Aktio

Općina Trnovo - Općinsko vijeće

Odluka o pristupanju izradi Urbanističkog projekta "Kolijevka"

Na osnovu člana 25. i 34. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18) i čl. 14. i 117. Statuta Trnovo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 12/08), Općinsko vijeće Trnovo, na 11. sjednici održanoj 13.03.2018. godine, donijelo je

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI URBANISTIČKOG PROJEKTA "KOLIJEVKA"

Vrsta Plana

Član 1.

Pristupa se izradi Urbanističkog projekta "Kolijevka" (u daljem tekstu: Plan).

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. 1, a ima koordinate y=6523167, x=4841899, potom produžava na jug do tačke broj 2. sa koordinatama y=6523178, x=4841878, nastavljajući istim pravcem dolazi do prelomnih tačaka sa koordinatama:

  • 3.
    y=6523178,x=4841850
  • 4.
    y=6523192,x=4841786
  • 5.
    y=6523203,x=4841769
  • 6.
    y=6523255, x=4841718
  • 7.
    y=6523206, x=4841676 dolazi na granicu parcela 3102/6 i 3102/8 tj. u tačku broj 8. sa koordinatama y=6523207, x=4841664. Granica dalje produžava u pravcu juga dolazeći do lomnih tačaka sa koordinatama:
  • 9.
    y=6523202, x=4841654
  • 10.
    y=6523178, x=4841636
  • 11.
    y=6523201,x=4841605
  • 12.
    y=6523174, x=4841600, koja je ujedno i međna tačka između parcela 3102/6 i 3102/11.

Nastavljajući pravcem juga granicom parcele 3102/11 (ne obuhvata je) dolazi u tačku broj 13. gdje je y=6523198, x=4841405, produžava istim pravcem do tačke 14. sa koordinatama y=6523216, x=4841385 tj. na međnu liniju parcela 3102/12 i 3102/6. Nastavlja granicom parcele 3102/12 (ne obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela 3102/12, 3102/1 i 3102/6. Idući granicom parcela 3102/1 i 3102/6 dolazi na tromeđu parcela 3102/1, 3102/6 i 3102/15 do prelomne tačke broj 15. sa koordinatama y=6523274, x=4841253, produžavajući granicom parcele 3102/15 (ne obuhvata je) dolazi do tačke broj 16. gdje su y=6523231, x=4841258, zatim dolazi do tačke broj 17. sa y=6523230, x=4841259, dalje ide do lomne tačke 18. sa y=6523223, x=4841236, tj. na granicu parcela 3102/1 i 3102/2. Produžava granicom parcele 3102/2 (ne obuhvata je) i dolazi u lomnu tačku 19. sa koordinatama y=6523123, x=4841181. Granica naglo skreće u pravcu sjevera idući preko parcele 752/1 dolazeći do prelomnih tačaka sa koordinatama:

  • 20.
    y=6523051, x=4841330
  • 21.
    y=6523030, x=4841400
  • 22.
    y=6523017,x=4841476
  • 23.
    y=6523061,x=4841597
  • 24.
    y=6523028, x=4841811, iz tačke 24. skreće u pravcu istoka i dolazi do prelomnih tačaka
  • 25.
    y=6523079, x=4841802
  • 26.
    y=6523153, x=4841833, iz tačke 25. produžava do tačke broj 1., odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Presjenica, Općina Trnovo.

Površina obuhvata iznosi P= 9,85 ha.

Vremenski period za koji se Plan donosi

Član 3.

Plan se donosi za period do donošenja novog plana.

Smjernice za izradu Plana

Član 4.

Obuhvat Urbanističkog projekta "Kolijevka", prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06 i 4/11) nalazi se u području posebnih obilježja od značaja za Kanton Sarajevo i Federaciju BiH, u području koje pokriva evidentirane prirodne cjeline Bjelašnica, Treskavica, Rakitnica, Visočica u namjeni "kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe", a u zoni "sport-rekreacija-parkovi i zaštitno zelenilo".

