Program izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo 2020. - 2022. godine
Prilog 1.
PROGRAM
IZVOĐENJA OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO 2020. - 2022. godine
1. UVOD
Program izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo 2020.-2022 godine (u daljem tekstu: Program deratizacije) definira i utvrđuje sve najznačajnije elemente borbe protiv štetnih glodara kao što su: potreba suzbijanja glodara sa stanovišta zdravstvene zaštite, program i plan deratizacije, izbor rodenticida - preparata za uništavanje glodara, oblik i vrste mamaka, način kontrole glodara, način praćenja kvalitete provođenja deratizacije, uslove koje treba da zadovolji odabrani izvođač deratizacije, način evaluacije.
Deratizacija je skup mjera i postupaka koji se provode u svrhu smanjenja populacije štetnih glodara - štakora, miševa i mišolikih glodara, a obavezna preventivna sistematska deratiza- cija predstavlja opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti.
Obavezna preventivna sistematska deratizacija je skup različitih mjera koje se poduzimaju sa ciljem smanjenja popu- lacije štetnih glodara ispod praga štetnosti - smanjenjenja broja glodara na biološki održivi nivo, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara, a koji su prirodni rezervoari i prenosioci uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.
Obavezna preventivna sistematska deratizacija podrazumi- jeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodara na površinama, u prostoru i/ili objektima. Zbog toga preventivna deratizacija ima veliki epidemiološko-higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti ljudi i životinja.
Pored velikog higijensko-epidemiološkog efekta, obavez- nom preventivnom sistematskom deratizacijom se smanjuju velike štete koje glodari nanose privredi. Procijenjeno je da jedan štakor uništi i po desetak kilograma hrane u toku godine, te da je broj štakora 50 do 100% veći od broja stanovnika gradova, dok je u selima još veći. U zemljama u razvoju broj štakora je oko 5 puta veći od broja ljudi.
U lovu za hranom pacov je u stanju da savlada i najteže prepreke. Prilikom traganja za hranom i/ili vodom ili radi oštrenja i održavanja svojih karakterističnih sjekutića, tzv. glodnjaka koji trajno rastu, on uništava i predmete koji mu ne služe za ishranu (papir, tkanina, koža, guma, drvo, električni i ptt kablovi). U stanju je da pregrize aluminijsku pločicu debljine od 4 cm. Smatra se da su za veliki broj požara, za koje se nije mogao utvrditi uzrok, odgovorni bili pacovi koji su nagrizajući instalacije izazvali kratke spojeve.
Po svojim osobinama (lukavstvo, radoznalost, snalažljivost, velika moć razmnožavanja, opreznost, sposobnost adaptacije, izvanredno razvijen njuh i pokretljivost) pacov zauzima jedno od prvih mjesta među neprijateljima čovjeka. Nabrojene osobine otežavaju suzbijanje i uništavanje pacova.
Unatoč činjenici da pacovi (štakori) postoje od najstarijih vremena, borba za njihovo suzbijanje još uvijek traje. Deratizacija je, dakle, stara koliko i ljudska svijest o preživljavanju i dominaciji u prirodi.
Glodari oštećuju biljke i uskladištenu hranu biljnog porijekla, napadaju domaće životinje i uništavaju hranu animalnog porijekla.
Velike štete koje nanose glodari mogu se protumačiti njihovim visokim potencijalom razmnožavanja i stoga velikom brojnošću u povoljnim uslovima kao i velikom aktivnošću koja se uz ostalo manifestira i velikom potrebom za hranom. Velika proždrljivost glodara uzrokovana je lošim mehanizmom termoregulacije u njihovom tijelu, zbog čega su im potrebne velike količine energije, odnosno hrane. Tako npr. poljski miš svakog dana pojede više hrane nego što je težak, a poljska voluharica 100 do 350% više hrane nego je teška.
1.1.Vrste štetnih glodara zastupljene na našem području
Glodari su rašireni u cijelom svijetu. Na području Kantona Sarajevo, kao i na ostalim područjima u BiH, pa i u nama susjednim zemljama, dominiraju:
- -crni štakor (Rattus rattus)
- -sivi, smeđi ili kanalski ili štakor selac (Rattus norvegicus)
- -kućni miš (Mus musculus)
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom ove tri vrste štetočina treba svesti na biološki održivi nivo, kako ne bi mogli da dovedu do štetnih efekata, bilo direktno ili indirektno. Osnovni cilj je sprječavanje nastanka zaraznih bolesti za koja su glodari rezervoari ili prenosioci. Tu spadaju sljedeće bolesti: kuga, virusne hemoragijske groznice, hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, leptospiroza, tularemija, murini tifus, toksoplazmoza, tripanosomijaza, lišmanijaza, salmoneloza, trihineloza, bolest štakorskog ugriza - Sodoku, bjesnoća itd.
Pored uklanjanje rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom se smanjuju ili potpuno elimimišu ekonomske i privredne šteta koje nastaju uništavanjem i onečišćenjem hrane, oštećenjem kablova, namještaja, knjiga. Također, važno je pomenuti da se takođe sprječava kontaminacija površina, prostora i objekata fecesom i urinom glodara.
1.2. Karakteristike prisutnih glodara na našem području
1.2.1. SIVI PACOV (RATTUS NORVEGICUS)
Sivi pacov je izuzetno lukav glodar, inteligentan, oprezan, koji svoja legla pravi u zemlji, skladištima, na tavanima i podrumima. Posebno u jesen i zimi, seli u zgrade i kanale i tako preživljava doba sa niskim temperaturama.
Ovaj štakor koji se naziva i Selac, ima veliku pokretljivost i prisutan je u mnogim prostorima gdje žive ljudi, te na svim mogućim mjestima gdje ima hrane. Veoma je plodan i koti se 3 do 5 puta godišnje, a ponekad okoti 6 do 12 mladih.
