Odluka o donošenju Plana upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne"
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 155. stav (2) Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), Vlada Kantona Sarajevo, na 38. sjednici održanoj 15.10.2020. godine, donijela je
ODLUKU
O DONOŠENJU PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE "VRELO BOSNE"
I
Donosi se Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" za period 2020.- 2030. godine.
II
Sastavni dio ove odluke je Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" za period 2020.-2030. godine.
III
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-04-39624-7/20
15. oktobra 2020. godine
Sarajevo
Premijer
Mario Nenadić, s. r.
SP "Vrelo Bosne" svojom čitavom površinom ulazi u obuhvat izvorišta "Sarajevsko polje" (krajnji jugozapadni dio), koji predstavlja najveći i najvažniji resurs za vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo. U SP "Vrelo Bosne" se nalazi izvorište Ilidža-Konaci-Vrelo Bosne koje predstavlja vodozaštitnu zonu i obuhvata četiri zone zaštite vodnih resursa: uža, prva, druga i treća zaštitna zona. Upravljanje izvorištima vode za piće i vodoprivrednim objektima na području SP "Vrelo Bosne" vrši Kantonalno javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (KJKP ViK) Sarajevo. Zaštita izvorišta je od krucijalne važnosti za blizu 400 000 stanovnika Kantona Sarajevo kojima KJKP ViK pruža usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.
Područje Spomenika prirode (SP) Vrelo Bosne u prvom redu karakterišu vodni resursi, zatim bogatstvo flore i faune, kulturno-historijske vrijednosti, uređene parkovske površine, Velika aleja i dr. Raznolikost i mnoštvo prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti privlači brojne posjetioce ovog prostora, a stanovništvo tradicionalno posjećuje Vrelo Bosne radi izletništva i rekreacije još iz doba Austro - Ugarske.
IZVRŠNI SAŽETAK
- -Upravljanje posjetiocima (16 aktivnosti)
Svaki od Akcionih planova dostiže se realizacijom aktivnosti. Svaka od aktivnosti ima svoje pojašnjenje, zaštićenu zonu u kojoj se planira realizovati, rezultat, potrebne ljudske resurse, vremenski raspored, finansijske troškove i izvor finansiranja. U dokumentu je dat i hronološki prikaz troškova po aktivnostima definisanim Akcionim planom, čime se omogućava efikasno praćenje implementacije aktivnosti na godišnjem nivou.
Poglavlje Popis korištene literature navodi popis korištenih zakona, dokumenata i internetskih izvora prilikom pripreme Plana upravljanja, a u poglavlju Prilozi moguće je pristupiti svim kartama predmetnog područja u visokoj rezoluciji, detaljnom pregledu flore i faune sa pregledom ugroženih vrsta te listi ključnih interesnih strana koje hitno trebaju uspostaviti redovnu komunikaciju i produktivnu saradnju kako bi se osiguralo efikasno upravljanje SP "Vrelo Bosne" i riješili brojni izazovi.
1. UVOD
1.1 Zakonska osnova za izradu Plana upravljanja SP "Vrelo Bosne"
- -Zaštita i očuvanje kulturno-historijskih vrijednosti (2 aktivnosti)
- -Zaštita staništa i vrsta (9 aktivnosti)
U poglavlju Izvođenje plana, predstavljene su smjernice za povezivanje sektorskih planova, strategije izvedbe plana, nadzor, način finansiranja, troškovi i izvori finansiranja te institucionalna i organizaciona struktura u upravljanju SP "Vrelo Bosne". Ovaj Plan je prepoznao šest Akcionihplanova:
U poglavlju Smjernice zaštite SP "Vrelo Bosne", predstavljene su informacije koje su polazna osnova za izradu akcionog plana odnosno trenutno stanje u zaštićenom području. Prije svega, napravljen je osvrt na prethodni Plan upravljanja SP "Vrelo Bosne" i predstavljeni podaci o stepenu realizacije aktivnosti iz PU Vrelo Bosne za period 2007. - 2017. Zatim je data ocjena stanja za prirodne vrijednosti, rekreativno-turističke vrijednosti i izgrađene objekte, kulturno-historijske vrijednosti i u konačnici ocjena stanja izvođenja dopuštenih djelatnosti u prostoru. Predložen je koncept upravljanja područjem i vrijednostima SP "Vrelo Bosne" zajedno sa smjernicama zaštite, koje se odnose na zaštitu i upravljanje prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima, unaprjeđenje i korištenje prostora i vrijednosti, razvoj dopuštenih djelatnosti, posjećivanje SP "Vrelo Bosne" i povezivanje SP "Vrelo Bosne" sa susjednim područjima.
