenje godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 20 radnih dana, što se utvrđuje rješenjem o godišnjem odmoru, te se isti može koristiti u dva dijela, pri čemu je prvi dio od najmanje 12 radnih dana.

(2) U godišnji odmor se ne uračunavaju subote, nedjelje, dani praznika, dani liječenja (bolovanja), te drugi oblici odobrenog odsustva sa posla i isti se koristi u skladu sa zakonskim odredbama.

(3) Uposlenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe između dva radna odnosa duži od petnaest dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(4) Uposlenik koji nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava (3) ovog člana, ostvaruje pravo na korištenje dva radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

(5) Odsustvo zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva i drugog odsustva sa rada koje nije uvjetovano voljom uposlenika ne smatra se prekidom rada iz stava (3) ovog člana.

(6) Uposlenik ima pravo u toku jedne kalendarske godine koristiti jedan dan godišnjeg odmora za svoje potrebe kad on to želi uz obavezu da o tome obavijesti svog neposrednog rukovodioca najmanje tri radna dana prije korištenja.

(7) Za dane korištenja godišnjeg odmora uposleniku se isplaćuje naknada plaće u skladu sa zakonom.

(8) Poslodavac i uposlenik ne mogu postići sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili na plaćanje dana godišnjeg odmora.

(9) Odlukom ministra i policijskog komesara, a radi obavljanja neodložnih službenih poslova, uposleniku se može prekinuti godišnji odmor.

(10) U slučaju iz stava (9) ovog člana uposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova i drugih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora, koji se utvrđuju na osnovu dokaza o nastalim troškovima.

Član 17.Interni premještaj i privremeni eksterni premještaj

Uposlenik može biti premješten na drugo radno mjesto ili privremeno eksterno premješten u skladu sa propisima koji regulišu pomenutu oblast.

Član 18.Plaćeno i neplaćeno odsustvo

Uposlenik ima pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo u skladu sa zakonskim propisima i ugovorima koji uređuju ovo pitanje.

Član 19.Unapređenje policijskih službenika

Prilikom provedbe procedure unapređenja o istoj se upoznaje Sindikat čiju predstavnik prisustvuje propisanom testiranju.

Član 20.Stručno usavršavanje i edukacija

(1) Ministarstvo, odnosno, Uprava će u okviru svojih mogućnosti uposlenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.

(2) U slučaju upućivanja Ministarstvo, odnosno, Uprava će osigurati potrebne uslove, plaćanje troškova u visini cijene koja se utvrdi za određene oblike, odnosno, programe edukacije i plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najviše tri godine.

Član 21.Prekobrojnost policijskih službenika

(1) Prekobrojnost policijskih službenika nastaje u slučajevima:

  • a)
    smanjenja obima posla policijskog organa;
  • b)
    reorganizacije policijskog organa;
  • c)
    kada je konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima u skladu sa zakonom koji reguliše oblast zaštite tajnih podataka;

(2) Policijski komesar može rješenjem proglasiti policijskog službenika prekobrojnim u slučajevima iz stava (1) ovog člana samo onda kada taj policijski službenik ne može biti interno premješten, o čemu se izvještava Sindikat.

(3) Policijski službenik koji je proglašen prekobrojnim može biti premješten unutar policijskog organa uz vlastiti pristanak i na upražnjeno radno mjesto za koje je predviđen niži čin.

(4) Policijski službenik može podnijeti žalbu Policijskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rješenja o prekobrojnosti.

(5) Prekobrojnim se ne može proglasiti policijski službenik kojem je do ostvarivanja prava na starosnu penziju ostalo manje od 5 godina rada, osim u slučaju kada je konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima u skladu sa zakonom koji reguliše oblast zaštite tajnih podataka.

(6) Prekobrojnim se ne može proglasiti policijski službenik kojem je za vrijeme rada od strane nadležnog organa utvrđena bolest, profesionalno oboljenje i povreda na radu, zbog čega je utvrđena invalidnost II kategorije, osim u slučaju kada je konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima u skladu sa zakonom koji reguliše oblast zaštite tajnih podataka.

(7) Vlada Kantona će podzakonskim aktom utvrditi proceduru koja se mora slijediti u slučaju prekobrojnosti policijskih službenika, uz obavezno učešće Sindikata."

