Gender akcioni plan Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2022. godine
Na osnovu člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10 - Prečišćeni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 49. sjednici održanoj 28.11.2019. godine, donijela je sljedeći
GENDER AKCIONI PLAN KANTONA SARAJEVO
ZA PERIOD OD 2019. DO 2022. GODINE
- 1.Usvaja se Gender akcioni plan Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2020. godine.
- 2.Zadužuje se Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo da, u roku od 30 dana od dana donošenja ovog Zaključka, Vladi Kantona Sarajevo predloži imenovanje Koordinacionog odbora za praćenje Gender akcionog plana Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2020. godine.
- 3.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" sa Gender akcionim planom Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2020. godine, koji je sastavni dio ovog Zaključka.
Broj 02-05-41784-19/19
28. novembra 2019. godine
Sarajevo
Premijer
Edin Forto, s. r.
I. Uvod
Ustav BiH garantira visok stepen međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda jer sadrži 15 najvažnijih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, među kojima je i CEDAW čime se BiH obavezuje da primjeni najviše međunarodno priznate standarde ljudskih prava. Ustav FBiH također garantuje visok stepen ljudskih prava i daje ustavnu snagu pravima koji su zagarantovani u međunarodnim sporazumima koji su nabrojani u aneksu Ustava FBiH. Pored općih standarda od posebnog značaja za Gender akcioni plan je Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. godine budući da prava zagarantovana u ovom sporazumu također imaju ustavnu snagu.
Ustav Kantona Sarajevo također garantuje najviši stepen ljudskih prava i osnovnih sloboda preuzimajući standarde koji su sastavni dio Ustava BiH i Ustava FBiH. Zbog toga, Gender akcioni plan KS doprinosi ostvarivanju ljudskih prava i sloboda koji imaju snagu ustavnih odredbi KS.
Ujedinjene nacije (UN) kao i države članice UN imaju, u skladu s Poveljom UN, obavezu da promoviraju prava čovjeka, dostojanstvo i vrijednost čovjekove ličnosti bez ikakve diskriminacije, što uključuje i zabranu diskriminacije na osnovi spola. Države članice su obavezne poštovati i promovirati ljudska prava i slobode kao osnove ekonomskog razvoja, mira i međunarodne sigurnosti. Nastavljajući pravnu tradiciju bivše Jugoslavije, ove obaveze je preuzela Bosna i Hercegovina kao članica UN od 22. maja 1992. godine. Na nivou Ujedinjenih nacija najvažniji dokumenti iz oblasti ravnopravnosti spolova je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena - CEDAW.
Ravnopravnost spolova je osnovno pravo, zajednička vrijednost cijele Evropske unije, i predstavlja neophodan uslov za postizanje ciljeva Evropske unije koji se tiču razvoja, zapošljavanja i socijalne kohezije. Princip ravnopravnosti polova i jednakog tretmana i jednakih mogućnosti za žene i muškarce je jedan od osnovnih pravnih principa Evropske unije, sadržan u osnivačkom ugovoru, kao i u mnogim direktivama, koje su transpozicijom inkorporisane u unutrašnje zakonodavstvo država članica.
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i obaveza djelovanja za ravnopravnost spolova
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS BiH) donesen je 2003. u BiH, a izmijenjen i dopunjen je 2009. čime su pravni standardi ravnopravnost spolova utvrđeni Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije žena postali sastavni dio pravnog sistema BiH. Zakon je najvažniji je instrument za razvijanje svijesti o pitanjima ravnopravnosti spolova i uvođenje principa ravnopravnosti spolova u javne politike i propise. Ovaj zakon uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova i zabranjuje diskriminaciju, te jamči jednake mogućnosti svim građanima/kama, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života. Ciljevi Zakona u pogledu zabrane diskriminacije i osiguranja ravnopravnosti spolova su prikazani shematski ispod.
Pored toga, Zakon obavezuje sva državna tijela, na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, da osiguraju i promoviraju ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (član 24.) obaveza svakog nivoa vlasti se sastoji od sljedećih segmenata:
- 1.analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
- 2.implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
- 3.mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
Upravo je ovaj član Zakona o ravnopravnosti spolova osnovni pravni osnov za donošenje Gender akcionog plana KS budući da se donošenjem ovog akcionog plana osigurava dosljednu primjenu ovog Zakona ali i drugih obaveza kantona u pogledu ravnopravnosti spolova. To je također slučaj i sa Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine koji prepoznaje značaj djelovanja i ulogu kantona kada je u pitanju postizanje ravnopravnosti spolova. Kao nosioci odgovornosti u strateškom cilju 1. GAP BiH a u skladu s nadležnostima kantona su prepoznata kantonalna tijela vlasti zajedno sa tijelima odnosno institucijama Federacije BiH kao i institucija BiH.
Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova
Uzimajući u obzir strukturu i ustavom određenu podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Bosna i Hercegovina se odlučila da osigura mrežu institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova na svim nivoima vlasti te je utvrđena obaveza svih nivoa vlasti da aktivno djeluju za ravnopravnost spolova i otklanjanje diskriminacije na osnovu spola. Ova obaveza je utvrđena u članu 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH koji glasi:
Član 24.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Ovo je izuzetno bitna pravna garancija, jer osigurava pravnu sigurnost institucija za ravnopravnost spolova. U skladu sa ZoRS BiH, ključni institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova su Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i, na entitetskom nivou, Gender Centar Federacije BiH i Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske. Agencija i entitetski gender centri su ključne institucije za kreiranje sveobuhvatnog, sistemskog i koordiniranog pristupa provođenju ZoRS-a. Agencija i gender centri pružaju stručnu podršku drugim institucijama u procesu provođenja obaveza iz ZoRS-a.
Mreža institucionalnih mehanizama za gender pitanja u BiH obuhvata i zakonodavnu i izvršnu vlast na svim nivoima vlasti. Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, komisije za ravnopravnost spolova Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske su aktivne i održavaju redovne sjednice, uključujući i tematske sjednice.
Osnovane su komisije za ravnopravnost spolova kantonalnih skupština u Federaciji BiH, a na lokalnom nivou djeluju komisije u okviru općinskih ljudska prava i slobode/skupština opština u skoro svim općinama u BiH.