U poglavlju Uvod predstavljena je pravna osnova za izradu novog PU SP "Vrelo Bosne", smjernice za dalju zaštitu biodiverziteta i hidroloških vrijednosti koje je pripremio PMF 2016. godine kao i postupak izrade ovog dokumenta. U poglavlju Ciljevi i politika upravljanjem područjem SP "Vrelo Bosne" objašnjena je svrha, elementi, funkcija i ciljevi upravljanja SP "Vrelo Bosne", predstavljen je prostor sa svim kategorijama vrijednosti te su precizno navedene sve zakonom predviđene mjere zaštite koje se moraju poštovati u području. U istom poglavlju je data procjena adekvatnosti zaštite SP "Vrelo Bosne" i obrazložena potreba za proširenjem zaštićenog područja.- 6.Prilozi
- 5.Popis korištene literature
- 4.Izvođenje plana
- 3.Smjernice zaštite SP "Vrelo Bosne"
- 2.Ciljevi i politika upravljanjem područjem SP "Vrelo Bosne"
- 1.Uvod
Dokument se sastoji od ukupno 6 poglavlja kako slijedi:
U konačnici, KJUzZPP KS se suočava sa manjkom neophodnog stručnog kadra, što dodatno otežava efikasno upravljanje SP "Vrelo Bosne". Istovremeno, SP "Vrelo Bosne" je pod sve većim pritiskom posjetilaca o čemu svjedoči skoro dvostruko povećanje broja posjetilaca u periodu od 5 godina unazad.
Iz svega navedenog, vidljivo je da nekoliko različitih institucija na različitim nivoima vlasti imaju ulogu u održivom upravljanju i korištenju SP "Vrelo Bosne", ali je međusobna saradnja na nezadovoljavajućem nivou, budući da ne postoji kontinuirana komunikacija niti razmjena informacija o stanju na terenu. U ovom dokumentu su predstavljeni svi relevantni podaci koje je Konsultant prikupio kroz istraživanje, ali važno je istaknuti da ne postoji sistematsko praćenje stanja flore i faune niti stanja kulturno-historijskih dobara. Dodatno, ne postoji ažuriran registar poljoprivrednih aktivnosti, kao ni praćenje načina odvodnje otpadnih voda, niti katastar septičkih jama, čime je onemogućeno praćenje i identifikacija uzroka zagađenja vodnih resursa koji predstavljaju jedini izvor za piće stanovnika skoro čitavog Kantona Sarajevo. Sve navedene informacije bi trebale biti dio jednog informacionog sistema, kojem imaju pristup sve relevantne institucije za ovo područje. Takav sistem trenutno ne postoji za SP "Vrelo Bosne" niti generalno za sva zaštićena područja u Kantonu Sarajevo.
Budući da za SP "Vrelo Bosne" nije izrađen PPPPO, kao posljedica se javljaju problemi neuređenosti prometnog režima, te problem same lokacije parking prostora koji se trenutno nalazi 200 m od Vrela Bosne i negativno utiče na zonu najveće prirodne vrijednosti (nukleus) i prvu vodozaštitnu zonu.Na lokalitetu Stojčevac je evidentiran problem parkiranja na zelenim površinama u prvoj vodozaštitnoj zoni. Zatim tu je i sve više prisutan problem ilegalne gradnje u prostoru, neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda i generalno povećanje pritiska sa izgradnjom unutar područja i u kontakt zoni. Vlasnici privatnih posjeda ne poštuju niz regulativa iz oblasti zaštite prirode i zaštite vodnih resursa, a rad inspekcijskih službi je usljed različitih otežavajućih faktora neefikasan. Pored toga, određene djelatnosti poput naplate parkinga na Stojčevcu i parkinga na ulazu u SP "Vrelo Bosne" se provode u suprotnosti sa važećim regulativama, a što je u nadležnosti drugih inspekcijskih službi koje regulišu korištenje javnih površina i poslovanje privrednih subjekata i udruženja u Kantonu Sarajevo.