1.2.2. CRNI PACOV (RATTUS RATTUS)
Crni pacov živi u magacinima hrane, zapuštenim dijelovima kuća, najčešće na tavanima, u toplovodima i pored kuhinja. Jede sve do čega dođe. Ima dobru reproduktivnu sposobnost, koti se 3 - 5 puta godišnje, a broj mladih varira od 5 - 10, pa se ova vrsta glodara bez preventivne deratizacije ne može staviti pod nadzor.
U nedostatku hrane prokopava i temelje kuća i naseljava se neposredno uz čovjeka. Vrlo su proždrljivi, pa jedan pacov godišnje pojede preko 12 kilograma hrane i proizvede oko 2 kg izmeta, što uz veliku štetu izaziva i zagađenje hrane i prostora.
Živi oko 18 mjeseci i za taj period može dobiti čak nekoliko stotina potomaka.
Dobro se prilagođava svim životnim prilikama, što mu omogućava preživljavanje i opstanak i u najekstremnijim uslovima. Hrani se otpacima ljudske hrane koja sadrži bjelančevine koja daje više energije. Ne boji se ljudi.
1.2.3. KUĆNI MIŠ (MUS MUSCULUS)
Kućni miš se brzo razmnožava, a godišnje ima 4 legla sa po 5 - 12 mladih koji su spolno zreli sa 2 mjeseca. Većinom naseljava tavanske prostore u kućama ili objektima kolektivnog stanovanja.
Zbog naprijed navedenog nameće se potreba redovne obavezne preventivne sistematske deratizacije bazirane na visoko standardiziranim programima i planovima izvođenja.
Potpuno biološko istrebljenje glodara je nemoguće, pa se mjere deratizacije provode stalno i trajno, kako bi se unaprijedilo zdravlje stanovništva prevenirajući zarazne bolesti uzrokovane mikroorganizmima čiji su prenosioci glodari.
1.3. Bolesti koje prenose glodari
Sve bolesti koje prenose glodari se po vrsti uzročnika mogu podijeliti na:
- -Bakterijska oboljenja - tularemija, bruceloza, tuberkuloza, leptospiroza, salmoneloza....
- -Virusna oboljenja - hemoragična groznica, bjesnilo, slinavka i šap, rikecioze......
- -Parazitarna oboljenja - trihineloza, lajšmanijaza, kokci- dioza...
- -Protozoarna oboljenja - toksoplazmoza, amebijaza, sarko- cistoza....
- -Gljivična oboljenja - različiti oblici dermatomikoza i trihofitija.......
2. MJERE ZAŠTITE I NADZOR NAD POPULACIJOM ŠTETNIH GLODARA
Obaveza provođenja preventivne sistematske deratizacije, kao opće mjere u sprječavanju pojave zaraznih bolesti, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), a obaveznu protuepide- mijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom se, u smislu ovog Programa, smatra primjena hemijskih metoda i sredstava za uništavanje štetnih glodara, koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su rezervoari i mogući izvor infekcije.
Najmasovnije prisustvo glodara je u naseljima sa većim brojem ljudi, sa razvijenom infrastrukturnom mrežom i objektima u kojima je intenzivna privredna proizvodnja i promet roba, pošto u takvim sredinama imaju dobre uslove za skloništa, ishranu i razmnožavanje.
Preventivne mjere infestacije mješovitim glodarima podra- zumijevaju postupke koji se preduzimaju u cilju sprječavanja pristupa glodara hrani i vodi. To su građevinsko-tehničke mjere kojima se onemogućava ulazak i održavanje glodara u ljudske nastambe, a podrazumijevaju ugradnju sifona i prepreka u kanalizacionom sistemu, zatvaranju svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija i slično.
Opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju privrednu djelatnost i u djelatnostima u području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne zaštite, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, sporta i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda, deponijama za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prijevoza, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima, te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Po metodi i ciljevima rada obavezna preventivna sistematska deratizacija spada u preventivnu mjeru uništavanja glodara koji prenose uzročnike zaraznih bolesti ili su njihovi rezervoari. Provođenje preventivne deratizacije svake godine na području Kantona Sarajevo ima za cilj prevenciju zaraznih bolesti koje se prenose glodarima, a time i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, očuvanje okoline i smanjenje ekonomske i drugih šteta od strane glodara.
U izboru metoda rada koriste se smjernice provođenja kontrole glodara u urbanim područjima koje su usvojene kao dio strategije za 21. vijek u razvijenim zemljama Evropske unije, te se uvođenjem ovih smjernica u Program deratizacije poboljšava kvalitet uspjeha i efikasnost deratizacije, te unaprijeđuju metode prećenja izvođenja i evaluacije.
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, te Odluka o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/13, 23/16 i 7/17) određuju izvođenje obavezne preventivne sistematske deratizacije, radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, poboljšanja općih higijenskih uslova za život, zaštite čovjekove sredine i smanjenja ekonomskih šteta koje uzrokuju glodari.
Programom deratizacije utvrđuju se još:
- -zakonski i podzakonski akti na osnovu kojih se vrši deratizacija
- -osnovne karakteristike Kantona Sarajevo
- -biološke karakteristike, vrste i kontrola glodara, što je značajno za pripremu plana izvođenja deratizacije na području Kantona Sarajevo
- -indikatori monitoringa za praćenje kvalitete deratizacije i donošenje odluke o provođenju interventne preventivne sistematske deratizacije
- -prioritetne lokacije
- -vremenski periodi izvođenja deratizacije u kalendarskoj godini
- -plan izvođenja deratizacije
- -izrada plana izvođenja deratizacije
- -mjere sigurnosti
- -druga pitanja od interesa za uspješno izvršenje deratizacije na području Kantona Sarajevo.
Program deratizacije sačinjen je prema standardima i ciljevima sistematske deratizacije koji se provode u zemljama EU, dok se metodologija odvija u nekoliko faza rada, koje podrazumijevaju sanitarno higijenske mjere i hemijske mjere uništavanja glodara.
2.1. Sanitarno - higijenske mjere u zaštiti od invazije glodara
Uspjeh svake deratizacije ključno ovisi o sanaciji okoliša, pošto striktno provedena sanacija predstavlja najmanje 60% dugoročnog uspjeha svake provedene deratizacije. Zbog toga su ove mjere preduslov i sastavni dio svake deratizacije.
