Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Pravilnik o radno-pravnim odnosima državnih službenika i namještenika Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 19., 60. i 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), člana 7., 19., 112, stav (1), 180. i 181. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16 i 89/18), člana 74., stav (3) i (4) Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16 i 45/19), člana 8., 11., 67. i 90. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 45/19), Uredbe o radnom vremenu u organima uprave Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 39/17), uz pozitivno mišljenje Sindikalne organizacije kantonalnih organa državne službe Kantona Sarajevo, Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo i Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, direktor Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O RADNO-PRAVNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ZAVODA ZA INFORMATIKU I STATISTIKU KANTONA SARAJEVO
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet regulisanja
Ovim Pravilnikom o radno-pravnim odnosima državnih službenika i namještenika Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Pravilnik) se regulišu radno-pravni odnosi, prava i obaveze, uslovi rada, radno vrijeme i odsustva državnih službenika i namještenika u Zavodu za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zavod).
Član 2.Gramatička terminologija
Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom Pravilniku jednako se odnosi na oba roda.
II. RADNI ODNOSI
Član 3.Primjena drugih propisa
(1) Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Zavodu, koji nisu regulisani ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakonski i podzakonski propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike, te Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Zavoda.
(2) O pravima i obavezama državnih službenika i namještenika Zavoda odlučuje direktor Zavoda.
(3) Rješenja, odluke i drugi pojedinačni akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika Zavoda obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku u zakonski predviđenim rokovima.
III. RADNO VRIJEME
Član 4.Trajanje radnog vremena
(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Zavoda je 40 (četrdeset) sati sedmično, raspoređeno u 5 (pet) radnih dana od ponedjeljka do petka, u trajanju od 8 (osam) sati dnevno.
(2) Redovno dnevno radno vrijeme utvrđuje se u vremenu od 8:00 do 16:30 sati, uz mogućnost početka i završetka radnog vremena u sljedećim intervalima:
početak od 07:30 do 08:30 sati i;
završetak od 16:00 do 17:00 sati.
(3) Neradni dani su subota, nedjelja i dani državnih i drugih praznika.
IV. ODMORI I ODSUSTVA
Član 5.Odmor u toku rada
(1) Odmor u toku radnog vremena traje 30 (trideset) minuta, koji se ne uračunava u radno vrijeme i ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena.
(2) Direktor Zavoda je dužan državnom službeniku i namješteniku omogućiti dnevnu pauzu u trajanju od jednog sata (60 minuta) za jedan dan u toku radne sedmice.
(3) Dnevni odmor od 30 (trideset) minuta se u pravilu koristi u vremenu od 11:00 do 11:30 sati ili od 11:30 do 12:00 sati.
Član 6.Dnevni i sedmični odmor
(1) Državni službenik i namještenik imaju pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.
(2) Državni službenik i namještenik imaju pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik rade na dan sedmičnog odmora, mora im se osigurati korištenje 1 (jednog) dana u periodu određenom prema dogovoru direktora Zavoda i državnog službenika i namještenika, koji ne može biti duži od 2 (dvije) sedmice.
(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile ili vanrednog povećanja obima posla.
Član 7.Izlazak u privatne svrhe
(1) Direktor Zavoda ili neposredno nadređeni državni službenik mogu u izuzetno opravdanim slučajevima i na pismeni zahtjev u formi obrasca (Obrazac 1) koji je sastavni dio ovog Pravilnika, državnom službeniku ili namješteniku u toku radnog dana odobriti izlazak u privatne svrhe maksimalno do 4 (četiri) sata dnevno, s tim što za 1 (jedan) kalendarski mjesec ukupno ne može iznositi duže od 8 (osam) sati.
(2) U slučaju izlaska u privatne svrhe, državni službenik i namještenik su obavezni u Obrascu 1 navesti jednu od sljedećih mogućnosti kako će nadoknaditi odsustvo sa radnog mjesta:
radom prije ili poslije radnog vremena na radnom mjestu, s tim da se to radno vrijeme ne računa u prekovremene sate,
da se zbraja broj sati provedenih na odsustvu u privatne svrhe do 8 (osam) sati i na evidencijskoj listi prisustva vodi se kao 1 (jedan) neplaćeni radni dan,
da se zbraja broj sati provedenih na odsustvu u privatne svrhe i oduzima od godišnjeg odmora.
Član 8.Službeni izlazak
(1) Službeni izlazak s radnog mjesta je svaki izlazak državnog službenika i namještenika na osnovu usmenog ili pismenog naloga direktora Zavoda ili neposredno nadređenog državnog službenika, pogotovo u slučaju izvršavanja poslova radnog mjesta van mjesta rada i službenih prostorija Zavoda.
