Aktio

Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo

Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 66. stav (1) i (2) i člana 68. stav (1) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), a vezano za član 48. Zakona o državnoj službi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/16), član 2. Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), član 118. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), član 87. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 35/18), Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/18), Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10), Zakon o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09), a uz prethodne konsultacije i pribavljeno Mišljenje sindikata, Sekretar Uprave u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo, po ovlaštenju Direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj 01-05-225/19 od 22.07.2019. godine, donosi

PRAVILNIK
O RADNIM ODNOSIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE KANTONA SARAJEVO

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet regulisanja

Ovim Pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima, bliže se regulišu radni odnosi, radno vrijeme i odsustva državnih službenika i namještenika u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Uprava), kao i ostala prava iz radnog odnosa u Upravi, propisana zakonom, koja nisu regulisana zakonima i drugim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.

Član 2.Dostavljanje fotokopije prijava

Uprava je dužna, državnim službenicima i namještenicima, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje, odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče državnih službenika i namještenika.

II. RADNI ODNOSI

Član 3.Primjena drugih propisa

Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Upravi, koji nisu regulisani ovim pravilnikom, neposredno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike i pravilnik kojim se reguliše unutrašnja organizacija Uprave.

Član 4.Prijem, postavljenje i raspoređivanje

(1) Državni službenici i namještenici postavljaju se i raspoređuju na radna mjesta u Upravi rješenjem na neodređeno vrijeme, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(2) Radni odnos na određeno vrijeme u Upravi, može se zasnovati pod uslovima i na način propisan zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.

Član 5.Probni period

(1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u Upravi, državni službenici i namještenici prolaze period probnog rada, u skladu sa zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(2) Državnim službenicima i namještenicima, koji su za vrijeme probnog rada bili odsutni sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i si.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko su bili opravdano odsutan.

Član 6.Stručno osposobljavanje za samostalan rad

(1) Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom.

(2) Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku, a stručno osposobljavanje može trajati onoliko koliko traje pripravnički staž.

Član 7.Prekobrojnost

Direktor Uprave proglašava državne službenike i namještenike prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redosljedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radnopravnog statusa, polazeći od kriterija utvrđenih članom 25. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor).

Član 8.Pravo na uvećan staž

Profesionalnim vatrogascima i starješinama vatrogasne jedinice koji obavljaju operativne poslove vatrogastva u profesionalnim vatrogasnim jedinicama na radnim mjestima utvrđenim Odlukom Vlade Federacije BIH o utvrđivanju radnih mjesta u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici na kojima se staž računa u uvećanom trajanju i načinu uplate doprinosa za staž osiguranja u uvećanom trajanju, broj 8/11 od 23.02.2011. godine, staž osiguranja u uvećanom trajanju računa se na način što se 12 mjeseci efektivnog staža računa kao 15 mjeseci staža osiguranja.

III. RADNO VRIJEME

Član 9.Trajanje radnog vremena

(1) Puno radno vrijeme državnih službenika i namještenika Uprave je četrdesest (40) sati sedmično, raspoređeno u pet (5) radnih dana.

(2) Neradni dani su u pravilu subota, nedjelja i dani državnih praznika.

(3) Rad profesionalne vatrogasne jedinice (u daljem tekstu: PVJ) odvija se neprekidno u smjenama, koje se utvrđuju tako da ukupno radno vrijeme u toku godine u prosjeku ne bude duže od 40 sati sedmično, s tim da jedna smjena ne može trajati duže od 12 sati, što se utvrđuje aktom o rasporedu smjena.

(4) Državni službenici i namještenici Odjeljenja za vatrogastvo rade neprekidno u četiri smjene 12/24, 12/48 i o tome se vodi knjiga evidencije o radnom vremenu po smjenama u skladu sa odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu evidencije u vatrogasnim jedinicama ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/11).

(5) Starješina PVJ donosi akt o rasporedu smjena uposlenicima iz stava (4) u skladu sa članom 70. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09).