Institucionalni mehanizam za ravnopravnosti spolova Kantona Sarajevo
U skladu sa svojom nadležnosti, Komisija za jednakopravnost spolova Skupštine KS predstavlja institucionalni mehanizam za ravnopravnost spolova Skupštine koji ima nadležnosti koje su predviđene članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.
Komisija je izričito nadležna za razmatranje pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova, zakona i drugih propisa, prijedloga i izvještaja kao i učešće u skupovima koji su vezani za ravnopravnost spolova.
Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12- Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13, 47/15 i 48/16)
Član 51.
Komisija za jednakopravnost spolova:
- -razmatra nacrte i prijedloge zakonskih propisa i općih akata iz nadležnosti Skupštine Kantona i daje mišljenje, prijedloge i inicijative vezane za usklađivanje sa međunarodnim konvencijama o jednakosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije po osnovu spola;
- -razmatra stanje prava žena i predlaže mjere za eliminaciju mogućih posljedica diskriminacije u oblasti ekonomije i zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite, političkog i javnog života, te odgoja i obrazovanja u svjetlu poštivanja ljudskih prava;
- -pribavlja informacije od značaja za integrisanje spolne analize u politiku i programe Skupštine;
- -surađuje sa odgovarajućim tijelima u Kantonu, Federaciji i državi, sindikatima, nevladinim organizacijama i sl.
Pozicija Komisije za jednakopravnost spolova u okviru Skupštine je veoma značajna a donošenje Gender akcionog plana će omogućiti Komisiji instrument za usmjereno i koordinirano djelovanje skupštine, kantonalnih ministarstava i drugih uprava i službi. U ovom procesu Komisija bi imala primarnu ulogu nadzora nad provođenjem akcionog plana što će biti obrazloženo u dijelu koji se odnosi na oblast monitoringa i evaluacije.
Budući da je ovo nova uloga Komisije potrebno je uložiti vrijeme i resurse da se osiguraju neophodni kapaciteti da se preuzme ova uloga. Pored toga potrebno je osigurati i jačanje kapaciteta skupštine, ministarstava, uprava i službi kako bi u potpunosti preuzele svoje uloge u pogledu kako provođenja aktivnosti Gender akcionog plana tako i provođenja redovnih analiza stanja ravnopravnosti spolova.
Javne politike za ravnopravnost spolova u BiH
Kako bi se osigurala dosljedna implementacija Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH 2006. godine usvojen je prvi Gender akcioni plan u BiH (GAP BiH) ("Službeni glasnik BiH", broj 41/09) za period 2006 -2011, kao prvi strateški dokument za uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sve oblasti javnog i privatnog života (eng. gender mainstreaming).
Drugi GAP BiH usvojen je 2013. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 98/13) za period 2013. - 2017. a treći za period 2018-2022. godine. Ovaj strateški dokument sadrži strateške ciljeve, koji defmišu prioritetne oblasti djelovanja, te programe i mjere za ostvarivanje tih ciljeva. Jedna od prioritetnih oblasti je rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima.
Cilj GAP BiH je da usmjeri resorna ministarstva i druge institucije u radu na uključivanju principa ravnopravnosti spolova u skladu sa članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, koji propisuje obaveze nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Na osnovu GAP BiH-a, institucije BiH donose godišnje operativne planove koji omogućavaju sistemsko i koordinirano djelovanje u procesu gender minstreaming-a u institucijama.
Pored GAP BiH, doneseni su i sprovodene se i druge, sektorske, javne politike i strategije na nivou države i entiteta, koje doprinose uvođenju principa ravnopravnosti spolova u specifične prioritetne oblasti (nasilje na osnovu spola, rod i sigurnost, unapređenje položaja žena na selu, rodno odgovorno budžetiranje). Na nivou države usvojen je drugi po redu Akcioni plan za implementaciju Rezolucije Ljudska prava i slobode sigurnosti UN-a 1325 "Žene, mir i sigurnost" u BiH za period 2014-2017. ("Službeni glasnik BiH", 89/14), kao i Okvirna Strategija za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici za period 2015-2018. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 75/15).
Pravni okvir za izradu Gender akcionog i finansijskog plana Kantona Sarajevo
Gender akcioni i finansijski plan (GAP) Kantona Sarajevo je strateško-planski dokument koji svojom implementacijom treba da potiče budući rast i razvoj zajednice, te unaprijedi ravnopravnost spolova u zajednici. Uvođenje principa ravnopravnosti spolova u razvojne politike, strategije, projekte i programe je od posebnog značaja na kantonalnom nivou, zbog nadležnosti koji kantonalni nivo vlasti ima.
Ravnopravnost spolova predstavlja jednaka prava i slobode, vidljivost i zastupljenost žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života. Postizanje ravnopravnosti spolova je ključno za zaštitu fundamentalnih ljudskih prava, razvijanje demokratskog društva, poštivanje vladavine prava, te ekonomski rast i konkurentnost. Iako je vidljiv napredak Bosne i Hercegovine u oblasti ravnopravnosti spolova razlike su prisutne u mnogim područjima.
Gender akcioni plan KS se odnosi na period od 2019. do 2022. godine i usklađen je sa odgovarajućim strateškim dokumentima i politikama koje se odnose na ravnopravnosti spolova i to sa Zakonom o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine, Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine (2018.-2022.), kao i sa drugim strategijama na državnom, entitetskom, i kantonalnom nivou.
Ovaj strateški cilj je izuzetno važan za kreiranje svih aktivnosti kantona jer prepoznaje ključne prioritete u oblasti ravnopravnosti spolova kao i ciljeve koji bi se trebali postići do kraja provođenja Gender akcionog plana BiH. Na taj način dat je prioritetni okvir djelovanja i kantona zajednica i ovih šest prioriteta bi trebao biti osnov svih programa mjera koje se donose na kantonalnom nivou.
Gender akcioni planovi na nivou jedinica kantona su stoga najefikasniji način provođenja ove obaveze. Ustav KS garantuje najviši stepen ljudskih prava i osnovnih sloboda preuzimajući standarde koji su sastavni dio Ustava FBiH. Zbog toga, Gender akcioni plan KS doprinosi ostvarivanju ljudskih prava i sloboda koji imaju snagu ustavnih odredbi KS.