Osim vodnih resursa i raznolike flore i faune, SP "Vrelo Bosne" se odlikuje i značajnim kulturno-historijskim nasljeđem. Od ukupno devet (9) kulturno-historijskih dobara, šest (6) su proglašena nacionalnim spomenikom. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je nadležna za proglašavanje pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenicima, te za utvrđivanje tehničkih uslova i osiguranje finansijskih sredstava za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Vlada Federacije BiH je dužna da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Nadležna institucija je Ministarstvo kulture i sporta FBiH sa svojim Zavodom za zaštitu spomenika. U obuhvatu SP "Vrelo Bosne" nalaze se i 3 kulturno-historijska dobra koja su na evidenciji Zavoda za kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe KS. Terenskim obilaskom je utvrđeno da se kulturno-historijskim nasljeđem u području ne upravlja na adekvatan način ili ne upravlja uopće kada se radi o nacionalnim spomenicima. Većina spomenika nije adekvatno povezana niti prezentirana posjetiocima, neki od spomenika su potpuno devastirani i prijeti im nestanak (Zildžića kuća i Zgrada Šumarske škole), dok za druge spomenike nisu postavljene info table o kulturno-historijskom značaju područja (Rimski most i Ostaci predromaničke crkve i srednjevjekovno groblje Crkvina kod sela Vrutci).
Nadalje, veoma značajnu ulogu u upravljanju i zaštiti ovog područja ima Općina Ilidža, koja je između ostalog dijelom nadležna i za provođenje Odluke kojom se reguliše fijakerski saobraćaj u Velikoj aleji. Postoji niz mjera kojih se fijakeristi trebaju pridržavati, od kojih su najvažnije adekvatno odlaganje konjskog izmeta i upotreba službenih uniformi, a koje se trenutno ne primjenjuju. Saradnju između Općine Ilidža i KJUzZPP KS je neophodno unaprijediti. Određeni broj privatnih vlasnika zemljišta u SP "Vrelo Bosne" se mora pridržavati velikih ograničenja korištenja zemljišta, a zauzvrat ne dobijaju nikakvu naknadu od Kantona Sarajevo niti se vrši otkup zemljišta u zonama zaštite prirode niti zonama zaštite vodnih resursa, kako je bilo predviđeno Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju i prethodnim Planom upravljanja SP "Vrelo Bosne". Stoga, stanovništvo sa područja mjesnih zajednica Vrelo Bosne, Vreoca, Lužani, Hrasnica II i Sokolović Kolonija je izuzetno nezadovoljno pristupom ovoj problematici odnosno nepromijenjenom statusu već dugi niz godina. Unatoč značajnoj ulozi koju ima u očuvanju i razvoju SP "Vrelo Bosne", Općina Ilidža je odbila saradnju tokom izrade ovog dokumenta i nije ustupila neophodne podatke koje je potraživao najprije Konsultant, a zatim i MPUGiZO KS.
Kada se radi o površini SP "Vrelo Bosne", postoje neslaganja između podataka navedenih u Zakonu o proglašenju SP "Vrelo Bosne" i podataka predstavljenih u Izmjenama i dopunama prostornog plana KS za period 2003.-2023. Naime, u Zakonu je navedena površina od 603 ha i isti podatak će se koristiti u ovom dokumentu, dok je u Izmjenama i dopunama prostornog plana KS navedena površina od 631 ha. Razlog tome je što su Izmjene i dopune donesene 2017. godine, a Zakon o proglašenju SP Vrela Bosne je donesen iste godine kada i Prostorni plan KS za period 2003.-2023. odnosno 2006. godine. Usklađivanje Zakona sa Prostornim planom, moguće je izvršiti izmjenom Zakona o proglašenju SP Vrela Bosne. Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo je 2010. godine utvrdila Prečišćeni tekst Zakona o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Dosadašnji period upravljanja SP "Vrelo Bosne" i Analiza upravljanja koju je pripremio PMF iz 2016. ukazuje na potrebu redefiniranja granica i mjera zaštite unutar SP "Vrelo Bosne". Provedena analiza stanja i preispitivanja kategorije zaštićenih područja u KS (PMF, 2016) je pokazala da je predložena kategorija zaštite područja kao spomenik prirode adekvatna i da je zaštita područja spriječila daljnju degradaciju prostora, koja bi bila uzrokovana pritiscima konverzije staništa i drugim pritiscima. Kako je utvrđeno, potrebno je revidirati granice zaštitnih zona unutar spomenika prirode i povećati obuhvat područja pogotovo u prostoru planine Igman, kako bi se cjelovito zaštitili prirodni procesi, koji utiču na prostor SP "Vrelo Bosne". Predložene promjene se mogu napraviti samo izmjenom Zakona o proglašenju SP "Vrelo Bosne". U ovom PU ukazuje se da bi izmjenu bilo potrebno napraviti u periodu važenja ovog Plana odnosno 2020. - 2030.
