Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 138. stav (3) Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16 i 89/18), Vlada Kantona Sarajevo i Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika kao reprezentativni sindikat za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo, zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Ugovorene strane

Ugovorne strane su:

(1) Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac (u daljem tekstu: Vlada).

(2) Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: Sindikat), kao predstavnik državnih službenika i namještenika u organima državne službe Kantona Sarajevo.

Član 2.Predmet

Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici), koja proizilaze po osnovu rada i važećih propisa koji uređuju radne odnose, plaće i druge naknade državnih službenika i namještenika.

Član 3.Definicije pojmova korištenih u Kolektivnom ugovoru

Pojmovi u smislu ovog Kolektivnog ugovora imaju sljedeće značenje:

  • a)
    "organ državne službe" predstavljaju kantonalna mini- starstva, kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije; stručne i druge službe organa izvršne i zakonodavne vlasti Kantona, Općinski sud u Sarajevu, Kantonalni sud u Sarajevu, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo i Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo;
  • b)
    "poslodavac" je Vlada i organi državne službe;
  • c)
    "rukovodilac organa državne službe" je rukovodilac organa uprave, upravne organizacije i druge kantonalne službe i institucije, sudova u Sarajevu, Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i Pravobranilaštva Kantona Sarajevo;
  • d)
    "radno mjesto" je pozicija utvrđena aktom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe na koje se postavlja državni službenik i namještenik za vršenje poslova utvrđenih za to radno mjesto;
  • e)
    "platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrđenih aktom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u određene pozicije radi određivanja iznosa osnovne plaće državnog službenika i namještenika;
  • f)
    "koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede organa državne službe i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće;
  • g)
    "osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće;
  • h)
    "noćni rad" u smislu ovog kolektivnog ugovora je rad između 22,00 sata i 06,00 sati;
  • i)
    "prekovremeni rad" je rad koji službenik ili namještenik izvrši van redovnog radnog vremena, odnosno preko 40 radnih sati u toku radne sedmice, a na osnovu rješenja rukovodioca organa državne službe;
  • j)
    "mjesečni fond radnih sati" je broj radnih sati koji se dobije množenjem broja radnih dana u jednom mjesecu sa dnevnim radnim vremenom od osam sati;
  • k)
    "rad u turnusima" je rad organizovan radi kontinuiteta izvršavanja poslova i zadataka.
  • l)
    "kontinuitet izvršavanja poslova i zadataka" podrazumijeva poslove i zadatke koji ne mogu biti odgođeni i čije izvršavanje treba obezbijediti neprekidno (rad dežurnih službi);
  • m)
    "pripravnost za rad" je poseban oblik rada, kada državni službenik i namještenik ne mora biti prisutan na radnom mjestu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitnih poslova za poslodavaca iz svoje djelatnosti.

Član 4.Opći principi

(1) U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu uređena posebnim propisima ili ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe važećeg općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu, drugim propisima koji definišu radno-pravne odnose u kantonalnim organima, drugim propisima ili pojedinačnim aktima, primjenjuje se za državnog službenika i namještenika najpovoljnije pravo.

(3) Propisom Vlade i općim aktom rukovodioca organa ne mogu se utvrditi manja prava državnih službenika i namještenika od prava koja su utvrđena ovim kolektivnim ugovorom.

Član 5.Obaveza učešća Sindikata u izradi propisa

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte, nacrte i prijedloge propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.

Član 6.Ravnopravnost spolova

Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu Kolektivnog ugovora.

Član 7.Načela primjene Kolektivnog ugovora

(1) Ugovorne strane saglasne su da će se zalagati i rukovoditi:

  • a)
    načelom primjene Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri;
  • b)
    načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • c)
    načelom mirnog rješavanja sporova.

(2) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, ugovorne strane su saglasne da će uvažavati opće- društvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:

  • a)
    veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
  • b)
    većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
  • c)
    razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti državnih službenika i namještenika za unapređenje prava iz radnog odnosa;
  • d)
    većeg uključivanja državnih službenika i namještenika u odlučivanje o uslovima svog rada i života;
  • e)
    jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.

(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, ugovorne strane će se zajednički zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira, u skladu s međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

II - RADNI ODNOSI, RADNO VRIJEME ODMORI I ODSUSTVA

Član 8.Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa

(1) Prijem, raspoređivanje i prestanak radnog odnosa državnih službenika i namještenika u organima državne službe vršit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji uređuju oblast zapošljavanja državnih službenika i namještenika.

(2) Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

(3) Zabranjena je diskriminacija lica koje traži zaposlenje i državnog službenika i namještenika po svim osnovima diskriminacije propisanim zakonom.

Član 9.Probni rad

(1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe, državni službenik ili namještenika prolazi razdoblje probnoga rada, koje obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti.

