Aktio

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti

Pravilnik o sadržaju, obimu i metodologiji procjene rizika za ograničenu upotrebu genetski modificiranih organizama u kontroliranim zatvorenim sistemima

Na osnovu člana 3. stav (2) tačka a) i člana 10. stav (4) Zakona o genetički modificiranim organizmima ("Službeni glasnik BiH", br. 23/09), Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke donosi

PRAVILNIK
O SADRŽAJU, OBIMU I METODOLOGIJI PROCJENE RIZIKA ZA OGRANIČENU UPOTREBU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA U KONTROLIRANIM ZATVORENIM SISTEMIMA

I. OSNOVNA ODREDBA

Član 1.

(1) Ovim pravilnikom propisuje se postupak za uvrštavanje ograničene upotrebe genetički modificiranih organizama (u daljem tekstu GMO) u grupe, razrađuje se primjena odredbi Zakona o genetički modificiranim organizmima ("Službeni glasnik BiH", br: 23/09, u daljem tekstu: Zakon) i propisuje se cilj, sadržaj, opseg i metodologija izrade procjene rizika za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost pri ograničenoj upotrebi GMO.

(2) Procjena rizika za ograničenu upotrebu GMO (u daljem tekstu: procjena rizika) sastavni je dio prijave za ograničenu upotrebu GMO te se izrađuje prije podnošenja prijave za ograničenu upotrebu GMO u svrhu ograničene upotrebe GMO u kontroliranom zatvorenom sistemu.

(3) Procjena rizika izrađuje se na obrascu za procjenu rizika koji je Prilog 2 i sastavni dio ovog pravilnika.

(4) Podnosilac prijave dužan je voditi evidenciju procjena rizika i čuvati izrađene procjene rizika najmanje pet godina nakon završetka ograničene upotrebe GMO.

(5) Osoba odgovorna za ograničenu upotrebu GMO obavezna je podatke iz evidencije iz prethodnog stava dati na uvid zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama, državnim ili drugim tijelima na njihov zahtjev, osim u slučajevima propisanim zakonom, drugim propisom ili općim aktom korisnika donesenim u skladu sa zakonom ili drugim propisom.

II. OBIM I METODOLOGIJA IZRADE PROCJENE RIZIKA

Član 2.

Cilj izrade procjene rizika je identificirati i procijeniti moguće štetne učinke izlaganja GMO ima, direktne ili indirektne, neposredne ili odgođene, kombinirane, kumulativne ili dugoročne, na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost.

Član 3.

(1) Procjena rizika izrađuje se na naučno osnovan i transparentan način, na osnovu tehničkih, naučnih i stručnih podataka, pri čemu se mogu uzeti u obzir i stručne preporuke mjerodavnih međunarodnih i nacionalnih organizacija kao što su Institut za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju, Federalni zavod za poljoprivredu, Federalni agromediteranski zavod, Veterinarski institut, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i druge stručne i naučne institucije koje se bave navedenom problematikom u oblasti GMO.

(2) Pri izradi procjene rizika, nedostatak naučnih spoznaja i naučnog konsenzusa ne treba nužno tumačiti kao pokazatelj određene grupe rizika, nepostojanja rizika ili prihvatljivog rizika. U nedostatku pouzdanih pokazatelja, prilikom izrade procjene rizika primijenjuju se kriteriji više grupe rizika.

(3) Pri izradi procjene rizika neophodno je prepoznati sve karakteristike GMO koje su povezane s genetskom modifikacijom i koje mogu štetno uticati na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost.

(4) Ako postanu dostupni novi podaci koji značajno mijenjaju spoznaje o GMO i njegovim učincima na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost, procjena rizika ponovno se izrađuje radi utvrđivanja promjene rizika te, u skladu s tim, potrebe za izmjenom praćenja i/ili upravljanja rizikom.

Član 4.

(1) Pri izradi procjene rizika uzimaju se u obzir sve relevantne tehničke i naučne pojedinosti, a posebno:

  • a)
    usporedba svojstava GMO sa svojstvima nemodificiranog organizma koji se koristi u sličnim uslovima
  • b)
    svojstva organizma primaoca i ishodnog organizma
  • c)
    svojstva i priroda genetičke modifikacije, kao i podatke o vektoru i organizmu davaocu
  • d)
    opseg i način rada u uslovima ograničene upotrebe
  • e)
    svojstva GMO koja su povezana s genetskom modifikacijom i koja mogu biti potencijalno štetna za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost.