Kao što je već spomenuto u prethodnom poglavlju, prostor Vrela Bosne od davnina je bio korišten od strane različitih korisnika i interesnih skupina. Za potrebe predmetnog PU, Konsultant je izvršio identifikaciju korisnika prostora SP "Vrelo Bosne" i postojećeg korištenja zaštićenog područja.
U obuhvatu zaštićenog područja nalazi se Stojčevac, koje je u prijeratnom periodu bilo jedno od izletišta u Sarajevu. Danas je ovaj lokalitet značajno zapostavljen, usljed neriješenih imovinsko-pravnih pitanja koja su se pojavila raspadom bivše države. Iako bi trebalo biti u vlasništvu nadležnih institucija na državnom nivou, zbog nepostojanja zakona o državnoj imovini na nivou BiH, pravni status Stojčevca je i dalje nedefinisan. Na snazi je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji će važiti sve do donošenja zakona o državnoj imovini. Prethodno navedeno implicira da područje Stojčevca nije u vlasništvu KJUzZPP KS, ali upravljanje usmjereno na zaštitu i očuvanje prirodnih i drugih vrijednosti je u svojstvu KJUzZPP KS kao Upravljača.
Jedan od primarnih izazova za upravljanje SP "Vrelo Bosne" koji ima veliki uticaj na pojavu dodatnih izazova u prostoru jeste nedostatak jednog od ključnih dokumenata za upravljanje i ostvarivanje ciljeva zaštićenog područja, a radi se o Prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO) SP "Vrelo Bosne". Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. S druge strane, u oblasti zaštite vodnih resursa, veliki izazov predstavlja izostanak donošenja nove Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju, koja treba biti u skladu sa važećim pravilnikom na federalnom nivou. Na snazi je Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine. Kao posljedica neusklađenosti propisa, postoje različite mjere za zaštitu istog izvorišta. Primjer toga je neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda u naseljima koja ulaze u obuhvat SP "Vrelo Bosne", pri čemu je pravilnikom na federalnom nivou dozvoljena izgradnja kanalizacione infrastrukture u prvoj vodozaštitnoj zoni, dok Odlukom o zaštiti izvorišta nije dozvoljena izgradnja kanalizacione infrastrukture na cijelom području gdje je kanalizacija neophodna kako bi se zaštitili resursi podzemne vode. Istovremeno, evidencija o načinu odvodnje otpadnih voda svih objekata u SP "Vrelo Bosne" ne postoji, nije poznato koji objekti su spojeni na postojeću kanalizacionu mrežu, koliko objekata ima instaliranu septičku jamu, da li se iste redovno prazne i sl. Ministarstvo privrede KS niti KJKP ViK, kao ključne institucije za zaštitu vodnih resursa u području ne raspolažu ovim podacima. Općina Ilidža i pripadajuće mjesne zajednice (MZ Vrelo Bosne, MZ Vreoca, MZ Lužani, MZ Hrasnica II i MZ Sokolović Kolonija) potencijalno raspolažu katastrom septičkih jama, ali za potrebe izrade ovog dokumenta isti nije ustupljen Konsultantu. Bitno je istaknuti da je 2013. godine, pripremljen Elaborat zaštite izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje" i prijedlog Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju, koja je napravljena po standardima EU, ali usljed nedostatka političke volje u konačnici nije usvojena. Nadležnost za pripremu ove odluke ima Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. Potrebno je istaknuti, da mikrobiološka analiza vode upućuje na značajno prisustvo koliformnih bakterija u većini analiziranih uzoraka sirove vode, što ukazuje na nedostatke u zaštiti izvorišta vode za piće i zahtijeva hitne mjere za sprečavanje daljnjeg zagađivanja izvorišta. Dodatno, prethodne analize u vezi izvorišta na lokalitetu Sarajevsko polje pokazale su da je eksploatacija izvorišta na granici održivosti, pri čemu količinu zahvaćenih voda iz intergranularnog akvifera Sarajevsko polje nije moguće značajno