Aktio

Općina Stari Grad - Općinsko vijeće

Odluka o uslovima držanja, registracije pasa i mačaka i postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama na području Općine Stari Grad Sarajevo

Na osnovu člana 8. stav 3. alineja 29. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) i člana 25. Statuta Općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/13), a u vezi sa Zakonom o veterinarstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Zakonom o veterinarstvu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00), Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 25/09), Pravilnikom o držanju opasnih životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), Pravilnikom o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), Pravilnikom o identificiranju i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 96/16), Zakonom o komunalnim djelatnostima ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/16), Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo, na sjednici 26.12.2018. godine, donijelo je

ODLUKU
O USLOVIMA DRŽANJA, REGISTRACIJE PASA I MAČAKA I POSTUPANJA SA NAPUŠTENIM I IZGUBLJENIM ŽIVOTINJAMA NA PODRUČJU OPĆINE STARI GRAD SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

U cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja i zaštite zdravlja i bezbjednosti građana, ovom Odlukom propisuje se broj pasa i mačaka koje mogu držati fizička i pravna lica, način i uslovi držanja pasa i mačaka, način popisa, registracije i označavanja pasa, te način postupanja sa neregistrovanim, napuštenim i izgubljenim životinjama na području Općine Stari Grad Sarajevo.

Član 2.

U ovoj Odluci u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem:

  • a)
    Životinja je svaka vrsta životinja koja pripada vrsti domaćih pasa i mačaka.
  • b)
    Vlasnik životinje je svako fizičko ili pravno lice, koje je kao vlasnik, korisnik ili čuvar odgovorno za život, zaštitu zdravlja i dobrobit životinje.
  • c)
    Izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila vlasnika bez njegove volje i on je traži.
  • d)
    Napuštena životinja je kućna životinja koju je vlasnik svijesno napustio.
  • e)
    Dvorište je preostali dio građevinske parcele ograđen ili neograđen, koji pripada stambenoj zgradi, odnosno porodičnoj kući ili većem broju porodičnih kuća.
  • f)
    Sklonište za životinje su prostori u kojima se smiještaju pronađene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnu brigu i moguće udomljavanje.
  • g)
    Higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih, izgubljenih i uginulih životinja.
  • h)
    Veterinarska organizacija je registrovana veterinarska ambulanta, stanica i klinika ovlaštena od strane nadležnog tijela za obavljanje veterinarske djelatnosti.
  • i)
    Identificikacija je postavljanje mikročipa na životinju radi njene identifikacije u skladu sa dobrobiti životinja.
  • j)
    Mikročip je elektronska idnetifikaciona oznaka, samoočitavajuća pasivna naprava sa radiofrekvencijom.
  • k)
    Cijepljenje i dehelmintizacija je postupak vakcinisanja životinja protiv bijesnila te tretman protiv unutrašnjih parazita.
    • 1)
      Zoohigijenski i zootehnički uslovi su uslovi smještaja, držanja i postupanja sa životinjama.

Član 3.

Odredbe ove Odluke ne odnose se na pse koje drže organi Ministarstva unutrašnjih poslova i Oružane snage BiH, kao i organizacije koje se bave deminiranjem terena, a u svom radu koriste za tu namjenu posebno obučene pse.

II - BROJ I NAČIN DRŽANJA PASA I MAČAKA

Član 4.

Na području Općine Stari Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Općina) mogu se držati psi i mačke samo pod uslovima iz ove Odluke.

Vlasnik životinje u smislu ove Odluke je svako fizičko ili pravno lice, koje je kao vlasnik, korisnik ili čuvar (u daljem tekstu: Vlasnik) odgovorno za život, zaštitu zdravlja i dobrobit životinje.

Vlasnik je dužan životinju držati u maniru dobrog domaćina pridržavajući se svih propisa iz oblasti zaštite i dobrobiti životinja, veterinarstva, zaštite okoliša, javnog reda i mira.

Član 5.

Psi i mačke se mogu držati u slijedećim prostorima:

  • -
    u stanu u stambenoj zgradi;
  • -
    u individualnom stambenom objektu, porodičnoj kući i dvorištu porodične kuće;
  • -
    u dvorištu stambene zgrade, zajedničkom dvorištu porodične kuće i zajedničkom dvorištu većeg broja porodičnih kuća u posebnom objektu (kućica ili boks), uz saglasnost svih vlasnika stanova, suvlasnika porodične kuće, odnosno svih vlasnika porodičnih kuća.
  • -
    U krugu poslovnog (industrijskog) objekta.