(2) Ocjenu rada državnog službenika ili namještenika za vrijeme probnog rada, predlaže rukovodilac organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.

(3) Ocjenjivanje probnog rada državnog službenika ili namješte- nika vrši rukovodilac organa državne službe.

(4) Ukoliko je ocjena rada državnog službenika ili namještenika zadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe rješe- njem potvrđuje postavljenje državnog službenika, odnosno raspoređivanje namještenika na radno mjesto.

(5) Ukoliko je ocjena rada državnog službenika ili namještenika nezadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa u skladu sa zakonom.

(6) Državnom službeniku ili namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Član 10.Pripravnički staž i stručno osposobljavanje za samostalan rad

(1) Organi državne službe mogu planirati i redovno godišnje primati u radni odnos pripravnike radi obavljanja priprav- ničkog staža, u skladu sa zakonom i u skladu sa Vladinim programom prijema pripravnika.

(2) Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita, bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa zakonom.

(3) Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku, a stručno osposobljavanje može trajati onoliko koliko traje pripravnički staž.

Član 11.Ostvarivanje prava iz radnog odnosa

Prava iz radnog odnosa državni službenik i namještenik ostvaruje u organu državne službe u koji je primljen u radni odnos, u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i općim aktima organa državne službe.

Član 12.Odmor u toku rada

Odmor u toku radnog vremena koristi se u skladu sa zakonom, posebnim propisom Vlade i pravilnikom o radu.

Član 13.Dnevni i sedmični odmor

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je potrebno da državni službenik i namještenik radi na dan sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovodioca organa i državnog službenika i namještenika, koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(3) Od državnog službenika i namještenika se može tražiti da radi na dan svog sedmičnog odmora samo u slučaju više sile, vanrednog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.

Član 14.Godišnji odmor

(1) Dužinu i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje rukovodilac organa državne službe u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana.

(3) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote i nedjelje, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

Član 15.Sticanje prava na godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

(3) U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan državnom službeniku i namješteniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 16.Kriteriji za korištenje godišnjeg odmora

(1) Godišnji odmor od 20 radnih dana se uvećava, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 radnih dana, prema slijedećim kriterijima:

  • a)
    Po osnovu radnog staža:
    • 1)
      za svake tri godine radnog staža jedan dan.
  • b)
    Po osnovu složenosti poslova:
    • 1)
      državnim službenicima četiri dana,
    • 2)
      namještenicima koji obavljaju poslove više i VKV stručne spreme tri dana,
    • 3)
      namještenicima koji obavljaju poslove srednje i KV stručne spreme dva dana,
    • 4)
      ostalim namještenicima jedan dan.
  • c)
    Po osnovu uvjeta rada i prirode posla:
    • 1)
      rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada tri dana,
    • 2)
      rad u smjenama dva dana,
    • 3)
      rad na poslovima s posebnom prirodom tri dana.
  • d)
    Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada:
    • 1)
      roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina jedan dan za svako dijete,
    • 2)
      samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina dva dana za svako dijete,
    • 3)
      samohranom roditelju ili staratelju sa hendikepiranim djetetom dva dana za svako dijete,
    • 4)
      osobi sa invaliditetom dva dana.
  • e)
    Po osnovu rezultata rada:
    • 1)
      za uspješne rezultate rada jedan dan,
    • 2)
      za naročito uspješne rezultate rada dva dana.
  • f)
    Po osnovu učešća u oružanim snagama:
    • 1)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/ domovinskom ratu 12-18 mjeseci jedan dan,
    • 2)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/ domovinskom ratu 18-30 mjeseci dva dana,
    • 3)
      učešće u odbrambeno-oslobodilačkom/ domovinskom ratu više od 30 mjeseci tri dana.

Član 17.Trajanje godišnjeg odmora preko 30 radnih dana

Državni službenik i namještenik, koji najmanje 30% radnog vremena radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najviše do 45 radnih dana, u skladu sa važećim propisima.

Član 18.Rješenje o godišnjem odmoru

(1) Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku i namješteniku najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

(2) Državnom službeniku i namješteniku može se omogućiti da godišnji odmor koristi u dva dijela, ako on to zahtijeva, u skladu sa zakonom.

Član 19.Jedan dan godišnjeg odmora

Državni službenik i namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovodioca organa državne službe, najkasnije tri dana prije njegovog korištenja.

Član 20.Prekid godišnjeg odmora

(1) Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa državne službe u slučaju kada je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici i namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, čija se visina dokazuje se odgovarajućim dokazima.

(3) Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida korištenja godišnjeg odmora, državni službenik i namještenik nastavlja korištenje prekinutog godišnjeg odmora, ali može tražiti da mu se omogući da preostali dio godišnjeg odmora koristi u drugom periodu, o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.

