Aktio

Općina Stari Grad - Općinsko vijeće

Strategija održivog razvoja turizma općine Stari Grad 2018-2022

STRATEGIJA
ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA OPĆINE STARI GRAD 2018-2022

Sarajevo, mart, 2018. godine

Nosilac izrade: Sektor za lokalni razvoj, Općina Stari Grad

Saradnik: prof. dr. Almir Peštek, Ekonomski fakultet u Sarajevu

Učesnici sastanaka i radionica:

  • 1.
    Abdulah Hodžić
  • 2.
    Adi Trako, Abeille d.o.o.
  • 3.
    Admira Kadić, Sektor za lokalni razvoj općine Stari Grad
  • 4.
    Adnan Resić, Garni Hotel Konak
  • 5.
    Adnan Žiško, Muzej Alije Izetbegović
  • 6.
    Aida Rustanović, JU Srednja muzička škola
  • 7.
    Aida Vežić, Fondacija kulturno nasljeđe bez granica
  • 8.
    Ahmet Salihović
  • 9.
    Ajla Husić, Zavod za planiranje KS
  • 10.
    Alija Čengić, Restoran Park prinčeva
  • 11.
    Alma Bahtanović, KJKP PARK
  • 12.
    Almedina Porča, Sektor za odnose s javnošću općine Stari Grad
  • 13.
    Amar Trbović, Caffe club Downtown
  • 14.
    Amar Mehić, Caffe club Murphys Pub
  • 15.
    Amel Pirović, Pizzeria Terazza
  • 16.
    Amina Krvavac, Muzej ratnog djetinjstva
  • 17.
    Ana Korać Ristovski, Slastičarna Egipat
  • 18.
    Andrej Dizdarević, Služba za obrazovanje, kulturu i sport općine Stari Grad
  • 19.
    Arijana Hadžiomerović, Komisija za obrazovanje i kulturno nasljeđe
  • 20.
    Armis Mašić, Art kuća sevdaha
  • 21.
    Avdija Kubura, JU Muzej Sarajeva
  • 22.
    Avdo Salihović
  • 23.
    Avdo Vatrić, KJKP GRAS
  • 24.
    Behudin Rovčanin, JU Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
  • 25.
    Boris Kožemjakin, Jevrejska zajednica BiH
  • 26.
    Branka Sovrlić Pašić, Bosanska kuća
  • 27.
    Dajana Pilindović, Hotel Central Sarajevo
  • 28.
    Damir Drinčić, Sektor za lokalni razvoj općine Stari Grad
  • 29.
    Danijela Bošnjak, Alterural
  • 30.
    Daut Bašović, Hotel Saraj
  • 31.
    Dino Mujkić, Sarajevo susret kultura
  • 32.
    Denis Stojnić, Caffe club City Lounge
  • 33.
    Dragana Selmanović, Centar za okolišni održivi razvoj
  • 34.
    Džana Torlaković, Caffe bar Giannini
  • 35.
    Dževad Mujan, Sarajevo film festival
  • 36.
    Dževad Pleh, Gazi Husrev-begova medresa
  • 37.
    Đenan Nezirović, Caffe slastičarna Ramis
  • 38.
    Edin Kazaz
  • 39.
    Edna Gurda, Hotel Aziza
  • 40.
    Edo Numankadić, Olimpijski muzej
  • 41.
    Ehlimana Delalić, Klub sur Kiborg
  • 42.
    Eldin Sprečo
  • 43.
    Eli Tauber, Udruženje Hagada
  • 44.
    Elma Čeligija, Hotel Villa Orient
  • 45.
    Elmedin Gušić, Hotel Sokak
  • 46.
    Elmedin Musić, Hostel Mak Sarajevo
  • 47.
    Elvedina Busuladžić, Travel centar Sarajevo
  • 48.
    Elvedin Subašić, Preporod
  • 49.
    Elvir Bajrić, MUP KS PU Logavina
  • 50.
    Elvir Imamović, Proizvodnja sokova na tradicionalni način
  • 51.
    Emina Čengić, Zavod za planiranje KS
  • 52.
    Emina Kašmo, Zavod za planiranje KS
  • 53.
    Emina Švrakić Tabaković, ETN doo
  • 54.
    Emina Torić, Insider city tours and excursions
  • 55.
    Emir Salispahić, KUD Baščaršija