U cilju preciziranja urbanističko-arhitektonskih uslova za organizovanje prostora sa visoko kvalitetnim turističkim sadržajima sportsko-rekreativnog karaktera za ljetnu i zimsku ponudu i rješavanja saobraćaja u ulaznoj zoni, Planom je potrebno planirati predmetni prostor integralno u kontekstu ukupne turističke ponude Bjelašnice koja će saobraćajno i infrastrukturno biti povezana, regulisati prostor u skladu sa namjenom iz planova višeg reda i planirati mogućnosti i način izgradnje primjeren datom ambijentu.

Koncept prostornog uređenja treba da bude u skladu sa vrijednostima i ograničenjima područja (prirodne, stečene), mjerama zaštite, uređenja i unapređenja kao i usmjerenjima preciziranim kroz razvojno-plansku dokumentaciju, a posebno u segmentu turističke privrede.

Kroz izradu Urbanističkog projekta neophodno je voditi računa o prostornoj i saobraćajnoj povezanosti sa lokalitetom "Babin do" za koji će biti raspisan arhitektonsko-urbanistički konkurs.

Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:

  • -
    Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:500. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
  • -
    Izvršiti istražne radove za izradu elaborata o inžinjersko-geološkim osobinama terena, a na osnovu projektnog zadatka koji će definisati obim istražnih radova u granicama Plana;
  • -
    Izvršiti analizu stanja u prostoru;
  • -
    Stvoriti uslove da se definišu građevinske linije koje će obezbijediti djelovanje u prostoru, a arhitektonski- oblikovno da predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu usklađenih estetsko-oblikovnih karakteristika;
  • -
    Izvršiti usklađivanje Urbanističkog projekta sa Prostornim planom Kantona Sarajevo i Izmjenama i dopunama Regulacionog plana "Sportsko-rekreativno područje Bjelašnica", a maksimalno poštujući dosadašnja usmjere- nja precizirana Regulacionim planom "Sportsko-rekrea- ciono područje Bjelašnica" ("Službene novine Grada Sarajeva", broj 11/82);

Kao i pravnu regulativu po pojedinim razvojno-planskim oblastima u cilju osiguranja uslova potpune zaštite ovog područja sa aspekta ukupnih vrijednosti (prirodnih i stečenih) koje, integralno posmatrane, daju posebnu specifičnost ovom području;

  • -
    Kroz koncept prostorne organizacije maksimalno afirmirati načela zaštite, uređenja i unapređenja specifičnih vrijednosti predmetnog područja, posebno vodeći računa da se sječa šume svede na minimum;
  • -
    U granicama prostorne cjeline tretirati šume na način propisan Zakonom o šumama;
  • -
    Uravnotežiti opseg i vrstu turističke aktivnosti, kao jedne od komparativnih prednosti područja, sa osjetljivošću i kapacitetima zaštite područja;
  • -
    Radi specifičnosti područja, osnovna koncepcija izgradnje i uređenja prostorne cjeline treba u sadržajnom pogledu da se međusobno nadopunjava kako sa stanjem koje već egzistira na predmetnom lokalitetu, tako i sa kontaktnom zonom, i u prostorno-funkcionalnom smislu gradi jednu cjelinu koja će dati novi razvojni identitet ovom području;
  • -
    Unapređenje turističke komponente posmatranog područja temeljiti na razvijanju posjetiteljsko-izletničkog turizma, u prostornom i ponudbenom smislu u obimu, kapacitetima i sadržajima utemeljenim na cjelovitom prostorno-funkcionalnom programu šireg okruženja;
  • -
    Izgradnju novih kapaciteta sa prostornog, arhitektonsko- oblikovnog aspekta i materijalizacije građevinskih obje- kata podrediti duhu tradicije i klimatskih uslova, prostorno i oblikovno uklopiti u oblike tradicionalne gradnje lokalnog ambijenta, u smislu kvalitetnih dopuna postojeće i nove turističke ponude;
  • -
    U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan razvojnom planskom dokumentacijom i usvojenim susjednim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina, kako položajno tako i po gabaritima, te zbog, samog položaja u odnosu na postojeće i planirane saobraćajnice predmetni lokalitet treba uvezati sa istim;
  • -
    Na primarnim saobraćajnicama izvan kolovoza predvidjeti niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika;
  • -
    Mrežu internih saobraćajnica obuhvata treba koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m (izuzetno 5,50 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni motorni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;
  • -
    Urbanističkim rješenjem osigurati bezbijedan, afirmativan kontrolisan pristup posjetitelja (kapacitet prihvata) prostornoj cjelini (kolski, pješački) s ciljem primjerenog obogaćenja posjetiteljsko-izletničke komponente temeljene na odnosu posjetitelja prema zaštićenom prostoru;
  • -
    Biciklističke i pješačke komunikacije planirati u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
  • -
    Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj prema važećim standardima za postojeće i planirane sadržaje u skladu sa namjenom i prostornim mogućnostima kako predmetne zone tako i kontaktnih zona;
  • -
    Planirane kapacitete komunalne i energetske infrastrukture usaglasiti sa postojećom mrežom i istu prilagoditi (rekonstruisati) za nove kapacitete - sadržaje.