Na osnovu toga, Komisija za jednakopravnost spolova Skupštine KS inicirala je izradu Gender akcionog plana kao strateškog dokumenta za dosljedno provođenje ustavnih i zakonskih obaveza jer se njime osigurava koordinirano u usmjereno djelovanje svih tijela KS. Komisija za jednakopravnost spolova Skupštine Kantona Sarajevo je na sjednici od 29.01.2019. usvojila prijedlog za Vladu KS da donese Gender akcioni plan. Vlada Kantona Sarajevo na 20. sjednici održanoj 16. maja 2019. godine imenovala je Tim za izradu Gender akcionog plana u Kantonu Sarajevo. Tim su činili predstavnici kantonalnih ministarstava i nevladinih organizacija, a proces je koordinirao Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine.
U skladu sa Odlukom zadaci Tima bili su da u skladu sa Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine za period od 2018. do 2022. definiše prioritete i transferzalne oblasti djelovanja, koje se odnose na jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova u Kantonu Sarajevo, te izradi nacrt Gender akcionog plana za Kanton Sarajevo.
Tokom sastanaka tima analizirano je stanje ravnopravnosti spolova u Kantonu Sarajevo i utvrđene su oblasti neravnopravnosti spolova, identificirane su strukturalne prepreke za ravnopravnost spolova i prilike za unapređenje trenutnog stanja te je izrađen nacrt dokumenta. Na osnovu materijala i prijedloga tima, Gender Centar Federacije BiH je putem FIGAP II programa podržao izradu nacrta dokumenta.
"Finansijski podržano iz sredstava FIGAP II programa"
Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP II program 2018-2020), rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH - Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine. Program podržava Kraljevina Švedske, koju predstavlja Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SIDA."
II. Stanje ravnopravnosti spolova u Kantonu Sarajevo
Za potrebe analize stanja ravnopravnosti spolova u KS izvršeno je prikupljanje i analiza dostupnih informacija i podataka što predstavlja i prvi korak u smislu člana 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.
Analiza stanja ravnopravnosti spolova je sagledana iz ugla ravnopravnosti spolova što omogućava utvrđivanje oblasti u kojima eventualno postoji diskriminacije ili nejednakosti u pristupu pravima, koristima i resursima između žena i muškaraca, djevojčica i dječaka po pojedinim oblastima. Pored toga ovaj pristup omogućuje da se istraže uzroci takvog stanja kao i da ukaže na to kako se oni mogu promijeniti jer daje osnovu na kojoj će se temeljiti akcioni plan.
Za potrebe ove analize prikupljeni su sljedeći podaci:
- 1.statistički podaci od strane Zavoda za statistiku,
- 2.administrativni podaci od strane kantonalnih organa i službi,
- 3.urađena je analiza ključnih propisa i dokumenata kantona;
- 4.korištene su druga istraživanja i studije te stručna mišljenja.
Ovaj pristup je omogućio:
- 1)da ukaže na prioritete i ključne ciljeve koje je potrebno ostvariti i
- 2)da omogući utvrđivanje trenutnog stanja (ne)ravnopravnosti spolova kao i da utvrdi način na koji će se promjene mjeriti.
Za potrebu izrade ovog Gender akcionog plana prikupljeni su dostupni podaci koji su razvrstani po spolu. U tu svrhu prikupljeni su statistički podaci koji su dostavljeni od strane Federalnog zavoda za statistiku, Centralne izborne komisije BiH te su korišteni i administrativni podaci kojima raspolažu ministarstava i službe KS. Pored toga izvršena je analiza javno dostupnih podataka o stanju ravnopravnosti spolova u KS. Svi podaci su analizirani iz ugla ravnopravnosti spolova te su interpretirani u odnosu na trendove (ne)ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
Oblasti za utvrđivanje stanje ravnopravnosti spolova su bazirani na prioritetima koji su prepoznati u Gender akcionom planu Bosne i Hercegovini i to:
- -Postojanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova
Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima
- -Obrazovanje, nauka, kultura i sport
- -Socijalna zaštita i zdravlje
- -Sprečavanje i suzbijanje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima
- -Javni život i donošenje odluka
Osnovni demografski podaci razvrstani po spolu
Kanton Sarajevo je jedan od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Površina kantona iznosi 1.276,9 km2, što čini 4,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine. Kanton se sastoji od 9 općina: Općina Stari Grad, Općina Centar, Općina Novo Sarajevo, Općina Novi Grad, Općina Ilidža, Općina Hadžići, Općina Vogošća, Općina Ilijaš i Općina Trnovo. Prema podacima Zavoda za statistiku na području kantona živi 419.414 osoba od čega 198,221 osoba muškog spola i 221,193 osoba ženskog spola. Na području kantona živi 6% više osoba ženskog spola.
Analiza podataka po starosnim grupama vidljivo je da je najveći jaz u starosnoj grupi od 65 godina i više najmanji u starosnoj grupi do 14 godina. Kada se uzme u obzir da se u toku 2018. godina rađalo nešto više djece muškog spola (52%) može se očekivati smanjivanje razlike u ovoj starosnoj grupi.
Tržište rada
Ravnopravno učešće žena i muškaraca na tržištu rada je jedan od preduslova za postizanje ciljeva ravnopravnosti spolova. U BiH u svim različitim dobnim skupinama, prihodovnim razredima i lokacijama, muškarci više od žena učestvuju u radnoj snazi. Učešće žena u radnoj snazi u BiH je značajno niže nego što bi se moglo očekivati i trenutno je jedno od najnižih u Evropi.
Na području KS u periodu od 2014. do 2018. godine broj zaposlenih je u stalnom porastu i u toku 2018. prosječni broj je iznosio 147848 osoba dok je ukupan broj nezaposlenih padao.
Iako je u radnoj snazi više osoba ženskog spola, žene su manje zaposlen a više nezaposlen spol. Kada se analizira spolna struktura po godinama može se primijetiti da je u posmatrane 4 godine došlo do ukupnog povećanja procenta učešća žena u strukturi zaposlenih a pada učešća osoba muškog spola u strukturi zaposlenih.