Član 21.Plaćeno odsustvo

Državni službenik i namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do sedam radnih dana u kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima: rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe, dobrovoljnog davanja krvi i u drugim sličnim slučajevima, što se određuje pravilnikom o radu.

Član 22.Druga plaćena odsustva

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen kao i za potrebe sindikalnog rada.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

(3) Državni službenik i namještenik ima pravo na dva dana plaćenog odsustva za svako dobrovoljno darivanje krvi.

(4) Državni službenik ili namještenik, za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, isključivo za potrebe poslodavca kod kojeg je zaposlen, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koliko traje obrazovanje ili stručno osposobljavanje ili usavršavanje, u skladu sa pravilnikom o radu.

(5) Državni službenik ili namještenik koji je predsjednik ili član Sindikata ima pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja pregovora oko zaključivanja kolektivnog ugovora, odnosno i u drugim slučajevima ukoliko se odazove na poziv za sastanak resornog ministarstva ili Vlade Kantona, ukoliko se sastanak održava u radno vrijeme.

Član 23.Neplaćeno odsustvo

(1) Državnom službeniku ili namješteniku može se odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana, pod uslovima i na način propisan zakonom i pravilnikom o radu, u sljedećim slučajevima:

  • a)
    za pripremanje i polaganje ispita,
  • b)
    za sudjelovanje u stručnim seminarima,
  • d)
    za sindikalne aktivnosti u trajanju od jedan radni dan u mjesecu,
  • e)
    za gradnju i popravku kuće ili stana,
  • f)
    za njegu člana porodice,
  • g)
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.

(2) Državni službenik i namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo sa rada u trajanju od dva dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, ako zakonom nije drugačije određeno.

(3) Odsustvo iz stava (1) ovog člana za pojedine slučajeve bliže će se urediti pravilnikom o radu.

(4) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva državnom službeniku i namješteniku prava iz radnog odnosa miruju.

(5) Neplaćeno odsustvo u trajanju dužem od 30 dana može se odobriti u skladu sa zakonom.

Član 24.Stručno usavršavanje i edukacija

(1) Organ državne službe će, u okviru svojih mogućnosti i potreba državne službe, državnog službenika i namještenika uputiti na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, kao i na prisustvo organizovanim seminarima, savjetovanjima, kursevima i drugim vidovima stručnog usavršavanja i obuke potrebne za rad na radnom mjestu.

(2) Državni službenik ili namještenik, koji se upućuje na školo- vanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, isključivo za potrebe organa državne službe u kojem radi, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju do jedne godine, a način korištenja ovog prava utvrdit će se pravilnikom o radu.

Član 25.Kriteriji za proglašavanje državnog službenika i namještenika prekobrojnim

(1) Rukovodilac organa državne službe proglašava državnog službenika i namještenika prekobrojnim u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi Listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: Lista).

(2) Listu utvrđuje rukovodilac organa državne službe prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od slijedećih kriterija:

  • a)
    ukupan staž osiguranja,
  • b)
    ocjena rada - radni doprinos i dosadašnji rad na sistematizovanom radnom mjestu,
  • c)
    disciplinska i materijalna odgovornost,
  • d)
    učešće u odbrani Bosne i Hercegovine i član porodice šehida i poginulog borca i ratni vojni invalidi - pravo po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca - branitelja Bosne i Hercegovine,
  • e)
    socijalni status i invalidnost,
  • f)
    zdravstveno stanje,
  • g)
    status civilne žrtve rata.

(3) Kriteriji iz stava (2) ovog člana sa brojem bodova su sastavni dio ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.

(4) Na Listu se uvrštavaju svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu državne službe.

(5) Rukovodilac organa državne službe dužan je, prije donošenja Liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku Sindikatu.

(6) Državnom službeniku i namješteniku, koji je proglašen prekobrojnim, a koji se ne može rasporediti na druge poslove u skladu sa zakonom, prestaje radni odnos i ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.

III - ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Član 26.Zaštita od diskriminacije

Rukovodilac organa državne službe dužan je zaštiti lice koje traži zaposlenje i državnog službenika i namještenika od diskriminacije iz člana 8. Zakona o radu u odnosu na:

  • a)
    uvjete internog premještaja i unapređenja,
  • b)
    uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,
  • c)
    obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,
  • d)
    napredovanje u poslu i
  • e)
    prestanak radnog odnosa u organu državne službe.

