Aktio

Općina Hadžići - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju Regulacionog plana "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin"

Na osnovu čl. 38. stav (4) Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18) i čl. 14. i 24. Statuta Općine Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 15/09, 17/12, 10/13, 14/13 - Ispravka i 11/18), Općinsko vijeće Hadžići, na 28. sjednici održanoj 15.08.2019. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA "SPORTSKO-REKREACIONI CENTAR TARČIN"

Član 1.

Usvaja se Regulacioni plan "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin" (u daljem tekstu: Plan).

Član 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio sadrži:

  • -
    Tekstualno obrazloženje Plana
  • -
    Odluka o provođenju Plana
  • -
    Odluka o usvajanju Plana

Grafički dio sadrži:

  • -
    Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:

karta 1 - Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine

karta 2 - Inžinjersko-geološka karta

karta 3 - Ažurna geodetska podloga

karta 4 - Postojeće stanje

karta 5 - Posjedovno stanje

karta 6 - Planirana namjena površina

karta 7 - Odnos prema postojećem građevinskom fondu

karta 8 - Urbanističko rješenje-namjena, spratnost i razmještaj objekata

karta 9 - Prijedlog plana parcelacije

karta 10 - Mreža građevinskih i regulacionih linija

karta 11 - Analitička obrada građevinskih parcela

  • -
    Idejno rješenje saobraćaja
  • -
    Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda
  • -
    Idejno rješenje elektroenergetike i javne rasvjete
  • -
    Idejno rješenje TK mreže
  • -
    Idejno rješenje hortikulture

Član 3.

Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Hadžići i u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Član 4.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-01-2-5819/2019
15. augusta 2019. godine
Hadžići

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Hadžići
Adi Kalem, s. r.

TEKSTUALNI DIO

1 UVOD

2 OBUHVAT I POVRŠINA

3 IZVOD IZ URBANISTIČKOG PLANA

4 POSTOJEĆE STANJE

4.1. Prirodni uslovi

4.1.1. Geološke karakteristike terena

4.1.2. Geomorfološke karakteristike terena

4.1.3. Inženjerskogeološke karakteristike terena

4.1.4. Hidrogeološke karakteristike terena

4.1.5. Geotehničke karakteristike terena

4.1.6. Kategorizacija terena prema pogodnosti za građenje

4.2. Stvoreni uslovi

5 OPREMLJENOST NASELJA SAOBRAĆAJNOM I KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM

6 KONCEPT ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKOG RJEŠENJA

7 INTERVENCIJE U OKVIRU GRAĐEVINSKOG FONDA

8 URBANISTIČKO TEHNIČKI POKAZATELJI

8.1. Planirano stanje

8.2. Ukupno postojeće i planirano stanje

GRAFIČKI DIO

1 IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003-2023 1:5000

2 AŽURNA GEODETSKA KARTA 1:1000

3 INŽINJERSKO-GEOLOŠKA KARTA 1:1000

4 POSTOJEĆE STANJE - NAMJENA, SPRATNOST I KATEGORIJA OBJEKATA 1:1000

5 POSJEDOVNO STANJE 1:1000

6 PLANIRANA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

7 ODNOS PREMA POSTOJEĆEM GRAĐEVINSKOM FONDU 1:1000

8 URBANISTIČKO RJEŠENJE 1:1000

9 PRIJEDLOG PLANA PARCELACIJE 1:1000

10 PLAN REGULACIONIH I GRAĐEVINSKIH LINIJA 1:1000

11 ANALITIČKA OBRADA PARCELA SA KOORDINATAMA 1:1000

Izradi R.P. "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin" (u daljnjem tekstu Plan) je pristupljeno na inicijativu Općine Hadžići, koju je pokrenuo Načelnik Općine, a prihvatilo Općinsko vijeće (Odluka o pristupanju, "Službene novine Kantona Sarajevo", br. 15/09, 17/12, 10/13 i 14/13).