U isto vrijeme učešće žena u strukturi nezaposlenih je rastao a procenat muškaraca padao. U oba slučaja radi se o podacima registrovane zaposlenosti i teško je donijeti zaključak o uzrocima takvog stanja. Podaci iz Ankete o radnoj snazi za 2018. godinu pokazuju da je u Bosni i Hercegovini stopa aktivnosti žena iznosi 31,4% a za muškarce 53,2%. Taj podatak ukazuje da dvije od tri radnosposobne žene na tržištu rada u BiH nisu zaposlene.
Registrovane nezaposlene žene u prosjeku čekaju duže na zaposlenje. Zabrinjava podatak da u kategorijama osoba koje se mogu smatrati dugotrajno nezaposlenih žene apsolutno dominiraju.
U Kantonu je prisutna horizontalna rodna segregacija radne snage. U skoro svim oblastima veća je koncentracija osoba jednog spola u odnosu na drugi. Najmanji je jaz u oblasti trgovine a najveći u oblasti građevinarstva gdje dominiraju osobe muškog spola i obrazovanja gdje dominiraju osobe ženskog spola.
Kada se pogledaju platni razredi žene su u prosjeku manje prisutne u onim oblastima u kojima je neto plata manja od 1000 KM (67% žena u odnosu na 33% muškaraca) a skoro jednako sa osobama muškog spola u platnim razredima u kojima je prosječna neto plata veća od 1000 KM (49% žena i 51% muškaraca).
U pogledu stručna sprema zaposlenih može se zaključiti da su žene više prisutne sa visokom i višom stručnom spremom dok u svim drugim oblastima su prisutne osobe muškog spola. Ta razlika se može opravdati i činjenicom da su u obrazovnoj strukturi dječaci prisutniji u usmjerenom obrazovanju. Ipak u ukupnom učešću zaposlenih, zaposlene visokoobrazovane u ukupnoj strukturi zaposlenih čine manje od 8% ukupne radne snage.
Služba za zapošljavanje KS prepoznaje potrebu donošenja i provođenja aktivnih mjera zapošljavanja koje su između ostalog rodno osjetljive i koje su usmjerene prema ženama kao grupi koja je dominantnija u strukturu nezaposlenih. Pored toga Služba provodi niz mjera koji usmjereni na nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe te je uspostavljeno 7 Klubova za traženje posla. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje za 2018. godinu od ukupnog broja članova klubova (503) velika većina su osobe ženskog spola (72%). Ova mjera je pokazala značajne efekte jer je dovela do zapošljavanja 30 osoba muškog spola (25%) i 92 žene (75%). Kroz Program sufinansiranja zapošljavanja žena 2018. godine zaposleno je 140 osoba ženskog spola. Kroz Program sufinansiranja samozapošljavanja Start Up - Poduzetništvo za žene, samostalnu djelatnost registrovala je 26 osoba ženskog spola koje su zaposlile dodatnih 6 radnika. Slično je i Ministarstvo privrede u okviru programa poticajnih grant sredstava za razvoj subjekata male privrede za 2019. provodilo poseban program za razvoja ženskog preduzetništva.
Izvještaj o efektima svih drugih mjera na nezaposlenost žena i muškaraca nije javno dostupan na stranici Službe. Ako se pogledaju podaci za prethodnih nekoliko godina može se primijetiti da se povećava broj zaposlenih žena i da se smanjuje jaz u odnosu na zaposlene osobe muškog spola. Međutim, doprinos smanjivanju veće nezaposlenosti žena na nivou uticaja nije vidljiv niti se bez podataka o broju korisnika mjera po spolu može procijeniti. Ako se nastavi ovaj trend, moguće je procijeniti da će procenat osoba ženskog spola koji su nezaposlene nastaviti da raste. Iz tog razloga potrebno je preispitati opravdanost trenutnog pristupa pogotovo kada je u pitanju uticaj na trenutnu neravnopravnost spolova u ovoj oblasti.
Prava iz oblasti zaštite majke i materinstva na području Kantona Sarajeva reguliranu su Zakonom o socijalnoj skrbi civilnih žrtava rata i porodica sa djecom.
Zakon je propisao sljedeća prava koja ostvaruju porodice sa djecom:
- -dodatak na djecu;
- -naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta;
- -novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu;
- -jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta;
- -pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majku-dojilju;
- -smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja;
- -osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja;
- -školarine i stipendije đacima i studentima.
U skladu sa tim zakonom i Instrukcijom o iznosima novčanih davanja po zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 44/19) naknada plaće ženi-majci koja najmanje 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 60% prosječne plaće i iznosi 396 KM, s tim da taj iznos ne može biti manji od najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ženi-majci koja manje od 12 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo ima zaključen ugovor o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa i prijavu na obavezno osiguranje po osnovu radnog odnosa, utvrđuje se u iznosu 30% prosječne plaće i iznosi 198 KM.
Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH je već ranije konstatovala (Specijalni izvještaj o stanju zaštite majke i materinstva na području Federacije BiH, da prava koja su utvrđena u Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 38/14 - Prečišćeni tekst, 38/16,44/17 i 28/18), nisu usklađena sa standardima ljudskih prava posebno u pogledu visine naknade za vrijeme trajanja porodiljskog/roditeljskog odsustva za zaposlene porodilje budući da iznos naknade nije usaglašen sa standardom od 2/3 ostvarene plaće. Ombudsmani su konstatirali da opredjeljenje Kantona Sarajevo da procenat naknade bude vezan za prosječnu platu nije u skladu sa standardima ljudskih prava budući da majke koje ostvaruju veću plaću u odnosu na prosječnu će primati naknadu koja može biti značajno niža od 2/3 plaće koju je zaposlena majka ostvarivala.
Obrazovanje
Obrazovanje je jedan od najvažnijih uslova za postizanje ravnopravnosti spolova, a posebno u vremenu kada postoji potreba za kontinuiranim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem nezavisno od dobi. U BiH i dalje postoje rodne razlike u obrazovanju u smislu odabira područja studiranja, kao i razlika u stopama završavanja srednjih škola, upisnosti na fakultete, te završavanje istih.
