Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu
Na osnovu čl. 18. stav 1. tačka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 07.05.2018. godine, donijela je
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA KANTONA SARAJEVO ZA 2018. GODINU
I
Usvaja se "Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu", koji je sastavni dio ove Odluke.
II
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-05-21320/18
07. maja 2018. godine
Sarajevo
Predsjedateljica
Skupštine Kantona Sarajevo
Prof. Ana Babić, s. r.
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo privrede
Sarajevo, februar/veljača 2018. godina
Uvod - Cilj i svrha izrade energetskog bilansa
Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu, procjenom potreba korisnika za električnom energijom, prirodnim gasom, naftnim derivatima i čvrstim gorivima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje energije/energenata.
Osnova za izradu Bilansa energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu su podaci (izvještaji i planovi) energetskih subjekata koji su distributeri pojedinih vrsta energije i energenata na području Kantona Sarajevo: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo, KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo, KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo, BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća, UNIS-Energetika d.o.o. Sarajevo, KJP Sarajevo- šume d.o.o. Sarajevo i drugi distributeri čvrstih goriva, distributeri naftnih derivata (Holdina d.o.o. Sarajevo, Energopetrol d.d. Sarajevo, Petrol BH Oil Company d.o.o. Sarajevo, G-Petrol d.o.o. Sarajevo, Hifa Petrol d.o.o. Sarajevo i dr.), te statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, podaci Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, kao i analize i procjene Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.
Međutim, treba naglasiti da ovaj energetski bilans predstavlja parcijalnu energetsku analitiku koja ne prati potpune energetske tokove (primarna energija, energetske transformacije i finalna energetska potrošnja), jer se njegova izrada zasniva na bazi postojećih/raspoloživih podataka koje dostavljaju naprijed pomenuti energetski subjekti, odnosno subjekti za snabdijevanje energijom/energentima. Treba napomenuti, da pomenuta pravna lica nemaju izraženu potrošnju prema kategorijama potrošača kako to radi EUROSTAT i IEA, tj. rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (razvrstana po granama).
1. Pokazatelji realizacije energetskog bilansa Kantona Sarajevo za 2017. godinu
U Tabeli 1. i na Slici 1. dati su osnovni pokazatelji realizacije energetskog bilansa Kantona Sarajevo za 2017. godinu.
U Kantonu Sarajevo u 2017. godini je isporučena energija u iznosu od 4.620,18 GWh, od čega je: električna energija u iznosu od 1.413,77 GWh ili 30,60%, prirodni gas 1.256,27 GWh ili 27,19%, čvrsta goriva 325,77 GWh ili 7,05% i naftni derivati 1.624,37 GWh ili 35,16%.
Tabela 1. Pregled potrošnje energije/energenata u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
Sa Slike 3. i iz Tabele 3. se vidi, da su gubici električne energije u 2017. godini bili 7,70%, i oni su smanjeni u odnosu na 2016. godinu - kada su iznosili 8,22%. Najmanji gubici u proteklih deset godina su bili u 2017. godini i iznosili su 7,70%, dok su prosječni gubici bili 8,46%. Može se zaključiti, da se gubici električne energije u Kantonu Sarajevo kreću oko 8,5%. Gubici električne energije su uglavnom gubici u sistemu distribucije električne energije, a povećani su, jer se radi starijem elektrodistributivnom sistemu (većinom: nadzemna mreža, starije trafostanice i sl.).
|
Naturalnih jedinica |
GWh |
TJ |
||
1.2. Prirodni gas
Distribuciju prirodnog gasa, odnosno isporuku prirodnog gasa krajnjim korisnicima u Kantonu Sarajevo, vrši distributer KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo. Pored Kantona Sarajevo, KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo vrši isporuku prirodnog gasa firmi A.D. Sarajevogas, Istočno Sarajevo, koja vrši isporuke krajnjim korisnicima u Istočnom Sarajevu.
U Tabeli 4. dat je pregled potrošnje prirodnog gasa, a na Slici 4. dat je prikaz potrošnje prirodnog gasa po mjesecima, u Kantonu Sarajevo u 2017. godini.