Navedene mjere imaju za cilj da se stvore uslovi koji će umanjiti ili potpuno isključiti mogućnost naseljavanja glodara u raznim objektima i/ili na otvorenim površinama, a ukoliko do njega dođe da im se uskrate osnovni uslovi opstanka. Pošto su ove mjere sastavni i nerazdvojivi dio ukupnog deratizacijskog procesa, potrebno je:
- -spriječiti nekontrolisano odlaganje čvrstih/krutih otpadnih materija ("divlje deponije"), organskog otpada (uginule životinje, sadržaj septičkih jama, ostaci hrane iz industrije i domaćinstva) koji je potrebno prekrivati zemljom (zakopavati), spaljivati ili na drugi način učiniti nedostupnim glodarima
- -osigurati dovoljan broj kontejnera za odlaganje čvrstih materija i njegovo redovno pražnjenje, čišćenje i dezinfekciju
- -sanirati napuštene površine obrasle korovom, pošto su to potencijalna staništa glodara
- -redovno održavati vodovodne instalacije kako bi se izbjeglo stvaranje "vlažnih mjesta" koje glodari koriste za svoje potrebe za vodom
- -osigurati mjere fizičke zaštite u svim za glodare atraktivnim objektima preme važećim propisima (metalne oplate na vratima, rešetke na dostupnim prozorima i kanalizacionim otvorima i slično)
- -podizati higijenski standard (svijest) stanovništva putem javnih medija i drugih sredstava informisanja
Pomenute mjere obavezno se trebaju provoditi prije pristupa direktnom uništenju glodara i postavljanju mamaca petnaest dana prije početka izvođenja deratizacije, a uz nadzor Inspekcijskih službi Kantona Sarajevo treba izvršiti čišćenje svih podrumskih prostora, kao i većih javnih prostora uklanjanjem organskih i neorganskih otpadaka.
2.2. Ispitivanje brojnosti glodara
Deset dana prije početka deratizacije postaviti meke, metodom slučajnog izbora na određenom broju mjesta u svakoj općini Kantona Sarajevo, metodologijom JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (8 mjesta i to: najveće trgovačko skladište prodaje živežnih namirnica, 2 podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada, jedna deponija smeća, 2 kanalizaciona šahta, jedna slučajno odabrana prodavnica mesnih i jedna slučajno odabrana prodavnica mliječnih proizvoda).
2.3. Obavezna preventivna sistematska deratizacija
Programom deratizacije određen je izvedbeni dio deratizacije:
- -vrijeme i način izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije
- -kriterije za izvođenje interventne preventivne sistematske deratizacije tokom tekuće godine
- -kriterije za izbor izvođača programa deratizacije
- -kriterije za izbor hemijskih sredstava - rodenticida
- -planiranje potreba rodenticida
- -način postavljanja rodenticida
- -obavijest stanovništvu o izvođenju deratizacije
- -mjere kontrole i evaluacija
- -mjere prevencije slučajnih zadesnih trovanja ljudi
3. Zakonska osnova izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo
Članom 10. stav 1. tačkom 5. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05) utvrđena je kao jedna od općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti obavljanje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Pravilnikom o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16) utvrđuje se način provođenja obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te se odabrani izvođeč obavezne preventivne sistematske deratizacije u cjelosti mora pridržavati navedenog Pravilnika i snosi punu odgovornost za ostvarivanje mjera kojima se štiti zdravlje stanovništva i čovjekova okolina od onečišćenja, trovanja i nanošenja šteta.
Izvođač obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo u tekućoj godini treba imati odobrenje nadležnog ministarstva, a koje uključuje upotrebu otrova II i III iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe - obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16).
Primjena aktivnih sastojaka u mamcima koji će se koristiti u deratizaciji mora odgovarati Listi otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08).
Nadzor nad prisustvom glodara provodi se kontinuirano tokom cijele godine, a udarne faze obavezne preventivne sistematske deratizacije izvode se u proljetnom i jesenjem periodu kada je najbrojnija populacija štetnih glodara.
Pogramom deratizacije definisana su mjesta i područja koja obuhvata obavezna preventivna sistematska deratizacija:
- a)otvoreni i zatvoreni vodotoci, parkovi, groblja, površine koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnice, mostovi, otvorene i zatvorena parkirališta, trgovi, tržnice i pijace, javni nužnici i druga javna mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara,
- b)mreža kantonalne i mjesnih kanalizacija za odvođenje otpadnih i oborinskih voda, uređaji za prečišćavanje tih voda, septičke jame i pomijare,
- c)šahtovi i energetski kanali toplovodnih, plinskih, električnih, telefonskih i drugih instalacija,
- d)glavna sanitarna deponija i ostale deponije smeća i otpadnih materijala koje služe kao sekundarne sirovine,
- e)objekti i sredstva javnog prevoza (željezničke i autobuske stanice, garažni prostori i remize saobraćajnih sredstava za javni prijevoz i aerodromski objekti),
- f)svi objekti i prostorije koji služe za proizvodnju, preradu i promet životnih namirnica i predmeta opće upotrebe
- g)pomoćni prostor stambenih i stambeno-poslovnih zgrada, u svim oblicima svojine, uključujući podrume, tavane, drvarnike, magazinske prostore, dvorišta, smetljarnike, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta,
- h)prostorije za ostavljanje poljoprivrednih mašina i oruđa, te pripadajuće javne površine navedenih objekata (dvorišta, parkovi i slično),
- i)neuređene i djelomično uređene zelene i druge površine u okolini stambenih zgrada,
- j)podrumi, tavani, drvarnici, magacinski prostori, dvorišta, smetljarnici, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta i slično poslovnih i pomoćnih prostorija na kojima postoji mogućnost razmnožavanja glodara, posebno prostori za skladištenje i pripremu hrane, te pripadajuće površine (dvorišta, parkovi):
- -preduzeća trgovinskih, ugostiteljskih i zanatskih radnji,
- -hotelsko-turističkih, ugostiteljskih, sportskih i rekreacionih prostora,
- -predškolskih, školskih, vjerskih ustanova i institucija, đačkih i studentskih domova, domova penzionera i drugih sličnih subjekata,
- -zdravstvenih ustanova u svim oblicima svojine,
- -objekata za pružanje medicinskih i higijenskih us- luga stanovništva (centri za masažu, kiropraktične ordinacije, pedikerski, kozmetički, frizerski i brija- či saloni, solariji),
- -organa uprave, javnih preduzeća i ustanova, privrednih društava, organizacija i drugih pravnih lica u svim oblicima svojine, kao i fizičkih lica - obrtnika,
- -uslužnih, trgovinskih, zanatskih i ugostiteljskih radnji, a naročito onih koji se bave proizvodnjom, skladištenjem i prometom životnih namirnica,
- -drugih pravnih i fizičkih lica,
- -svih ostalih subjekata/objekata i drugih mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnoža- vanja glodara.