2. OBUHVAT I POVRŠINA

Granica obuhvata se nalazi na desnoj strani rijeke Bjelašnice, u centralnom dijelu naseljenog mjesta Tarčin i prostire se južno od magistralne ceste M17 (GP Bosanski Šamac - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Čapljina - GP Doljani, sekcija Sarajevo - Mostar). Sjeverna i istočna granica je omeđena ulicom 9. Brdske brigade, južna je ulica Mrđana Đoke, a zapadna granica je rijeka Bjelašnica.

Pristup terenu moguć je sa južne strane iz ulice Mrđana Đoke, koja se 390 m sjeverno i 620 m zapadno povezuje na magistralnu cestu M17.

Značajniji vodotok u području razmatranog terena je rijeka Bjelašnica koja teče pravcem jug - sjever. Nepravilnog je ocrta sa središnjim dijelom širine oko 230 m, oblika "bubrega" sa nepravilnim "špicom" na sjeverozapadnoj strani.

Tarčin i administrativno pripada Općini Hadžići.

Površina obuhvata iznosi P=3,4 ha.

3. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA

Prema "Prostornom planu Kantona Sarajevo za period od 2003 do 2023" područje obuhvata je definirano kao zona stanovanja, a prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana, isto područje je definisano kao građevinsko zemljište, u okviru kojeg treba obezbijediti sportske terene i pomoćne objekte u skladu sa potrebama i mogućnostima datog obuhvata. Posebno je potrebno voditi računa da se budući sadržaji zone sporta i rekreacije planiraju u skladu sa površinama postojećeg naselja.

Saobraćajna mreža Sportsko-rekreacionog centra se oslanja na postojeću saobraćajnicu ul. 9. Brdske Brigade, koja isti povezuje sa ul. Mrđana Đoke.

4. POSTOJEĆE STANJE

4.1. Prirodni uslovi

4.1.3. Geološka građa terena

Geološka građa istraživanog terena je vrlo jednostavna, zahvaljujući činjenici da su utvrđeni samo sedimenti kvartarnih pokrivača. U istraživanom području permski i permotrijaski sedimenti su "prekriveni" kvartarnim prašinasto-pjeskovito- šljunkovitim aluvijalnim nanosima rijeke Bjelašnice.

Aluvijalni nanosi se prostiru od površine terena do procijenjene dubine 10 -15 m.

U centralnom dijelu predmetnog terena deponiran je nasipni materijal dovezen iz iskopa sa trase autoputa Vc tokom 2011-2015 godine. Sastoji se uglavnom od drobinskog heterogenog stijenskog materijal (škriljci, lapori, krečnjaci i dr.), ali i materijala tla (šljunak, pijesak, glina) kao i građevinskog šuta deponovan unutar prostornog obuhvata Regulacionog plana SC Tarčin na oko 59% površine. Debljina deponovanog nasipnog materijala je različita, manjih debljina u južnom i istočnom obodu prostora i iznosi oko 2,00 m dok je u sjevernom i zapadnom dijelu sa debljinama oko 8,00 m. Duž internih puteva i lokalno oko objekata rasprostranjeni su antropogeni materijali putnog nasipa preovlađujuće glinovito-prašinasto-pjeskovitog i kamenito-drobinskog sastava procijenjenih debljina manje od 1,00 m.

U sastav tektonske jedinice Hadžići kojoj pripada istraživano područje ulaze škriljavi laporoviti krečnjaci permotrijasa, pješčari, laporci i krečnjaci sajskog i kampilskog potkata donjeg trijasa, zatim dolomiti i krečnjaci anizijskog kata i ladinska vulkanogeno-sedimentna formacija. Odnos sa jedinicom Bradina - Tarčin je dekolmanski.

Naravno, zbog pokrivenosti osnovnog stijenskog kompleksa, detaljniji strukturno-rupturni sklop terena nije bilo moguće odrediti.