Član 27.Obaveze rukovodioca organa državne službe u zaštiti dostojanstva

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je, za vrijeme obavljanja poslova, štiti dostojanstvo državnog službenika i namještenika tako da mu osigura uslove rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju po bilo kom osnovu, od nadređenih, saradnika i osoba sa kojima redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

(2) Rukovodilac organa državne službe je dužan državnom služ- beniku i namješteniku osigurati zaštitu od fizičkog i nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu od strane jedne ili skupine osoba, kojim se on sistematski psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacije radnih uvjeta ili profesionalnog statusa (mobing).

(3) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo državnog službe- nika i namještenika smatra se i namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, odbijanje saradnje prilikom obavljanja zajedničkog posla i sl.

Član 28.Postupak zaštite dostojanstva-medijacija

(1) Postupak zaštite dostojanstva državnog službenika i namješte- nika pokreće se podnošenjem pisanog zahtjeva/žalbe za zaštitu rukovodiocu organa državne službe ili medijatoru državne službe, u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju, uznemiravanje i nasilje na radu iz člana 9. Zakona o radu, odnosno članu 27. ovog kolektivnog ugovora.

(2) Medijator državne službe koji neposredno primi pisani zah- tjev/žalbu državnog službenika i namještenika za rješavanje pitanja koja se odnose na rado-pravni status, dužan je postupiti u skladu sa članom 5. Uredbe o medijatorima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/17).

(3) Rukovodilac organa državne službe dužan je, prije dostavljanja žalbe drugostepenom organu, zatražiti mišljenje medijatora, u svim slučajevima kada državni službenik odnosno namještenik podnesu žalbu na rješenje kojim se rješava pitanje koje se odnosi na njihov radno-pravni status.

(4) Rukovodilac organa državne službe dužan je pribaviti mišljenje medijatora, na zahtjev sindikata zbog povrede prava utvrđenih pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama u organima državne službe, zbog neusaglašenosti sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Član 29.Mjere u postupku zaštite dostojanstva

(1) Ako rukovodioc organa državne službe utvrdi da je zahtjev za zaštitu odnosno žalba opravdana, dužan je preduzeti mjere radi otklanjanja neželjenih ponašanja, kao što su:

  • a)
    pismeno obavijestiti medijatora radi pokušaja mirnog rješenja spora,
  • b)
    ukoliko ne dođe do mirnog rješenja spora putem postupka medijacije, rukovodilac je dužan donijeti rješenje o pokretanju disciplinskog postupka u skladu sa članom 37. stav (1) Uredbe o pravilima disciplinskog postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u Kantonu Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 52/16).

IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Član 30.Osiguranje uvjeta za zdravlje i sigurnost na radu

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost državnih službenika i namještenika na radu.

(2) Rukovodilac organa državne službe, na zahtjev Sindikata, preduzeće donošenje potrebnih mjera za zaštitu državnih službenika i namještenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.

(3) Državni službenik i namještenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

(4) Državni službenik i namještenik, koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu (3) ovog člana, ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

(5) Rukovodilac organa državne službe dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika za slučajeve povrede na radu, u skladu sa zakonom.

Član 31.Poslovi s otežanim/posebnim uslovima rada i posebnom prirodom

(1) Pored poslova s otežanim/posebnim uslovima rada utvrđenih posebnim zakonom, pravilnikom o radu ili posebnim pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa otežanim/posebnim uslovima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda, u skladu sa propisima o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika.

(2) Poslovima sa otežanim/posebnim uslovima rada smatraju se:

  • a)
    poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika;
  • b)
    poslovi sa specifičnim zahtjevima, koji u cilju bezbjednog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima;
  • c)
    poslovi na kojima ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu.

(3) Poslovima s posebnom prirodom smatraju se poslovi:

  • a)
    koji podrazumijevaju cjelodnevni rad sa strankama (ZK referenti, poslovi pisarnica sa velikim brojem predmeta, arhive i šalter sali suda, tužilaštva i u sjedištu ministarstva Kantona);
  • b)
    poslovi sudskih izvršitelja,
  • c)
    poslovi nadzora na izgradnji objekata visokogradnje i niskogradnje na teritoriji Kantona, pod uslovom da nisu utvrđeni kao poslovi s posebnim uslovima rada,
  • d)
    poslovi za čije se obavljanje izdaju posebna sigurnosna ovlaštenja i
  • e)
    poslovi primjene informacionih i komunikacionih tehnologija u javnoj upravi koje obavljaju državni službenici.

(4) Rukovodioci organa državne službe dužni su pravilnikom o radu utvrditi radna mjesta s posebnim uslovima rada i posebnom prirodom posla.

Član 32.Posebna zaštita žena i roditeljstva

(1) Državni službenik i namještenik - žena - majka, odnosno državni službenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulisano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug.

(2) Prava iz stava (1) ovog člana može koristiti jedan od usvojilaca djeteta, hranitelj ili lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj.

Član 33.Pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa u organima državne službe.