- -
Stručni nadzor nad izvođenjem obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo vrše zaposlenici Radne jedinice za epidemiologiju JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Sanitarna inspekcija.
Evaluaciju nad kvalitetom provedbe Programa deratizacije, uz korištenje savremenih indikatora nadzora, provodiće JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Sanitarna inspekcija, pored stručnog nadzora, kontrolisati će i provoditi i druge upravne mjere, a u skladu sa svojim ovlaštenjem, u cilju uspješnog izvođenja deratizacije.
Troškove obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo, koji se odnose na javne površine i javna dobra finansiraju se iz sredstava planiranih u Budžetu Kantona Sarajevo, sa pozicije Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
4.1. Definicija i osnovni pojmovi
Obavezna preventivna sistematska deratizacija podrazumi- jeva i uključuje niz mjera kojim se populacija glodara koji se nalaze u naseljima, odnosno u blizini ljudi, smanjuje na biološki održivi nivo:
"obavezna" - znači da je društvena zajednica ovu mjeru obavezna provesti na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (također, ova mjera obavezna je i za fizička i pravna lica koja su vlasnici objekata).
"preventivna" - znači da se izvodi u cilju preveniranja nastanka bolesti.
"sistematska" - označava metodologiju rada koja podrazumijeva da će se, po istoj metodologiji, sa istim preparatima (prilagođenim vrstama objekta) u što je moguće kraćem vremenskom periodu provesti na cjelokupnom području Kantona. Za njeno provođenje nadležan je Kanton.
"deratizacija" - uništavanje štetnih glodara, odnosno smanjenje njihovog broja kako bi se onemogućio njihov direktni ili indirektni štetni utjecaj na zdravlje ljudi, smanjile ekonomske štete koje oni uzrokuju i eliminisao estetski nedostatak uzrokovan njihovim prisustvom u okolišu.
Termin "sistematska" čini ključnu razliku u odnosu na obavezne preventivne deratizacije koje su, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o vršenju DDD obaveza privrednih subjekata i fizičkih lica, a odnose se na objekte u njihovom vlasništvu. Preventivnom sistematskom deratizacijom se, pored navedenih objekata, obuhvataju i sve javne površine i objekti od javnog interesa.
Za provođenje obavezne preventivne sistematske deratizacije na području Kantona Sarajevo koristiti se propisana metodologija rada sa određenim vremenskim periodima, a koja će se provesti na svim prostorima Kantona Sarajevo, a u skladu sa Programom deratizacije.
Adekvatnom primjenom Programa deratizacije preveniraju se sve opasnosti od širenja zaraznih i parazitarnih bolesti koje se prenose direktno i indirektno preko glodara, te smanjuju ekonomske šteta koje nanose glodari uništavanjem i zagađenjem životnih namirnica i okoliša.
4.2. Ciljevi Programa obavezne, preventivne, sistematske deratizacije
Osnovni cilj izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije je svođenje broja štakora i drugih štetnih glodara u kanalizacionoj mreži, vodotokovima, nadzemnim i podzemnim objektima i drugim javnim površinama na biološki održivi minimum.
Biološki održivi minimum podrazumijeva značajno smanjenje broja glodara i svođenje na epizootijski minimum, što znači na broj koji nije štetan za ljude. Tako se smanjuju i rizici od prenošenja zaraznih bolesti, kao i ekonomske štete na području koje mogu uzrokovati štakori i drugi štetni glodari.
Prioritetni ciljevi:
- a)prevencija bolesti ljudi od zaraznih bolesti za koje su glodari rezervoari i prenosioci
- b)postizanje većeg nivoa zaštite zdravlja stanovnika
- c)smanjenje ekonomskih šteta koje uzrokuju glodari
- d)unapređenje sanitarno- higijenskih i estetskih uslova
Da bi se postigli nabrojani ciljevi potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:
- -deratizaciju provoditi kvalitetnim rodenticidima (hemijskim sredstvima za uništavanje glodara) koji su registrovani za upotrebu u našoj zemlji
- -ispoštovati planirano vrijeme za izvođenje deratizacije
- -precizno odrediti kritične tačke na kojim se može javiti povećan broj glodara, kako bi se tim mjestima poklonila posebna pažnja
- -uvesti stalni monitoring nad realizacijom Programa deratizacije
- -po ukazanoj potrebi provesti i interventnu deratizaciju u periodu između dvije operativne faze (proljetna i jesenja)
Specifični zadaci Pograma deratizacije
Programom deratizacije treba da se osiguraju slijedeći specifični zadaci:
- a)da se utvrdi stepen infestacije glodarima prema unaprijed napravljenom planu, tako da budu obuhvaćene sve općine Kantona, da se izvrši procjena infestacije u različitim objektima i na različitim javnim površinama (u stambenim objektima i dvorištima, na trgovima, u parkovima, obalama vodotokova rijeka i potoka), s ciljem stvaranja što objektivnije slike stanja na terenu. Ispitivanjem obuhvatiti najmanje 10% ukupnog programskog zadatka preventivne sistematske deratizacije
- b)da se utvrdi postojanje uslova u okolišu koji pogoduju razvoju i održavanju glodara (najčešće neadekvatna dispozicija krutog otpada, te da predlože djelotvorne mjere uklanjanja)
- c)osiguranje deratizacije svih stambenih objekata i dvorišta, na saobraćajnicama, trgovima, parkovima, na obalama vodotokova rijeka koje protiču kroz općine Kantona i to na jedinstven način na čitavom području Kantona
- d)obezbjeđenjem saradnje i edukacije građana izbjeći eventualne neželjene događaje i time postići uspjeh deratizacije
- e)obezbjeđenje kontinuiranog nadzora nad provođenjem Programa deratizacije, kako od strane JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tako i od Sanitarne kantonalne inspekcije.