4.1.4. Geomorfoške karakteristike terena

U orografskom pogledu šire područje Sportskog centra Tarčin pripada brdsko-dolinskom tipu reljefa sa kotama između 640 mnm u dolini Bjelašnice, do 1315 mnm na obližnjoj planini Tmor. Konkretna lokacija istražnog područja se nalazi u dolini rijeke Bjelašnice omeđena uzvišenjima sa sjeverne i zapadne strane (Tmor 1315 mnm, Tjepavice 920 mnm, Vis 905 mnm i Šiljak 779 mnm), istočne (Jabuka 685 mnm, Zalug 772 mnm i Vilovac 768 mnm) i južne strane (Kazani 762 mnm i Vilića šuma 817 mnm).

Nagib površine terena je značajan kod prostornog planiranja, građenja objekata i saobraćajnica, vodovodne i kanalizacione mreže, kao i drugih objekata.

Stepen pogodnosti terena u odnosu na nagibe površina je prikazan tabelom:

Tabela: Stepen pogodnosti u odnosu na nagibe površina terena

Stupanj pogodnosti

Nagib terena (%)

1 - 5

5 - 10

10 - 20

> 20

4.1.5. Inženjerskogeološke karakteristike terena

Inženjerskogeološke karakteristike terena sagledane su kroz geološku građu i strukturno-tektonski sklop, litološki sastav i međusobne odnose pojedinih litoloških članova, dubine zalijeganja, egzogenetske i geodinamske procese i pojave ispoljene na površini terena, naročito u pogledu stabilnosti, podložnosti daljeg razvoja i mogućem uticaju na postojeće objekte, saobraćajnice i druge infrastrukturne sadržaje.

Kvartarni površinski pokrivači prostiru se kontinualno, cijelom površinom razmatranog područja. To su materijali nastali antropogenom (tehnogenom) djelatnošću pri izgradnji objekata i puteva, deponovanjem materijala iz iskopa i donosom sedimenata vodenim tokovima i u najmanjoj mjeri prirodnim procesima raspadanja geološke osnove terena. Ovisno o genezi izdvojeni su slijedeći tipovi pokrivača:

  • -
    Vještački nasipni materijali kao nevezana tla, konstatirani su u deponovanom materijalu unutar centralnog dijela Regulacionog plana u konstrukciji puteva i oko objekata. Linijskog i lokalnog su rasprostranjenja. Nasipni deponovani materijal uglavnom se sastoji od drobinskog heterogenog stijenskog materijala iz iskopa sa autoceste Vc (škriljci, lapori i krečnjaci) i građevinskog šuta. U konstrukcijama puteva sastavljeni su od krečnjačke rizle, tucanika i pijeska sa glinom koji su u površinskom dijelu mjestimično prekriveni asfaltnim zastorom, a oko objekata, to su uglavnom iskopni, odnosno prekopni materijali izrazito heterogenog sastava od pjeskovitih glina, glinovite drobine i ulomaka osnovnih stijena.
  • -
    Antropogene tvorevine - ovu geotehničku sredinu čine ostaci obrade drveta, odnosno piljevina koja je presovana (zbijena) i djelomično karbonificirana pod djelovanjem
  • -
    humiziranog pokrivača i nasipa. Lokalnog je rasprostranjenja i prostire se unutar centralnog dijela predmetnog prostorana odnosno u dijelu ispod deponovanog nasipa. Istražnim bušotinama ovaj materijal je nabušen neposredno ispod nasipa na dubini od 2,00 m (B1) odnosno 2,80 m (B2). Debljina ovih organskih antropogenih materijala procijenjeno nisu veće od 2,00 m, pojedinačne debljine unutar bušotina su 1,60 m (B1) i 1,10 m (B2). Iako nisu ispitivani, obzirom na njihov veliki procenat organske materije kao i stišljivosti predstavlja sredinu sa lošim geomehaničkim osobinama.
  • -
    Aluvijalne naslage gornjeg rasprostranjene su cijelim pojasom Regulacionog plana, a na velikom dijelu su prekriveni vještačkim nasipnim materijalima. Izgrađuju ih prašinasto-pjeskovito-muljevite humizirane gline sa primjesama sitnozrnog šljunka, srednje do tvrde konzistencije. Unutar ovog horizonta, vertikalno i horizontalno se smjenjuju sitnozrnije i krupnozrnije frakcije sa ulošcima muljevitih, pjeskovitih i plastičnih glina. Prema rezultatima istražnih radova debljina ovog horizonta je između 0,50 i 1,00 m (DPM-1 0,60 m). Prema USC klasifikaciji sedimenti geotehničke sredine 1 pripadaju CL/CH grupama glinovitih pijesaka, odnosno pjeskovitih glina. Zahvataju površinu od oko 1,1 ha, odnosno 32% obuhvata istraživanja.