Slika 4. Prikaz potrošnje prirodnog gasa po mjesecima u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
U Tabeli 5. dat je pregled potrošnje prirodnog gasa, a na Slici 5. prikaz gubitaka prirodnog gasa, u Kantonu Sarajevo u periodu 2008.-2017. godina.
|
Mj. |
Ukupno Kanton Sarajevo ( Sm ) |
Kategorije kupaca u Kantonu Sarajevo |
|||
|
Velika privreda ( Sm ) |
Mala privreda ( Sm ) |
KJKP Toplane ( Sm ) |
Domaćin- stva (Sm ) |
||
|
1 |
|||||
|
2 |
|||||
|
3 |
|||||
|
4 |
|||||
|
5 |
|||||
|
6 |
|||||
|
7 |
|||||
|
8 |
|||||
|
9 |
|||||
|
10 |
|||||
|
11 |
|||||
|
12 |
|||||
|
Udio ( % ) |
Tabela 5. Pregled potrošnje prirodnog gasa po godinama u Kantonu Sarajevo u periodu 2008.-2017. godina
Slika 5. Prikaz gubitaka prirodnog gasa po godinama u Kantonu Sarajevo u periodu 2008.-2017. godina
Neto potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, je bila veća za 10,995 mil. Sm ili 8,85%.
Primjetno je, da su gubici prirodnog gasa počev od 2008. godine (pretežno) u stalnom padu, i da su u 2017. godini iznosili 0,422 mil. Sm ili 0,31%, što je u odnosu na gubitke u 2016. godini manje za 0,098 mil. Sm ili 18,85%. Pad gubitaka prirodnog gasa ukazuje na povećanje kvaliteta procesa distribucije prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo, odnosno ukazuje i na povećanje stepena sigurnosti u sistemu distribucije prirodnog gasa.
|
Godina |
Gubici (%) |
|||
|
Bruto ( mil. Sm) |
Neto ( mil. Sm) |
Gubici ( mil. Sm) |
||
|
2008. |
146,391 |
145,172 |
1,219 |
0,83 |
|
2009. |
134,862 |
133,963 |
0,899 |
0,67 |
|
2010. |
144,602 |
143,881 |
0,721 |
0,50 |
|
2011. |
148,365 |
147,557 |
0,808 |
0,54 |
|
2012. |
135,742 |
134,756 |
0,986 |
0,73 |
|
2013. |
117,839 |
117,078 |
0,761 |
0,65 |
|
2014. |
99,292 |
98,654 |
0,638 |
0,64 |
|
2015. |
117,291 |
116,561 |
0,730 |
0,62 |
|
2016. |
124,769 |
124,249 |
0,520 |
0,42 |
|
2017. |
135,666 |
135,244 |
0,422 |
0,31 |
|
Ukupno |
1.304,819 |
1.297,115 |
7,704 |
0,59 |
1.3. Naftni derivati
Prema izvještajima o isporukama naftnih derivata u Kantonu Sarajevo dobijenih od uvoznika/distributera naftnih derivata (n/d), u Tabeli 6. dat je pregled potrošnje naftnih derivata u Kantonu Sarajevo u 2017. godini, a na Slici 6. dat je prikaz udjela (po vrsti n/d) u ukupnoj količini naftnih derivata isporučenih u Kantonu Sarajevo u 2017. godini. Podaci o n/d se zasnivaju na izvještajima sljedećih distributera: El Tarik Oil d.o.o. Sarajevo, Braća Mujić d.o.o. Sarajevo, Oilmer d.o.o. Sarajevo, Selex d.o.o. Sarajevo, Holdina d.o.o. Sarajevo, Ahmetspahić Petrol d.o.o. Sarajevo, Hifa Petrol d.o.o. Sarajevo, Petrol BH Oil Company d.o.o. Sarajevo, Umax Group d.o.o. Sarajevo, Hasanal d.o.o. Ilijaš, G-Petrol d.o.o. Sarajevo, Energopetrol d.d. Sarajevo, Green Oil d.o.o Sarajevo, H.P. Oil d.o.o. Sarajevo, BP Merol d.o.o. Ilijaš, EOL Petrol d.o.o. Sarajevo, Bulić Company d.o.o. Sarajevo, Zlata Trans d.o.o. Sarajevo, BP Oil d.o.o. Sarajevo, Vektor-Integra d.o.o. Sarajevo, Bucomerc d.o.o. Kiseljak, Nestro Petrol a.d. Banja Luka PJ Vogošća, Polo d.o.o. Kalesija PJ BP Hadžići, Brkić Petrol d.o.o. Zenica Podružnica Sarajevo, AME d.o.o. Breza, Hifa d.o.o Tešanj za Podružnice u Sarajevu, Proming d.o.o. Bugojno za Podružnice u Sarajevu i Messer Tehnoplin d.o.o. Sarajevo, kao i podacima o potrošnji tečnih goriva u toplifikacionim sistemima.