(6) Rad u Kantonalnom operativnom centru civilne zaštite odvija se u skladu sa odredbama člana 151. stav (2) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10), neprekidno 24 sata svaki dan u godini, zbog čega se rad u istom organizuje u smjenama svakog dana (u turnusu) tako da uposlenici u Kantonalnom operativnom centru civilne zaštite rade neprekidno u četiri smjene 12/24, 12/48.

(7) Rukovodilac Kantonalnog operativnog centra civilne zaštite donosi akt o rasporedu smjena uposlenicima iz stava (6) i vodi evidenciju o radnom vremenu po smjenama.

Član 10.Pasivno dežurstvo-pripravnost za rad

(1) Pasivno dežurstvo-pripravnost putem naredbe uvodi direktor Uprave.

(2) Dodatak na plaću po osnovu vremena provedenog na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad) za državne službenike i namještenike, kojim je obaveza gašenja požara utvrđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave, iznosi 15% od satnice osnovne plaće za svaki sat pasivnog dežurstva, prema članu 112. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09).

(3) Evidenciju o vremenu pasivnog dežurstva iz stava (1) ovog člana, dužan je voditi Šef odjeljenja za vatrogastvo - komandant.

Član 11.Prekovremeni rad

(1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, državni službenici i namještenici su, na zahtjev direktora Uprave, obavezni da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), u skladu sa članom 38. Zakona o radu.

(2) Direktor Uprave donosi rješenje o prekovremenim satima za uposlenike iz stava (1) ovog člana, ukoliko je u tom mjesecu bilo ostvarenih prekovremenih sati.

IV. ODMORI I ODSUSTVA

Član 12.Odmor u toku radnog vremena

(1) Državni službenci i namještenici, koji rade u punom radnom vremenu, imaju pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2) Direktor Uprave je dužan državnim službenicima i namještenicima, na njihov zahtjev, omogućiti odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

(3) Vrijeme odmora iz stava (1) i (2) ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.

Član 13.Dnevni odmor

Državni službenici i namještenici imaju pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Član 14.Sedmični odmor

Državni službenici i namještenici imaju pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da rade na dan svog sedmičnog odmora mora im se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru sa direktorom Uprave, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

Od državnih službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju sile, vanrednog povećanja obima posla i si.

Član 15.Nemogućnost uskraćivanja odmora

Državnim službenicima i namještenicima se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor.

Član 16.Pravo na godišnji odmor

(1) Državni službenici i namještenici u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na plaćeni godišnji odmor koji se koristi prema planu korištenja godišnjih odmora za kalendarsku godinu, na osnovu kojeg se donosi rješenje o određivanju godišnjeg odmora.

(2) Državnim službenicima i namještenicima pravo iz stava (1) ovog člana se ne može uskratiti, niti im se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(3) Državni službenici i namještenici godišnji odmor mogu koristiti u jednom ili dva dijela. Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio odmora, u pravilu, je veći od drugog dijela i koristi se u godini za koju je određen, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

(4) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, direktor Uprave donosi rješenje i uručuje ga državnim službenicima i namještenicima najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 17.Dužina godišnjeg odmora

(1) Državni službenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 22, a najduže 36 radnih dana za svaku kalendarsku godinu.

(2) Namještenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najduže 36 radnih dana za svaku kalendarsku godinu.

(3) Državni službenici i namještenici, koji najmanje 30% radnog vremena rade na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najviše do 45 radnih dana, u skladu sa važećim propisima.

Član 18.Uvećanje godišnjeg odmora

Godišnji odmor iz člana 16. ovog pravilnika uvećava se prema slijedećim osnovama i mjerilima:

  • a)
    Po osnovu penzionog staža:
  • l)
    za svake tri godine jedan dan.
  • b)
    Po osnovu složenosti poslova:
    • 1)
      državnim službenicima četiri dana,
    • 2)
      namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV stručne spreme tri dana,
    • 3)
      namještenicima koji obavljaju poslove srednje školske spreme i KV stručne spreme dva dana,
    • 4)
      ostalim namještenicima jedan dan.
  • c)
    Po osnovu uvjeta rada:
    • 1)
      Rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada tri dana,
    • 2)
      rad u smjenama dva dana.
  • d)
    Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta:
    • 1)
      roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina za svako dijete jedan dan,
    • 2)
      samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina za svako dijete dva dana,
    • 3)
      samohranom roditelju ili staratelju sa hendikepiranim djetetom za svako dijete dva dana,
    • 4)
      osobi sa invaliditetom dva dana.
  • e)
    Po osnovu rezultata rada:
    • 1)
      za uspješne rezultate rada jedan dan,
    • 2)
      za izuzetne uspješne rezultate u radu dva dana.