Aluvijalne naslage donjeg horizonta se nalaze ispod prethodno opisanih i imaju nešto drugačiji geološki i granulometrijski sastav. Izgrađuju ih srednje do krupnozrni šljunci i drobina u kojima se podređeno vertikalno smjenjuju nešto zaglinjeniji slojevi. U istražnim bušotinama ovaj horizont je otkriven na dubini između 0,60 i 3,90 m (DPM-1 0,60 m, B1 3,60 m, i B2 3,90 m). S obzirom da su sve bušotine završene u ovom horizontu, ne može se sa sigurnošću reći koja je je prosječna ili maksimalna debljina istih nego je to gruba procjena od oko 10 -15 m.

S obzirom da geološku osnovu istraženog terena izgrađuju čvrsta i izuzetno čvrsta nevezana i poluvezana tla, to se predmetni teren prema pogodnosti geološke građe za izgradnju može smatrati povoljnim za gradnju (u/na aluvijalnom nanosu) i uvjetno povoljnim unutar deponovanih nasipnih materijala.

4.1.6. Hidrogeološke karakteristike terena

Rečeno je da u građi terena učestvuju kvartarni sedimenti različitih genetskih tipova. Stoga su hidrogeološka svojstva litostratigrafskih jedinica predisponirana geološko-strukturno građom, litološkim sastavom i strukturom poroznosti. Za sva četiri horizonta u terenu se može reći da pripadaju propusnim tlima, a propusna tla međuzrnske poroznosti predstavljena su klasama dobropropusnih i slabovodopropusnih materijala.

Dobrovodopropusna tla: Ovoj klasi pripadaju aluvijalne šljunkovito-pjeskovite naslage geotehničke sredine 2, te vještački nasipni materijali sredine 0 i antropogeni materijali sredine 01. U funkciji su pripovršinskog vodonosnika linijskog ili lokalnog rasprostranjenja, manje-više kontinualnog rasprostra- njenja i male debljine (sredine 0 i 01) i sezonski promjenjive izdašnosti, ali periodski nagle vodozamjene. Nivoi podzemnih voda su slobodni i osciliraju u zavisnosti od padavina i proticaja u rijeci Bjelašnici.

Slabovodopropusna tla također su međuzrnske poroznosti predstavljena gornjim aluvijalnim nešto glinovitijim humizira- nim nanosom. U najvećoj mjeri sastoje od prašinasto-pjesko- vito-muljevitih humiziranih glina, glinovito-prašinastih pijesaka i podređeno primjesama šljunkovitih i drobinastih fragmenata. S obzirom na ograničeno rasprostranjenje i neveliku debljinu, u funkciji su pripovršinskih vodonosnika sezonski ograničene izdašnosti sa slobodnim nivoom podzemnih voda, koje u njima osciliraju i kroz koje se padavinske i površinske vode infiltriraju uz relativno usporenu vodozamjenu.

Unutar istraživanog terena jedini stalni površinski tok je rijeka Bjelašnica koja graniči sa zapadne strane Regulacionog plana, dok povremenih vodotoka nema.