(2) Službenim izlaskom se smatra i izlazak s radnog mjesta u toku radnog vremena radi obavljanja poslova radnog mjesta koji se odnose na učešća u radu komisija i radnih grupa u koje je državni službenik ili namještenik imenovan od strane direktora Zavoda neposredno, Vlade Kantona Sarajevo, Skupštine Kantona Sarajevo i drugih nadležnih organa (kantonalna javna preduzeća, javne ustanove, Agencija za državnu službu, organi Federacije BiH, organi Bosne i Hercegovine i slično) kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(3) U slučaju korištenja službenog izlaska zbog razloga navedenih u stavu (2) ovog člana, državni službenik i namještenik dužni su izvijestiti direktora Zavoda ili neposredno nadređenog državnog službenika, a po njihovom nalogu i pismeno ih izvijestiti.
(4) Izvještaj iz stava (3) sadrži: razloge odsustva, vrijeme i mjesto boravka za vrijeme službenog izlaska i druge bitne elemente kojim se potvrđuje svrha službenog izlaska.
(5) Odsustvo sa radnog mjesta u službene svrhe se uračunava u redovno dnevno radno vrijeme.
Član 9.Rad u smjenama i preraspodjela radnog vremena
(1) U slučaju više sile, povećanja obima posla, ukazane potrebe ili vanrednih okolnosti, može se uvesti rad u smjenama ili rad preraspodjelom radnog vremena.
(2) Rad u smjenama ili preraspodjela radnog vremena iz stava (1) ovog člana utvrđuje se općim aktom direktora Zavoda.
Član 10.Rad u smjenama
(1) Pod radom u smjenama podrazumijeva se raspored radnog vremena u kojem državni službenik i namještenik, tokom jedne sedmice ili jednog mjeseca, posao obavljaju u različitim smjenama na istom radnom mjestu ili istim poslovima i mjestu rada.
(2) Radno vrijeme iz stava (1) ovog člana može biti različito određeno prema potrebi službe.
(3) Radno vrijeme kod rada u smjenama, neovisno o načinu organizacije, mora biti svedeno na radno vrijeme od 40 (četrdeset) sati sedmično za državne službenike i namještenike koji rade u punom radnom vremenu.
(4) Državni službenik i namještenik koji zbog obavljanja poslova u različitim smjenama, zbog objektivnih razloga ili zbog organizacije rada i potrebe službe, ne mogu iskoristiti sedmični odmor na način propisan Zakonom o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 26/16 i 89/18), imaju pravo na sedmični odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata, u koje se ne uračunava i dnevni odmor u trajanju od 12 (dvanaest) sati.
Član 11.Preraspodjela radnog vremena
(1) Pod preraspodjelom radnog vremena podrazumijeva se radno vrijeme koje tokom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju traje kraće od punog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tokom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog radnog vremena.
(2) Ako je radno vrijeme preraspoređeno u skladu sa stavom (1) ovog člana, tokom razdoblja u kojem traje duže od punog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne može trajati duže od 52 (pedesetdva) sata sedmično.
(3) Preraspodjela radnog vremena može trajati najduže 6 (šest) mjeseci u toku kalendarske godine.
(4) Radno vrijeme iz stava (3) ovog člana ne mora trajati u kontinuitetu, već se može odrediti u bilo kojem vremenskom razdoblju tokom kalendarske godine.
(5) Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.
Član 12.Evidencija prisustva na radnom mjestu
(1) Državni službenik i namještenik su dužni poštovati utvrđeno radno vrijeme i uredno evidentirati svoje vrijeme dolaska/odlaska/izlaska/povratka tokom radnog vremena.
(2) Evidentiranje vremena dolaska/odlaska/izlaska/povratka registrovat će se na terminalima za evidenciju korištenjem službene akreditacije.
(3) Direktora Zavoda je dužan za državne službenike i namještenike, koji ne posjeduju akreditaciju ili u slučaju nedostatka terminala za evidenciju, organizirati vođenje pisane evidencije o prisustvu državnih službenika i namještenika koja sadrži dolazak/odlazak/ izlazak/povratak na posao.
(4) Akreditacija se koristi isključivo lično i služi isključivo za internu identifikaciju državnih službenika i namještenika, evidentiranje radnog vremena i odsustva.
Član 13.Nadoknada radnog vremena u slučaju izlaska u privatne svrhe
Za ulazak i zadržavanje u službenim prostorijama organa uprave Kantona Sarajevo i rad poslije radnog vremena, državni službenik i namještenik koji nadoknađuju iskorištene sate po osnovu privatnog izlaska, moraju imati odobrenje direktora Zavoda ili neposredno nadređenog državnog službenika.