Član 22.Obaveza obavještavanja o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti

U slučaju pokretanja postupka radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti uposlenika ministar ili policijski komesar, odnosno, nadležna organizaciona jedinica dužni su pismeno o istom upoznati Sindikat.

III – PLATE, DODACI NA PLATE, NAKNADE I DRUGA MATERIJALNA PRIMANJA

Član 23.

(Plate, dodaci na plate, naknade i druga materijalna primanja državnih službenika i

namještenika)

(1) Državni službenici i namještenici Ministarstva i Uprave ostvaruju pravo na plate, dodatke na plate, naknade i druga primanja na radu i po osnovu rada u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i ugovorima koji uređuju ovu oblast.

Član 24.Plate, dodaci na plate, naknade i druga materijalna primanja policijskih službenika

(1) Pri određivanju iznosa plate i naknada za policijskog službenika poštivat će se sljedeća načela:

  • a)
    isti koeficijent za isti čin policijskog službenika;
  • b)
    transparentnost prilikom raspisivanja javnog konkursa i oglasa za popunjavanje radnog mjesta policijskog službenika i objavljivanja podataka o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašeno radno mjesto.

Član 25.Osnovica za obračun plate policijskih službenika

(1) Za policijskog službenika se primjenjuje osnovica za obračun plate utvrđena članom 8. Zakona o platama i naknadama policijskih službenika Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/10).

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana Vlada, uz postignuti dogovor sa Sindikatom, može utvrditi visinu osnovice umanjenu do 10% u odnosu na osnovicu za obračun plate iz stava 1), o čemu Vlada i Sindikat potpisuju Sporazum.

Član 26.Struktura plate policijskih službenika

(1) Plata policijskog službenika utvrđuje se u bruto i neto iznosu.

(2) Plata u bruto iznosu obuhvata neto platu, poreze i doprinose.

(3) Obrazac i izgled pisanog obračuna plate (platna lista) je istovjetan kao i za državne službenike i namještenike u Kantonu Sarajevo.

Član 27.Elementi za utvrđivanje osnovne plate policijskog službenika

(1) Osnovnu platu policijskog službenika određuje osnovica iz člana 25. Ugovora pomnožena sa koeficijentom platnog razreda iz člana 30. ovog Ugovora.

(2) Osnovna plata obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućem platnom razredu.

(3) Osnovna plata ne može biti manja od 70% od prosječne neto plate isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federaciji), prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(4) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta osnovna plata iznosi manje od 70% od prosječne plate, policijskom službeniku će se isplatiti plata u navedenom postotku.

(5) Ukoliko policijski službenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, odredit će se plata srazmjerno vremenu provedenom na radu.

Član 28.Određivanje plate prema činu policijskog službenika

(1) Plata policijskog službenika veže se uz njegov čin.

(2) Sastavni dio plate policijskog službenika čini osnovna plata iz člana 27. stav (1) Ugovora, dodatak na platu iz člana 31. ovog Ugovora i naknada za prekovremeni rad, rad u dane sedmičnog odmora, noćni rad i rad u dane državnih praznika.

(3) Plata iz stava (2) ovog člana se povećava za 0,6 % (minuli rad) za svaku započetu godinu staža osiguranja, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

(4) Plata iz stava (2) ovog člana utvrđuje se rješenjem koje donosi policijski komesar.

(5) Rješenje iz stava (4) ovog člana sadrži lične podatke policijskog službenika, čin, radno mjesto na koje je postavljen, platni razred i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrđivanje visine plate.

Član 29.Vrijeme utvrđivanja osnovice za obračun plate

(1) Osnovica iz člana 25. ovog Ugovora za obračun plate se utvrđuje potpisivanjem Sporazuma po zaključenju ovog Ugovora i svako sljedeće utvrđivanje osnovice vrši se prije donošenja Budžeta za narednu fiskalnu godinu, a primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu, te se usklađuje sa Zakonom o Budžetu.

(2) Ukoliko se Vlada i Sindikat ne dogovore o osnovici, ranije dogovorena osnovica ostaje na snazi do dogovora Vlade i Sindikata, a najduže 90 dana.