  • 56.
    Emir Zulum, Fast food Memo
  • 57.
    Enis Hadžimujić, Hotel President
  • 58.
    Ermin Selimović, Služba za investicije, plan i analizu općine Stari Grad
  • 59.
    Fahrija Kolar, Studio Farah
  • 60.
    Fatima Omerović, JU Srednja ugostiteljsko-turistička škola
  • 61.
    Fehim Spahić, BH Spirit
  • 62.
    Ferid Ganić, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo
  • 63.
    Hamdija Hasanović, Spomenički kompleks Tunel D-B
  • 64.
    Haris Hodžić, Hotel Aziza
  • 65.
    Haris Karahmet, Komisija za urbanizam i ekologiju
  • 66.
    Haris Pamuk, Hostel Haris Youth
  • 67.
    Harun Terzić, Ventura Travel Agency
  • 68.
    Ibrahim Spahić, Internacionalni festival Sarajevska zima
  • 69.
    Ilvana Čengić Muminović, Restoran Vidikovac
  • 70.
    Indira Ćorović, TR Rino
  • 71.
    Izet Ždralović, Sahadžija
  • 72.
    Jana Čarkadžić, Sarajevo susret kultura
  • 73.
    Jasmin Skorupan, Komisija za finansije i budžet
  • 74.
    Kemal Đinalić, Hotel Logavina 8
  • 75.
    Kemal Isanović, Obrtnička komora Kantona Sarajevo
  • 76.
    Kimeta Katica, Hostel i Agencija Ljubučica
  • 77.
    Lejla Neretljaković, OR Zlatar Neretljaković
  • 78.
    Mehmed Magoda, UR Zan
  • 79.
    Melisa Sefer Ličin, Muzej Sarajevske pivare
  • 80.
    Mersiha Katić, Hostel Bejturan
  • 81.
    Mirela Smajović, Hostel Franz Ferdinand
  • 82.
    Monsinjor Ante Meštrović, Vrhbosanska nadbiskupija
  • 83.
    Muamer Čolić, UR Chipas
  • 84.
    Muhamed Bećirović, Restoran Epicentrum
  • 85.
    Muhamed Međuseljac, KJKP Rad
  • 86.
    Muhammad Perviz, Galerija Isfahan
  • 87.
    Naida Muminović Hota, JU Prva bošnjačka gimnazija
  • 88.
    Narcisa Puljek Bubrić, Bošnjački institut
  • 89.
    Nasir Jabučar, Kazandžijska radnja
  • 90.
    Nedim Mašić, volonter u Općini Stari Grad
  • 91.
    Nermina Ljutić, Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995
  • 92.
    Nermina Softić, KJKP Rad
  • 93.
    Neven Bratić, DVD Vratnik
  • 94.
    Nevzeta Jesenković, JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti
  • 95.
    Nezir Hodžić, KJKP VIK
  • 96.
    Nirela Smajović, Hod Tours d.o.o. Franz Ferdinand Hostel
  • 97.
    Nudžejma Čeho, Gazi Husrev-begov muzej
  • 98.
    Omar Krasnić
  • 99.
    Omer Branković, Insider city tours and excursions
  • 100.
    Osman Sušić, Komisija za pitanja mladih
  • 101.
    Said Katica, Komisija za turizam i privredu
  • 102.
    Samir Avdić, Zemaljski muzej BiH
  • 103.
    Samir Bučo, BB Sport Moj Cafe
  • 104.
    Sanela Muharemović, Udruženje Naš koncept
  • 105.
    Sanja Tufo, Konjički klub Djeca vjetra
  • 106.
    Sara Devrisme, Alterural
  • 107.
    Sead Šahović, "Gravex" d.o.o. Residence Hotel
  • 108.
    Senad Beširović, Art kuća sevdaha
  • 109.
    Senad Jusufbegović, Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995
  • 110.
    Sinan Kinal, Mr. Kunefe
  • 111.
    Suad Ibrahimagić, Klub Monument
  • 112.
    Sulejman Hrgić, Kazandžijska radnja
  • 113.
    Šefko Husić, Galerija Zvekir
  • 114.
    Tarik Ahmedspahić, Almy Travel Sarajevo