(2) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.

(3) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zaključuje rukovodilac organa državne službe za sve državne službenike i namještenike zaposlene u tom organu državne službe.

V - PLAĆE I NAKNADE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Član 34.Prava na novčana primanja

Državni službenici i namještenici ostvaruju pravo na plaće, naknade i druga materijalna primanja na radu i po osnovu rada u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom.

Član 35.Budžetsko osiguranje sredstava za plaće, naknade i druga materijalna primanja

Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga materijalna primanja državnih službenika i namještenika u organima državne službe planiraju se i osiguravaju u Budžetu Kantona Sarajevo.

Član 36.Načelo za utvrđivanje plaće

Pri određivanju iznosa plaće i naknada za državne službenike i namještenike poštivat će se načelo - ista plaća za isto radno mjesto.

Član 37.Osnovna plaća

(1) Osnovna plaća utvrđuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo.

(2) Dogovorena osnovica za obračun plaća ne može biti manja u odnosu na druge budžetske korisnike budžeta Kantona Sarajevo.

(3) Osnovica za obračun plaće, u pravilu, dogovara se prije usvajanje nacrta budžeta na Vladi.

(4) Ukoliko se ne postigne dogovor oko utvrđivanja osnovice za obračun plaće za naredni period, na snazi ostaje dogovorena utvrđena osnovica iz prethodnog perioda. Ovako utvrđena osnovica primjenjuje se za naredni period ili do postizanja novog sporazuma.

Član 38.Najniža plaća

(1) Osnovna plaća ne može biti manja od 70% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Ukoliko osnovna plaća propisana Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo bude manja od 70% od prosječne plaće, državnom službeniku i namješteniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku.

(3) Usklađivanje najniže plaće vrši se u skladu sa zakonom.

Član 39.Vrijeme utvrđivanja osnovice za obračun plaće

(1) Osnovica iz člana 37. ovog kolektivnog ugovora utvrđuje se u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.

(2) Ukoliko se Vlada i Sindikat ne dogovore o osnovici, ranije dogovorena osnovica ostaje na snazi do dogovora Vlade i Sindikata, a najduže 90 dana.

Član 40.Plaća državnog službenika i namještenika

(1) Plaća državnih službenika i namještenika utvrđuje se Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo.

(2) Ukoliko državni službenik i namještenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, odredit će se plaća srazmjerno vremenu provedenom na radu.

(3) Rukovodilac organa organa državne službe će, na prijedlog neposrednog rukovodioca, donijeti rješenje kojim se osnovna plaća državnog službenika i namještenika uvećava za procenat do 20 %, za period u kome, pored poslova svog radnog mjesta, privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta pod uslovom da ima najmanje stručnu spremu radnog mjesta čije poslove obavlja.

(4) Plaća iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem koje donosi rukovodilac organa državne službe.

Član 41.Dio plaće za prekovremeni rad, rad noćnu, za rad na dan sedmičnog odmora, za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za poslove i radne zadatke koje obavlja po pismenom nalogu rukovodioca organa državne službe:

  • a)
    za prekovremeni rad 50%,
  • b)
    za rad noću 35%,
  • c)
    za rad u dane sedmičnog odmora 30%,
  • d)
    za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici 50%.

(2) Uvećanja iz stava (1) ovog člana se međusobno ne isključuju.

(3) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana obračunava se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža (staža osiguranja) i čini sastavni dio plaće.

(4) Državni službenik čiji je rad rasporedom rada organizovan u turnusima - smjenama nema pravo na naknadu za rad u dane sedmičnog odmora (subota i nedelja), već za rad u dane svog sedmičnog odmora.

Član 42.Uvećanje plaće po osnovu posebnih uslova rada

(1) Po osnovu posebnih uslova rada osnovna plaća uvećava se za:

  • a)
    inspektora, glavnog inspektora i direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove od 20% do 30%, od osnovne plaće;
  • b)
    Zbog posebnih uslova rada, težine i prirode posla i odgovornosti za obavljanje poslova u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo na kojima se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju 30% od osnovne plaće;
  • c)
    za ostale poslove koji se vrše pod posebnim uslovima rada određenim posebnim zakonom dodatak na plaću se određuje u skladu s tim zakonom;
  • d)
    zbog prirode poslova iz člana 31. stav (3) ovog kolektivnog ugovora od 5% do 20% od osnovne plaće državnog službenika i namještenika.

(2) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana obračunava se na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu radnog staža i čini sastavni dio plaće.

(3) Uvećanje osnovne plaće po osnovu posebnih uslova rada i prirode posla iz stava (1) ovog člana utvrđuje se u pravilniku o plaćama i naknadama organa državne službe, u skladu sa kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorom, zakonom i drugim propisima.