Član 6.

U stambenoj zgradi sa više stanova, u naselju gradskog karaktera vlasnik može držati 1 psa ili 2 mačke.

U individualnom stambenom objektu u naselju gradskog karaktera vlasnik može držati 2 psa.

U individualnom stambenom objektu, porodičnoj kući i vikend objektu u ostalim naseljima (ruralnim područjima) vlasnik može držati 3 i više pasa.

U dvorištu stambene zgrade, zajedničkom dvorištu porodične kuće i dvorištu sa većim brojem porodičnih kuća u posebnom objektu (kućica ili boks) odnosno zajedničkom dvorištu najviše 2 psa uz pismenu saglasnost svih korisnika dvorišta.

Držanje većeg broja pasa i mačaka od dozvoljenog utvrđenog u stavu l., 2., 3. i 4. ovoga člana podliježe propisima vezano za uzgoj pasa, mačaka i ostalih ljubimaca.

Član 7.

Vlasnik pse i mačke mora držati pod nadzorom i to:

  • 1.
    u stambenim zgradama u naselju - u zatvorenom kućnom prostoru (stanu),
  • 2.
    u individualnim stambenim objektima u naselju gradskog karaktera-zatvorenom kućnom prostoru ili na dovoljno dugom i bezbjednom lancu u ograđenom dvorištu,
  • 3.
    u individualnim stambenim objektima u ostalim naseljima na dovoljno dugom i bezbjednom lancu u dvorištu ili drugom određenom i ograđenom prostoru za smještaj pasa.
  • 4.
    u objektima poslovnog (industrijskog) tipa na dovoljno dugom i bezbjednom lancu, odnosno bez lanca ukoliko tehnički uslovi objekta to dozvoljavaju (odgovarajuće ograde i barijere koje spriječavaju ulaz i izlaz iz objekta).

Član 8.

Vlasnik može držati podmladak svojih životinja do 4 (četiri) mjeseca starosti, u skladu sa odredbama iz člana 4. stav 3 ove Odluke.

Član 9.

U sustanarskom dijelu stana vlasnik može držati pse i mačke samo uz pismenu saglasnost drugih sustanara, izuzev ako se radi o držanju pasa - vodiča slijepih i slabovidnih lica.

Član 10.

Vlasnik je dužan životinje njegovati, s njima dobro postupati, osigurati optimalne zoohigijenske i zootehničke uslove u prostoru ili objektu u kojem borave (hrana i dovoljno svježe vode), te obezbijediti adekvatnu terapiju u slučaju bolesti.

U slučaju odsutnosti duže od 24 sata vlasnik je dužan osigurati nadzor i brigu punoljetne osobe za svoju(e) životinju(e) u skladu sa njenim (njihovim) potrebama.

Član 11.

Vlasnik je dužan brinuti da životinja čestim oglašavanjem ili na drugi način ne ometa kućni red i mir, kao i mir obližnjih stanara, odnosno dužan je obezbijediti uslove da pas ili mačka svojim ponašanjem ne ugrožava mir i sigurnost ostalih stanara (građana).

Dužan je odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječio daljnje uznemiravanje, odnosno dužan je ukloniti ili izmjestiti psa odnosno mačku.

Član 12.

Agresivni i nasrtljivi psi moraju se držati pod posebnim nadzorom tako da ne ugrožavaju sigurnost ljudi, drugih životinja i imovine. Držanje i izvođenje opasnih pasa mora biti u skladu sa članovima 4. i 5. Pravilnika o držanju opasnih životinja, "Službeni glasnik BiH", broj 27/10.

Član 13.

Zabranjeno je držati pse na okućnici porodične kuće, vrtu i sličnom zemljištu na dijelu dvorišta okrenutom prema ulici odnosno istog je dozvoljeno držati na lancu ili u ograđenom dijelu dvorišta/prostoru koji nije okrenut prema ulici tako da ga pas ne može napustiti.

Vlasnik koji drži psa na lancu u dvorištu, u zatvorenom dvorištu ili drugom određenom prostoru za smještaj pasa, dužan je na ulazu u dvorište, odnosno u drugi određeni prostor za smještaj pasa, na vidno mjesto postaviti oznaku koja upozorava na prisustvo psa, (npr. "Čuvaj se psa Opasan pas" i sl.).

Vlasnik ne smije vezati psa na lanac koji je kraći od 3 metra, a pri određivanju dužine lanca koristi se dužina pogodnija za životinju.