5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KANTONA SARAJEVO
Kanton Sarajevo se prostire na površini od 1.276,90 km2 sa devet općina i sa relativnom gustinom naseljenosti od 328,46 stanovnika po km2. Površina četiri gradske općine čini samo 11,08% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa relativnom gustinom naseljenosti od 1942,68 stanovnika na km2, dok područje ostalih pet općina čini 88,92% ukupne površine Kantona Sarajevo, ali sa izrazito manjom gustinom naseljenosti od 127,29 stanovnika na km2.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ukupan broj stanovnika u 2018. godini u Kantonu Sarajevo je iznosio 419.414 stanovnika.
Tabela 1. Općine Kantona Sarajevo - površina
Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku
|
NAZIV OPĆINE |
Površina u km2 |
|
|
1. |
||
|
2. |
||
|
3. |
||
|
4. |
||
|
5. |
||
|
6. |
||
|
7. |
||
|
8. |
||
|
9. |
||
Tabela 2. Stanovi, poslovni prostori i garaže na području Kantona Sarajevo
Izvor podataka: Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša - Sektor za upravljanje, realizaciju projekata i nadzor u stambenoj zaštiti
|
NAZIV OPĆINE |
Broj stambenih jedinica |
Broj poslovnih jedinica |
Broj garaža |
|
|
1. |
||||
|
2. |
||||
|
3. |
||||
|
4. |
||||
|
5. |
||||
|
6. |
||||
|
7. |
||||
|
8. |
||||
|
9. |
Tabela 3. Zelene otvorene površine
Izvor podataka: KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo
Napomena: Navedene površine ne obuhvataju određene novoizgrađene zelene površine, te je potrebno navedeno uvećati za 30%
U Planu izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije odrediti će se, prema indikatorima za ispitivanje broja štakora i epidemiološkoj situaciji, operativne smjernice izvođenja deratizacije.
Posebna pažnja treba da bude usmjerena prema općinama užeg gradskog područja Kantona Sarajevo, koje imaju veliku gustinu naseljenosti, odnosno veliki broj stanovnika, veliki stambeni prostor, javne zdravstvene ustanove, predškolske i školske ustanove i mnoge druge javne objekte koji su od posebnog značaja za Kanton Sarajevo.
Obaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom treba da budu obuhvaćeni i urbani dijelovi općina Ilidža, Hadžići, Vogošća, Ilijaš i Trnovo, kao i granične zone prema šumskim i poljskim površinama koja su potencijalna mjesta od najezde šumskih glodara. Prema metodološkom uputstvu u Programu deratizacije treba da se postave sredstva na graničnim šumskim područjima iz kojih je moguća pojava šumskih glodara s ciljem smanjenja rizika od unošenja zaraznih bolesti koje prenose isti. Na ovaj način spriječiti će se pojava zoonoza koje se održavaju u enzootičnim žarištima, kao što je hemoragična groznica.
U skladu sa svojom djelatnošću JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, će aktivno vršiti nadzor nad pojavom zaraznih bolesti koje se mogu dovesti u vezu sa prisustvom glodara i prenošenjem putem njih.
Kod eventualne pojave ovih bolesti između provođenja dvije udarne faze, provodit će se Interventna deratizacija, koja ima za cilj da, u što kraćem vremenskom periodu stavi pod kontrolu sve potencijalne izvore i puteve prenosa bolesti za koje mogu da budu odgovorni glodari, sa ciljem brže eliminacije istih. Na taj način smanjuje se rizik obolijevanja ljudi.
|
Plan i program održavanja javnih zelenih površina Kantona Srajevo za 2019. godinu |
||
|
Red. br. |
OPŠTINA |
Površina u m2 |
|
1. |
||
|
2. |
||
|
3. |
||
|
4. |
||
|
5. |
||
|
6. |
||
|
7. |
||
5.1. Prioritetne lokacije
Posebnu pažnju treba posvetiti mjestima i lokacijama gdje se glodari (štakori) najčešće okupljaju, razmnožavaju, a to su otvoreni vodotoci, zelene površine, kanalizaciona mreža (637 km), glavna sanitarna deponija i ostale deponije smeća i otpadnih materijala, stambene jedinice, zdravstvene, socijalne i obrazovne ustanove i ostale.
Programom deratizacije utvrđeno je da se na području Kantona Sarajevo obuhvati 205.400 dužnih metara vodotokova, gdje je predviđeno da se na obje obale (desna i lijeva) svakog vodotoka izvrši deratizacija u svakoj fazi deratizacije.
Tabela 4. Vodotokovi u Kantonu Sarajevo
|
Naziv vodotoka |
Dužina u metrima |
6. UTVRĐIVANJE STEPENA INFESTACIJE
Stepen infestacije, odnosno brojnost glodara određuje se kao trenutni stepen infestacije ( u stambenim zgradama se određuje kao količnik broja zgrada u kojima je zabilježena pojava štakora i ukupnog broja zgrada na promatranom području), te kao godišnji stepen infestacije (zbir svih zgrada u kojima je zabilježena pojava štakora na promatranom području tokom godine dana podijeljen s ukupnim brojem posmatranih zgrada).
Utvrđivanje stepena infestacije na javnim površinama, trgovima, parkovima i uz korita rijeka - vrši se brojanjem aktivnih rupa glodara na jedinicu površine.