Član 30.Platni razredi i koeficijenti za policijskog službenika

Koeficijent za obračun plate policijskog službenika utvrđuje se prema platnom razredu koji je vezan za čin, te se o utvrđenom koeficijentu donose pojedinačna rješenja, i to:

Platni razred

Činovi

Koeficijent

I

Generalni inspektor policije

6,95

II

Glavni inspektor

5,90

III

Samostalni inspektor

4,90

IV

Viši inspektor

4,30

V

Inspektor

4,00

VI

Mlađi inspektor

3,60

VII

Stariji narednik

3,30

VIII

Narednik

3,10

IX

Stariji policajac

2,90

X

Policajac

2,70

Član 31.Pravo na poseban dodatak na platu policijskog službenika

(1) Zbog prirode poslova koje obavljaju, ovlaštenja, njihove složenosti, rizika i odgovornosti, policijski službenici imaju pravo na poseban dodatak na platu utvrđen od njihove osnovne plate, i to:

  • a)
    40% policijski službenici raspoređeni u Jedinicu za specijalističku podršku i
  • b)
    30% ostali policijski službenici.

Član 32.Jednokratni dodatak na platu policijskog službenika

(1) Na osnovu izvanrednih i objektivno ocijenjenih radnih rezultata policijskog službenika, policijski komesar istom može dodijeliti jednokratni dodatak na platu u iznosu do 30% od osnovne plate.

(2) Dodatak iz stava (1) ovog člana može se isplatiti istom policijskom službeniku najviše dva puta godišnje, s tim da se isti ne može isplaćivati kolektivno svim policijskim službenicima, osim ukoliko su svi učestvovali u ostvarivanju izvanrednih i objektivno ocijenjenih radnih rezultata.

(3) Dodatak iz stava (1) ovog člana policijskom komesaru može dodijeliti ministar.

(4) Odluka iz stava (1) i (3) ovog člana bit će objavljena na oglasnoj ploči Ministarstva, odnosno, Uprave.

Član 33.Pravo na naknadu za policijskog službenika u kriminalističkoj policiji

(1) Policijski službenik koji je rješenjem raspoređen u Sektor kriminalističke policije i njegove organizacione jedinice, odnosno, u Odjeljenja kriminalističke policije u policijskim upravama, ima pravo na naknadu u iznosu od 30% od prosječne neto plate isplaćene u Federaciji za prethodnu godinu u svrhu kupovine civilne odjeće.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem policijskog komesara i isplaćuje se istom policijskom službeniku jednom godišnje u posljednjem kvartalu tekuće budžetske godine.

Član 34.Obračun i isplata plate

(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana.

(2) Plaća i naknade plaće se isplaćuje u novcu.

(3) Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan uposleniku uručiti pisani obračun plaće.

(4) Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Član 35.Naknada za bolovanje

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plate iz prethodnog mjeseca.

(2) Naknada plate za bolovanje preko 42 dana iz stava (1) ovog člana ostvaruje se prema propisu Kantona kojim se utvrđuje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plate isplaćuje Uprava policije, odnosno Ministarstvo.

Član 36.Naknada za slučaj nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti

(1) U slučaju nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti uposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od tri prosječne neto plate isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom

podatku.

Član 37.Naknada za slučaj prekobrojnosti policijskog službenika

U slučaju prekobrojnosti iz člana 21. Ugovora, otpušteni policijski službenik ima pravo na naknadu:

  • a)
    ukoliko ima do 15 godina staža osiguranja ima pravo na otpremninu koja odgovara iznosu plate koju je primao kada je proglašen viškom obračunate za period od pet mjeseci.
  • b)
    ukoliko ima preko 15 godina staža osiguranja ima pravo na otpremninu koja odgovara iznosu njegovih deset mjesečnih plata.

Član 38.Naknade policijskih službenika za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora i rad u dane državnih praznika

(1) U slučaju prekovremenog rada, noćnog rada, rada u dane sedmičnog odmora i rada u dane državnih praznika ima pravo na naknadu srazmjerno vremenu trajanja tog rada, uvećanu:

  • a)
    za prekovremeni rad 50%;
  • b)
    za noćni rad između 22,00 sata uvečer i 06,00 sati ujutro idućeg dana 35%;
  • c)
    za rad u dane sedmičnog odmora 30%;
  • d)
    za rad u dane državnih praznika 50%;

(2) Obračun naknade iz stava (1) ovog člana vrši se od osnovne plate uvećane sa dodatkom na platu iz člana 31. ovog Ugovora.

(3) Policijski službenik čiji je rad rasporedom rada organizovan u turnusima – smjenama nema pravo na naknadu za rad u dane sedmičnog odmora (subota i nedelja), izuzev naknade za rad u dane svog sedmičnog odmora, rad u dane državnih praznika, za noćni rad i prekovremeni rad.