Prema podacima Zavoda za statistiku na području u toku 2018. godine na području kantona je bilo 57 predškolskih ustanova u kojima je bilo upisano 4.221 djece. Od toga upisano je 54% dječaka i 46% djevojčica u predškolske ustanove.
Podaci za učešće djevojčica i dječaka na području KS u predškolskom obrazovanju trenutno nisu dostupni ali dostupni podaci za BiH govore da je samo oko 17% djece obuhvaćeno predškolskim odgojem da samo 50% djece pohađa obavezni predškolski program pred polazak u osnovnu školu. Prema podacima iz popisa 2013. godine samo 10% djece uzrasta od 3 do 6 godina je pohađalo predškolsku ustanovu. Prema tim podacima BiH je na zadnjem mjestu u Evropi. Pored činjenice da je predškolski odgoj jedan od temelja za uspjeh u nastavku obrazovanja i temelj razvoja svake osobe uključivanje djece u vrtiće je jedan od preduslova za uključivanje roditelja na tržište rada. To se posebno odnosi na majke djece kojima se, u skladu sa trenutnim društvenim okolnostima, povjerava briga o djeci. Zaposleni u predškolskim ustanove su osobe ženskog spola koje čine preko 94% svih zaposlenih.
U KS u školskoj 2017/2018. godini u osnovnim školama bilo upisano 37374 učenika od čega 51% dječaka i 49% djevojčica. Ova spolna distribucija odgovara učešću dječaka i djevojčica u ukupnoj strukturi stanovništva KS.
Općenito gledano u BiH postoji rodni paritet u osnovnom obrazovanju što potvrđuju i ovi podaci. Iako ne postoje podaci za KS, u BiH Romkinje u BiH imaju značajno lošije obrazovne rezultate u odnosu na dječake romske nacionalnosti jer skoro 80% Romkinja ne završi čak ni osnovnu školu dok većina dječaka završi školu.
Kada su u pitanju ponavljači u osnovnim školama, dječaci čine 70% svih ponavljača međutim ukupan broj svih ponavljača u Kantonu Sarajevo nije posebno izražen i u toku 2017. godine iznosio je 26.
Podaci pokazuju da jednak broj dječaka i djevojčica upisuje srednje obrazovanje. Izraženije su razlike zastupljenosti djevojčica i dječaka postoje unutar određenih kategorija srednjeg obrazovanja. Djevojčice dominiraju u strukturi učenika u gimnazijama dok dječaci dominiraju u strukturi učenika u usmjerenim zanimanjima a posebno u strukovnim školama. Ovakve razlike u profiliranju zanimanja između žena i muškaraca direktno utiču i na stanje na tržištu rada i daljem školovanju.
Kada su u pitanju ponavljači, nema značajnijih razlika između učenika i učenica u srednjim školama.
Kada se pogledaju podaci o visokom obrazovanju može se primijetiti da je u zadnjih 9 godina veći broj studentica upisanih visokoškolskim ustanovama. Ovaj podatak odgovara i spolnoj strukturi zaposlenih u ovoj obrazovnoj strukturi.
Nasilje nad ženama i nasilje u porodici
Nasilje nad ženama i nasilje u porodici, kao jedan od najvećih izazova bosanskohercegovačkog društva, problem je koji je odnedavno izašao iz privatne u javnu sferu. Ipak nasilje nad ženama i nasilje u porodici je i dalje jedan od najtežih kršenja prava žena. Prema Istraživanje o dobrobiti i sigurnosti žena - rezultati za Bosnu i Hercegovinu pokazuje da je nasilje nad ženama rasprostranjeno u svim svojim oblicima, fizičko, psihičko, ekonomsko i socijalno. Jedna od deset žena, u dobi od 18 do 74 godine, koje su nekada imale partnera, rekle su da su doživjele fizičko i/ili seksualno nasilje od strane partnera sa kojim su bile u intimnoj vezi, u periodu od svoje 15. godine ili kasnije. Isto istraživanje potvrđuje da bez obzira na to, 84% žena ne prijavljuje nasilje policiji zbog nepovjerenja u institucije.
Za područje kantona ne postoje kompletni podaci o nasilju u porodici niti o nasilju nad ženama. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u toku 2017. godine prijavljeno je 258 krivičnih djela nasilje u porodici izvršenih nad 265 žrtve. Protiv 246 lica je podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i izrečeno je 424 zaštitna mjera. JU Kantonalni centar za socijalni rad (u daljem tekstu: Centar) evidentira sve prijavljene slučajeve nasilja i razvrstava ih po vrstama nasilja, spolu i dobi. U godišnjim izvještajima o poslovanju Centar redovno prilaže tabele u kojima daje pregled podataka o broju nasilja, broju počinilaca nasilja, broju žrtava nasilja, vrstama nasilja i dobi žrtava nasilja. Tabele koje su sastavni dio Izvještaja Centra omogućavaju praćenje nasilja po godinama.Tekst Izvještaja o poslovanju Centra takođe sadrži podatke o broju izrečenih zaštitnih mjera počiniocima nasilja, dužini trajanja mjera i vrsti izrečenih mjera te podatke o broju žrtava nasilja smještenih u sigurnu kuću ili drugi oblik zbrinjavanja.
U tabeli ispod se nalazi pregled podataka za period 2015. do 2018. godine koji su sadržani u Izvještaj o poslovanju JU "Kantonalni centar za socijalni rad"
Izvor: Izvještaji o poslovanju JU "Kantonalni centar za socijalni rad", 2015. - 2018. godine
Na osnovu obaveze iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/13) Vlada Federacije Bosne i Hercegovina je donijela Strategiji za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017.) ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/13) i Akcioni plan za provedbu Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici za period 2018-2020. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/18).
Vlada Kantona Sarajevo je, na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, prihvatila tekst Protokola o radu i saradnji Koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici i ovlastila ministricu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, policijskog komesara - generalni inspektor policije - Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, ministricu zdravstva Kantona Sarajevo, ministra pravde i uprave Kantona Sarajevo i ministra za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo da u ime Vlade Kantona Sarajevo potpišu navedeni Protokol (Zaključak Vlade Kantona Sarajevo broj 02-05-20869-10/18 od 03.05.2018. godine).