Član 14.Godišnji odmor
(1) Državni službenik i namještenik u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor koji se koristi prema rasporedu korištenja godišnjih odmora za kalendarsku godinu, na osnovu kojeg direktor Zavoda donosi rješenje o određivanju godišnjeg odmora i uručuje ga državnom službeniku ili namješteniku najkasnije 7 (sedam) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(2) Državni službenik i namještenik godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela.
(3) Ako državni službenik i namještenik godišnji odmor koriste u 2 (dva) dijela, prvi dio odmora u pravilu je duži od drugog dijela i koristi se u godini za koju je određen.
(4) Zahtjev za korištenje godišnjeg odmora je sastavni dio Pravilnika (Obrazac 2).
Član 15.Pravo na godišnji odmor
(1) Državni službenik Zavoda ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22 (dvadesetdva), a najduže 36 (tridesetšest) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(2) Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 (dvadeset), a najviše 36 (tridesetšest) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Član 16.Uvećanje godišnjeg odmora
Godišnji odmor iz člana 7. ovog Pravilnika uvećava se prema sljedećim osnovama i kriterijima:
- a)Po osnovu radnog staža: za svake 3 (tri) godine radnog staža - 1 (jedan) dan;
- b)Po osnovu složenosti poslova:
- 1)državnom službeniku - 4 (četiri) dana,
- 2)namješteniku koji obavlja poslove više stručne spreme i VKV radniku - 3 (tri) dana,
- 3)namješteniku srednje školske spreme i KV radniku - 2 (dva) dana;
- 1)
- c)Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova rada:
- 1)roditelju ili staratelju sa djetetom do 7 (sedam) godina starosti, za svako dijete - 1 (jedan) dan,
- 2)samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do 10 (deset) godina starosti, za svako dijete - 2 (dva) dana,
- 3)samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom s posebnim potrebama ili poteškoćama u razvoju, za svako dijete - 2 (dva) dana,
- 4)državnom službeniku ili namješteniku sa invaliditetom - 2 (dva) dana,
- 1)
- d)Po osnovu rezultata rada, odnosno ocjene rada:
- 1)za uspješne rezultate, odnosno ocjenu rada - 1 (jedan) dan,
- 2)za izuzetne, odnosno naročito uspješne rezultate, odnosno ocjene rada - 2 (dva) dana,
- 1)
- e)Po osnovu učešća u Oružanim snagama:
- 1)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu u trajanju 12-18 mjeseci - 1 (jedan) dan,
- 2)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu u trajanju 18-30 mjeseci - 2 (dva) dana,
- 3)učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu u trajanju preko 30 mjeseci - 3 (tri) dana.
- 1)
Član 17.Trajanje godišnjeg odmora
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustva sa rada koja se državnom službeniku i namješteniku priznaju u staž osiguranja.
Član 18.Sticanje prava na godišnji odmor
(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposle ili koji imaju prekid rada između 2 (dva) radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiču pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nemaju navršenih 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na 2 (dva) dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Član 19.Prekid godišnjeg odmora
(1) Korištenje godišnjeg odmora se može privremeno prekinuti na zahtjev direktora Zavoda u slučaju kad je to neophodno radi izvršavanja neodložnih službenih poslova koji se odnose na rad i opis poslova radnog mjesta državnog službenika i namještenika Zavoda, o čemu direktor Zavoda donosi rješenje.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenik i namještenik imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje odgovarajućim dokaznim sredstvima.
(3) Nakon prestanka okolnosti ili razloga koji su doveli do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora i mogu tražiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, o čemu direktor Zavoda donosi rješenje.
(4) Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana, državni službenik i namještenik imaju pravo izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema rješenja.
Član 20.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora
Državni službenik i namještenik imaju pravo koristiti 1 (jedan) dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su dužni o tome obavijestiti direktora Zavoda, najkasnije 3 (tri) dana prije korištenja odmora.
Član 21.Porođajno odsustvo
(1) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od 1 (jedne) godine neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara, žena može započeti porođajno odsustvo 28 (dvadesetosam) dana prije očekivanog datuma porođaja.
(3) Žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 (četrdesetdva) dana poslije porođaja.
(4) Nakon 42 (četrdesetdva) dana poslije porođaja, pravo na porođajno odsustvo može koristiti i otac djeteta, ako se roditelji tako sporazume.
(5) Otac djeteta može koristiti pravo iz stava (1) ovog člana i u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porođajno odsustvo.
Član 22.Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva
(1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do 1 (jedne) godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene 2 (dvije) godine života djeteta, ako kantonalnim propisom nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana može koristiti i otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi puno radno vrijeme.