Osnovne morfološke karakteristike doline Bjelašnice u hidrografskom i hidrološkom smislu, pored stalnosti toka karakteriziraju i sezonski promjenjivi proticaji. S obzirom na relativnu zaravnjenost dna doline i neveliki urez korita ovog vodotoka, u periodima intenzivnih i dugotrajnijih padavina pri visokim vodostajima (prema kazivanjima mještana) Bjelašnica se izliva iz korita i plavi okolne, uglavnom hipsometrijski niže dijelove. Neki od njih su i stalno zavodnjeni, odnosno zamočvareni, a koji se nalaze unutar obuhvata istraživanja.

Stalnih izvora ili vrela unutar razmatranog terena nema.

4.1.7. Stabilnost terena

Nagib površine terena je značajan kod prostornog planiranja, građenja objekata i saobraćajnica, vodovodne i kanalizacione mreže, kao i drugih objekata. Cjelokupno područje Sportskog centra Tarčin površine 3,46 ha je zaravnjeno i nagibi ne prelaze 5%, tako da pripada optimalno povoljnom terenu.

Sintezom rezultata izučavanja geomorfoloških karakteris- tika, geološkog sastava i strukturnog sklopa, inženjersko- geoloških i hidrogeoloških osobina tla i stijena, te geomehaničkih svojstava i geotehničkih uslova, utvrđeno je da su u istraživanom terenu nisu registrirani geodinamički procesi koji se manifestiraju kao aktivna i umirena klizišta, niti labilni dijelovi padina u stanju granične stabilnosti, već samo uslovno stabilni prostori.

Uvažavanjem navedenog, izvršena kategorizacija stabilnosti je slijedeća:

  • -
    Uslovno stabilan teren je predstavljen unutar cjelo- kupnog predmetnog prostora (Regulacioni plan) u kome površinu terena čini aluvijalni nanos i nasipi. Teren je ocijenjen tako iz razloga što prisutne geotehničke sredine imaju sklonost ka stišljivosti, sadrže organske materije i slabe konzistencije pod opterećenjem sklon slijeganju, uslovi izgradnje građevinskih objekata mogu se definirati tek nakon provedenih detaljnih inženjerskogeoloških i geotehničkih istraživanja. Uslovno stabilan teren zauzima površinu 3,4 ha, odnosno 100% istraživanog terena.

Izvršena kategorizacija odražava samo zatečeno stanje terena u vremenu provedenog inženjerskogeološkog kartiranja i izvođenja istražnih radova i ispitivanja (proljeće 2018), što ne znači da je trajna i definitivna, jer egzogeni geološki procesi i pojave djeluju neprekidno, uz sezonski, godišnje ili decenijski različite intenzitete i efekte. Ako se tome pridoda i antropogeno (tehnogeno) djelovanje čovjeka (pa makar i u najkonstruktivnijim namjerama u svrhu gradnji stambenih i privrednih objekata, infrastrukture itd.), česte su neželjene posljedice degradacije prostora i destabilizacije terena.

4.1.8. Kategorizacija terena prema pogodnosti za građenje

Na prostoru Regulacionog plana Sportski centar Tarčin izdvojena je jedna kategorija terena prema povoljnosti za građenje i to:

  • -
    tereni uslovno povoljni za građenje - kategorija 3

U ovu kategoriju uvršteni su uslovno stabilni zaravnjeni ili dijelovi terena u nagibu manjem od 10% koji su unutar prostornog obuhvata Regulacionog plana ukupne površine 3,4 ha ili 100% cjelokupnog terena.

Ovdje se mogu pojaviti manja ograničenja u pogledu geotehničkih uslova gradnje i urbanizacije, u prvom redu zbog nešto zastupljenijih stišljivih i organskih površinskih pokrivača, tako da temeljenje i gradnja visokih stambenih i poslovnih objekata u pravilu treba biti u geološkom supstratu (šljunkoviti aluvion). Kompleks aluvijalne podloge u svakom slučaju je povoljan za pojedinačnu izgradnju.

Temeljenje i građenje prizemnih i lakih objekata i rekreacionih sportskih terena mogli bi se izvesti i unutar sada već konsolidovanog relativno debelog deponovanog nasipnog materijala uz uslov detaljnog istraživanja i ispitivanja nasipa kao temeljnog tla.