U junu 2018. godine Protokol o radu i saradnji koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo koji je zamijenio prethodni protokol iz 2005. godine. Prema članu 2. ovaj Protokol je "zaključen u cilju uspostavljanja i podsticanja uspostavljanja multidisciplinarne saradnje potpisnika radi unapređenja prevencije i zaštite žrtava nasilja u porodici, postizanja veće kvalitete i efikasnosti u prevenciji, zaštiti, radu i djelovanju u sistemu zaštite od nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo, uz osiguranje standarda rada i postupanja u skladu sa ratificiranim međunarodnim dokumentima, zakonima i ostalim propisima iz oblasti zaštite od nasilja u porodici". U daljim članovima Protokol veoma detaljno razrađuje obaveze potpisnica protokola.
Nadležnosti Koordinacionog tijela iz člana 6. su zasnovana na obavezama Kantona KS iz člana 37. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji su kantonalne vlade obavezne da donesu programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici, kojim su obuhvaćene i obaveze na lokalnom nivou. U skladu sa članom 6. Protokola i Rješenjem broj: 13-01/01-05-23584-1/18 od 05.06.2018. godine imenovano je Koordinaciono tijelo. Koordinaciono tijelo je donijelo Program rada Koordinacionog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo za 2019. godinu, koji je prihvatila Vlada Kantona Sarajevo (Zaključak Vlade Kantona Sarajevo broj 02-05-25802-11/19 od 27.06.2019. godine).
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici predviđeno je da Vlada Kantona donosi dvogodišnji program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za područje kantona što još uvijek nije učinjeno. U skladu sa članom 37. ovog Zakona utvrđeno je da ovaj program mjera mora da sadrži:
- -obaveze kantonalnih i općinskih organa u cilju preventivnog djelovanja, suzbijanja svih oblika nasilja u obitelji i zaštite žrtve nasilja;
- -mjere neophodne za rad sa nasilnom osobom, uključujući i savjetodavnu podršku svim članovima porodice;
- -aktivnosti na promociji nenasilničkog ponašanja;.
- -aktivnosti na edukaciji policijskih službenika, sudija, predstavnika organa starateljstva, zdravstvenih radnika, nastavnika, vaspitača i drugih subjekata iz oblasti nasilja u porodici;
- -obavezu vođenja statističkih baza podataka o nasilnim osobama i žrtvama nasilja u porodici, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka;
- -način osiguranja sredstava za finansiranje programa;
- -obaveze uspostave koordinacionog tijela koje će koordinirati rad svih nadležnih institucija na provođenju ovog programa mjera i
- -sve potrebne mjere radi zaštite i sigurnosti žrtava nasilja u sigurnoj kući.
U BiH postoji osam sigurnih kuća sa 173 raspoloživa smještajna kapaciteta dok na području Federacije BiH ima pet sigurnih kuća sa 126 raspoloživih mjesta za smještaj žrtava nasilja. Na području Kantona Sarajevo sigurna kuća djeluje u okviru Fondacije lokalne demokratije Sarajevo sa 35 kreveta u dva skloništa. Fondacija pruža podršku žrtvama putem SOS telefon 033 222 000 te također pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć putem Centra za besplatnu pravnu pomoć.
U toku 2018. godine, u sigurnu kuću je smješteno 70 osoba koje su bile izložene nasilju i zlostavljanju u porodici, a od toga u pratnji policije smješteno je 42 osoba. Troškove smještaja snosi Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Centar za socijalni rad KS. Prema procjeni Fondacije lokalne demokratije koja vodi sigurnu kuću na ovaj način se finansira 65% troškova smještaja dok se ostatak sredstava finansira iz donatorskih sredstava. Centar je tokom 2018. godine evidentirao 1373 osobe koje su prijavile nasilje u porodici ili su nasilje prijavila druga pravna i fizička lica ili je u provođenju redovne djelatnosti u kontaktima sa pojedincima i porodicama Centar evidentirao prisustvo nekog od oblika nasilja. Osobama kod kojih je evidentirao neki od oblika nasilja, Centar je pružao usluge socijalne zaštite: savjetodavne, savjetovališne i terapeutske, usluge smještaja u sigurnu kuću ili druge oblike smještaja: smještaj u drugu porodicu ili ustanovu socijalne zaštite, uvodio ih u prava za koja su ispunjavale uvjete u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima čije je provođenje u nadležnosti Centra, te pružao druge oblike zaštite i poduzimao druge mjere i radnje u cilju njihove zaštite.
|
Fizičko nasilje |
Emocionalno nasilje |
Seksualno nasilje |
Drugi oblici nasilja |
Ukupno po spolu |
Ukupno |
||||||
|
M |
Ž |
M |
Ž |
M |
Ž |
M |
Ž |
M |
Ž |
OBA SPOLA |
|
|
2015 |
71 |
469 |
204 |
597 |
0 |
2 |
150 |
352 |
425 |
1420 |
1845 |
|
2016 |
81 |
246 |
238 |
504 |
0 |
4 |
215 |
376 |
534 |
1230 |
1764 |
|
2017 |
70 |
328 |
288 |
405 |
0 |
4 |
171 |
310 |
529 |
1047 |
1576 |
|
2018 |
43 |
324 |
171 |
420 |
0 |
6 |
132 |
277 |
346 |
1027 |
1373 |
Javni život
Stanje ravnopravnosti spolova u oblasti javnog života se prvenstveno sagledava kroz ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja odluka. Prema podacima Međuparlamentarne unije (IPU), kojim je utvrđen procenat političke participacije žena u državnim parlamentima, BiH se nalazi na 79 mjestu od ukupno 189 država za koje se prikupljaju podaci u ovoj bazi.
Bosna i Hercegovina je 1998. godine uvela kvotu za manje zastupljeni spol kao mjeru za osiguravanje jednakog učešća žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti. Ova kvota je definirana članom 4.19 Izbornog zakona koji se odnosi se na minimalnu zastupljenost oba spola na listama kandidata od 40% sa utvrđenim rasporedom na listi za manje zastupljeni spol. Ova kvota se dosljedno provodi međutim brojna istraživanja pokazuju da biračko tijelo svojim glasovima prednost daje osobama muškog spola.