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

  • -
    Postojeći sistem snabdijevanja vodom područja Bjelašnica-Igman vezan je na sarajevski vodovodni sistem. Voda se sa Bačeva preko r. Igman (K.D.555 mn.m. V= 5000 m3) i P.S Igman pumpa u r. Hrasnički Stan (K.D.1377 mn.m. V= 500 m3), a iz tog rezervoara gravitacijom jednim pravcem se transportuje prema r. Tabla (K.D.1285 mn.m. V= 500 m3), a drugim paralelnim preko Velikog Polja ka rezervoaru Babin Do (K.D.1350 mn.m. V= 500 m3) a na lokalitetu Tabla gravitacioni vod se grana na dva kraka. Snabdijevanje u pravcu Igmana ide preko r. Malo Polje II (K.D.1310 mn.m. V= 100 m3) i r. Malo Polje I (K.D.1240 mn.m. V= 100 m3).
  • -
    Analiza problema snabdijevanja vodom predmetnog Urbanističkog projekta "Kolijevka" moguće je uz cjelovito sagledavanje vodosnabdijevanja šire prostorne cjeline.
  • -
    U okviru Urbanističkog projekta "Bjelašnica- I faza" kroz idejne projekte snabdijevanja vodom i odvodnje otpadnih i oborinskih voda ocijenjeno je da postojeći kapaciteti zadovoljavaju te je dato rješenje koje se u potpunosti "veže" na postojeće cjevovode.
  • -
    Kada je u pitanju proširenje obuhvata, odnosno projekat "Bjelašnica - II faza "Donja i Gornja Grkarica" te problematika njegovog vodosnabdijevanja, općina Trnovo je bila investitor za "Idejno rješenje sa varijantama za vodosnabdijevanje sportsko-rekreacionog centra Bjelašnica" koje je uradio Zavod za vodoprivredu u decembru 2005. g. U tom elaboratu, izvršena je analiza stanja postojećeg sistema i raspoloživih količina vode, procjena potrebnih količina vode (na osnovu nepotpunih informacija o broju budućih korisnika), te varijantisanje (tri varijante) i ocjena elemenata budućeg primarnog sistema vodosnabdijevanja proširenog obuhvata.
  • -
    Ono što je zajedničko, a ujedno i najvažnije, za sve tri razmatrane varijante je činjenica da se dodatne količine vode obezbjeđuju sa novih izvorišta neovisno od centralnog vodovodnog sistema.
  • -
    Analiza potrebnih količina vode, koje su obrađene 2006. g. odnosila se na obuhvat novoplaniranog kompleksa "Bjelašnica" za I i II fazu izgradnje. Podaci o broju korisnika preuzeli su se iz urbanističkog projekta "Bjelašnica - I faza" i tadašnjih okvirnih planova za "Bjelašnica - II faza". Dimenzioniranje rezervoara izvršeno za ukupni kapacitet od 4500 ležajeva i 4500 posjetilaca za Bjelašnicu I i II.
  • -
    Dakle, dalji razvoj vodovodnog sistema na ovom području je po fazama, a prema odabranom rješenju i izrađenom Glavnom projektu za izgradnju Regionalnog vodovoda Hojta - Bjelašnica i Igman izrađenog od strane Eshydrotecnics iz Sarajeva.
  • -
    u prvoj fazi: je izvršeno kaptiranje Velikih vrela i Prštetka te izgrađeni potisni cjevovodi do rezervoaara na Velikoj kosi odakle je izgrađen gravitacioni cjevovod do vodne komore na Pandurici. Od vodne komore Pandurica izgrađen je gravitacioni cjevovod do rezervoara na Babinu Dolu čija je zapremina V = 2x250 m3.