Član 19.Trajanje godišnjeg odmora

U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika kao i druga odsustvovanja sa rada koji se državnim službenicima i namještenicima priznaju u staž osiguranja.

Član 20.Sticanje prava na godišnji odmor

(1) Državni službenici i namještenici koji se prvi put zaposle, ili koji imaju prekid rada između dva radna odnosa duži od petnaest dana, stiču pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Državni službenici i namještenici koji, u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos, nemaju navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, imaju pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

(3) U slučaju prestanka radnog odnosa, Uprava je dužna državnim službenicima i namještenicima, koji nisu iskoristili cijeli, ili dio godišnjeg odmora, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, u iznosu koji bi primili da su koristili cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor, ili njegov dio nisu iskoristili krivicom Uprave.

Član 21.Pravo na korištenje jednog dana godišnjeg odmora

Državni službenici i namještenici imaju pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sami odrede, ali su dužni o tome obavijestiti direktora Uprave, najkasnije tri dana prije korištenja.

Član 22.Privremeni prekid korištenja godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev direktora Uprave u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora. Visina tih troškova dokazuje se odgovarajućim dokazima.

(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenici i namještenici nastavljaju korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali mogu tražiti da im se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koriste u drugom periodu, o čemu direktor Uprave donosi Rješenje.

Član 23.Plaćeno odsustvo

(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u slijedećim slučajevima:

  • a)
    stupanja u brak - sedam dana,
  • b)
    rođenja djeteta - četiri dana,
  • c)
    teže bolesti ili smrt člana uže obitelji, odnosno domaćinstva - pet dana,
  • d)
    selidbe - tri dana.

(2) Ukoliko su državni službenici i namještenici u jednoj kalendarskoj godini koristili plaćeno odsustvo po nekom od osnova iz stava (1) ovog člana, imaju pravo na plaćeno odsustvo i po nekom drugom osnovu iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupno odsustvo po svim osnovima ne može preći sedam radnih dana.

(3) Članom uže obitelji u smislu stava (1) tačke c) ovog člana smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

(4) Državni službenici i namještenici imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.

Član 24.Plaćeni dopust radi zadovoljavanja vjerskih, tradicijskih ili drugih ličnih potreba

Direktor Uprave je obavezan omogućiti državnim službenicima i namještenicima dopust u trajanju od četiri dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.

Član 25.Plaćeno odsustvo za pripremanje i polaganje stručnog ispita

Državni službenici i namještenici imaju pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su državni službenici i namještenici raspoređeni.

Član 26.Plaćeno odsustvo predsjednika ili člana sindikata

Državni službenici i namještenici, koji su predsjednici ili članovi Sindikata, imaju pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima, ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.

Član 27.Neplaćeno odsustvo do 30 dana

Državnim službenicima i namještenicima se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita,
  • b)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima,
  • c)
    za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu,
  • d)
    za gradnju i popravku kuće ili stana,
  • e)
    za njegu člana obitelji,
  • f)
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.

Član 28.Neplaćeno odsustvo duže od 30 dana

Iznimno, državnim službenicima se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada duže od 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • a)
    boravak u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug državnih službenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od četiri godine,
  • b)
    školovanje koje nije obuhvaćeno organizovanim oblicima obuke koju provode organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini, a koje doprinosi ukupnom usavršavanju državnih službenika i po ovom osnovu odsustvo ne može trajati duže od dvije godine.

Član 29.Mirovanje prava i obaveza

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze državnih službenika i namještenika koja se stiču na radu, i po osnovu rada miruju.

Član 30.Odsustvo radi stručnog usavršavanja i edukacije

(1) Uprava će, u okviru svojih mogućnosti i potreba državne službe, državne službenike i namještenike uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.