Sadržaj

Sadržaj

Popis pojmova

Uvod

Strateški okvir za razvoj turizma

Polazne pretpostavke za razvoj destinacije

Situaciona analiza

Turistička kretanja i statistike

Interesne grupe

Ocjena odabranih elemenata uspješnosti destinacije

SWOT analiza

Vizija i strateški ciljevi razvoja turizma

Strateški cilj 1 - Integracija i efikasno upravljanje turističkom destinacijom

Strateški cilj 2 - Razvoj atraktivnih turističkih proizvoda

Popis pojmova

Uvod

Strategija razvoja održivog turizma Općine Stari Grad 2018.-2022. godine usmjerava razvoj i definiše prioritete u razvoju turizma na području Općine. U skladu sa ciljevima projekta, ovaj dokument bi trebao predstavljati koncept za integraciju turističke ponude i okvir za djelovanje turističkih interesnih grupa.

Strategija je osnova za donošenje operativnih turističkih odluka, upravljanja destinacijom, investicija, planova rada općinskih službi i drugih institucija.

Općinsko vijeće je 29. decembra, 2014. godine donijelo odluku o pristupanju izrade Strategije održivog razvoja turizma Općine Stari Grad za period 2015.-2019. godina. Navedenom Odlukom zadužuje se općinski Načelnik da u saradnji sa Komisijom za privredni razvoj, zanatstvo i turizam, te Službom za obrazovanje, kulturu, sport i lokalni razvoj formira Radni tim za izradu Strategije. Proces je pokrenut 2017. godine, a nosilac izrade Strategije je Sektor za lokalni razvoj. Definisan je novi vremenski opseg Strategije - 2018.-2022. godina. Formirane su radne grupe za izradu Strategije koje su činili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora sa područja Općine.

Izrada Strategije je provedena u konsultativnom procesu kroz održavanje radionica i razgovora sa ključnim razvojnim akterima i predstavnicima radnih grupa.

Osnovu i razvojni okvir za izradu Strategije čine Strategija lokalnog razvoja Općine Stari Grad Sarajevo 2014.-2018. godine i Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine.

Potrebno je napomenuti da na području općine nisu rađena značajnija i sistematska istraživanja potreba turista i njihovih navika i zadovoljstva koja bi mogla činjenično poduprijeti donošenje strateških i marketinških odluka, niti dati ocjenu razvojnih efekata.

Na bazi zaključaka radionica moguće je definisati viziju razvoja turizma općine: "Općina Stari Grad je uređena, moderna, dinamična, sigurna i prepoznatljiva destinacija. Multikulturalnost, otvorenost i gostoljubivost naših ljudi privlači turiste iz cijelog svijeta i pruža im jedinstveni doživljaj istoka i zapada".

Na bazi vizije definisani su sljedeći strateški ciljevi:

  • -
    SC1: Integracija i efikasno upravljanje turističkom destinacijom i
  • -
    SC2: Razvoj atraktivnih turističkih proizvoda.

Strategija razvoja turizma obuhvata i okvirnu listu projekata predloženih od strane učesnika radionica, Općine Stari Grad i saradnika. Poziv za dostavu je bio upućen i drugim institucijama, kompanijama i udruženjima sa područja Općine. Ukupan broj projekata koji su inkorporirani u tekst Strategije: 79 (SC1 45 i SC2 34).

Strateški okvir za razvoj turizma

Polazne pretpostavke za razvoj destinacije

Turizam je dinamična industrija sa izuzetno fragmentiranim lancem vrijednosti koja podržava ekonomiju kroz generisanje prihoda, zapošljavanje, investicije i izvoz, stimulišući tako ekonomski rast. U proteklih šest decenija, turizam konstantno raste i diverzificira se, te je jedna od najvećih i najbrže rastućih industrija u svijetu.

Turistička destinacija je kompleksan pojam i destinacija kao pojava zavisi od širokog spektra faktora. Prema Federalnom ministarstvu turizma i okoliša pojam destinacija potiče od latinske riječi "destinatio", što u izvornom obliku znači odredište i cilj (odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru).

Svjetska turistička organizacija (WTO) definiše destinaciju kao mjesto posjećeno tokom putovanja. Sa marketinškog aspekta turistička destinacija je mnogo više od geografskog područja ili mjesta. Sa aspekta turističke tražnje, turisti mogu imati različito mišljenje o destinaciji kao i o ostvarenim koristima u skladu sa društvenim statusom, kulturom i sistemom vrijednosti turista. Ukupno turističko iskustvo o destinaciji takođe uključuje zajedničku aktivnost turističkih kompanija, javnih organizacija, posrednika, itd. u kontekstu razvoja različitih turističkih aktivnosti i programa.

Destinacija je dinamičan koncept i nije trajna kategorija. Zbog toga planiranje, upravljanje i kontrola razvoja destinacije zahtjevaju sistemski i interdisciplinarni pristup, a polazna tačka u razvoju destinacije su potrebe turista koje će biti zadovoljene kroz materijalne i nematerijalne elemente ponude na destinaciji. Čak i destinacije koje posjeduju veoma interesantne atrakcije mogu očekivati neuspjeh ukoliko se destinacijom i turističkim proizvodima destinacije ne upravlja na pravilan način. Participacija interesnih grupa, a naročito lokalne zajednice je postalo pravilo pri razvoju destinacija i proizvoda, kao i provođenju turističkih aktivnosti. Pozicioniranje na tržištu zavisi od spremnosti lokalnih aktera da zajednički rade i doprinose razvoju destinacije.

Osnovni elementi destinacije prema WTO su atrakcije (ono što se mora vidjeti ili mora uraditi) i ostali elementi kako je prikazano na narednoj slici.

Slika - Elementi turističke destinacije

Izvor: Prilagođeno prema World Tourism Organisation. (2007). A practical guide to tourism destination management. Madrid.