Kanton Sarajevo zbog svog specifičnog kotlinskog položaja i neadekvatno riješene dispozicije otpadnih voda (koje se izlijevaju u užoj gradskoj zoni u rijeku Miljacku) ima veliki problema sa nadzorom nad štakorima i drugim štetnim glodarima, naročito u periodu niskog vodostaja rijeke.
Na području Kantona Sarajevo se takođe nalazi i razne vrste bespravno odloženog otpada, što predstavlja idealno stanište za život i održavanje štakora i drugih štetnih glodari.
U toku realizacije Plana obavezne preventivne sistematske deratizacije pratiti će se kvalitet uspjeha izvođenja deratizacije i u svakom slučaju kada se ocijeni da bi trebalo unaprijediti efikasnost urađene deratizacije, provoditi će se Interventna deratizacija.
Ocjena kvaliteta provođenja Programa deratizacije vršiti će se prema osjetljivim indikatorima u monitoringu nadzora, te će se isti u tekućoj godini kontinuirano evaluirati.
7. OSNOVNI INDIKATORI ZA PROCJENU STEPENA INFESTACIJE
Osnovni indikatori za određivanje stepena infestacije su:
- -uočavanje glodara u različitim dijelovima dana
- -nalaz izmeta
- -ustanovljavanje aktivnih rupa
- -ustanovljavanje šteta
- -prisustvo mirisa urina glodara
- -prisustvo dlaka glodara i drugih indirektnih pokazatelja
Tabela 5. Uočavanje glodara u različitim dijelovima dana
Ovako prikupljeni podaci su značajni, ali ne i dovoljni pa je potrebno izvršiti i dodatna ispitivanja za određivanje stepena infestacije:
Nalaz izmeta - izmet pacova selca je ravan i malo zaobljen, sa zaobljenim krajevima. Prosječna dužina izmeta je oko 6-8 mm i širina 1,5-4 mm. Nalazi se na putevima kuda se ovaj pacov kreće. Tokom 24 sata pacov selac odloži oko 40 komada izmeta. Izmet crnog pacova je nešto kraći i malo tanji sa oštrim krajevima. Tokom 24 sata crni pacov odloži oko 80 komada izmeta. Izmet kućnog miša je crne boje, dugačak 4 mm, a širok do 2 mm. Svjež izmet je mekan i sjajan, a nakon dva dana postaje čvrst, bez sjaja i boja mu postaje svjetlija.
Ustanovljavanje aktivnih rupa - ovaj metod se zasniva na potrebi pacova selca da pravi rupe u tlu. Najčešće se radi o rupama veličine 6 - 10 cm. Od velikog je značaja odrediti da li su rupe "aktivne" ili ne, jer su samo aktivne rupe dokaz infestacije. Aktivnost rupa se utvrđuje zatvaranjem rupa zemljom ili papirom. Ponovo otvorene rupe su aktivne. Na većim površinama se broj aktivnih rupa utvrđuje tako što se broje rupe u kvadratima površine od jednog kvadratnog metra koje se postavljaju dijagonalno na parceli od 1ha i na osnovu proporcije se određuje stepen infestacije.
Ustanovljavanje šteta - štete koje glodari nanose su često najpouzdaniji dokaz njihovog prisustva. Ove štete su posebno vidljive na predmetima ili robama koje se mogu oštetiti glodanjem (drvo, kablovi, papir, vreće šećera, brašna i sl.)
Prisustvo mirisa urina glodara - miris urina glodara je veoma specifičan i lako prepoznatljiv, na glatkim i vodonepro- pusnim površinama. Nekada je osnovni pokazatelj prisustva glodara, naročito ako je njihov broj manji.
Prisustvo dlaka glodara i drugih indirektnih pokazatelja - u objektima u kojim ima glodara često se nađu dlake te masni tragovi od masnih tijela glodara na zidovima. Dlake glodara se posebno lako uočavaju u mlinovima, silosima, magacinima i pekarama gdje su ulijepljene brašnom.
|
Vrijeme javljanja štakora |
Broj uočenih štakora |
Ocjena ugroženosti štakorima |
|
do 3 |
visoka |
|
|
3-10 |
vrlo visoka |
|
|
preko 10 |
alarmantna |
8. OPERATIVNI PROGRAM IZVOĐENJA OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO U TEKUĆOJ GODINI
Operativni program izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije treba da sadrži:
- -obim posla, odnosno definisanost područja na kome će se provesti obavezna preventivna sistematska deratizacija
- -vrijeme izvođenja
- -vrste sredstava i preparata, njihove količine i načine primjene
- -obaveze izvođača deratizacije
- -načine obavještavanja građana, pravnih i fizičkih lica
- -obaveze pravnih i fizičkih lica
- -nadzor nad provođenjem deratizacije (vrste nadzora i izvršioci)
8.1. Obim posla, odnosno definisanost područja na kome će se provesti obavezna preventivna sistematska deratizacija
- a)otvoreni i zatvoreni vodotoci, parkovi, groblja, površine koje nisu privedene urbanističkoj namjeni, saobraćajnice, mostovi, otvorena i zatvorena parkirališta, trgovi, tržnice i pijace, javni nužnici i druga javna mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara;
- b)mreža kantonalne i mjesnih kanalizacija za odvođenje otpadnih i oborinskih voda, uređaji za prečišćavanje tih voda, te septičke jame i pomijare;
- c)šahtovi i energetski kanali toplovodnih, plinskih, električnih, telefonskih i drugih instalacija;
- d)glavna sanitarna deponija i ostale deponije smeća i otpadnih materijala koji služe kao sekundarne sirovine;
- e)objekti i sredstva javnog prevoza (željezničke i autobuske stanice, garažni prostori i remize saobraćajnih sredstava za javni prevoz i aerodromski objekti);
- f)svi objekti i prostorije koji služe za proizvodnju, preradu i promet životnih namirnica i predmeta opće upotrebe;
- g)pomoćni prostor stambenih i stambeno-poslovnih zgrada, u svim oblicima svojine, uključujući: podrume, tavane, drvarnike, magazinske prostore, dvorišta, smetljarnike, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta;
- h)prostorije za ostavljanje poljoprivrednih mašina i oruđa, te pripadajuće javne površine navedenih objekata (dvorišta, parkovi i sl.);
- i)neuređene ili djelimično uređene zelene i druge javne površine u okolini stambenih zgrada,
- j)podrumi, tavani, drvarnici, magacinski prostori, dvorišta, smetljarnici, garaže, otvorena i zatvorena đubrišta i sl. poslovnih i pomoćnih prostorija na kojima postoji mogućnost razmnožavanja glodara, posebno prostori za skladištenje i pripremu hrane, te pripadajuće površine (dvorišta, parkovi i sl.):
- -preduzeća, trgovinskih, ugostiteljskih i zanatskih radnji,
- -hotelsko-turističkih, ugostiteljskih, sportskih i rekreacionih prostora,
- -predškolskih, školskih, vjerskih ustanova i institucija, đački i studentski domovi, domovi penzionera i drugi slični subjekti,
- -zdravstvenih ustanova u svim oblicima svojine,
- -objekata za pružanje medicinskih i higijenskih usluga stanovništvu (centri za masažu, kiropraktične ordinacije, pedikerski, kozmetički, frizerski i brijački saloni, solariji),
- -organa uprave, javnih preduzeća i ustanova, privrednih društava, organizacija i drugih pravnih lica u svim oblicima svojine, kao i fizičkih lica - obrtnici,
- -uslužnih, trgovinskih, zanatskih i ugostiteljskih radnji, a naročito onih koji se bave proizvodnjom, skladištenjem i prometom životnih namirnica,
- -drugih pravnih i fizičkih lica,
- -svih ostalih subjekata/objekata i drugih mjesta na kojima postoji mogućnost zadržavanja i razmnožavanja glodara.