(2) Prilikom izrade procjene rizika za ograničenu upotrebu GMO u grupi rizika 1 mora se uzeti u obzir da GMO ne bi smio dovesti do pojave bolesti ili oštećenja zdravlja ljudi, životinja i biljaka te da ne bi smio povećati toksičnost niti izazvati pojavu alergijskih reakcija.

(3) GMO koji će se uvrstiti u 1. grupu rizika ne bi smio sadržavati pomoćne biološke agense kao što su aktivni ili latenti mikroorganizmi koji bi mogli izazvati opasnost za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost.

III. SADRŽAJ PROCJENE RIZIKA

Član 5.

(1) Pri donošenju zaključaka za procjenu rizika za ograničenu upotrebu GMO-a potrebno je opisati karakteristike GMO-a koje mogu biti potencijalno štetne za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost te opisati potencijalno štetne uticaje za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost, a koji se mogu pojaviti direktnim ili indirektnim mehanizmima, i to:

  • a)
    širenjem GMO u okoliš
  • b)
    horizontalnim prijenosom genetičkog materijala
  • c)
    fenotipskom i/ili genetičkom nestabilnošću
  • d)
    međudjelovanjem s drugim organizmima.

(2) Pri opisu karakteristika GMO koje mogu biti potencijalno štetne za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost uzima se u obzir uticaj GMO:

  • a)
    u nastanku ljudskih zaraznih bolesti, alergijskih simptoma i toksičnih uticaja
  • b)
    u nastanku bolesti životinja i biljaka uključujući i njihove toksične i alergijske simptome
  • c)
    na promjene u svojstvima patogena koje mogu pospješiti širenje zaraznih bolesti ili stvaranje novih žarišta bolesti ili vektora prenosioca
  • d)
    na smanjenje učinkovitosti profilaktičkih ili terapeutičkih mjera koje se primijenjuju u medicini ili veterini, kao i pri uzgoju i zaštiti bilja, izazvanih, između ostalog, prijenosom gena koji nose otpornost na antibiotike koji se primijenjuju u terapiji ljudi i životinja
  • e)
    na nastanak štetnih promjena na kruženje biogenih elemenata u okolišu

(3) Pri opisu potencijalno štetnih uticaja ograničene upotrebe GMO-a na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost uzima se u obzir:

  • a)
    vjerovatnost da će GMO postati trajna i invazivna vrsta u prirodnom okolišu ili da će započeti nove procese koji će narušiti postojeće procese koji su u stanju ravnoteže
  • b)
    nivo kompetitivnosti GMO s obzirom na nemodificirani organizam primalac ili organizam davalac i vjerovatnost pojavljivanja u okolišu
  • c)
    potencijal za prijenos gena u druge vrste te promjene u kompetitivnosti tih vrsta
  • d)
    očekivani uticaj na potencijalne ciljne organizme u okolišu
  • e)
    promjene u kompetitivnosti s obzirom na: a) domaćina, b) simbionte, c) predatore, d) parazite i e) patogene
  • f)
    očekivane učinke na okoliš izazvane interakcijama GMO s ostalim organizmima
  • g)
    moguće uticaje na zdravlje ljudi i životinja izazvane interakcijama GMO s osobama u neposrednom kontaktu ili njihovoj blizini
  • h)
    moguće uticaje na zdravlje životinja koje se koriste u prehrambenoj industriji
  • i)
    moguće uticaje specifičnih tehnika korištenih pri upotrebi i radu s GMO
  • j)
    ostale značajne uticaje na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost

(4) Pri opisu potencijalno štetnih uticaja ograničene upotrebe GMO na zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost iz stava 3. ovog člana izrađuje se procjena opsega i rezultata potencijalnih štetnih uticaja te se predlažu mjere za učinkovito suzbijanje štetnih uticaja kao i tehnike za provjeru, identifikaciju i nadzor GMO.

(5) U procjeni rizika utvrđuju se mjere za postupanje s otpadom i otpadnim vodama iz kontroliranog zatvorenog sistema, u skladu sa pravilnikom o mjerama sigurnosti i standardima objekata za ograničenu upotrebu genetski modificiranih organizama.

Član 6.