(2) Državni službenici i namještenici, koji se upućuju na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe Uprave, imaju pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine.

(3) Sa državnim službenicima i namještenicima zaključuje se poseban ugovor, kojim se regulišu međusobna prava i obaveze u pogledu školovanja, a posebno obaveza da ostanu na radu u Upravi najmanje dvostruko vremena koje su proveli na školovanju, stručnom osposobljavanju ili usavršavanju, a u slučaju da tu obavezu ne ispune, dužni su da vrate troškove koje je snosila Uprava.

V. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Član 31.Osiguranje uslova za zdravlje i sigurnost

(1) Direktor Uprave je dužan osigurati nužne uslove za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.

(2) Direktor Uprave, na zahtjev Sindikata, preduzet će donošenje potrebnih mjera za zaštitu državnih službenika i namještenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.

(3) Direktor Uprave je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika, za slučajeve povrede na radu, u skladu sa zakonom.

Član 32.Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i smrti

(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim rizikom od prirodne smrti, za vrijeme trajanja radnog odnosa u Upravi.

(2) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.

(3) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom, zaključuje direktor Uprave.

Član 33.Pravo odbijanja rada

(1) Državni službenici i namještenici imaju pravo da odbiju da rade ako im neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome su dužni odmah obavijestiti direktora Uprave i nadležnu inspekciju rada.

(2) Državni službenici i namještenici, koji odbiju da rade iz razloga navedenih u prethodnom stavu, imaju pravo na naknadu plaće kao da su radili, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nisu raspoređeni na druge odgovarajuće poslove.

Član 34.Upoznavanje Uprave o bolesti ili drugoj okolnosti

(1) Prilikom zasnivanja radnog odnosa i tokom trajanja radnog odnosa, državni službenici i namještenici dužni su obavijestiti Upravu o bolesti, ili drugoj okolnosti koja ih onemogućava, ili bitno ometa u izvršavanju obaveza svog radnog mjesta, ili koja ugrožava život ili zdravlje lica s kojima dolaze u dodir u izvršavanju poslova svog radnog mjesta.

(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Uprava može uputiti državne službenike i namještenike, na ljekarski pregled, o trošku Uprave.

Član 35.Posebna zaštita žena i roditeljstva

Državni službenici i namještenici - žene, odnosno državni službenici i namještenici - očevi djeteta, državni službenici i namještenici koji su jedni od usvojilaca djeteta, ili lica kojima je, na osnovu rješenja nadležnog organa, dijete povjereno na čuvanje i odgoj, imaju pravo na posebnu zaštitu u skladu sa članom 59. do 70. Zakona o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom.

Član 36.Zaštita dostojanstva državnih službenika i namještenika

(1) Direktor Uprave dužan je, za vrijeme obavljanja poslova, štititi dostojanstvo državnih službenika i namještenika tako da im osigura uslove rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju po bilo kom osnovu, od nadređenih, saradnika i osoba sa kojima redovno dolaze u kontakt u obavljanju svojih poslova.

(2) Direktor Uprave je dužan državnim službenicima i namještenicima osigurati zaštitu od fizičkog i ne fizičkog uznemiravanja na radnom mjestu od strane jedne ili skupine osoba, kojim se oni sistematski psihički zlostavljaju i ponižavaju, s ciljem ugrožavanja njihovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacije radnih uvjeta ili profesionalnog statusa (mobing).

(3) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo državnih službenika i namještenika smatra se i namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, odbijanje saradnje prilikom obavljanja zajedničkog posla i si.

VI. ZAŠTITA PRAVA

Član 37.Dostavljanje rješenja

Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika, obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku državnim službenicima i namještenicima na koga se odnose, sa rokovima određenim zakonom.

Član 38.Otpremnina za slučaj prekobrojnosti

(1) Državni službenici i namještenici zaposleni na neodređeno vrijeme, a kojima je radni odnos u Upravi prestao uslijed prekobrojnosti, imaju pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.

(2) Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u Upravi.