Član 39.Naknada za slučaj smrti

(1) Policijski službenik koji u toku vršenja službene dužnosti izgubi život, sahranjuje se u mjestu koje odredi njegova porodica na trošak Ministarstva, odnosno, Uprave, koji snose sljedeće troškove:

  • a)
    troškove za prijevoz posmrtnih ostataka na mjesto ukopa;
  • b)
    putne troškove za dvije prateće osobe;
  • c)
    troškove sahrane i
  • d)
    druge uobičajene troškove u iznosu koji određuje ministar ili policijski komesar.

(2) Porodica koju je policijski službenik iz stava (1) ovog člana izdržavao ima pravo na jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu posljednje neto plate koju je policijski službenik ostvario uvećane šest puta.

(3) U slučaju prirodne smrti uposlenika porodici se isplaćuje naknada u visini njegove posljednje neto plate koju je ostvario uvećane četiri puta.

(4) U slučaju smrti člana uže porodice uposlenika isplaćuje se naknada uposleniku u visini od četiri prosječne neto plate isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(5) Ukoliko u Ministarstvu i Upravi policije rade dva ili više članova porodice, naknada iz stava (4) ovog člana isplaćuju se samo jednom zaposlenom članu porodice.

Član 40.Član uže porodice

Članom uže porodice uposlenika smatraju se bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godine, odnosno do 26 godine života ako se nalazi na redovnom školovanju i nije u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad bez obzira na dob), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelj), braća i sestre bez roditelja do 18., odnosno do 26. godine ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na dob, pod uvjetom da sa njima živi u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu sa uposlenikom.

Član 41.Pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja

(1) Uposlenik ima pravo na osiguranje od nasilne smrti, posljedica nesretnog slučaja s uključenim rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa.

(2) Visina osiguranja određuje se prema polisi osiguranja za sve slučajeve navedene u stavu (1) ovog člana.

(3) Ugovor o osiguranju sa osiguravajućom kućom zaključuje ministar ili policijski komesar.

(4) Uposlenik, odnosno, njegovi zakonski nasljednici sva prava iz st. (1) i (2) ovog člana ostvaruje kod osiguravajuće kuće sa kojom je zaključen ugovor iz stava (3) ovog člana.

Član 42.Otpremnina

Uposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini posljednje neto plate koju je ostvario uvećane pet puta.

Član 43.Naknada za prijevoz na posao i sa posla policijskog službenika

(1) Policijskom službeniku kome nije organizovan prijevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripada novčana naknada za troškove prijevoza u visini cijene mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog saobraćaja, s tim da iznos navedene naknade ne može biti veći od 25% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuje se srazmjerno broju radnih dana koje je policijski službenik proveo na radu tokom mjeseca za koji se vrši isplata i ista se računa prema visini cijene mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog saobraćaja.

(3) Pravo na naknadu iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem koje se donosi na pismeni zahtjev policijskog službenika uz koji isti dostavlja: dokaz o mjestu stanovanja (Obavještenje o evidenciji prebivališta-boravišta izdato od strane nadležnog organa), ovjerenu Izjavu kod nadležnog općinskog organa kojom potvrđuje da je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno više od dva kilometra i da isti stanuje na prijavljenoj adresi, potvrdu ovlaštenog prevoznika o visini cijene mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog saobraćaja, te eventualno druge dokaze koje policijski organ ocijeni potrebnim u svrhu rješavanja zahtjeva.

(4) Policijski službenik koji ostvari pravo na naknadu iz stava (1) ovog člana obavezan je o svakoj promjeni činjenica koje utiču na ostvarivanje tog prava obavijestiti policijski organ, uključujući i promjene adrese prebivališta-boravišta, odnosno, mjesta rada, uz dostavu odgovarajućeg dokaza.

(5) Zloupotreba korištenja naknade iz stava (1) ovog člana smatra se materijalnom štetom i podliježe obavezi odgovornosti za tu štetu u skladu sa zakonom.