- -
8.2. Vrijeme izvođenja
Obavezna preventivna sistematska deratizacija se vrši u dvije operativne faze rada (proljetnoj i jesenjoj), svake kalendarske godine i obavezno se izvodi u svakoj operativnoj fazi na svim objektima ili prostorima koji su naprijed navedeni.
Deratizacija se izvodi kontinuirano u toku cijele godine, a operativne (udarne) faze se izvode u proljetnom i jesenjem periodu kada je najveća populacija štetnih glodara, te kada se zbog biološkog ciklusa i migracionih svojstava glodara postižu i najbolji efekti uništavanja istih u naseljenim mjestima.
Vremenskih termina izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije se trebaju pridržavati pravna i fizička lica, te izvođači deratizacije:
- a)Prva (proljetna) operativna faza deratizacije provoditi će se u vremenskom intervalu od 01. 04. do 30. 05. kalendarske godine,
- b)Druga (jesenja) operativna faza deratizacije provoditi će se u vremenskom intervalu od 01. 10. do 30. 11. kalendarske godine.
Interventna deratizacija je treća faza izvođenja deratizacije, a provoditi će se po potrebi, uočenoj infestaciji štetnih glodara. Interventna deratizacija mora se provesti u objektima i prostorima kada se uoči povećani broj glodara kao i u svim slučajevima kada se pojavi nesigurna ili pogoršana epidemiološka situacija zaraznih bolesti koje prenose glodari. Interventna deratizacija vremenski se izvodi tokom cijele kalendarske godine, između dvije faze, a sve do početka prve (proljetne) operativne faze deratizacije na području Kantona Sarajevo u narednoj godini. Kontinuitet deratizacije se postiže obradom mjesta koja služe kao stalna legla i staništa glodara uspostavljanjem tzv."stalnih hranilišta" koja se održavaju tokom cijele godine.
8.3. Vrste sredstava i preparata, količine i načini primjene
Obavezna preventivna sistematska deratizacija se izvodi hemijskim sredstvima i preparatima čija je upotreba dozvoljena na području Federacije Bosne i Hercegovine i koja, uz toksikološku ocjenu, imaju i dokaz o utvrđenoj efikasnosti, prema propisima koji regulišu ovu oblast, a pismeni dokaz podnose izvođači deratizacije. Primjena aktivnih sastojaka u mamcima koji će se koristiti u deratizaciji mora odgovarati Listi otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju liste otrova koji se mogu stavljati u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Provjeru efikasnosti sredstava vrši ovlaštena ustanova. Preporuku za provjeru efikasnosti sredstava može dati Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Sanitarna inspekcija ili JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
8.4. Obaveze izvođača deratizacije
Izvođač deratizacije mora imati odobrenje Federalnog ministarstva zdravstva, a koje uključuje upotrebu otrova II i III grupe iz Pravilnika o uslovima u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uslova kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fizičke osobe-obrtnici za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/16).
Izvođač je dužan da prilikom izvođenja deratizacije preduzima sve potrebne mjere predostrožnosti za zaštitu zdravlja građana i radnika koji izvode deratizaciju, kao i mjere za zaštitu domaćih životinja, korisnih insekata, životne i radne sredine.
8.5. Načini obavještavanja građana, pravnih i fizičkih lica
Izvođač je dužan da prije početka izvođenja deratizacije obavijesti građane i druga pravna i fizička lica o početku i načinu izvođenja deratizacije, dajući potrebna uputstva za zaštitu od eventualnih štetnih posljedica.
Uputstva za zaštitu sadrže:
- a)opće mjere predostrožnosti i sigurnosti
- b)posebne mjere za zaštitu građana i imovine
- c)opće mjere za zaštitu domaćih životinja
- d)mjere koje se odnose na obaveze pravnih i fizičkih lica za pripremanje prostora u kojima se izvodi deratizacija, što podrazumijeva uuklanjanje smeća i drugih otpadaka, obezbjeđenje pristupačnosti prostoru, davanje potrebnih obavještenja stručnim licima izvođača i dr.
Obavještenja i uputstva daju se na prigodan način putem plakatiranja, oglašavanja u sredstvima javnog informisanja, prije i u toku izvođenja deratizacije.
8.6. Obaveze pravnih i fizičkih lica
Sva pravna i fizička lica u čijim se objektima izvodi obavezna preventivna sistematska deratizacija, su dužna da stručnim radnicima izvođača omoguće pristup i daju im potrebna obavještenja.