(4) Uvećanja plaće po osnovu posebnih uslova rada i uvečanja plaće iz člana 41. ovog ugovora se međusobno ne isključuju.

Član 43.Uvećanje plaće po osnovu minulog rada

Osnovna plaća se povećava za 0,6% (minuli rad) za svaku započetu godinu staža osiguranja, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 44.Povećanje troškova života

U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5% osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.

Član 45.Obračun i isplata plaće

(1) Plaća se obračunava za jedan mjesec unatrag, a isplaćuje za prethodni mjesec u skladu sa Zakonom o radu i u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

(2) Plaća iz stava (1) ovog člana utvrđuje se rješenjem koje donosi rukovodilac organa državne službe, a sadrži: lične podatke državnog službenika i namještenika, radno mjesto na koje je postavljen, platni razred i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrđivanje visine plaće.

(3) Podaci o plaćama državnih službenika i namještenika su javni.

(4) Sve izmjene u visini plaće vrše se rješenjem kojeg donosi rukovodilac organa državne službe.

Član 46.Plaća pripravnika

(1) Plaća pripravnika visoke, više i srednje stručne spreme u organu državne službe utvrđuje se u iznosu, i to:

  • a)
    za visoku školsku spremu u iznosu 80% od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog saradnika;
  • b)
    za višu školsku spremu u iznosu 80% od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto samostalnog referenta;
  • c)
    za srednju stručnu spremu u iznosu 80% od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto referenta. (2) Početna osnovna plaća iz stava (1) ovog člana predstavlja samo iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.

Član 47.Visina naknade za lica na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

(1) Lica na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa visoke, više i srednje stručne spreme u organu državne službe imaju pravo na naknadu, i to:

  • a)
    za visoku školsku spremu u iznosu 35% od osnovne plaće stručnog saradnika;
  • b)
    za višu školsku spremu u iznosu 35% od osnovne plaće samostalnog referenta;
  • c)
    za srednju stručnu spremu u iznosu 35% od osnovne plaće referenta.

(2) Visina naknade iz stava (1) ovog člana određuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme.

Član 48.Naknada za ishranu tokom rada

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na novčanu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok), u visini 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine po zadnjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana neće se obračunavati za vrijeme odsutnosti s posla po osnovu službenog puta, bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog dopusta.

Član 49.Regres za godišnji odmor

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u visini 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine po zadnjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Pravo na regres iz stava (1) ovog člana ima svaki državni službenik i namještenik, koji u toku tekuće kalendarske godine ima pravo na godišnji odmor.

Član 50.Naknada za bolovanje

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plaće iz prethodnog mjeseca.

(2) Naknada plaće za bolovanje preko 42 dana iz stava (1) ovog člana ostvaruje se prema propisu Federacije Bosne i Hercegovine kojim se utvrđuje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plate isplaćuje organ državne službe.

Član 51.Naknada za godišnji odmor

Državni službenik i namještenik za vrijeme godišnjeg odmora, u dužini do 36 radnih dana, ima pravo naknade u visini svoje neto plaće iz prethodnog mjeseca, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom.

Član 52.Naknada za porodiljski dopust

Državni službenik i namještenik, za vrijeme porodiljskog dopusta, ima pravo na naknadu plaće prema propisima Kantona kojim se uređuje ova oblast, prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plaće uplaćuje organ državne službe u kojem se taj državni službenik ili namještenik nalazi u radnom odnosu.

Član 53.Naknada za službeno putovanje

Državni službenik i namještenik imaju pravo na naknadu za troškove službenog putovanja na području Bosne i Hercegovine, kao i za putovanja u inostranstvo, na koje se upućuju na izvršenje službenog zadatka, u skladu sa uredbom Vlade.

Član 54.Naknada za prijevoz na posao i s posla

(1) Državnom službeniku i namješteniku kome nije organizovan službeni prijevoz na posao i s posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva (2) km, pripada naknada za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog saobraćaja.

(2) U međugradski saobraćaj spadaju mjesta koja su udaljena od mjesta rada do 70 km.

Član 55.Naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti

U slučaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice iz člana 56. stav (2) ovog Kolektivnog ugovora isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od dvije prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.

Član 56.Naknada za slučaj smrti

(1) U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od četiri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.

(2) Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika, u smislu stava (1) ovog člana smatraju se:

  • a)
    bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu;
  • b)
    dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina odnosno do 26 godina starosti, ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad bez obzira na starosnu dob);
  • c)
    roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji);
  • d)
    braća i sestre bez roditelja do 18 odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda već ih korisnik naknade stvarno izdržava ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uvjetom da s njima živi u zajedničkom domaćinstvu;
  • e)
    unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.

(3) Naknada iz stava (1) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika iz stava (2) ovog člana.