Tabela 6. Pregled potrošnje naftnih derivata u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
Slika 6. Prikaz udjela u ukupnoj količini naftnih derivata isporučenih u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
Ukupna potrošnja naftnih derivata u Kantonu Sarajevo u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, je bila manja za 4.422.469 litara ili 2,49%.
|
Redni broj |
Vrsta |
Jedinica |
Potrošnja 2016. |
Potrošnja 2017. |
( % ) 2016. |
( % ) 2017. |
|
1. |
MB |
Litar |
||||
|
2. |
BMB |
Litar |
||||
|
3. |
DIZEL |
Litar |
||||
|
4. |
LPG |
Litar |
||||
|
5. |
KEROZIN |
Litar |
||||
|
6. |
LUEL |
Litar |
||||
|
7. |
MAZUT |
Litar |
||||
|
Ukupno n/d |
Litar |
1.4. Čvrsta goriva
Prema izvještajima o isporukama čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo dobijenih od snabdjevača/distributera čvrstih goriva: KJP Sarajevo-šume d.o.o Sarajevo, Oganj-Transport d.o.o. Sarajevo, STR Ogrijev Transport Vogošća, Sarfa d.o.o. Sarajevo, Briket d.o.o. Sarajevo i Bio Energy d.o.o. Sarajevo, kao i procjeni isporuka čvrstih goriva za distributere: Drvosječa d.o.o. Sarajevo, Giba-Trade d.o.o. Sarajevo i Bas-Dam d.o.o. Sarajevo, te drugih procjena, u Tabeli 7. dat je pregled potrošnje čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo u 2017. godini, a na Slici 7. dat je prikaz udjela (po vrsti čvrstog goriva) u ukupnoj količini čvrstih goriva isporučenih u Kantonu Sarajevo u 2017. godini.
Tabela 7. Pregled potrošnje čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
Slika 7. Prikaz udjela u ukupnoj količini čvrstih goriva isporučenih u Kantonu Sarajevo u 2017. godini
|
Red. broj |
Vrsta čvrstog goriva |
Potrošnja 2016. |
Potrošnja 2017. |
(%) 2016. |
(%) 2017. |
|
1. |
Ugalj mrki (t) |
12.078 |
11.954 |
12,57 |
12,29 |
|
2. |
Ugalj lignit (t) |
33.784 |
33.090 |
35,16 |
34,01 |
|
3. |
Drveni ugalj (t) |
1.600 |
1.520 |
1,66 |
1,56 |
|
4. |
Drveni briketi (t) |
157 |
139 |
0,16 |
0,14 |
|
5. |
Drveni pelet (t) |
640 |
592 |
0,67 |
0,61 |
|
6. |
Ogrijevno drvo (t) |
47.839 |
49.988 |
49,78 |
51,38 |
|
Ukupno čvrsta goriva (t) |
96.098 |
97.283 |
100,00 |
100,00 |
2. Analiza pokazatelja potrošnje energije u Kantonu Sarajevo za 2017. godinu
2.1. Analiza pokazatelja potrošnje električne energije
S obzirom da, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo ne prikazuje potrošnju električne energije po kategorijama potrošača kako to radi EUROSTAT i IEA, tj. rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (industrija razvrstana po granama), u Tabeli 8. dat je pregled potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo za period 2015.-2017. godina, po naponskim nivoima. Za niskonaponsku potrošnju (0,4 kV) dat je pregled potrošnje po strukturi potrošača: Domaćinstva, Ostala potrošnja 0,4 kV i Javna rasvjeta. U grupu ostala potrošnja 0,4 kV spadaju privredna društva koja električnu energiju preuzimaju na niskom naponu.
Tabela 8. Pregled potrošnje električne energije po naponskim nivoima u Kantonu Sarajevo za period 2015.-2017. godina
Analizirajući podatke iz Tabele 8., pored ostalog, moguće je zaključiti sljedeće:
- a)U 2017. godini došlo je do povećanja bruto potrošnje električne energije u odnosu na 2016. godinu, i to za 23.715 MWh ili 1,71%. Index bruto potrošnje je 101,71.
- b)Također, u 2017. godini došlo je do povećanja neto potrošnje električne energije u odnosu na 2016. godinu, i to za 29.025 MWh ili 2,27%. Index neto potrošnje je 102,27.