Osnovne odrednice turističke destinacije se mogu sumirati na sljedeći način:

  • -
    Destinacije nude veliki broj proizvoda, iskustava i usluga objedinjenim pod brendom,
  • -
    Destinacija je (najbitnija) jedinica na kojoj se baziraju sve kompleksne dimenzije turizma,
  • -
    Destinacija je osnovna jedinica za analizu turizma,
  • -
    Destinacija je fokus razvoja i ponude turističkih proizvoda i sprovođenja politike turizma,
  • -
    Destinacije postoje u okviru širih destinacija - kontinenta, regiona, zemlje, oblasti, grada, mjesta, atrakcije, itd.,
  • -
    Proizvodi i usluge destinacije obuhvataju cjelokupni turistički lanac vrijednosti,
  • -
    Usluge u destinaciji pružaju i javni i privatni sektor koji su u velikoj mjeri međuzavisni,
  • -
    Destinacije su opipljive ali i neopipljive kategorije (imidž, identitet, karakter),
  • -
    Percepcije o destinaciji često zamagljuju stvarnost (jeftino nasuprot ekskluzivnom, bezbjedno nasuprot opasnom).

Razvoj turizma zavisi od sposobnosti turističke industrije i turističkih destinacija da odgovore na izazove koji potiču od trenutne strukture turizma i očekivanih promjena u društvu koje imaju uticaj na turističku tražnju (tzv. megatrendovi).

Studija o konkurentnosti turističke privrede EU (Ecorys SCS Group) identifikuje osam megatrendova:

  • -
    Globalizacija - Tehnološke promjene, dalja liberalizacija u prometu roba i usluga i povećana mobilnost ljudi su učinile cijeli svijet dostupnim.
  • -
    Demografske promjene - u 2020. godini oko 20% evropske populacije će biti starije od 65 godina. Ovaj dio stanovništva ima značajnu kupovnu moć i više slobodnog vremena za putovanja. Pored starenja stanovništva, broj domaćinstava sa jednom ili dvije osobe će se povećati.
  • -
    Pristup informacijama - razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija, poput Interneta su u potpunosti izmijenili poslovanje i lanac vrijednosti u turizmu.
  • -
    Ekonomija iskustva - potrošači su sve više u potrazi za drugim faktorima na kojima bi mogli zasnovati izbor jer postoji izobilje ponude i nije uvijek lako razlikovati proizvode i usluge na osnovu kvaliteta.
  • -
    Prilagođavanje - potrošači traže rješenja "po mjeri" koja odgovaraju njihovoj ličnosti. Društvo se više ne može podijeliti na homogene ciljne grupe, već se sastoji od mnogo manjih različitih tržišta.
  • -
    Održivost - zabrinutost zbog klimatskih promjena, zagađenja životne sredine i socijalnog blagostanja vodi ka povećanju tražnje u okviru ekološki, društveno i ekonomski odgovorne potrošnje. Ovaj trend je pojačan zakonodavnim inicijativama usmjerenim ka podsticanju potrošača i kompanija da djeluju na održiviji način.
  • -
    Zdravlje i wellness - povećava se tražnja usmjerena ka zdravlju i wellness-u, kao aktivnostima u slobodnom vremenu.
  • -
    Poslovni modeli zasnovani na niskim troškovima - ovi poslovni modeli sve uspješnije prodiru na tržište svodeći proizvode i usluge na njihove najosnovnije komponente.

Kod analiziranja pojma turističke destinacije neophodno je spomenuti i postojeće tendencije u turizmu koje su opisane kroz pojmove "starog" i "novog" turizma, odnosno "masovnog" i "alternativnog" turizma (najčešće korišten termin je i "specifični oblici turizma" koji se odnosi na zadovoljenje specifičnih potreba turista i pokrivanje tržišnih niša kao što su zdravstveni turizam, eko, kulturni, gastro, sportski, itd.).

Masovni turizam je zasnovan na standardizovanim i "upakovanim" putovanjima (npr. "sunce, plaža, more"). Novi turizam je fleksibilan, održiv i individualno orijentisan, a novi turisti su iskusni, fleksibilni, nezavisni, svjesni kvaliteta, zahtjevni u smislu zadovoljenja potreba, traže vrijednost za novac i zainteresovani su za okoliš. Nove potrebe turista traže i novu dimenziju ponude u okviru destinacije, zasnovanu na raznovrsnosti, standardima kvaliteta, zaštiti životne sredine, humanizaciji i autentičnosti turističkih doživljaja. Očito je da masovni turizam nije cilj razvoja turizma općine Stari Grad, odnosno da se prostor za razvoj održivog turizma treba tražiti u novim trendovima i specifičnim oblicima turizma.

Za destinacije je izuzetno važna efikasna diferencijacija ponude s obzirom na hiperkonkurentnu prirodu turizma. Mnoge destinacije nude slične turističke proizvode bazirane na npr. kulturno-istorijskom naslijeđu, prirodnim atrakcijama, itd., a koje se mogu supstituirati ponudama na drugim destinacijama.