4.2. Stvoreni uslovi

Evidentirano je 13 stambenih objekata, koji su u grafičkom dijelu Plana označeni rednim brojevima od 1 do 13. Konstatujemo da je kvalitet ovih objekata dobar. Spratnost se kreće od P+1 do P+2.

Tlocrtna površina građevinskog fonda iznosi 1 140,5 m2, a bruto građevinska površina 2 953 m2.

Baza podataka za objekte

Tabela 1 predstavlja bazu podataka za izgrađene objekte u okviru datog obuhvata, gdje su definisani sljedeći parametri:

  • -
    Redni broj objekta - od 1-13
  • -
    Spratnost
  • -
    Tlocrtna površina
  • -
    Bruto građevinska površina
  • -
    Kategorija - od I-VI (usvojena kategorizacija prema bonitetu objekta)

I - Objekti van kategorije (objekti privremenog karaktera, straćare, kuće od pletara..)

II - Objekti od slabijih materijala (objekti od ćerpiča ili naboja, ćerpiča ili opeke sa drvenom konstrukcijom i slabijom finalnom obradom)

III - Objekti od mješovitih materijala (Objekti građeni jednim dijelom od slabog materijala, a drugim dijelom od postojanog materijala)

IV - Laki montažni prizemni i jednospratni objekti (stalni objekti izgrađeni po montažnim sistemima od drveta, metala, raznih izolacionih ploča sa kvalitetnom finalnom obradom)

V - Objekti zidani od opeke ili kamena, sa drvenim ili sličnim međuspratnim konstrukcijama

VI - Zidani i skeletni objekti sa savremenim međuspratnim konstrukcijama

Svi parametri iz Tabele 1 su grafički prikazani u prilogu "Postojeće stanje-namjena, spratnost i kategorija objekata".

Redni broj objekta

Spratnost

Tlocrtna površina

BGP

Namjena

Kategorija

1

P

24

24

Poslovni

IV

2

P

54

54

Poslovni

IV

3

P+1

65

130

Stambeni

IV

4

P+1

271,5

543

Vjerski

VI

5

P

50

50

Vjerski

VI

6

P+1

116

232

Vjerski

VI

7

P+2

80

240

Stambeni

V

8

P+2

80

240

Stambeni

V

9

P+2

80

240

Stambeni

V

10

P+2

79,5

238,5

Stambeni

V

11

P+2

79

237

Stambeni

V

12

P+1

80

240

Stambeni

V

13

P+2

80

240

Stambeni

V

Tabela 1: Baza podataka za objekte

Na osnovu analize postojećeg građevinskog fonda dolazimo do zaključka da su tri objekta (ukupne tlocrtne površine 208 m2) u lošijem stanju u odnosu na ostale objekte u datom obuhvatu.

Problematika legalizacije objekata izgrađenih bez odobrenja sa inženjerskogeološkog i geotehničkog stajališta prvenstveno uključuje kategoriju stabilnosti i pogodnost terena za građenje, kao i konstruktivne karakteristike i stanje izgrađenih objekata.

U ovom elaboratu je bazom podataka obuhvaćeno 13 obje- kata koji su obrojčeni saglasno numeraciji geodetskog snimanja i tlocrtno su prikazani u karti "Postojeće stanje-namjena, spratnost i kategorija objekata".

Za pojedine kategorije terena izdvojene prema stepenu stabilnosti, pogodnosti za gradnju, geotehničkim uslovima, te stanju objekata bez odobrenja za građenje, osnovni kriteriji za legalizaciju u obuhvatu Regulacionog plana Sportski centar Tarčin, trebali bi biti:

Kategorija uslovno stabilnih, odnosno uslovno povoljnih terena za gradnju

Kod ukupno 13 objekata izgrađenih na dijelovima terena ove kategorije nije poznato da li imaju dozvole za građenje, te sa pretpostavkom da nemaju, osnovni uvjeti legalizacije su:

  • -
    izvođenje potrebnog obima geotehničkih istražnih radova i ispitivanja koja trebaju rezultirati pozitivnim detaljnim geotehničkim izvještajem;
  • -
    ukoliko se uvidom u stanje temelja, konstrukcije i eventu- alne oštećenosti objekata utvrdi postojanje deformacija (pukotina) ili oštećenja, uraditi projekte sanacije objekata, odnosno realizirati sanacije temelja, dijelova objekata i okolnih terena, te nakon tehničkog prijema radova, pristupiti postupku legalizacije (objekat 3).