Žene su manje zastupljeni spol na mjestima odlučivanja u politici a posebno u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti. U kantonalnim skupštinama žene u prosjeku čine 31% svih zastupnika. U odnosu na rezultate Općih izbora održanih 2014. godine kada je prosječna zastupljenost iznosila 18% ovo predstavlja značajno povećanje od 13%.
Ovo povećanje u svim kantonalnim skupštinama je posljedica izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz 2016. godine kojima je uticaj biračkog tijela na konačni redoslijed na listama značajno ograničen. U Skupštini KS je tako u odnosu na 2014. godinu, na Općim izborima 2018. izabrano 17% više osoba ženskog spola i ukupna zastupljenost žena trenutno iznosi 34%. Ako se uzme u obzir da je u trenutku izrade ovog Gender akcionog plana (oktobar 2019. godine) u sastavu skupštine bilo ukupno 14 zastupnica (40%) i 21 zastupnika (60%) može se zaključiti da trenutni sastav odražava ravnopravnu zastupljenost oba spola u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i zastupljenost je ravnopravnija od prosjeka zastupljenosti žena i muškaraca u kantonalnim skupština u FBiH.
Ni Ustav ni Poslovnik Skupštine ne predviđaju da u sastavu rukovodstva ili radnih tijela Skupštine treba biti osigurana ravnopravna zastupljenost oba spola. U rukovodstvo Skupštine KS izabran je jednak broj osoba oba spola (predsjedavajući i jedna zamjenik su osobe muškog spola dok su druge dvije zamjenice osobe ženskog spola. U sastavi stalnih i povremenih radnih tijela skupštine u članstvu komisija prisutno je 38% žena i 62% muškaraca dok žene predsjedavaju sa 5 (ili 26%), muškarci sa 13 (ili 68%) komisija dok je jedna komisija bez izabranog predsjedavajućeg. U sastavu 1 komisije nije imenovana niti jedna žena dok ne postoji komisija u koju nije imenovan niti jedan muškarac. U 3 od 19 komisija sastav odgovara zastupljenosti žena i muškaraca u Skupštini (iako su u sastavu komisije imenovani i vanjski članovi/ce). U ukupno 14 komisija jedan spol je manje zastupljen od čega u 5 su muškarci manje zastupljen spol a u ostalih 9 žene.
Poslovnik o radu skupštine sadrži posebnu mjeru za finansiranje parlamentarnih grupa koje imaju više poslanika manjeg spola. Prema član 22.stav (3). 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju zastupnika/poslanika koji pripadaju manje zastupljenom spolu.
Iako Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13, 47/15 i 48/16) sadrži odredbu o ravnopravnoj upotrebi pojmova poslanik/zastupnik u oba gramatička roda web stranica Skupštine i akti koje skupština donosi su pisani u jednom gramatičkom rodu.
Ni Ustav ni Poslovnik Skupštine ne predviđaju da se kod potvrđivanja Vlade treba osigurati ravnopravna zastupljenost oba spola. Vlade Kantona Sarajevo koji u svom sastavu ima 3 ženu i 10 muškaraca. Sa tri ministrice, zastupljenost žena je 23% a muškaraca 77% čime nije osigurana ravnopravna zastupljenost osoba oba spola.
Zdravstvena zaštita
Vijeće ministara BiH je usvojilo Strategiju za odgovor na HIV i AIDS u BiH i Politiku seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u BiH kojima se provode promotivne i afirmativne aktivnosti koje, između ostalog, tretiraju i ravnopravnost spolova u smislu ravnopravnog pristupa pravima i zdravstvenim servisima.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH reguliraju se prava na zdravstvene usluge standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja, dok u okviru obaveznog pokrića zdravstvenim osiguranjem žene imaju pravo na potpunu zdravstvenu zaštitu po pitanju trudnoće i materinstva, pravo na liječenje i medicinska sredstva, te pravo na vještačku oplodnju. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH svim ženama (državljankama BiH) garantira se pravo na besplatan porod, postporođajnu zaštitu za majku u narednih šest mjeseci i besplatnu zdravstvenu zaštitu za djecu do 18 godina. U FBiH osnovnim paketom zdravstvenih prava predviđen je i paket osnovnih prava za neosigurane osobe koji se finansira sredstvima budžeta kantona ili općine prema mjestu zadnjeg prebivališta neosigurane osobe.
Na području Kantona Sarajevo u zdravstvenim ustanovama u javnom sektoru u 2018. godini prema prijavama poroda ukupno je registrovano 4.651 poroda. Prema dobnoj strukturi majki najveći broj živorođenih 1.561 ili (35,03%) registrovan je kod žena u dobnoj skupini od 30 do 34 godine, a zatim u dobnoj skupini od 25 do 29 godina 1.265 živorođenih sa udjelom u ukupnom broju živorođenih od (28,39%). J.U. Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS, uključujući i patronažne posjete pri porodičnoj medicini ostvarili su ukupno u 2018. godini 23.749 patronažnih posjeta.
U javnom sektoru u 2018. godini prema Izvještaju o radu službe za zdravstvenu zaštitu žena (obrazac br.02.6B) ukupno je propisano 938 kontraceptivnih sredstava u javnim zdravstvenim ustanovama od čega: oralnih kontraceptivnih sredstava 520 ili (55,44%), intrauterinih kontraceptivnih sredstava 370 ili (39,45%), te 48 ili (5,11%) svih ostalih kontraceptivnih sredstva. Prema dostavljenim izvještajima iz privatne prakse u 2018. godini propisano je 856 kontraceptiva od čega oralnih 573 ili (66,93%), intrauterinih kontraceptivnih sredstava 192 ili (22,43%), a svih ostalih kontraceptivnih sredstava 91 ili (10,64%).
III. Struktura Gender akcionog plana Kantona Sarajevo
U skladu sa prethodnom analizom stanja ravnopravnosti u kantonu i pregleda provođenja obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini jasno je da donošenje Gender akcionog plana KS predstavlja optimalan pristup za unapređenje stanja ravnopravnosti spolova.