Član 44.Naknada za ishranu tokom rada i naknada za pojačanu ishranu

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) u iznosu 1% prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Pored naknade iz stava (1) ovog člana, policijski službenici raspoređeni u Sektor za policijsku podršku i organizacione jedinice u sastavu navedenog Sektora, imaju pravo na naknadu za pojačanu ishranu u toku rada u iznosu od 1% prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(3) Pravo na naknadu iz stava (1) i (2) ne ostvaruje se u slučaju odsustva sa posla po bilo kojem osnovu (godišnji odmor, plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, službeno putovanje i slično).

Član 45.Regres za godišnji odmor

(1) Uposlenik ostvaruje pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u visini od 50% prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Pravo na regres iz stava (1) ovog člana ostvaruje uposlenik koji u toku tekuće kalendarske godine ima pravo na godišnji odmor.

Član 46.Naknada za službeno putovanje

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu za troškove službenog putovanja.

(2) Za određivanje visine i uvjeta za ostvarivanje naknade za troškove službenog putovanja primjenjuje se propis kojim je uređeno navedeno pitanje u organima uprave u Kantonu Sarajevo.

Član 47.Naknada za vrijeme porodiljskog odsustva

Uposlenik za vrijeme porodiljskog odsustva ima pravo na naknadu plate prema propisima Kantona kojim se uređuje ova oblast, prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plate uplaćuje Ministarstvo, odnosno, Uprava.

Član 48.

(Naknada plaće za vrijeme rada polovine punog radnog vremena

uposlenika - roditelja teže hendikepiranog djeteta)

Uposlenik koji u skladu sa Zakonom o radu ostvaruje pravo na rad polovine punog radnog vremena kao roditelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta), za polovinu radnog vremena koju ne radi, ostvaruje pravo na naknadu plaće do visine pune plaće, koju isplaćuje Ministarstvo, odnosno Uprava.

Član 49.Naknada za stipendiju

(1) Dijete uposlenika koji je poginuo, odnosno, izgubio život nasilnim putem izvršavajući službene poslove i zadatke ima pravo na naknadu za stipendiju za vrijeme redovnog školovanja, a najduže do 26 godine života.

(2) Visina mjesečne naknade iznosi 25% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku i istu za kalendarsku godinu isplaćuje Uprava, odnosno, Ministarstvo shodno statusu uposlenika.

Član 50.Pravo policijskog službenika na finansijsku pomoć

(1) Ako se protiv policijskog službenika pokrene sudski postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji u toku izvršenja zadataka policijskog organa, policijski organ će policijskom službeniku osigurati finansijsku pomoć s ciljem angažovanja branioca i pokrivanja ostalih finansijskih troškova kojima policijski službenik bude izložen u vezi sa postupkom, izuzev ako je policijski službenik djelovao izvan okvira svojih ovlasti ili ako ih je zloupotrijebio po ocjeni policijskog organa, što se utvrđuje u postupku shodno važećim propisima.

(2) Finansijska pomoć će se, također, osigurati policijskom službeniku kao oštećenom u postupku za naknadu štete, odnosno njegovoj porodici ako je to prikladno, ukoliko je šteta nanesena u vršenju ili u vezi sa vršenjem zadataka policijskog organa.

(3) Pod uslovima iz st. (1) i (2) ovog člana policijski organ će osigurati policijskom službeniku finansijsku pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, izuzev u slučaju da ima pravo na istu finansijsku pomoć po nekom drugom osnovu.

(4) Policijski organ će finansijsku pomoć s ciljem angažovanja branioca osigurati i građaninu koji je pomogao policijskom službeniku ako je protiv građanina pokrenut sudski postupak zbog aktivnosti koja je vezana za pruženu pomoć policijskom službeniku.

Član 51.Obilježavanje bitnih datuma i događaja

(1) Ministarstvo, Uprava i Sindikat će u skladu sa Protokolom obilježavati "Dan policije" i druge bitne datume i događaje.

(2) Finansijska sredstva za obilježavanje usaglašenih datuma i događaja, kao i za pohvale i nagrade zasluženim uposlenicima i organizacionim jedinicima osigurava Ministarstvo i Uprava u dogovoru sa Sindikatom.

IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU I ZAŠTITA ŽENA I MATERINSTVA

Član 52.Zaštita na radu i u vezi sa radom

(1) Na policijske službenike primjenjivat će se važeće odredbe Zakona o zaštiti na radu u Federaciji, kao i na sve druge uposlenike u Federaciji i Kantonu Sarajevo.