Stambeni objekti rednih brojeva 7-13 se također nalaze na uslovno stabilnom terenu i zadovoljavaju geotehničke i konstruktivne kriterije, to jest, radi se o objektima nove gradnje na kojima nema vidljivih oštećenja niti deformacija, te za njih legalizacija u zatečenom stanju je izvediva. Moguće intervencije na datim objektima su moguće u pogledu finalne fasadne obrade.

Tabela 2: Postojeće stanje građevinskog fonda

5. OPREMLJENOST NASELJA SAOBRAĆAJNOM I KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM

Predmetnoj prostornoj cjelini pristupa se sa jugoistočne strane postojećom saobraćajnicom Ul. Mrđana Đoke koju treba rekonstruisati kako bi zadovoljila normative.

Duž istočne granice obuhvata prostire se saobraćajnica Ul. 9 Brdske brigade, koja je također predviđena za rekonstrukciju i koja je planirana kao sastavni dio saobraćajne mreže koja bi bila u funkciji opsluživanja novoplaniranih urbanističkih sadržaja.

Područje nudi mogućnosti za snabdijevanje obuhvata komunalnom i energetskom infrastrukturom, ali je neophodno izvršiti rekonstrukciju.

Generalno gledano, kada je odvodnja otpadnih i oborinskih voda Općine Hadžići u pitanju, treba istaknuti da je širi obuhvat neadekvatno opremljen kanalizacionom mrežom.

6. KONCEPT ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKOG RJEŠENJA

Urbanistički koncept R.P. "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin" je uslovljen prirodnim i stvorenim uslovima, obavezama preuzetim iz planova višeg reda, te ograničenjima i mogućnostima opremljenosti područja saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom. Na osnovu navedenih uslova, te uvidom i analizom šireg prostornog obuhvata urađen je osnovni koncept R.P. "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin".

Polazna tačka za definiranje Koncepta Plana za obuhvat R.P. "Sportsko-rekreacioni centar Tarčin" je utvrđivanje planiranih namjena površina.

Predloženim urbanističkim rješenjem Regulacionog plana formirano je pet prostorno funkcionalnih cjelina sa namjenama i sadržajima koji treba da zadovolje potrebe kako stanovništva iz kontaktnih zona, tako i cijele Općine Hadžići.

U okviru planiranih namjena površina, definisane su slijedeće namjene:

A) Zona sporta i rekreacije

B) Zona centralnih djelatnosti: Objekti koji su u funkciji sportsko-rekreacionih sadržaja centra

C) Saobraćajne površine

D) Zelene površine

E) Javne površine - Trgovi sa elementima urbanog mobilijara i zelenilom

A) Zona sporta i rekreacije

  • -
    Nogometni teren 95x50 m sa tribinama

Iza tribina su planirani sadržaji koji će objediniti funkcije neophodne za sportiste koji koriste teren (svlačionice, sanitarni čvorovi), kao i servis za posjetioce, tako da ovaj prostor zajedno sa tribinom čini jedan integralni objekat.

  • -
    Teniski teren 20x40 m
  • -
    Univerzalna ploha (mali nogomet, košarka i rukomet) 45x24 m
  • -
    Košarkaški tereni 16x30 m, 16x16 m
  • -
    Dječija igrališta i pješčane plohe
  • -
    Zona odmora i socijalizacije-hladnjaci

Obzirom da je regulacijom vodotoka sa priobalnim pojasom otvorena mogućnost planiranja šetnice duž same rijeke, nametala se potreba za planiranjem sadržaja uz rijeku. Shodno konfiguraciji i sastavu terena u ovom predjelu, planirano je 6 objekata pomoćnog tipa - u pitanju su manji šadrvani/hladnjaci za okupljanje.