U odnosu na te analize struktura Gender akcionog plana KS za period 2019. - 2022. godina odražava trenutno stanje ravnopravnosti spolova i institucionalizacije ravnopravnosti spolova i sadrži tri srednjeročna cilja te u okviru svakog cilja rezultate koji se planiraju postići i to:
- -Srednjeročni cilj 1. Ministarstva i druga tijela vlade djeluju za ravnopravnost spolova
- -Srednjeročni cilj 2. Unaprijeđeno je stanje ravnopravnosti spolova na području KS
- -Srednjeročni cilj 3. Prati se stanje i sarađuje sa drugim akterima na unapređenju stanja ravnopravnosti spolova
Struktura Gender akcionog plana KS je prikazana shematski ispod dok je detaljno prikazana u matrici logičkog okvira u narednom dijelu dokumenta: Ciljevi i aktivnosti Gender akcionog plana KS za period 2019.-2022. godina
IV. Ciljevi i aktivnosti Gender akcionog plana KS za period 2019.-2022. godina
I.
|
Srednjoročni cilj 1: Ministarstva i druga tijela vlade djeluju za ravnopravnost spolova |
|||||
|
Očekivani rezultat |
Aktivnost |
Nosilac odgovornosti |
Pokazatelj napretka u odnosu na početno stanje |
Rok |
Izvor finansiranja |
|
1.1. Uspostavljeno kantonalno koordinaciono tijelo za praćenje Gender akcionog plana |
Ministarstva i nadležne službe nominuju svoje predstavnike za koordinacioni odbor |
ministarstva i nadležne službe na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo nominuju svoje predstavnike |
Identificirane osobe koje će biti članovi/ce koordinacionog tijela (ministarstva Kantona Sarajevo i koordinator za evropske integracije) |
30 dana od usvajanja GAP KS |
Redovna sredstva |
|
Imenovanje koordinacionog odbora |
Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo |
Imenovan Koordinacioni odbor |
30 dana od usvajanja |
Redovna sredstva |
|
|
Koordinacioni odbor usvojio Poslovnik o radu |
Koordinacioni odbor |
Usvojen Poslovnik o radu |
Tri mjeseca od imenovanja koordinacionog odbora |
Redovna sredstva |
|
|
Održavanje redovnih sastanaka Koordinacionog odbora |
Koordinacioni odbor |
Zapisnici sa sastanka |
Najmanje dva puta godišnje |
Redovna sredstva |
|
|
Usvojen plan za praćenje, evaluaciju i izvještavanje o primjeni GAP KS |
Koordinacioni odbor |
Izrađen Plan za praćenje, evaluaciju i izvještavanje o primjeni Gender akcionog plana KS |
Tri mjeseca od imenovanja koordinacionog odbora |
Redovna sredstva i partnerstvo |
|
|
1.2. Kapaciteti koordinacionog odbora unaprijeđeni |
Obuke na temu ravnopravnosti spolova i diskriminacije na osnovu spola |
Komisija za jednakopravnost spolova |
Održane dvije obuke za članove i članice Koordinacionog odbora |
Mart 2020. |
Redovna sredstva i partnerstvo |
|
Izrada i usvajanje metodologije za izradu godišnjih i završnog izvještaja o provođenja GAP-a |
Koordinacioni odbor |
Vlada Kantona Sarajevo usvojila metodologiju za izradu godišnjih i završnog izvještaja o provođenju GAP-a |
Oktobar 2020. |
Redovna sredstva i partnerstvo |
|
|
Godišnji izvještaj o provođenju GAP se dostavlja putem Vlade Kantona Sarajevo Komisiji za jednakopravnost spolova i Skupštini |
Koordinacioni odbor |
Izrađen izvještaj |
Mart svake godine |
Redovna sredstva i partnerstvo |
|
|
1.3. Uspostavljeni instrumenti za redovnu procjenu uticaja propisa na ravnopravnost spolova |
Svi prijedlozi zakona, podzakonskih akata i politika sadrže procjenu uticaja propisa i procjenu uticaja na ravnopravnost spolova |
Predlagač materijala. Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, Ured za zakonodavstvo Kantona Sarajevo |
% usvojenih zakona (od ukupnog broja usvojenih) koji sadrže procjenu uticaja propisa na ravnopravnosti spolova i definiše zabranu diskriminacije po svim osnovama koji su usvojeni u toku prethodne godine |
Kontinuirano |
Redovna sredstva |
|
Komisija za jednakopravnost spolova daje mišljenje na sve zakona i podzakonske akte koje donosi Skupština |
Predlagač materijala, Stručna služba Vlade Kantona Sarajevo, Služba za skupštinske poslove Skupštine Kantona Sarajevo |
% zakona koje razmatra Skupština koji su dostavljeni Komisiji za jednakopravnost psolova # mišljenja o usklađenosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i međunarodnim konvencijama o ravnopravnosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije; |
Kontinuirano |
Redovna sredstva |
|
|
Usvojeni standardi za korištenje rodno- osjetljivog jezika u Skupštini Kantona Sarajevo i Vladi Kantona Sarajevo |
Komisija za jednakopravnost spolova |
% akata koji koriste rodno-osjetljiv jezik |
Kraj 2020. |
Redovna sredstva |
|
|
1.4. Provedene sektorske analize mogućnosti za unapređenje stanja ravnopravnosti spolova u prioritetnim oblastima |
Analiza dostupnosti administrativnih podataka razvrstanih po spolu |
Ministarstva i druga tijela Vlade Kantona Sarajevo |
Analiza o dostupnosti o administrativnih podataka razvrstanih po spolu dostavljena Komisiji za jednakopravnost spolova sa prijedlogom prioriteta za unapređenje |
Mart 2021. |
Redovna sredstva |
|
Unaprijeđene administrativne baze podataka |
Ministarstva i druga tijela Vlade Kantona Sarajevo |
% utvrđenih baza koji je unaprijeđen da sadrži podatke razvrstane po spolu |
2022. godina |
Redovna sredstva |
|
|
1.5. Budžet KS sadrži procjenu uticaja na ravnopravnost spolova (rodno-odgovorno budžetiranje) |
U Zakonu o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo utvrditi jasne obaveze za rodno- odgovorno budžetiranje u prioritetnim oblastima |
Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo |
Broj oblasti koje su ocijenjene kao prioritetne (npr. tekući transferi i sl.) |