Situaciona analiza

Socio-ekonomska analiza Općine je prikazana u tekstu Strategije lokalnog razvoja Općine na stranicama 10-20, a dio koji se odnosi na razvoj turizma (prirodno i kulturno naslijeđe) se nalazi na stranicama 16-17 i 20-23.

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine prikazuje analizu trenutne razvijenosti Kantona na stranicama 13-41, bez posebnog elaboriranja situacije u razvoju turizma.

Kako Strategija razvoja Općine navodi, Općina Stari Grad obiluje kulturno-istorijskim i sakralnim objektima:

  • -
    62 islamska sakralna objekta - 15 se nalazi na listi nacional- nih spomenika pod zaštitom države Bosne i Hercegovine,
  • -
    tri katolička sakralna objekta (Katedrala, Franjevački samostan i crkva Sv. Ante Padovanskog; Crkva Sv. Ćirila i Metoda sa sjemeništem),
  • -
    dva pravoslavna sakralna objekta (Stara pravoslavna crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila i Saborna crkva),
  • -
    dva jevrejska sakralna objekta (Stari i novi jevrejski hram; Aškenaška sinagoga),
  • -
    sedam hanova i karavan saraja (Morića han, Gazi Husrev- begov tašlihan (ostaci), Skender pašin karavan-Saraj; Kemal-begov karavan-Saraj, Hadži Beširov, Pehlivanov i Despića han),
  • -
    Gazi Husrev-begov hamam, Firuz - begov hamam (ostaci),
  • -
    Muzeji (Muzej Sarajeva, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo 1878.-1918., Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej ratnog djetinjstva, Muzej zločina protiv čovječnosti 1992.-1995., Muzej Sarajevske pivare, Muzej Stare pravoslavne crkve, Muzej Alija Izetbegović, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Muzej Jevreja, Art kuća sevdaha),
  • -
    Sahat-kula,
  • -
    dva bezistana (Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan),
  • -
    Daire,
  • -
    Gazi Husrev-begova biblioteka,
  • -
    šest mostova (Kozja ćuprija, Šeher Ćehajina ćuprija, Carev most, Latinska ćuprija, Ćumurija most, Drvenija most),
  • -
    stambeni objekti (kuća Alije Đerzeleza, Svrzina kuća, Despića kuća, Saburina kuća),
  • -
    javni objekti (Vijećnica),
  • -
    Bijela i Žuta tabija;
  • -
    Kapi-kule (Ploča, Širokac i Višegradska kapija),
  • -
    Drugo:
  • -
    Konak,
  • -
    Jajce kasarna,
  • -
    Bošnjački institut,
  • -
    Kulturno - ekonomsko naslijeđe: Stara banja i Elektrana na Hridu,
  • -
    Značajne ličnosti i njihova djela.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u skladu sa odredbama Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, primjenjujući kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima, donijela odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima na području općine Stari Grad:

Izvor: http://starigrad.ba/userfiles/file/dokumenti/Nacionalni_spomenici.pdf

Namjera ovog dokumenta nije prezentacija detalja i atrakcija vezanih za turističko-resursnu osnovu nego razumijevanje ukupnog konteksta i kreiranje strateškog okvira za održivi razvoj.

I pored činjenice da na području općine postoji značajno kulturno-istorijsko i prirodno naslijeđe, što može biti jedan od oslonaca ukupnog razvoja turizma, činjenica je da se ovaj potencijal ne valorizuje dovoljno i skoro svi problemi sa kojima se suočava turizam u BiH se reflektuju i na razvoj turizma u općini. Situaciju u razvoju turizma u BiH najbolje opisuje T&T (Travel & Tourism) indeks Svjetskog ekonomskog foruma. BiH je na 113. mjestu od 134 zemlje u 2017. godini, sa sljedećim parametrima:

  • -
    108. mjesto - međunarodna otvorenost,
  • -
    111. mjesto - turizam kao prioritet,
  • -
    100. mjesto - razvoj ljudskih resursa i tržišta rada,
  • -
    76. mjesto - sigurnost,
  • -
    127. mjesto - poslovno okruženje,
  • -
    110. mjesto - cjenovna konkurentnost,
  • -
    94. mjesto - okolinska održivost,
  • -
    123. mjesto - infrastruktura avio transporta,
  • -
    106. mjesto - zemaljska i lučka infrastruktura,
  • -
    78. mjesto - infrastruktura turističkih usluga,
  • -
    134. mjesto - prirodni resursi i
  • -
    102. mjesto - kulturni resursi i poslovna putovanja.

BiH zaostaje za zemljama regije - Hrvatska 36., Slovenija 41., Crna Gora 72., Makedonija 89., Srbija 95. i Albanija 98. mjesto.