Na ovaj način obezbjeđene su dovoljne količine vode za vodosnabdijevanje Bjelašnice.

  • -
    u II fazi od vodne komore Pandurica položen je cjevovod do rezervora na Javorovom dolu V= 2x250 m3 odakle se gravitaciono dovodi voda do Gornje i Donje Grkarice i Igmana.

Izgradnjom I i II faze pored obezbjeđenja vode za Bjelašnicu i Igman obezbijedit će se i voda za vodosnabdijevanje Javorova dola, Proskoka pa i šire.

Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda

  • -
    Odvodnja otpadnih voda za objekte i obuhvat UP "Bjelašnica I" zasnivala se na postojećem kolektoru 300 mm koji se od potrošača sa Babinog Dola preko Velikog i Malog Polja spušta prema Hadžićima gdje se uključuje u centralni kanalizacioni sistem. Njegov kapacitet je ocijenjen na osnovu elemenata Plana iz 1981. g. te je kroz UP "Bjelašnica I" - faza odvodnje, samo provjereno da njegov kapacitet zadovoljava ovu fazu.
  • -
    Odvodnja oborinskih voda za objekte tretirana je vrlo racionalno i predviđena samo za one lokalitete koji nemaju povoljne prirodne uslove oticanja, a na svim parkinzima su predviđeni separatori, te nakon tretmana vršeno je slobodno puštanje po terenu na pogodnim mjestima.
  • -
    Kod izrade UP "Bjelašnica I" - u fazi odvodnje oborinskih voda predviđena je u svim saobraćajnicama zasebna kanalizaciona mreža koja je prikupljala oborinske vode iz slivnika i sa parkinga. Ove vode su također nakon tretmana u separatorima dovedene do mjesta pogodnih za slobodno puštanje po terenu.
  • -
    Projektni biro KJKP "ViK" je uradio glavni projekat rekonstrukcije fekalnog kolektora koji odvodi fekalne vode sa ovog područja. U tom projektu je utvrđeno da je za izvedeni minimalni pad dna cijevi 300 mm, Imin = 0.38%, koji ima prijemnu moć Qp = 64.15I/s i Vp = 0.91 m/s, za koeficijent hrapavosti k=1 mm. Tako da za q = 250I/stan,dan i za kh=1.7 i kdn=1.2 moguće je odvesti fekalne vode od Sn=10867 stanovnika. To znači da se mogu odvesti sve količine fekalne vode, koje su sračunate u svim varijantama potreba količina vode za ovo područje, za tretirani potez kolektora "Štinji do - Igman".
  • -
    Što se tiče odvodnje oborinskih voda, prema saznanjima Službe za Hidrotehniku Zavoda, nije vršena nikakva ozbiljnija analiza te je to u narednom periodu potrebno uraditi posebno imajući u vidu uticaje sječe šume, erozije zemljišta te povećane izgrađenosti, odnosno povećanje koeficijenata oticanja sa ovih područja.
  • -
    Planirati primarnu separatnu kanalizacionu mrežu u skladu sa važećom provedbeno-planskom dokumentacijom u širem obuhvatu, te planirati separatnu kanalizacionu unutar obuhvata u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem UP-a. Profile kanala definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu tako i pripadajućim slivnim područjima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreži je 300 mm.
  • -
    Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj, ili kolektivnih garaža, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta.

Energetika

Elektroenergetika

  • -
    Područje obuhvaćeno UP "Kolijevka" je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije.