(4) Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova uže porodice porodice, troškovi sahrane iz stava (1) ovog člana se isplaćuju samo jednom zaposlenom članu uže porodice.

Član 57.Pripravnost za rad

(1) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je državni službenik i namještenik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

(2) Naknada za pripravnost za rad određuje se u paušalnom iznosu u visini od 2KM za jedan sat provedeno u pripravnosti za rad, a dužina trajanja pripravnosti određuje se pravilnikom o radu i odlukom rukovodioca organa državne službe.

(3) Vrijeme pripravnosti za rad uređuje se pravilnikom o radu i pravilnikom o plaćama i naknadama.

Član 58.Naknada za slučaj prekobrojnosti državnog službenika i namještenika

(1) U slučaju prestanka radnog odnosa državnog službenika i namještenika zbog prekobrojnosti, taj državni službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu u iznosu i to:

  • a)
    za radni staž do 10 godina naknada iznosi tri neto plaće državnog službenika odnosno namještenika,
  • b)
    za radni staž od 11 do 30 godina naknada iznosi šest neto plaća državnog službenika odnosno namještenika,
  • c)
    za radni staž preko 30 godina naknada iznosi deset neto plaća državnog službenika odnosno namještenika.

(2) Pod neto plaćom iz stava (1) ovog člana, podrazumijeva se plaća koju je radnik ostvario u posljednjem mjesecu prije proglašenja prekobrojnim.

(3) Naknada se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe.

Član 59.Otpremnina prilikom odlaska u penziju

  • a)
    Državni službenik i namještenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini svojih pet ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.
  • b)
    Otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće.

Član 60.Naknada plaće za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena uposlenika - roditelja teže hendikepiranog djeteta

(1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće do visine pune plaće, dok ovo pravo na naknadu ne bude regulisano posebnim zakonom.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.

Član 61.Naknada za rad u komisijama

(1) Članovi komisija koje se formiraju na osnovu rješenja Vlade odnosno rukovodioca organa državne službe, imaju pravo na maksimalnu mjesečnu naknadu za rad u komisijama do visine jedne i pol (1,5) osnovice iz člana 5. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo.

(2) Odlukom Vlade reguliše se način i uslovi obrazovanja komisija i način ostvarivanja naknade, a tačan iznos odnosno visinu naknade za rad svojim aktom utvrđuje Vlada, odnosno rukovodilac organa državne službe, za svaku pojedinačnu komisiju.

(3) Naknade za rad u komisijama iz stava (1) ovog člana, a koje se finansiraju od uplata fizičkih ili pravnih lica, ne ulaze u ograničenje iz stava (1) ovog člana".

VI - ZAŠTITA PRAVA

Član 62.Donošenje rješenja i drugih akata

Rješenja i drugi pojedinačni akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika obavezno se dostavljaju, u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, državnom službeniku i namješteniku službeniku na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.

Član 63.Prednost pri zapošljavanju

Državni službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u organu državne službe, ima u roku do godine dana od dana prestanka radnog odnosa, prvenstvo u ponovnom prijemu u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.

Član 64.Nemogućnost prestanka radnog odnosa

Državnom službeniku i namješteniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice, ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za penzionisanje.

Član 65.Promijenjena radna sposobnost

(1) U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnog službenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.

(2) Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.

Član 66.Informisanje Sindikata

Poslodavac, na zahtjev Sindikata, informiše Sindikat o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naročito na:

  • a)
    kretanje i promjene u plaćama;
  • b)
    zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;
  • c)
    druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa.

Član 67.Konsultacije sa Sindikatom

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

(2) Rukovodilac organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.

Član 68.Saglasnost Sindikata

Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata, donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa državnom službeniku ili namješteniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i otkazu zaposleniku muškarcu starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina.

VII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA

Član 69.Obaveze poslodavca i Sindikata

(1) Poslodavac, svojim djelovanjem i aktivnostima, ne može ograničavati niti onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da se učlani u Sindikat.

(2) Sindikat djeluje u skladu sa Statutom Sindikata, koji mora biti usklađen sa zakonom.

(3) Sindikat se obavezuje da će djelovati u skladu s ustavom, zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i drugim propisima.

(4) Sindikat je dužan da u roku od 15 dana obavijesti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog Povjerenika i drugog nosioca sindikalne funkcije iz člana 70. ovog kolektivnog ugovora.

(5) Sporazumom između poslodavca i povjerenika mogu se bliže urediti uvjeti vezani za efikasnije rješavanje postojećih problema.