Strateški ciljevi koji su izvedeni iz definisane vizije razvoja Općine su sljedeći:

  • -
    Poboljšanje i unapređenje uslova življenja i standarda građana:
  • -
    Nadgradnja i unapređenje komunalne infrastruk- ture,
  • -
    Unapređenje obrazovnog procesa, kulturnih i sportskih sadržaja i infrastrukture,
  • -
    Unapređenje mjera za energetsku efikasnost,
  • -
    Unapređenje sistema socijalne zaštite,
  • -
    Zaštita čovjekove okoline,
  • -
    Poboljšanje i diverzifikacija privrednih aktivnosti preko privlačenja novih biznisa i investicija:
  • -
    Promocija potencijala za investiranje u Općinu,
  • -
    Promocija i proširenje turističke ponude, zanatskih proizvoda i suvenira,
  • -
    Razvoj, unapređenje i promocija ruralnih sredina,
  • -
    Povećanje zaposlenosti:
  • -
    Promocija raspoloživih programa sufinansiranja privrednika u svrhu zapošljavanja,
  • -
    Edukacija građana za samozapošljavanje,
  • -
    Podrška talentovanim i nadarenim stanovnicima,
  • -
    Jačanje komunikacije s građanima, osnaživanje međuop- ćinske i regionalne saradnje, međunarodni programi i donatori:
  • -
    Osnaživanje međuopćinske i regionalne saradnje kroz realizaciju zajedničkih projekata,
  • -
    Jačanje kapaciteta za saradnju sa organizacijama civilnog društva,
  • -
    Jačanje općinskih kapaciteta za pripremu i realiza- ciju projekata prema međunarodnim programima i donatorima.

Turizam je direktno nominiran kao prioritet razvoja u okviru strateškog cilja 2, mada je razvoj turizma indirektno povezan i sa drugim strateškim ciljevima i prioritetima Općine s obzirom na njegovu integrativnu prirodu.

Izazov koji se postavlja pred kreatore lokalne turističke politike se ogleda u:

  • -
    marketinškom profiliranju ponude i razvoju atraktivnih integrisanih turističkih proizvoda,
  • -
    integraciji privatnog i javnog sektora u turizmu u razvoju destinacijskog menadžmenta na principima održivog turizma i
  • -
    povećanju broja dolazaka i stimulaciji turističke potrošnje.

Stoga Strategija razvoja Općine na bazi socio-ekonomske analize i turističko-resursne osnove definiše dva pravca djelovanja u turizmu:

  • -
    kreiranje novih turističkih usluga: pješačke staze, turistička ponuda za kulturno-istorijske objekte, multietnička duhovna kultura grada Sarajeva, planinarski putevi, gastronomska ponuda, eko staze i šetnice, vikend ponude, ruralni turizam, itd.,
  • -
    promocija postojeće turističke ponude - privlačenje turista i raznovrsnost ponude za veću potrošnju turista.

Strategija u vezi s tim ocjenjuje sljedeće mikrolokacije izuzetno važnim za razvoj turizma:

  • -
    Stara gradska jezgra,
  • -
    Bistrik,
  • -
    Vratnik,
  • -
    Trebević/Vidikovac,
  • -
    Kanjon Miljacke,
  • -
    Donje Biosko,
  • -
    Barice,
  • -
    Faletići/Mošćanica i
  • -
    Skakavac.

Strategija prepoznaje i potrebu za investicijama u dvije oblasti:

  • -
    Infrastruktura:
  • -
    Saobraćajna (lokalni i regionalni putevi), telekomunikacijska i komunalna (vodovod, kanalizacija, javne površine),
  • -
    Sportska (sportske sale), kulturna (restauracija, obnova i održavanje kulturno-istorijskih, sakralnih objekata, pozorišta i domova kulture) i obrazovna (renoviranje osnovnih škola i predškolskih ustanova),
  • -
    Turistička (signalizacija Baščaršije, unapređenje turističke signalizacije na cijelom području općine, turistički info punktovi, izgradnja i mapiranje planinskih puteva i sl.)
  • -
    Institucionalna (poboljšanje uslova za rad općinske administracije) i privredna (centar za podršku MSP, kuća starih zanata i sl.),
  • -
    Energetska (uvođenje mjera za energetsku efikasnost i obnovljivih izvora energije)
  • -
    Infrastruktura za zaštitu životne okoline (stanice za prečišćavanje rijeke Miljacke).
  • -
    Ljudski resursi:
  • -
    Znanje za samozapošljavanje, preduzetništvo, marketing, menadžment, finansije, brendiranje Općine, rukovođenje projektima,
  • -
    Kreiranje novih proizvoda i usluga u zanatstvu, turizmu, prehrani, poljoprivredi,
  • -
    Primjena novih tehnologija za IT komunikacije, kompjuterski programi (GIS za prostorno i urbanističko planiranje), proizvodnja poljoprivred- nih proizvoda, turizam (web promocija i prodaja),
  • -
    Obuka za primjenu novih tehnologija (praktična znanja - alati za korištenje znanja i tehnologija, planiranje rezultata rada i sl.),
  • -
    Otvaranje novih tržišta (umrežavanje, sajmovi za hranu i zanatske proizvode, komunikacija s ciljnim grupama, isporuka proizvoda i usluga).

Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2020. godine identifikuje turizam kao razvojni sektor za inostrana tržišta u okviru strateškog cilja 1 - Poboljšati administrativni poslovni ambijent za ubrzan ekonomski rast i unaprijediti ekonomsku strukturu radi povećanja izvoza roba i usluga. Prioritetni cilj 3 u okviru ovog strateškog cilja se odnosi na povećanje konkurentnosti turističke destinacije Kantona Sarajevo. Broj dolazaka turista u Kantonu Sarajevo bi se do 2020. godine trebao povećati na 450.000, a broj noćenja na 950.000. Interesantno je primijetiti da Strategija ne predviđa produženje dužine boravka turista i da će ostati na istom nivou (prosječno dva dana).

U okviru prioritetnog cilja Povećanje konkurentnosti turističke destinacije Sarajevo definisane su sljedeće mjere i projekti:

Prethodni prikaz pokazuje da su razvojni turistički ciljevi Kantona Sarajevo i Općine Stari Grad kompatibilni i da će Općina kroz implementaciju ovih projekata u značajnoj mjeri riješiti izazove koji se postavljaju pred nju. Određene aktivnosti prevazilaze kapacitete i nadležnosti Općine, te se kroz djelovanje sa drugim općinama i Kantonom Sarajevo mogu zajednički i efikasno riješiti, kao što su npr. postavljanje turističke signaliza- cije, jačanje strukovnih udruženja, uspostavljanje sistema za registraciju turista, podrška festivalskim manifestacijama, itd.

Na bazi nalaza radionica, osnova za razvoj konkurentskih prednosti u turizmu Općine su:

  • -
    važnost i uloga glavnog grada,
  • -
    Kanton Sarajevo generiše oko 50% dolazaka i noćenja turista u Federaciji BiH,
  • -
    geografski položaj,
  • -
    dobra povezanost sa drugim gradovima i regijama,
  • -
    blizina velikih emitivnih tržišta,
  • -
    ugodna klima,
  • -
    jedinstveno kulturno-istorijsko naslijeđe i nacionalni spomenici, odnosno materijalna i nematerijalna kulturna baština,
  • -
    izvanredni, još visoko očuvani prirodni resursi,
  • -
    poznatost grada Sarajeva u regiji,
  • -
    Baščaršija kao posebna atrakcija i simbol,
  • -
    gostoljubivost stanovništva,
  • -
    mogućnost razvoja specifičnih oblika turizma za određene ciljne grupe,
  • -
    razvoj preduzetničkih aktivnosti,
  • -
    rast broja dolazaka turista,
  • -
    zanati,
  • -
    događaji i manifestacije (Sarajevo film festival, Sarajevska zima, itd.),
  • -
    komplementarna ponuda drugih općina i drugih mjesta u okolini (banje, zdravstveni turizam, kongresni turizam, zimski turizam, planinski turizam, eko turizam, itd.),
  • -
    UNESCO lista.

Kao nedostaci su, između ostalog, navedeni:

  • -
    turistička infrastruktura kvalitetom u ozbiljnoj mjeri nije na nivou očekivanja turista, kao ni saobraćajna i komunalna,
  • -
    uređenost destinacije,
  • -
    siva ekonomija,
  • -
    sezonalnost,
  • -
    prosječno zadržavanje turista je vrlo kratko,
  • -
    upravljanje destinacijom,
  • -
    postojeći sistem ne može se pratiti sa stajališta službene statistike obzirom na veliki broj neprijavljenih noćenja,
  • -
    promocija destinacije ne zadovoljava potrebe,
  • -
    brojnost i mogućnost razvoja kadrova u turizmu i njihovih znanja kadrova u turizmu,
  • -
    nedovoljna razvijenost i odumiranje zanata,
  • -
    kvalitet ukupne turističke ponude je na nižem nivou od objektivno mogućih.

Postoji namjera na nivou grada Sarajevo da se pokrene inicijativa za stavljanje Sarajeva na tentativnu listu UNESCO-a što bi značajno doprinijelo promociji i razvoju brenda Sarajevo i razvoju turizma. Tokom oktobra 2017. godine Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke su na Generalnoj skupštini UNESCO-a upisani u Registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini.