Pas koji se drži u ograđenom prostoru ili drugom zemljištu ne mora biti vezan ukoliko ograda visinom i čvrstoćom osigurava sigurnost prolaznika i susjeda.

Član 14.

Držanje životinja u zajedničkim prostorijama u stambenoj zgradi (stubišta, ulazi, prostorije za smeće i podrumske prostorije, terase i dr.) moguće je jedino uz predthodno pribavljenu saglasnost etažnih vlasnika stambene zgrade. Održavanje i čišćenje tih prostorija zajednički utvrđuju predstavnik etažnih vlasnika i upravitelj zgrade.

Član 15.

U naseljenim područjima Općine vlasnik može psa voditi po ulici i drugim javnim površinama na kratkom povodniku koji odgovara veličini i snazi psa (maksimalno do 2 m), tako da ne ugrožava ličnu sigurnost ljudi i samih životinja, uz obavezno posjedovanje zaštitne korpe.

Izuzetno od prethodnog stava vlasnici pasa patuljastog rasta ili štenadi do tri mjeseca starosti mogu te pse voditi po ulici i drugim javnim površinama bez zaštitne korpe na njušci.

Bez povodnika i zaštitne korpe na njušci mogu se kretati lovački psi, za vrijeme lova i ovčarski psi, kada se nalaze uz stado.

Član 16.

Vlasnici mogu pse puštati da se slobodno kreću ali sa zaštitnom korpom na njušci samo na određenim javnim površinama i u određenom periodu.

Izuzetno od prethodnog stava, opasni i agresivni psi mogu se uvoditi na zelene površine iz prethodnog stava, na kratkom povodniku i sa zaštitnom korpom na njušci.

Nadležna služba može rješenjem odrediti vremenski period i javne površine na kojima je dozvoljeno odnosno zabranjeno slobodno kretanje pasa.

Član 17.

Zabranjeno je uvođenje pasa u predškolska i školska dvorišta, dječja i sportska igrališta, groblja, spomen područja, sportske objekte, na javne skupove, javna kupališta, na sajmove i izložbe, kao i na druga javna mjesta na kojima se održavaju manifestacije različitog tipa, izuzev ako se radi o psu vodiču slijepih lica.

Izričito se zabranjuje puštanje pasa u predškolska i školska dvorišta, kao i na zelene površine koje se nalaze u neposrednoj blizini pomenutih.

Član 18.

Vlasnik je dužan odmah očistiti dio zajedničkih prostorija u stambenoj zgradi, odnosno dio ulice i druge javne površine, kao i imovinu građana koju je onečistila njegova životinja.

Član 19.

Ukoliko pas ošteti nečiju imovinu, vlasnik je odgovoran za i nastalu štetu, isto tako dužan je i odgovoran izvršiti popravku ili nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom fizičkom ili pravnom licu.

Član 20.

Ukoliko pas ozlijedi neko lice, vlasnik je dužan o tome odmah obavijestiti organ uprave nadležan za poslove veterinarske inspekcije i po nalogu tog organa dovesti životinju na pregled u nadležnu veterinarsku organizaciju.

Ako za to postoji potreba, vlasnik je dužan obezbijediti transport ozlijeđenog do najbliže zdravstvene ustanove.

Član 21.

Vlasnik je dužan kontrolisati razmnožavanje životinja, odnosno držati pod svojim nadzorom, a shodno tome snosi odgovornost i za sve potomke svojih životinja.

Način kontrole razmnožavanja mogu biti:

  • -
    Preventivno djelovanje (sterilizacija i kastracija životinja)
  • -
    Kontrola kretanja u vrijeme tjeranja ženki
  • -
    Upotreba veterinarskih sredstava

Zabranjeno je stalno puštanje životinja u okolinu kao i privremeno puštanje u okolinu u toku sezone parenja.

Član 22.

Zabranjuje se provjeravati oštrinu psa na drugom psu ili životinji. Zabranjuje se huškati psa na čovjeka i ometati kretanje i sigurnosti ljudi na javnim površinama i u zajedničkim prostorijama.

III - POPIS, OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA ŽIVOTINJA

Član 23.

Svi vlasnici pasa na području Općine dužni su izvršiti trajno označavanje životinja pomoću mikročipa u skladu sa Pravilnikom o identificiranju i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica u Bosni i Hercegovini "Službeni glasnik BiH", broj 96/16.

Vlasnici pasa dužni su registrovati i mikročipirati sve pse starije od tri mjeseca, odnosno najkasnije 7 (sedam) dana od sticanja vlasništva.