- c)U 2017. godini došlo je do smanjenja gubitaka električne energije u odnosu na gubitke u 2016. godini, i to za 5.310 MWh ili 4,65%, a u odnosu na gubitke u 2015. godini došlo je također do smanjenja za 5.872 MWh ili 5,12%.
- d)Na naponskom nivou 35 kV, u 2017. godini došlo je do značajnog povećanja potrošnje električne energije u odnosu na 2016. godinu, i to za 4.047 MWh ili 32,00%, dok je na 10 kV došlo do manjeg povećanja potrošnje, i to za 3.429 MWh ili 1,10%.
- e)Na naponskom nivou 0,4 kV, u 2017. godini došlo je do povećanja potrošnje električne energije u odnosu na 2016. godinu, i to za 21.549 MWh ili 2,27%.
- f)Zbirno na naponskim nivoima 35 kV i 10 kV, došlo je do povećanja potrošnje električne energije, i to za 7.476 MWh ili 2,30%.
- g)Kod grupe potrošača - ostala potrošnja na 0,4 kV, došlo je do povećanja potrošnje električne energije, i to za 11.329 MWh ili 3,85%.
- h)Na niskom naponu, kod domaćinstava, došlo je do manjeg povećanja potrošnje električne energije, i to za 9.695 MWh ili 1,54%.
- i)Dalje, na niskom naponu, kod javne rasvjete, došlo je također do rasta potrošnje električne energije, i to za 525 MWh ili 1,94%.
|
Distributivna potrošnja |
Električna energija ( MWh ) |
Index 2017./ 2015. |
Index 2017./ 2016. |
||
|
2015. |
2016. |
2017. |
|||
|
26.545 |
27.002 |
27.527 |
103,70 |
101,94 |
2.2. Analiza pokazatelja potrošnje prirodnog gasa
U Tabeli 9. dat je pregled udjela kategorija kupaca prirodnog gasa u ukupnoj (neto) potrošnji prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2016. i 2017. godini.
Tabela 9. Pregled udjela kategorija kupaca u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2016. i 2017. godini
Analizirajući podatke iz Tabele 9., pored ostalog, moguće je zaključiti sljedeće:
- a)Ukupna potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2017. godini je 135.244.213 Sm, gdje: KJKP Toplane učestvuju sa 38,48%, Domaćinstva 32,48%, Velika privreda 24,33% i Mala privreda 4,71%.
- b)U 2017. godini došlo je do rasta potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2016. godinu, i to u iznosu od 10.995.306 Sm ili 8,85%. Index potrošnje prirodnog gasa je 108,85.
- c)Kod kategorija kupaca: KJKP Toplane i Domaćinstva, u 2017. godini došlo je do rasta potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2016. godinu, i to: KJKP Toplane za 2.551.909 Sm ili 5,16% i Domaćinstva za 4.752.487 Sm ili 12,13%.
- d)Kod kategorija kupaca: Velika privreda i Mala privreda, u 2017. godini došlo je također do rasta potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2016. godinu, i to: Velika privreda za 3.354.232 Sm ili 11,35% i Mala privreda za 336.678 Sm ili 5,58%.
- e)U vezi sa rastom potrošnje prirodnog gasa u 2017. godini kod kategorije KJKP Toplane, u iznosu od 5,16%, potrebno je navesti - da je privredno društvo KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, povećalo potrošnju tečnih goriva (LUEL i mazut) kao alternativnog energenta u proizvodnji toplotne energije, tako da je rast potrošnje LUEL-a iznosio 69.601 litar ili 375,21%, a rast mazuta 49.474 kg ili 39,54%.
- f)Kad su u pitanju promjene udjela kategorija kupaca u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa, situacija je sljedeća:
- -Kod kategorije KJKP Toplane, došlo je do smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 39,83% u 2016. godini na 38,48% u 2017. godini, tj. za 1,35%;
- -Kod kategorije Domaćinstva, došlo je do povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 31,53% u 2016. godini na 32,48% u 2017. godini, tj. za 0,95%;
- -Također, kod kategorije Velika privreda, došlo je do povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 23,78% u 2016. godini na 24,33% u 2017. godini, tj. za 0,55%; i
- -Kod kategorije Mala privreda, udio u ukupnoj potrošnji je zadržan približno na istom nivou, odnosno došlo je do manjeg smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 4,86% u 2016. godini na 4,71% u 2017. godini, tj. za 0,15%.