Turistička kretanja i statistike

U nastavku će biti prikazani statistički podaci o broju dolazaka i broju noćenja turista. Ove podatke treba uzeti sa rezervom zbog prisustva sive ekonomije u turizmu i neevidentiranja turista zbog izbjegavanja plaćanja boravišne takse, ali podaci se mogu smatrati dovoljno pouzdanim za ilustraciju trendova u turizmu. U svakom slučaju, pretpostavka je da je broj dolazaka turista sigurno značajno veći, ali da broj noćenja nije značajno duži.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH tokom 2016. godine turisti su u BiH ostvarili 1,148.530 posjeta, što je više za 11,6% i 2,376.743 noćenja, što je više za 10,9% u odnosu na 2015. godinu. Broj noćenja domaćih turista bio je viši za 2,5%, dok je broj noćenja stranih turista viši za 15,1% u odnosu na 2015. godinu. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 30,9%, dok je 69,1% učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista u 2016. godini najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (11,9%), Srbije (8,4%), Turske (8,1%), Italije (6,5%), Slovenije (6%), Poljske (4,1%) i Njemačke (4%) što čini ukupno 49% noćenja.

Po dužini boravka u BiH tokom 2016. godine na prvom mjestu je Malta sa prosječnim zadržavanjem od 5,5 noći, zatim Južnoafrička Republika sa 3,9 noći, Irska sa 3,5 noći, te Litvanija i Kuvajt sa po 3,4 noći. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti "Hoteli i sličan smještaj" sa učešćem od 92,4%.

Tokom 2017. godine (januar-septembar) turisti su ostvarili 1,025.975 posjeta, što je više za 13,7% i 2,136.036 noćenja, što je više za 12,6% u odnosu na isti period 2016. godine.

U strukturi noćenja tokom 2017. godine učešće domaćih turista je 27,2% dok je 72,8% učešće stranih turista. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (10,2%), Srbije (7,7%), Turske (7,6%), Ujedinjenih Arapskih Emirata i Italije sa po (5,8%), Poljske (5,6%), Slovenije (4,7%) i Njemačke (3,9%), što je ukupno 51,3%. Broj noćenja domaćih turista viši je za 4%, dok je broj noćenja stranih turista viši za 16,1% u odnosu na isti period 2016. godine.

Po dužini boravka u BiH tokom 2017. godine na prvom mjestu je opet Malta sa prosječnim zadržavanjem od 6,1 noći, zatim Kuvajt sa 3,7 noći, Irska sa 3,5 noći, Katar sa 3,4 noći, Francuska i Iran sa po 3,2 noći, Rumunija sa 3,1 noći i Ujedinjeni Arapski Emirati sa 3 noći. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti "Hoteli i sličan smještaj" sa učešćem od 92,2%.

Očit je trend rasta dolazaka turista u BiH, sa izraženim rastom dolazaka stranih turista, a posebno iz zemalja regije, zemalja Zaliva (visoke stope rasta od 2015. godine), te Turske, Italije, Njemačke, Poljske i drugih zemalja. I broj dolazaka turista u Federaciju BiH bilježi kontinuiran rast što se vidi iz naredne tabele.

Tabela - Broj dolazaka turista u FBiH, 1999.-2015. godina, u 000

Izvor: Federalni zavod za statistiku (2016)

Broj dolazaka turista prati i rast broja noćenja, ali sa izraženo kratkim boravkom (u prosjeku dva dana), što ne daje priliku za punu valorizaciju turističkih potencijala.

Godina

Dolasci ukupno

Indeks

Dolasci

Indeks

Dolasci

Indeks

1999=100

strani

1999=100

domaći

1999=100

1999

199

100

89

100

110

100

2000

221

111

108

121

113

103

2001

186

93

90

101

96

87

2002

215

108

104

117

111

101

2003

228

115

116

130

112

102

2004

258

130

136

153

122

111

2005

274

138

158

178

116

105

2006

294

148

177

199

117

106

2007

347

174

209

235

138

125

2008

355

178

213

239

142

129

2009

333

167

211

237

122

111

2010

407

205

265

298

142

129

2011

436

219

290

326

146

133

2012

496

249

332

373

164

149

2013

577

290

411

462

166

151

2014

576

289

413

464

163

148

2015

720

362

535

601

185

168

Tabela - Broj noćenja u FBiH, 1999.-2015. godina, u 000

Izvor: Federalni zavod za statistiku (2016)

Iz navedenih prikaza, očito je da broj dolazaka i noćenja stranih turista raste po značajno većoj stopi od dolazaka i noćenja domaćih turista.

Godina

Noće- nja

Indeks

Noće- nja

Indeks

Noće- nja do- ma- ći

Indeks

Pros- ječno

Ukupno

1999=100

strani

1999=100

1999=100

zadr- ža- vanje

1999

474

100

214

100

260

100

2,4

2000

511

108

263

123

248

95

2,3

2001

421

89

222

104

199

77

2,3

2002

506

107

275

129

231