Također, dužni su provoditi određene mjere i izvršavati radnje koje im nalažu stručni radnici izvođača u cilju osiguranja uspješnog izvođenja deratizacije i zaštite ljudi i domaćih životinja.
8.7. Nadzor nad provođenjem deratizacije (vrste nadzora i izvršioci)
Stručni nadzor nad izvođenjem deratizacije javnih površina i javnih dobara, vrše higijensko-epidemiološke ekipe JU Zavod za javno zdravsto Kantona Sarajevo, a Upravni nadzor nad provođenjem te nadzor nad organizacijom i izvođenjem deratizacije vrši Kantonalna uprava za inspekcijeske poslove - Sanitarna inspekcija. Sanitarna inspekcija po svom nalazu ili nalazu Zavoda za javno zdravstvo može zabraniti ili obustaviti izvođenje deratizacije iz slijedećih razloga:
- a)kada se utvrdi da izvođač deratizacije koristi preparate čija efikasnost nije provjerena i upotreba dozvoljena,
- b)kada se utvrdi da nisu ispunjeni uslovi propisani u Programu i Odluci,
- c)kada se utvrdi da radnici koji vrše deratizaciju nemaju propisanih uslova za vršenje deratizacije.
O svim nalazima Sanitarne inspekcije obavještava se Koordinacioni odbor za praćenje izvođenja obavezne preventivne sistematske deratizacije i JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. U slučaju nekvalitetnog ili nepotpunog izvršenja deratizacije, Sanitarna inspekcija će predložiti Koordinacionom odboru da naredi da se postupak deratizacije ponovi o trošku izvođača ili predložiti raskid ugovora na štetu izvođača deratizacije.
9. IZVOĐENJE OBAVEZNE PREVENTIVNE SISTEMATSKE DERATIZACIJE
Obe faze deratizacije (proljetna i jesenja faza deratizacije) uključuju nekoliko aktivnosti
1. Prva etapa ciljanih aktivnosti
1.1. Higijensko uklanjanje organskih i neorganskih otpadaka iz podrumskih i tavanskih prostora, te sa površina koje će se deratizirati
Sanitarno higijenske mjere u zaštiti od glodara imaju za cilj stvaranje povoljnih uslova za provođenje sistematske deratizacije Kantona Sarajevo, a što je bitan preduslov za postizanje efikasnosti.
Sanitarno higijenske mjere se obavezno moraju provoditi prije pristupa direktnom uništavanju glodara i postavljanju mamaca i treba ih provesti prije početka izvođenja deratizacije, kako u proljetnjoj, tako i jesenjoj operativnoj fazi.
Ove mjere, u prvom redu, podrazumijevaju čišćenje svih podrumskih prostorija, kao i većih javnih prostora te uklanjanje svih organskih i neorganskih otpadaka. Za čišćenje i uklanjanje otpada sa javnih površina neophodno je uključivanje javnog komunalnog preduzeća.
Kod kolektivnih oblika stanovanja, provođenje higijensko- sanitarnih mjera se, zbog važnosti ovih aktivnosti obavezno mora provoditi uz nadzor prestavnika pravnih lica kojim je povjereno održavanje zajedničkih prostorija zgrada. Za uspjeh provo- đenja Programa deratizacije najvećim dijelom odgovorne su ove mjere, odnosno uspješnost cijelog procesa i do 60% zavisi o pravilno provedenim sanitarno-higijenskim mjerama.
1.2 Ispitivanje i procjena broja glodara se treba izvršiti deset dana prije izvođenja deratizaciuje na terenu, a provodi se po jednoj od predloženih metodologija koje su sastavni dio ovog Programa.
Cilj ove aktivnosti je da se odredi stepen infestiranosti, odnosno brojnost glodara u objektima i na površinama koje će se tretirati prevntivnom sistematskom deratizacijom. Ispitivanje će se izvršiti u različitim vrstama objekata i na različitim općinama na području Kantona.
Ispitivanja brojnosti glodara se treba provesti nakon čišćenja i uklanjanja organskih i anorganskih otpadaka iz podrumskih prostorija i ostalih objekata koji se trebaju deratizirati.
Primarno postavljanje mamaca - metoda skrininga za ocjenu stepena infestacije glodara
Metodologija: Postavljanje meka na 8 odabranih lokacija u svakoj općini, po istim kriterijima izbora koje će se koristiti u izvođenju obavezne preventivne deratizacije na području Kantona Sarajevo.
Izabrat će se 8 mjesta i to: najveće trgovačko skladište prodaje živežnih namirnica, dvije podrumske lokacije slučajno odabranih stambenih zgrada, jedna deponija smeća, dva kanalizaciona šahta, jedna slučajno odabrana prodavnica mesnih i jedna slučajno odabrana prodavnica mliječnih proizvoda.
Meke 15-25 grama će se postaviti na razdaljini od 3-5 m2.
JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, poslije izbora najpovoljnijeg izvođača, ima pravo izmjene lokacija za primarno postavljanje meka iz Operativnog plana.
Postavljanje probnih mamaca - predstavlja prilično preciz- nu metodu, ali ne i potpuno tačnu jer pacovi imaju osobinu da skladište hranu, a mogu se hraniti i nekim drugim hranivima. Provodi se tako što se zrnasta hraniva koja se koriste za izradu mamaca postavljaju u tačno određenim količinama na mjestima na kojima se očekuje prisustvo glodara, na 24 sata se mjerenjem utvrđuje količina pojedene hrane u periodu od 5 do 8 dana, a potom se na osnovu formule izračunava broj pacova.
P = H/ 28 x N
Pri čemu P - predstavlja vjerovatan broj pacova, H - količinu pojedene hrane, 28 - količinu hrane koju pacov pojede za jedan dan (miš pojede 6 g) i N - broj dana koliko je bila izložena hrana.
Pet dana po postavljanju meka za trovanje glodara izvršit će se mjerenje broja preostalih meka i metodologijom JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo utvrditi procjena stanja glodara, što će biti smjernica za operativni rad provođenja preventivne deratizacije.