Primarno napajanje je iz postojeće TS 35/10(20) kV, BJELAŠNICA, 2x4 MVA, a rezervno napajanje je iz postojeće TS 35/10(20) kV IGMAN (KABALOVO), 1 x 4 MVA. Proširiti elektroenergetski blok u dogovoru sa Elektrodistribucijom Sarajevo. Postojeća TS 10(20)/0.4 kV BABIN DO; br. 1209; 1000 kVA koja pripada planiranom prostornom obuhvatu, pokriva potrebe zatečenog konzuma električnom energijom.

  • -
    Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove položiti PHD cijev za optički OPGW kabl za daljinsku komandu.U kablovske vodne ćelije ugraditi indikatore kvara.
  • -
    Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom. mrežom. Niskonaponska mreža će se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvodi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama) a radi kao radijalna. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostojeći. Predmetni distributivni ormari se montiraju na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne tačke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav.
  • -
    Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete sa redukcijom snage.

Toplifikacija - gasifikacija

  • -
    Prostorna cjelina, koja je predmet Urbanističkog projekta "Kolijevka", Urbanističkim planom grada Sarajeva za područje Trnovo, za period od 1986. do 2015. godine, je predviđena za opskrbu toplotnom energijom individualnim sistemima zagrijavanja;
  • -
    Prostor obuhvaćen Planom nije u zonama centralne toplifikacije kotlovnica K.J.K.P. Toplane pa je toplifikacija postojećih objekata u području zone obuhvata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem;
  • -
    Može se generalno konstatovati da individualni izvori toplote sa čvrstim gorivom kao primarnim energentom, obezbjeđuju toplotnu energiju za postojeće individualne stambene objekte u kontaktnim zonama i samom predmetnom obuhvatu;
  • -
    Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem, ostvaruju se također individualnim sistemima;
  • -
    U cilju dovođenja zemnog gasa na područje Igmana i Bjelašnice izgrađen je gasovod Hrasnica-Igman-Bjelaš- nica, radnog pritiska 3(4) bar, koji je priključen na čelični gasovod, radnog pritiska 8(14,5) bar u Hrasnici preko redukcione stanice 8(14,5)/3(4) bar kapaciteta 3000 m3/h. Ovaj gasovod i redukciona stanica su u funkciji snabdijevanja zemnim gasom cijelog područja Igmana i Bjelašnice (postojećih i planiranih objekata) sa predviđenim kapacitetom za uvezivanje sa gasnim prstenom u Hadžićima. Pored mreže 3(4) bar, u Babinom Dolu je izgrađena distributivna, niskotlačna gasna mreža nominalnog pritiska 0,1 (0,2) bar, koja se napaja preko dvolinijske redukcione stanice, kapaciteta 2500 m3, stepena redukcije 3(4)/0,1(0,2) bar, u obuhvatu Urbanističkog projekta Bjelašnica -I faza;
  • -
    Planirano snabdijevanje zemnim gasom objekata unutar Urbanističkog projekta Bjelašnica - II faza vrši se dijelom preko priključka na postojeći polietilenski gasovod, radnog pritiska 3(4) bar, koji se vodi direktno iz Hrasnice i u funkciji je snabdijevanja zemnim gasom cijelog područja Igmana i Bjelašnice i niskotlačne gasne mreže 0,1 (0,2) bar, koja se napaja preko planirane redukcione stanice stepena redukcije 3(4)/0,1(0,2) bar, kapaciteta od cca 1000 m3/h. Gasovod 0,1 (0,2) bar je projektovan tako da se uvezuje sa postojećom niskotlačnom distributivnom mrežom u prostornoj cjelini Bjelašnica - I faza u cilju postizanja dvostranog napajanja objekata priključenih na distributivnu gasnu mrežu, a time i povećanja stepena sigurnosti snabdijevanja zemnim gasom objekata u okviru prostorne cjeline Bjelašnica - I faza;
  • -
    Imajući u vidu, pored energetskog, ekonomskog i okolinski aspekt kao i dipoziciju i namjene objekata unutar prostorne cjeline, značaj prostora, kao prirodnog naslijeđa, optimalno rješenje opskrbe toplotnom energijom je na bazi korištenja zemnog gasa, kao osnovnog energenta, a alternativna goriva se odabiraju u skladu sa željama i mogućnostima investitora, ali na način koji onemogućava ugrožavanje okoliša, iznad dopuštenih vrijednosti, uz poštivanje propisa i odluka važećih na nivou Kantona;
  • -
    Opisani koncept energetskog snabdijevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno je usklađen sa planovima višeg reda;
  • -
    Korištenje električne energije treba svesti samo kao nezamjenjivu.