- -
U Tabeli 10. dat je pregled potrošnje prirodnog gasa u 2016. i 2017. godini po sektorima, te je na Slici 8. dat prikaz udjela sektora u potrošnji prirodnog gasa u 2017. godini, a na Slici 9. prikaz udjela podsektora u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa u Sektoru usluga.
|
Naziv kategorije kupca |
Potrošnja prirodnog gasa |
Udio u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa |
Index 2017./ 2016. |
||
|
2017. (Sm) |
2016. (Sm) |
2016. (%) |
2017. (%) |
||
|
KJKP Toplane |
|||||
|
Domaćinstva |
|||||
|
Velika privreda |
|||||
|
Mala privreda |
|||||
|
Ukupno |
Tabela 10. Pregled potrošnje prirodnog gasa u 2016. i 2017. godini po sektorima
Slika 8. Prikaz udjela sektora u potrošnji prirodnog gasa u 2017. godini
Slika 9. Prikaz udjela u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa u Sektoru usluga
|
Red. broj |
Sektor |
Isporučeno ( Sm ) |
Index 2017./2016. |
||
|
2016. |
2017. |
||||
|
1 |
|||||
|
2 |
|||||
|
3 |
|||||
|
4 |
|||||
|
Ukupno |
2.3. Analiza pokazatelja potrošnje naftnih derivata
U Kantonu Sarajevo u 2017. godini, ukupna potrošnja naftnih derivata je 173.358.997 litara, od čega: DIZEL učestvuje sa 69,07%, BMB 14,19%, KEROZIN 6,69%, LPG 4,77%, LUEL 3,90%, MAZUT 1,29% i MB 0,09%. Primjetno je, pored ostalog, da DIZEL i BMB (bezolovni motorni benzin) zajedno imaju udio u iznosu od 83,26%, a LUEL i MAZUT zajedno imaju udio u iznosu od 5,19%. Index potrošnje naftnih derivata 2017./2016. je 97,51.
U Kantonu Sarajevo značajna je potrošnja LPG, zbog sve veće primjene-kao pogonsko gorivo kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Auto-plin, poznatiji kao propan-butan, odnosno ukapljeni naftni plin, internacionalno označen kao LPG (Liquified Petroleum Gas), smjesa je ugljikovodika koja se zbog svojih hemijskih svojstava može koristiti kao pogonsko gorivo kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Naime auto-plin je u pravilu upola jeftiniji od benzina, ali to nije jedina njegova prednost. Propan-butan plin izgara potpuno, pa tako ne dolazi do gubitka goriva u ispusnim plinovima, a niti do emisije štetnih čestica čađe, pepela ili slično. Također, ispusni plinovi ne sadrže otrovne sastojke poput olova ili sumpora, a emisije toksičnog ugljičnog monoksida su znatno reducirane, 2 do 5 puta. Emisija dušičnih oksida, posebno opasnih kod visokih temperatura, smanjena je za 30-65%, a ugljičnog dioksida 12%.
Međutim, na osnovu svih dosadašnjih raspoloživih podataka o potrošnji naftnih derivata u Kantonu Sarajevo, nije moguće utvrditi potrošnju naftnih derivata po sektorima potrošnje: saobraćaj, rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).
2.4. Analiza pokazatelja potrošnje čvrstih goriva
U Kantonu Sarajevo u 2017. godini, ukupna potrošnja čvrstih goriva je 97.283 tona, od čega je: ogrijevno drvo u iznosu 49.988 t (66.650 m) ili 51,38%, ugalj mrki 11.954 t ili 12,29%, ugalj lignit 33.090 t ili 34,01% i ostala čvrsta goriva (drveni ugalj, drveni briketi i pelet) 2.251 t ili 2,31 %. Index potrošnje čvrstih goriva 2017./2016. je 101,23. Ostali pokazatelji potrošnje čvrstih goriva su dati u Tabeli 7. u poglavlju 1.4., ovog bilansa.
Međutim, na osnovu svih dosadašnjih raspoloživih podataka o potrošnji čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo, nije moguće utvrditi potrošnju čvrstih goriva po sektorima potrošnje: rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (po industrijskim granama).