povećati izgradnjom novih objekata jer je raspoloživost ograničena količinom koja se infiltrira iz rubnih vodotoka Željeznice i Bosne te iz zaleđa (Igman-Bjelašnica). Važno je naglasiti da ovaj dokument ne može kompenzirati sve nedostajuće propise iz oblasti zaštite voda niti riješiti brojne probleme koje nastaju kao posljedica, budući da se radi o organizacijskom i upravljačkom dokumentu koji se priprema u skladu sa zakonskim okvirom iz oblasti zaštite prirode. Akcionim planom je predloženo niz inicijativa za oblast vodnih resursa koje KJUzPPKS može podnijeti kao Upravljač SP "Vrelo Bosne", ali sama implementacija je odgovornost drugih institucija nadležnih za zaštitu i upravljanje vodnih resursa u području.
Spomenik prirode Vrelo Bosne je pod formalnom zaštitom od 2006. godine, a Upravljač ovog zaštićenog prirodnog područja je Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (KJUzZPPKS). Shodno Zakonu o proglašenju SP "Vrelo Bosne", KJKP ViK i KJUzZPPKS dužni su upravljati područjem zajednički, uz kontinuiranu razmjenu informacija i udruživanje resursa kojima raspolažu.
- 6.
- -Edukacija zaposlenika (4 aktivnosti)
- -Razvoj strategije za komunikaciju i promociju (1 aktivnost)
- -Upravljanje područjem (7 aktivnosti)
Inicijativa za Prijedlog za zaštitu Vrela Bosne pokrenuta je 2004. godine od strane Vlade Kantona Sarajevo (KS), a proizišla je iz osnovnih potreba za očuvanjem vodnih resursa područja i prostora u cjelini te potreba šire društvene zajednice. Na osnovu ove inicijative, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo izradio je Elaborat o zaštiti prirodne i kulturne vrijednosti šireg područja Vrela Bosne. Predmetni Elaborat poslužio je kao podloga Skupštini KS da, shodno tadašnjem važećem Zakonu o zaštiti prirode FBiH (Sl. novine FBiH, br. 33/03), proglasi ovo područje zaštićenim te 2006. godine donese Zakon o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 6/10, - prečišćeni tekst). U avgustu 2013. godine donesen je novi Zakon o zaštiti prirode FBiH (Sl. novine FBiH, br. 66/13) kojim se u skladu sa članom 19. potvrđuje postojanje zaštićenih područja čiji su akti o proglašenju doneseni na osnovu prethodnog Zakona.
Novim Zakonom o zaštiti prirode je bila utvrđena obaveza MPUGiZO KS provođenja revizije svih do tada zaštićenih područja, uključujući i SP "Vrelo Bosne", a s ciljem utvrđivanja potrebe dalje zaštite i kategorije zaštite. Shodno tome, MPUGiZO KS je obezbijedilo projekat Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja KS - faza II (PMF, 2016), s ciljem preispitivanja i utvrđivanja kategorije zaštićenih područja i sagledavanja održivosti i adekvatnosti zadovoljenja višestrukih zahtjeva te određivanja daljih mjera zaštite i obima intervencija. Rezultati analize su ukazali na problem u zaštiti biodiverziteta, ali i u zaštiti diverziteta hidroloških vrijednosti koje su osnovni motiv za uspostavu zaštićenog područja. Predložena kategorija zaštite područja kao spomenik prirode je ocijenjena kao adekvatna budući da je zaštita područja spriječila daljnju degradaciju prostora, koja bi bila uzrokovana pritiscima konverzije staništa i drugim pritiscima. Među mjerama koje su date analiziom izdvaja se mjera usklađivanja sa Prostornim planom Kantona Sarajevo i ciljevima zaštite biološkog i hidrološkog diverziteta, čime se predlaže proširenje obuhvata zaštićenog područja na površinu od 3011,9 ha (po orografskoj vododjelnici prema vrhovima Igmana, odakle se spušta u Točilo bezistan do granice SP "Vrelo Bosne"). Na ovaj način bi se ostvarili uslovi za kontinuitet vodosnabdijevanja izvora i vrela na kontaktu Igmana i Sarajevskog polja. Predložene promjene se mogu napraviti samo izmjenom zakona. U ovom PU ukazuje se da bi izmjenu bilo potrebno napraviti u periodu 2020.-2030.