(2) Poslodavac će, u skladu sa posebnim propisima, osigurati potrebne uvjete i donošenje mjera zaštite policijskih službenika na radu i u vezi sa radom, kao i drugim uposlenicima.

Član 53.Zaštita zdravlja žena i materinstva

(1) Radi zaštite zdravlja uposlenica poslodavac je dužan osigurati primjenu važećih zakonskih i podzakonskih propisa kojim se uređuje navedena oblast zaštite zdravlja žena i materinstva.

(2) Policijska službenica radi zaštite ličnog zdravlja i zdravlja potomstva, ostvaruje zakonom propisana posebna prava.

(3) Poslodavac će u okolnostima koje mogu ugroziti zdravlje, osigurati obavljanje lakših i podesnijih poslova radi bolje zaštite zdravlja žena i materinstva.

V - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 54.Mirovno vijeće

(1) Kolektivne radne sporove, koji se ne budu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog Ugovora, rješava mirovno vijeće u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Potpisnici ovog Ugovora koji su stranke u sporu, prijedlog mirovnog vijeća mogu prihvatiti ili odbiti, o čemu su dužne da u roku od tri dana pismeno obavijeste Ministarstvo za rad socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Ministarstvo, Upravu i Vladu Kantona Sarajevo.

(3) Ako stranke u sporu prihvate prijedlog mirovnog vijeća, tada prijedlog ima pravnu snagu i djelovanje kao i ostali elementi ovog Ugovora.

(4) Ugovorne strane u sporu moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti o izboru trećeg člana.

(5) Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

(6) Treći član mirovnog vijeća uzima se sa liste članova mirovnog vijeća koju donosi nadležno kantonalno ministarstvo u Kantonu Sarajevo za poslove rada.

Član 55.Arbitraža

(1) Stranke u sporu mogu se sporazumjeti da rješavanje kolektivnog radnog spora povjere arbitraži na način kako je to regulisano Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

(2) Arbitražu u smislu stava 1. ovog člana provodi arbitražno vijeće koje ima neparan broj članova, i to ugovorene strane biraju isti broj arbitara, a jednog arbitra sporazumno iz reda istaknutih, naučnih i stručnih ličnosti iz oblasti sigurnosti. Svaki arbitar mora imati zamjenika.

(3) Arbitražno vijeće prostom većinom bira predsjednika vijeća i rad arbitražnog vijeća je javan.

(4) Listu arbitara iz stava 5. ovog člana utvrđuju potpisnici Ugovora u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(5) Potpisnici Ugovora donose Poslovnik o radu arbitražnog vijeća.

(6) Za rad arbitražnog vijeća strane u sporu dužne su osigurati dokumentaciono-tehničke uslove.

(7) Troškovi za rad arbitražnog vijeća padaju na teret poslodavca.

(8) Odluka arbitražnog vijeća je konačna i ima pravnu snagu i djelovanje Ugovora.

VI – ŠTRAJK

Član 56.Neprovođenje štrajka

Za vrijeme važenja ovog Ugovora i njegove primjene, sindikat neće organizovati štrajk radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena i koja se provode.

Član 57.Pravo na štrajk

(1) U svrhu zaštite i ostvarenja prava koja se ne provode Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i druge uposlenike na štrajk.

(2) Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku i Pravilima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine koja se odnose na organizaciju štrajka.

(3) Štrajk ne može započeti prije provođenja postupka mirnog rješavanja spora, odnosno pregovora o zahtjevima Sindikata.

Član 58.Najava štrajka

(1) Štrajk se mora najaviti ministru i policijskom komesaru u roku utvrđenom zakonom.

(2) U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.

(3) Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata, pod uslovom da na isti pristaje najmanje dvotrećinska većina članova Sindikata.

(4) Na dan najave štrajka Sindikat mora, u skladu sa Zakonom, objaviti Sporazum sa utvrđenom Listom radnih mjesta, odnosno, poslova koji se ne mogu prekidati za vrijeme održavanja štrajka i kojima se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga rada Ministarstva i Uprave.

(5) Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u Ministarstvu i Upravi moraju se dostaviti ministru i policijskom komesaru, najkasnije na dan najave štrajka.

(6) Odluka o prestanku štrajka donosi se u skladu sa zakonom.

Član 59.Štrajkački odbor

(1) Štrajkom rukovodi Štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji su se dužni očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori u cilju mirnog rješenja spora.

(2) Za vrijeme trajanja štrajka članovi Štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.