Vlasnik koji je nabavio ili prodao (poklonio) psa, dužan je o tome u roku od 7 (sedam) dana obavijestiti nadležnu veterinarsku organizaciju koja vodi upisnik (registar) pasa.

U slučaju uginuća psa u roku od 7 dana vlasnik je dužan nadležnoj veterinarskoj organizaciji koja vodi upisnik (registar) pasa prijaviti uginuće psa radi utvrđivanja uzroka uginuća i ažuriranja baze podataka o registraciji i životinja.

Mačke se mogu identifikovati i evidentirati na zahtjev vlasnika, a u skladu sa pravilnikom pomenutim u stavu 1 ovoga člana.

Član 24.

U svrhu što efikasnijeg identificiranja i registriranja pasa na području Općine veterinarska organizacija će ažurirati sve dosadašnje evidencije o istim od postojećih veterinarskih organizacija (privatnog i javnog sektora) koje su do sada vodile evidenciju za područje Općine.

Troškove registracije pasa snosi vlasnik.

Član 25.

Zakonska obaveza za sve vlasnike pasa je godišnje preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila i dehelmintizacija pasa za sve pse starije od 3 (tri) mjeseca kao i za one pse koji u toku godine nisu cijepljeni.

Preventivno cijepljenje pasa protiv bjesnila i dehelmintiza- ciju vrši nadležna veterinarska organizacija, a na osnovu podataka iz registra pasa.

Troškove preventivnog cijepljenja protiv bjesnila i dehelmintizacije snosi vlasnik, izuzev ukoliko se ne radi o kampanji masovne vakcinacije finansiranoj od strane organizacije ili udruženja koja se bave zaštitom zdravlja životinja.

Mačke se mogu cijepiti protiv bjesnila na zahtjev vlasnika, ali ne podliježu zakonskoj obavezi cijepljenja, osim ako ne napuštaju granice BiH.

Član 26.

Vlasnik psa dužan je Higijenskom servisu prijaviti gubitak ili bijeg psa najkasnije u roku od 3 (tri) dana od dana gubitka ili bijega psa, uz dostavu dokaza o vlasništvu psa (knjižice izdata od strane veterinarske organizacije ili rodovnik izdat od Kinološkog saveza BiH).

Član 27.

Ukoliko vlasnik psa ili mačke sumnja da je životinja uginula od neke zarazne bolesti ili od trovanja, dužan je uginuće što prije prijaviti nadležnoj veterinarskoj organizaciji.

Troškove naknade za veterinarsko-zdravstveni nadzor (pregled), cijepljenje i druge zdravstvene mjere provedene od strane veterinarske organizacije snosi vlasnik životinje.

IV - NAČIN POSTUPANJA SA IZGUBLJENIM I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Član 28.

Izgubljene pse, napuštene pse skupljaju ovlaštena lica Higijenskog servisa sa kojim Općina ima sklopljen ugovor. U izuzetnim prilikama navedene poslove mogu obavljati i druga fizička i pravna lica, odnosno udruženja koja su registrirana za tu djelatnost i koja posjeduju adekvatnu opremu i stručni kadar.

Higijenski servis mora ispunjavati sve uslove propisane Pravilnikom o osnivanju i uslovima koje moraju ispunjavati higijenski servisi i skloništa za životinje, ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10). Higijenski servis zbrinjavat će životinje u skladu sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 25/09) i Zakonom o veterinarstvu u BiH, ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02) te podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovih zakona.

Lice koje nađe napuštenu ili izgubljenu životinju dužan je o nalasku obavijestiti Higijenski servis i ukoliko je u mogućnosti pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja vlasniku ili do smještanja u Higijenski servis.

Član 29.

Troškove zbrinjavanja životinja od strane Higijenskog servisa snosi vlasnik, a ako se isti ne utvrdi, troškovi zbrinjavanja obezbjeđuju se iz budžetskih sredstava i drugih zakonom propisanih vidova finansiranja, osim ukoliko se vlasnik naknadno ne utvrdi.

Član 30.

Vlasnik koji iz bilo kojeg razloga nije u mogućnosti nastaviti brigu o svom ljubimcu (psu ili mački) istog treba predati Higijenskom servisu ili udruženju koje se bavi zaštitom životinja, radi daljeg zbrinjavanja.

Član 31.

Zabranjeno je napuštanje psa ili mačke, odnosno njihovo puštanje u okolinu (trajno ili privremeno) bez nadzora vlasnika.