Član 39.Prvenstvo pri zapošljavanju

Državni službenici i namještenici za čijim je radom prestala potreba u Upravi, imaju u roku do godine dana od prestanka radnog odnosa, prvenstvo u ponovnom primanju u radni odnos, ako se, u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova čiji je obim bio smanjen, ili ukinut, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.

Član 40.Nemogućnost prestanka radnog odnosa

Državnim službenicima i namještenicima ne može prestati radni odnos bez njihove krivice, ukoliko im nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za penziju.

Član 41.Prava lica sa promjenjenom radnom sposobnošću

Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod državnih službenika i namještenika postoji promjenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), Uprava im je dužna, u pisanoj formi ponuditi novo rješenje o rasporedu na radno mjesto za obavljanje poslova za koje su državni službenici i namještenici sposobni, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, postoji mogućnost rasporeda na druge poslove.

Član 42.Nemogućnost razrješenja

(1) Državnim službenicima i namještenicima, koji su pretrpili povredu na radu, ili su oboljeli od profesionalne bolesti, ne može se donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako su učinili teži prijestup ili težu povredu radne obaveze.

(2) U slučajevima i za vrijeme iz stava (1) ovog člana, državnim službenicima i namještenicima ne može prestati radni odnos koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako su učinili teži prijestup, ili težu povredu radne obaveze.

(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, radni odnos na određeno vrijeme ne može prijeći u radni odnos na neodređeno vrijeme.

Član 43.Pravo državnih službenika i i namještenika da se vrate na rad, nakon prestanka privremene spriječenosti za rad

(1) Državni službenici i namještenici koji su bili privremeno spriječeni za rad do šest mjeseci, a za koje, nakon liječenja i oporavka, nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar, utvrdi da su sposobni za rad, imaju pravo da se vrate na poslove na kojima su radili prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

(2) Ukoliko ne postoji mogućnost da se državni službenici ili namještenici koji su bili privremeno spriječeni za rad duže od šest mjeseci vrate na poslove na kojima su radili ili na druge odgovarajuće poslove, direktor Uprave ih može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

(3) Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava (2) ovog člana, direktor Uprave može, nakon provedenih konsultacija sa sindikatom, razriješiti državne službenike i namještenike.

(4) Državni službenici i namještenici su dužni, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad, pismenim putem, obavijestiti Upravu o privremenoj spriječenosti za rad.

Član 44.Promijenjena radna sposobnost

(1) U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnih službenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju su ostvarivali prije nastupanja navedenih okolnosti.

(2) Državnim službenicima ili namještenicima, koji rade skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvarili za puno radno vrijeme na radno mjesto na koje su raspoređeni.

Član 45.Prava članova sindikalnog odbora

Članovi sindikalnog odbora u Upravi, imaju pravo održati sindikalni sastanak jednom u mjesec dana u radno vrijeme, vodeći računa da se sastanci organizuju u vrijeme i na način koji ne remeti rad Uprave.

Član 46.Zaštita sindikalnog povjerenika

(1) Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike i namještenike.

(2) Sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, direktor Uprave, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može:

  • a)
    donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa, ili
  • b)
    na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.

Član 47.Informisanje Sindikata

Uprava, na zahtjev Sindikata, informiše Sindikat o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa, a koja se odnose naročito na:

  • a)
    kretanje i promjene u plaćama;
  • b)
    zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uslova rada;
  • c)
    druga pitanja važna za prava i interese državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa.

VII. DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA

Član 48.Dostavljanje propisa i općih akata Sindikatu

(1) Direktor Uprave dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa, dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Direktor Uprave dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje ocijeni da su osnovane.

Član 49.Saglasnost Sindikata

Direktor Uprave može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata, donijeti Rješenje o prestanku radnog odnosa, državnim službenicima i namještenicima, kod kojih postoji promjenjena radna sposobnost, ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 50.Prestanak važenja dosadašnjeg Pravilnika o radnim odnosima

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o radnim odnosima državnih službenika i namještenika u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kantona Sarajevo, broj: 22-01-02-375/13 od 25.03.2013. godine.

Član 51.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 03-34-350/19
09. septembra 2019. godine
Sarajevo

Po ovlaštenju
Sekretar Uprave

Mesud Jusufović