(1) Na osnovu cjelokupne procjene rizika i utvrđenog stepena opasnosti za zdravlje ljudi, okoliš i/ili biološku raznolikost, aktivnosti vezane uz ograničenu upotrebu GMO-a razvrstavaju se u jednu od navedenih grupa u skladu sa Zakonom o genetski modificiranim organizmima:

Grupa 1: aktivnosti bez rizika ili zanemarljivog rizika, za koje je primjeren prvi nivo kontrole za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine

Grupa 2: aktivnosti niskog rizika, za koje je primjeren drugi nivo kontrole za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine

Grupa 3: aktivnosti umjerenog rizika, za koje je primjeren treći nivo kontrole za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine

Grupa 4: aktivnosti velikog rizika za koje je primjeren četvrti nivo kontrole za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine

(2) U tabeli u Prilogu 1 popisani su prirodni biološki agensim razvrstani po grupama rizika. Pri genetskoj modifikaciji ovih uzročnika, u slučajevima u kojima zbog sigurnosnih mjera aktivnosti ograničene upotrebe GMO-a nije moguće pouzdano uvrstiti u jednu od grupa iz stava 1. ovog člana, primijenjuje se uvijek viši nivo zaštite.

IV. ZAVRŠNA ODREDBA

Član 7.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 05-35-2590-4/22
30. augusta 2022. godine
Mostar

Po ovlaštenju Vlade Federacije BiH
Premijer
Fadil Novalić, s. r.

PRILOG 1 Prirodni biološki agensi razvrstani u grupe rizika

Lista tabela:

  • 1.
    Virusi
  • 2.
    Biološki agens – bakterije
  • 3.
    Biološki agens - gljive
  • 4.
    Biološki agens - paraziti

Legenda:

** smanjeni rizik jer se ne prenosi zrakom
# osim sojeva koji se koriste u laboratorijskim testovima za ispitivanje genotoksičnosti A: moguće alergijske reakcije
D: popis izloženih radnika mora biti dostupan najmanje 10 godina nakon posljednjeg izlaganja biološkom agensu
T: proizvodnja toksina
V: dostupna učinkovita vakcina
d: preporučuje se u radu koji uključuje direktni kontakt s agensom c: samo za tipove A i B agensa

Tabela 1. Virusi

Virusi

Grupa

Napomena

Adenoviridae

2

 

Arenaviridae

 

 

LCM-Lassa-virus kompleks (arena virusi starog svijeta)

 

 

Lassa virus

4

 

Lymphocytic (sojevi)

3

 

Lymphocytic choriomeningitis virus (ostali sojevi)

2

 

Mopeia virus

2

 

Ostali LCM-Lassa kompleks virusi

2

 

Tacaribe-Virus kompleks (arena virusi novog svijeta)

 

 

Guanarito virus

4

 

Junin virus

4

 

Sabia virus

4

 

Machupo virus

4

 

Flexal virus

3

 

Ostali Tacaribe kompleks virusi

2

 

Astroviridae

2

 

Bunyaviridae

 

 

Belgrade (isto znan kao Dobrava)

3

 

Bhanja

2

 

Bunyamwera virus

2

 

Germiston

2

 

Oropouchevirus

3

 

Sin Nombre (prije Muerto Canyon)

3

 

California encefalitis virus

2

 

Hantavirusi

 

 

Hantaan (Korejska hemoralgična groznica)

3

 

Seoul virus

3

 

Puumala virus

2

 

Prospect Hill virus

2

 

Ostali hanta virusi

2

 

Nairovirusi:

 

 

Crimean-Congo hemoralgična groznica

4

 

Hazara virus

2

 

Phlebovirusii

3

 

Rift Valley fever virus

3

V

Sand fly fever virus

2

 

Toscana virus

2

 

Ostali buniavirusi za koje se zna da su patogeni

2

 

Caliciviridae

 

 

Hepatitis E virus

3(**)

 

Norwalk virus

2

 

Ostali Caliciviridae virusi

2

 

Coronaviridae

2

 

Filoviridae

 

 

Ebola virus

4

 

Marburg virus

4

 

Flaviviridae

 

 

Australija encefalitis (Murray Valley encefalitis)

3

 

Srednjoevropski virus encefalitisa prenosiv krpeljom

3(**)

V

Absettarov

3

 

Hanzalova

3

 

Hypr

3

 

Kumlinge

3

 

Dengue virus tip1-4

3

 

Hepatitis C virus

3(**)

D

Hepatitis G virus

3(**)

D

Japanski B encefalitis

3

V

Kyasanur Forest

3

V

Louping ill

3(**)