Član 70.Nosioc sindikalne funkcije

Nosiocem sindikalne funkcije u smislu ovog kolektivnog ugovora smatraju se:

  • a)
    predsjednik Skupštine i predsjednik Upravnog odbora Sindikata (predsjednik Sindikata),
  • b)
    zamjenik predsjednika Skupštine, zamjenik predsjednika Upravnog odbora i članovi Upravnog odbora Sindikata,
  • c)
    predsjednik i članovi Nadzornog odbora Sindikata,
  • d)
    sekretar u Sindikatu i
  • e)
    sindikalni povjerenik u organu državne službe.

Član 71.Omogućavanje sindikalnog rada

(1) Poslodavac će omogućiti plaćeno odsustvo sa rada nosiocu sindikalne funkcije, radi obavljanja sindikalnih aktivnosti i prisustva sindikalnim kongresima, konferencijama, seminarima, sastancima, sindikalnim školama, sportskim i kulturnim manifestacijama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inozemstvu.

(2) Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata ili drugog odgovarajućeg akta.

Član 72.Zaštita prava nosilaca sindikalne funkcije

(1) Nosilac sindikalne funkcije, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlenike.

(2) Za vrijeme obavljanja sindikalne funkcije i aktivnosti organu državne službe sindikalnom povjereniku i drugom nosiocu sindikalne funkcije, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne može se, bez saglasnosti Sindikata:

  • a)
    otkazati radni odnos, odnosno donijeti rješenje o prekobrojnosti i
  • b)
    izvršiti premještaj na druge poslove bez njegove saglasnosti.

Član 73.Povreda nosioca sindikalne funkcije

Povreda nosioca sindikalne funkcije prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi s tom dužnosti, smatra se povredom na radu.

Član 74.Prava nosioca sindikalne funkcije

Na zahtjev predstavnika sindikata ovlaštenog za zastupanje Sindikata, poslodavac je dužan osloboditi nosioca sindikalne funkcije obavljanja poslova i zadataka radnog mjesta na koje je raspoređen, i to u vremenskom trajanju:

  • a)
    do 30 (trideset) radnih sati tokom jednog mjeseca - predsjednika Upravnog odbora (predsjednika sindikata),
  • b)
    do 20 (dvadeset) radnih sati tokom jednog mjeseca - predsjednika Skupštine i zamjenika predsjednika Skupštine, zamjenika predsjednika Upravnog odbora, članove Upravnog odbora, predsjednika i članove Nadzornog odbora, sekretara,
  • c)
    do 10 (deset) radnih sati tokom jednog mjeseca - sindikalnog povjerenika u sindikalnoj organizaciji koja broji preko 100 članova,
  • d)
    do 5 (pet) radnih sati tokom jednog mjeseca - sindikalnog povjerenika u sindikalnoj organizaciji koja broji do 100 članova.

Član 75.Obaveze prema nosiocu sindikalne funkcije

(1) Poslodavac je dužan primiti i saslušati nosioca sindikalne funkcije, kada on to zatraži ili po dogovoru, ali najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za prijem.

(2) Poslodavac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis nosioca sindikalne funkcije, najkasnije u roku od sedam dana od prijema dopisa.

(3) Poslodavac je obavezan nosiocu sindikalne funkcije omogućiti pristup radnim mjestima uposlenika, radi sagledavanja uslova rada i omogućiti mu uvid u podatke i dokumente koji se odnose na prava zaštite na radu uposlenika, vodeći računa da se ne remeti odvijanje redovnog procesa rada.

Član 76.Neometan rad i uslovi za rad Sindikata

(1) Nosilac sindikalne funkcije ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa zakonom, odlukama sindikata i ovim kolektivnim ugovorom.

(2) Poslodavac je dužan da za rad Sindikata osigura bez naknade, sljedeće uslove:

  • a)
    prostoriju za rad sindikata, u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
  • b)
    prostor i opremu za rad i održavanje sastanaka Sindikata (fax, telefon, internet, kopir aparat, papir i drugo);
  • c)
    nesmetanu distribuciju novina, letaka, brošura, peticija i drugog informativnog materijala Sindikata, kao o oglašavanje sindikalnih aktivnosti na oglasnim pločama i drugim mjestima;
  • d)
    obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko platne liste prilikom obračuna plaća i doznačavanje članarine na račun Sindikata, a na osnovu pisane izjave člana Sindikata.

(3) Poslodavac je dužan nosiocu sindikalne funkcije učiniti dostupnim informacije koje se odnose na pitanja radno- pravnog statusa državnih službenika i namještenika.

(4) Članovi Sindikata u sindikalnim organizacijama imaju pravo održati sindikalni sastanak jednom u mjesecu ili po ukazanoj potrebi, tokom radnog dana u radno vrijeme, vodeći računa da se sastanci organizuju u vrijeme i na način koji ne remeti redovan proces rada.

Član 77.Učešće Sindikata u unapređenju uslova rada