Član 23.Plaćeno odsustvo
(1) Državni službenik i namještenik imaju pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 (sedam) radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
- a)stupanja u brak - 5 (pet) dana,
- b)porođaja supruge - 3 (tri) dana,
- c)teže bolesti ili smrt člana uže obitelji, odnosno domaćinstva - 5 (pet) dana,
- d)vlastite selidbe - 3 (tri) dana.
(2) Članom uže obitelji, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, roditelji oca i majke, te braća i sestre.
(3) Državni službenik i namještenik koji su dobrovoljni davaoci krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje 1 (jedan) dan plaćenog odsustva.
(4) Ukoliko su državni službenik i namještenik u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovama ne može trajati duže od 7 (sedam) radnih dana.
Član 24.Odsustvo radi ispunjavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba
(1) Direktor Zavoda je dužan omogućiti državnom službeniku i namješteniku plaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba.
(2) Državni službenik i namještenik imaju pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini radi ispunjavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.
Član 25.Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita
Državni službenik i namještenik imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od 5 (pet) radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su državni službenik i namještenik raspoređeni.
Član 26.Plaćena odsustva u slučaju sindikalnog rada
(1) Državni službenik i namještenik imaju pravo na plaćeno odsustvo s rada u trajanju od 5 (pet) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za potrebe sindikalnog rada.
(2) Državni službenik i namještenik kao predsjednik Sindikata ili član Sindikata imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora koji se odnose na pripremu i zaključivanje predmetnog kolektivnog ugovora, te u drugim istim ili sličnim slučajevima i aktivnostima sindikalnog rada, u toku radnog vremena.
(3) Pravo iz stava (2) ovog člana se može koristiti, ali se ne smiju zapostavljati i ne izvršavati redovne obaveze i odgovornosti iz radno-pravnog odnosa.
Član 27.Neplaćeno odsustvo do 30 dana
Državnom službeniku i namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 (trideset) dana u sljedećim slučajevima:
- a)za pripremanje i polaganje ispita - 5 (pet) dana,
- b)za sudjelovanje na stručnim seminarima - 5 (pet) dana,
- c)za gradnju i popravku kuće ili stana - 5 (pet) dana,
- d)za njegu člana porodice - 10 (deset) dana,
- e)za kulturne, sportske i druge slične slučajeve - 5 (pet) dana.
Član 29.Kolektivno osiguranje
Član 28.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana
Iznimno, državnom službeniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 (trideset) dana u sljedećim slučajevima:
- a)boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnog službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od 4 (četiri) godine,
- b)školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije Bosne i Hercegovine na bilo kojem nivou, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnog službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od 2 (dvije) godine.
Član 29.Kolektivno osiguranje
(1) Direktor Zavoda je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.
(2) Direktor Zavoda je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika, u skladu sa predmetnim zakonom.
Član 30.Stručno osposobljavanje, edukacija i obuka
U okviru mogućnosti i potreba, Zavod će osigurati i organizirati stručno osposobljavanje, edukaciju i obuku, učešća na seminarima, radionicama, savjetovanjima i drugim oblicima edukacija i obuka državnog službenika i namještenika, koji su neophodni za rad na radnom mjestu.
Član 31.Zaštita od diskriminacije i fizičkog i psihičkog uznemiravanja
Direktor Zavoda je dužan osigurati i pružiti zaštitu od diskriminacije i fizičkog i psihičkog uznemiravanja po svim osnovama za sve državne službenike i namještenike Zavoda.
Član 32.Zaštita dostojanstva
Direktor Zavoda je dužan osigurati i pružiti zaštitu dostojanstva svih državnih službenika i namještenika Zavoda.
Član 33.Osiguranje uslova za zdravlje i sigurnost na radu
(1) Direktor Zavoda je dužan osigurati neophodne uslove za zdravlje i sigurnost na radu.
(2) U svrhu osiguranja uslova iz stava (1) ovog člana, poduzet će se sve potrebne mjere i aktivnosti, o čemu će se donijeti poseban pravilnik koji reguliše zaštitu na radu.
Član 34.Upoznavanje s propisima
Državnom službeniku i namješteniku Zavoda i svim drugim državnim službenicima i namještenicima koji stupaju u radni odnos u Zavodu, direktor Zavoda je dužan omogućiti upoznavanje sa svim internim propisima i aktima koji se odnose na organizaciju rada, te zaštitu i sigurnosti na radu.
V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 35.Prestanak važenja dosadašnjeg pravilnika
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima i plaćama i naknadama službenika i namještenika Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, broj 20-05-106/12 i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o radnim odnosima i plaćama i naknadama službenika i namještenika Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, broj 20-05-106-5/12.
Član 36.Stupanje na snagu
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 26-02-12551-5/20
30. juna 2020. godine
Sarajevo
Direktor
Mr. Dino Šehović, s. r.