Kablovska TK mreža

  • -
    Analizom postojećeg stanja konstatovano je da kroz obuhvat UP "Kolijevka" prolazi optički kabel u vlasništvu BH Telecoma. Novim Idejnim projektom telekomuni- kacione infrastrukture potrebno je prema planiranoj situaciji, projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije do svih novoplaniranih objekata. Rješenje TK infrastrukture je potrebno uskladiti sa urađenim projektima faze TK infrastrukture kontaktnih planova.
  • -
    Telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno (član 90. Prostorni plan razvoja KS za period 2003 - 2023. god.).
  • -
    Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica čime će se izbjegnuti problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda.
  • -
    Trasu TK infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa TK opremom) je potrebno planirati izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama). Pri izvođenju radova potrebno je posebno voditi računa da ne dođe do oštećenja postojećeg biljnog fonda, a naročito njegovog korjenovog sistema.
  • -
    Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, moguće je istu planirati unutar kolovoza, uz pribavljenu saglasnost i definisane uslove za prokope saobraćajnih površina od strane nadležnih upravitelja saobraćajnica. Oštećenja uličnog popločanja prilikom radova na podzemnim instalacijama, biće popravljeno ili zamijenjeno od strane privatnog lica ili nadležne institucije koja izvodi radove.
  • -
    Tačke koncentracije (ormarići sa TK opremom) je potrebno planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata TK infrastrukture kao samostalnih jedinica.
  • -
    Obzirom da se radi o Idejnom rješenju, odstupanja od planirane trase TK kablovske kanalizacije u Idejnom rješenju su moguća, ali uz poštivanje gore navedenih smjernica.
  • -
    Konačan izbor tehnologija koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima, je ostav- ljen investitoru i nije predmet planske dokumentacije. Potrebno je u samom procesu rekonstrukcije saobraćajnica obavijestiti kako javne telekom tako i privatne kablovske i TK operatere, a u cilju polaganja nove kablovske kanalizacije i efikasnijeg iskorištavanja putnog zemljišta te smanjenja naknadnih prokopavanja cesta.

Rokovi za izradu Plana

Član 5.

Rokovi za pripremu i izradu Plana su:

  • -
    Donošenje Odluke o pristupanju izradi Plana februar 2018.
  • -
    Obezbjeđenje podloga za izradu Plana februar 2018.
  • -
    Izrada koncepta Plana maj 2018.
  • -
    Izrada prednacrta Plana juni 2018.
  • -
    Utvrđivanje Nacrta Plana juni 2018.
  • -
    Javni uvid i rasprava o Planu juli 2018.
  • -
    Sumiranje i analiza rezultata javne rasprave august 2018.
  • -
    Prijedlog Plana i usvajanje septembar 2018.

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 6.

Sredstva za izradu Plana obezbijedit će Općina Trnovo u iznosu od 9.000,00 KM.

Nosilac pripreme Plana i nosilac izrade Plana

Član 7.

Nosilac pripreme za izradu Plana je načelnik Općine Trnovo.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Javna rasprava i donošenje Plana

Član 8.

Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 20 dana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 20 dana.

Član 9.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdiće Prijedlog plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Općine Trnovo na donošenje.

Ostale odredbe

Član 10.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštitu okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, javna komunalna preduzeća, JKP Trnovo, JP "Vodno područje slivova rijeke Save", Turistička zajednica Kantona Sarajevo, vlasnici i korisnici zemljišta i druga fizička i pravna lica koja iskažu svoj interes.

Član 11.

Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana.

Član 12.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa granicom obuhvata.

Član 13.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj tabli Općine Trnovo, a naknadno će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1081/18
15. marta 2018. godine
Trnovo

Predsjedavajuća
Općinskog vijeća Trnovo
Emina Mehmedagić, s. r.

Odluka objavljena na oglasnoj ploči Općine Trnovo dana 15.04.2018. godine.