Spomenikom prirode Vrelo Bosne upravlja Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja KS (KJUzZPP KS) shodno važećoj Odluci o osnivanju Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/17), dok generalno upravljanje ovim zaštićenim područjem datira još iz 2007. godine, kada je osnovana Kantonalna javna ustanova Spomenik prirode Vrelo Bosne.
Važeći Zakon o zaštiti prirode FBiH u članu 154, određuje da se provođenje zaštite unutar zaštićenog područja ostvaruje putem donošenja ključnih dokumenata za upravljanje i ostvarivanje ciljeva budućeg zaštićenog područja i to: (a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) i (b) Plan upravljanja (PU).
PPPPO SP "Vrelo Bosne" nije izrađen do dana pripreme ovog dokumenta, a PU SP "Vrelo Bosne" (Službene novine Kantona Sarajevo", br. 25/17), pripremljen za period 2007.-2017. godine, je istekao. Prethodni PU je definisao 85 aktivnosti koje su se trebale provesti kako bi se ostvarili temeljni ciljevi upravljanja i zaštite. 2016. godine, u okviru projekta Analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja KS - faza II (PMF, 2016) utvrđen je stepen realizacije aktivnosti iz PU SP "Vrelo Bosne" za period 2007.-2017. Analizom je utvrđena veoma niska stopa provođenja planiranih aktivnosti iz prethodnog plana, a glavni razlog tome je izostanak saradnje između ključnih institucija za ovo područje: KJUzPPP KS, KJKP ViK i Općina Ilidža te nedostatak finansijskih sredstava.
Postupak izrade novog PU započeo je 2019. godine, sredstva za pripremu ovog dokumenta obezbijedilo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS (MPUGiZO KS), a Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (KZzZKHiPN) je putem javne nabavke odabrao firmu Enova d.o.o. Sarajevo za Nosioca izrade istog.
PU je dokument urađen prema odredbama propisanim u: Zakonu o zaštiti prirode FBiH, Pravilniku o sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima (Sl.novine FBiH, br. 65/06), Zakonu o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne te drugim relevantnim zakonskim dokumentima na prostoru BiH, FBiH i KS. Pored domaće legislative, Plan upravljanja je rađen prema pravilima Međunarodne unije za očuvanje/zaštitu prirode (eng. International Union for Conservation of Nature - IUCN) za kategoriju III - spomenik prirode. Dokument PU donosi Vlada KS na prijedlog MPUGiZO KS za period od 10 godina uz reviziju postignutih ciljeva PU nakon 5 godina, ukoliko se ukaže potreba za istom. Sadržaj i struktura PU su kreirani u skladu sa zahtjevima i odredbama člana 156.
Prilikom izrade PU SP "Vrelo Bosne" 2020-2030, identificirane su potrebe različitih korisnika ovog područja (interesne skupine). Plana upravljanja dužna su se pridržavati sva pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost u zaštićenom području, budući da se radi o obavezi koju propisuje Zakon o zaštiti prirode i za čije nepridržavanje su propisane sankcije. Upravljanje zaštićenim područjem provodit će se na temelju smjernica i akcionog plana predmetnog PU. Obaveze pojedinih institucija u provođenju aktivnosti PU su definirana u akcionom planu.
Sukladno članu 17. Zakona o proglašenju, izvorištima vode za piće i vodoprivrednim objektima na području SP upravlja Kantonalno javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (KJKP ViK) Sarajevo, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, koji regulišu upravljanje i zaštitu voda. KJKP ViK je dužan da upravljanje vrši u koordinaciji sa Upravljačem.
2. CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA PODRUČJEM SP "VRELO BOSNE"
2.1 Svrha, elementi, funkcija i ciljevi SP "Vrelo Bosne"
2.1.1 Prostor SP "Vrelo Bosne"
Spomenik prirode Vrelo Bosne nalazi se na području općine Ilidža i obuhvata površinu od 603 ha. Važno je naglasiti da površina SP "Vrelo Bosne" navedena u Zakonu o proglašenju SP "Vrelo Bosne" nije u skladu sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana KS za period 2003.-2023. (Sl.novine KS 22/17), u kojem je navedena površina od 631 ha, a koja odgovara stvarnoj površini trenutnog obuhvata SP "Vrelo Bosne". Razlog tome je što su Izmjene i dopune donesene 2017. godine, a Zakon o proglašenju SP Vrela Bosne je donesen iste godine kada i Prostorni plan KS za period 2003.-2023. odnosno 2006. godine. Usklađivanje Zakona sa Prostornim planom, moguće je izvršiti izmjenom Zakona o proglašenju SP Vrela Bosne. Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo je 2010. godine utvrdila Prečišćeni tekst Zakona o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne, smješten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice te se uvijek razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilidža - Vrelo Bosne - Stojčevac, jer je svojim prirodnim i kulturno - historijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo povezan.
Zakonom o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne definirane su dvije zone zaštite, na čiju podjelu su utjecale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja te stepen izmijenjenosti prostora:
- Prva zaštićena zona (nukleus) je utvrđena sa ciljem konzervacije biološke i hidrološke raznolikosti, zaštite posebnih prirodnih i kulturno-historijskih znamenitosti, te očuvanja socijalnih i edukacionih vrijednosti
- Druga zaštićena zona (pufer) utvrđena je sa ciljem očuvanja i zaštite biološke i hidrološke raznolikosti, pejzažnih kulturno-historijskih, socijalnih i edukacionih vrijednosti, kao i održivog razvoja turizma i rekreacije.
Obuhvati pripadajućih zona sa površinama, prirodnim, kulturno-historijskim i rekreativno-turističkim kapacitetima prikazani su u nastavku (tabela 1, slika Error! Reference source not found.).
Tabela 1: Tabelarni prikaz obuhvata pojedinih zona zaštite unutar SP "Vrelo Bosne"
POPIS SKRAĆENICA
|
Zona zaštite |
Obuhvat pojedinih zona |
|
Nukleus |
Nukleus zona obuhvata površinu od 54,50 ha. - Obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu |
|
Pufer |
Pufer zona obuhvata površinu od 548,50 ha. - Obuhvata prostor slivnog područje izvora u podnožju Igmana |
|
AVP Sava |
Agencija za vodno područje rijeke Save |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
DD |
Nedostatak podataka (eng. Data Deficient) |
|
EEZ |
Evropska ekonomska zajednica |
|
EN |
Evropske norme |
|
EU |
Evropska unija |
|
FBiH |
Federacija Bosna i Hercegovina |
|
FMOIT |
Federalno ministarstvo okoliša i turizma |
|
FUzGiIPP |
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove |
|
FZzA |
Federalni zavod za agropedologiju |
|
ha |
hektar |
|
HCVF |
High Coservation Value Forest (Šume visoke zaštitne vrijednosti) |
|
IUCN |
International Union for Conservation of Nature (Međunarodna unija za očuvanje prirode) |
|
JU |
Javna ustanova |
|
KEAP |
Kantonalni plan zaštite okoliša |
|
KJKP |
Kantonalno javno komunalno preduzeće |
|
KJP |
Kantonalno javno preduzeće |
|
KJUzZPP KS |
Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo |
|
KUzIP |
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove |
|
km |
kilometar |
|
KM |
konvertibilna marka |
|
KMnO4 |
Kalijev permanganat |
|
KONS BiH |
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |
|
KS |
Kanton Sarajevo |
|
KZzZKHiPN |
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo |
|
LC |
Najniži stepen zabrinutosti (eng. Least Concern) |
|
M - 17 |
Magistralna cesta |