Zabranjeno je dovođenje i napuštanje pasa i mačaka na područje Općine s područja drugih općina ili drugih kantona.

Član 32.

Općina će u skladu sa važećim propisima koji tetiraju oblast zaštite i dobrobiti životinja, poticati razvoj svijesti svojih građana o značaju pružanja zaštite i dobrobiti životinja.

V - NADZOR

Član 33.

Nadzor nad provedbom odredbi iz ove Odluke obavlja općinski komunalni inspektor i kantonalni veterinarski inspektor.

Općinski komunalni inspektor u skladu sa svojim ovlastima vrši nadzor i poduzima radnje pri provođenju odredbi iz člana 5., 7., 8., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 28. i 29.

Kantonalni veterinarski inspektor u skladu sa svojim ovlastima vrši nadzor u slučajevima kršenja odredbi ove Odluke iz člana 6., 9., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27.

U slučaju da prilikom vršenja inspekcijskog nadzora općinski komunalni ili kantonalni veterinarski inspektor ustanovi da fizičko ili pravno lice krši odredbe ove Odluke, isti ima pravo da legitimiše lice radi postupanja u skladu sa istom.

Ukoliko općinski komunalni ili kantonalni veterinarski inspektor u svom radu naiđe na otpor ili na bilo koji način bude spriječen u izvršavanju posla, može zatražiti pomoć službenika nadležne policijske uprave.

Policijski službenici također su, u granicama svojih ovlasti, na zahtjev nadležne komunalne ili veterinarske inspekcije, dužni osigurati pomoć pri provođenju inpekcijskog nadzora postupanja.

Zahtjev za zabranu držanja životinja mogu podnijeti građani, skupovi stanara, kućni savjeti, veterinarski i komunalni inspektor, radnici nadležnog organa unutrašnjih poslova, društvo za zaštitu životinja i udruženja građana.

Član 34.

Prilikom vršenja nadzora nad poštivanjem odredbi ove odluke nadležni inspektori imaju slijedeća prava i obaveze:

  • -
    da narede izvršenje obaveza utvrđenih ovom odlukom i preduzimaju preventivne, korektivne i represivne mjere i radnje izdavanjem usmenih ili pisanih naređenja ili upozorenja na licu mjesta ili naknadno po saznanju za počinjenu nepravilnost ili prekršaj;
  • -
    da donose rješenja u pisanoj formi radi otklanjanja nepravilnosti u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH i Zakonom o upravnom postupku;
  • -
    na licu mjesta izreknu novčanu kaznu prekršajnim nalogom;
  • -
    podnesu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
  • -
    podnesu krivičnu prijavu, ukoliko je određeno postupanje predviđeno kao krivično djelo posebnim zakonom;
  • -
    da preduzimaju i druge mjere za koje su ovlašteni posebnim propisima.

Protiv rješenja nadležnog inspektora donesenog u pisanoj formi može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana prijema rješenja.

Žalba izjavljena na rješenje nadležnog inspektora podnosi se Drugostepenoj komisiji za žalbe koju formira i imenuje Općinsko vijeće, a ista ne odlaže izvršenje rješenja.

VI - KAZNENE ODREDBE

Član 35.

Novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 KM kaznit će se fizičko lice ako postupa suprotno odredbama člana 4. (stav 3.), 6., 7., 8., 9., 11., 13., 14., 15. (stav 1.), 18., 23. (st.1., 2., 3., 4.), 26., 27. i 30. ove Odluke.

Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit će se fizičko lice ako postupa suprotno odredbama člana 10., 12., 16. (stav 1.), 17., 19., 20., 21., 22., 25. (stav 1.) i 31. ove Odluke.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit će se pravno lice ako postupa suprotno odredbama člana 4. (stav 3.), 7., 10., 11., 13., 14., 15. (stav 1.), 23. (st.1., 2., 3., 4.), 27. i 30. ove Odluke.

Novčanom kaznom od 1.500,00 do 4.000,00 KM kaznit će se pravno lice ako postupa suprotno odredbama člana 12., 16., 17., 19., 20., 21., 22, 25. (stav 1.), 26. i 31. ove Odluke.

VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o uslovima držanja, popisa, registracije i uništavanja pasa i mačaka na području Općine Stari Grad Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04).

Član 37.

Vlasnici životinja, dužni su da njihovo držanje usklade u roku od 60 dana od dana primjene ove Odluke.

Član 38.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 02-49-429/18
26. decembra 2018. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Stari Grad Sarajevo
Dr. sci. Jusuf Pušina, s. r.