Tabela 2: Planirani sportski tereni

B) Zona centralnih djelatnosti: Objekti koji su u funkciji sportsko-rekreacionih sadržaja centra

(1) Objekat koji će objediniti funkciju kontrole ulaza, uprave, informacija i sl.

(2) Objekat centralnih djelatnosti (okupljanje i ugostiteljstvo) koji svojim položajem pruža mogućnost boravka kako u zatvorenom, tako i u otvorenom prostoru.

Iskorišten je prirodni resurs i položaj rijeke Bjelašnice, pa je objekat planiran tako da bude orijentisan prema rijeci zbog stvaranja ugodnijeg ambijenta.

Tabela 3: Planirani objekti

C) Saobraćajne površine

  • -
    Saobraćajnice su koncipirane u skladu sa prostornim mogućnostima i postojećom kontaktnom izrađenošću. Sportsko-rekreacioni centar ima obezbijeđen kolski i pješački pristup na javnu saobraćajnu površinu, preko ulice 9. Brdske brigade do ulice Mrđana Đoke. Pješačke staze planirane su u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja, na način jednostavne dostupnosti istim.

D) Zelene površine

  • -
    Zelene površine u ovoj zoni oblikovane su u vidu manjih ili većih grupacija odabranih vrsta drveća i grmlja, skladno međusobno komponiranih kao i sa okolnim terenima i građevinskim objektima, što cjelokupnom ambijentu daje prirodnost. Posebno su planirane zelene površine kao tampon zone između saobraćajnica i sadržaja sportsko-rekrea- cionog centra.

E) Trgovi sa elementima urbanog mobilijara i zelenilom

  • -
    U okviru obuhvata sportskog centra, definisana su dva trga sa elementima urbanog mobilijara i zelenilom.

Prvi se nalazi na jugoistočnoj granici obuhvata, paralelno uz ulicu 9.Brdske brigade. Predlaže se rušenje postojećih objekata društvene infrastrukture na datoj lokaciji. U okviru trga se nalazi i autobusko stajalište, koje je potrebno integrisati sa trgom.

Drugi trg je planiran u centralnom dijelu obuhvata, koji ima funkciju uvodnog sadržaja u sportsko-rekreacioni centar. Šetnicom je podijeljen na dva dijela.

7. INTERVENCIJE U OKVIRU GRAĐEVINSKOG FONDA

Izgradnjom sportskih terena, objekata i saobraćajnica nije predviđeno rušenje nijednog postojećeg stambenog objekta. Postojeći individualni stambeni objekti, kao i objekti društvene infrastrukture (džamija sa pratećim objektima) se zadržavaju.

Uklanjanje objekata na ovom području odnosi se na male objekte društvene infrastrukture, gdje se predlaže izgradnja trga u cilju povezivanja istog sa sportsko-rekreacionom zonom.

8. URBANISTIČKO TEHNIČKI POKAZATELJI

8.3. PLANIRANO STANJE

  • -
    Ukupna površina unutar granica Plana 3,4 ha
  • -
    Ukupna tlocrtna površina terena 7 760 m2
  • -
    Ukupna tlocrtna površina objekata 615 m2
  • -
    Ukupna BGP objekata 947 m2
  • -
    Procenat izgrađenosti 22,8%
  • -
    Koeficijent izgrađenosti na ukupno posmatranom području 0,25

8.4. UKUPNO POSTOJEĆE I PLANIRANO STANJE

  • -
    Ukupna površina unutar granica Plana 3,4 ha
  • -
    Ukupna tlocrtna površina 8 375 m2
  • -
    Ukupna BGP objekata 11 660 m2
  • -
    Procenat izrađenosti 26,4%
  • -
    Koeficijent izgrađenosti na ukupno posmatranom području 0,34

GRAFIČKI DIO