2.5. Toplifikacioni sistemi-analiza proizvodnje/isporuke toplotne energije
Toplifikacionim sistemima (TS) upravljaju pravna lica: KJKP Toplane d.o.o. Sarajevo (138 individualna kotlovnica, od čega su: 48 srednje i veće kotlovnice i 90 krovne kotlovnice, instalisana snaga 501,5 MW); BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća (kotlovnica u Vogošći, koja ima 5 kotlovskih jedinica: tri na ugalj - dvije nisu u funkciji i dvije na mazut, instalisana snaga 94 MW); i UNIS-Energetika d.o.o. Sarajevo (kotlovnica u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, instalisana snaga 33,4 MW).
U Tabeli 11. dat je pregled osnovnih pokazatelja o proizvodnji/isporuci toplotne energije u/iz TS u 2017. godini.
Tabela 11. Pregled pokazatelja o proizvodnji/isporuci toplotne energije u/iz TS u 2017.
Na Slici 10. dat je prikaz udjela pravnih lica: KJKP Toplane, BAGS-Energotehnika i UNIS-Energetika u ukupno isporučenoj toplotnoj energiji iz TS u 2017. godini.
Slika 10. Prikaz udjela pravnih lica u ukupno isporučenoj toplotnoj energiji iz TS u 2017. godini
Na Slici 11. dat je prikaz udjela energije/energenata u proizvodnji/isporuci toplotne energije u/iz TS u 2017. godini.
Slika 11. Prikaz udjela energije/energenata u proizvodnji/ isporuci toplotne energije u/iz TS u 2017. godini
|
Naziv proizvođača (distributera) toplotne energije |
Potrošnja energije/energenata |
Isporučena toplotna energija MWh |
||||
|
Električna energija MWh |
Prirodni gas mil.Sm |
LUEL Litar |
Mazut tona |
Ugalj tona |
||
|
KJKP Toplane |
9.682,45 |
52,046 |
88.151 |
174,60 |
0,00 |
421.021 |
|
BAGS-Ener-gotehnika |
609,05 |
0,000 |
0 |
1.496,36 |
0,00 |
4.769 |
|
UNIS-Ener-getika |
157,00 |
0,000 |
0 |
250,00 |
0,00 |
1.584 |
|
Ukupno |
10.448,50 |
52,046 |
88.151 |
1.920,96 |
0,00 |
427.374 |
3. Ocjena sadašnjeg stanja energetskog sektora u Kantonu Sarajevo
3.1. Ocjena sadašnjeg stanja elektroenergetskog sektora
U toku 2017. godine većina potrošača je bila redovno snabdijevana električnom energijom, iako Kanton Sarajevo nema niti jedan značajan izvor električne energije. Električna energija, proizvedena u proizvodnim kapacitetima (termoelektranama i hidroelektranama), se preuzima sa prenosne mreže preko visokonaponskih trafostanica 110/x kV i do potrošača distribuira preko srednje naponske mreže dužine cca. 1.630 km i niskonaponske mreže dužine cca. 3.690 km.
Ukupan broj kupaca električne energije u Kantonu Sarajevo, na dan 31.12.2017. godine je bio 217.590 kupaca, što je za 1.843 više u odnosu na isti dan u 2016. godini, tj. rast ukupnog broja kupaca električne energije u Kantonu Sarajevo je iznosio 0,85%.
Od ukupnog broja kupaca, većina kupaca električne energije u Kantonu Sarajevo su domaćinstva, čiji je ukupan broj na dan 31.12.2017. godine iznosio 197.525 kupca, od čega su: 57.642 domaćinstva I tarifna grupa i 139.883 domaćinstva II tarifna grupa.
Na dan 31.12.2017. godine, u Kantonu Sarajevo u ukupnom broju kupaca, udio domaćinstava je bio 90,78%, od čega su: 26,49% domaćinstva I tarifna grupa i 64,29% domaćinstava II tarifna grupa, a ostatak su: kupci na VN 35 kV i 10 kV 0,11%, ostala potrošnja I i II tarifna grupa 8,52%, ostala potrošnja III i IV tarifna grupa 0,18% i javna rasvjeta 0,41%.
U Tabeli 12. dat je pregled broja kupaca električne energije, po kategorijama, u Kantonu Sarajevo u periodu 31.12.2014.-31.12.2017. godine.
Tabela 12. Pregled broja kupaca električne energije u Kantonu Sarajevo u periodu 31.12.2014.-31.12.2017. godina po kategorijama kupaca
Bruto/Neto godišnja potrošnja električne energije po glavi stanovnika (kWh/pc) u 2017. godini u Kantonu Sarajevo (417.498 stanovnika) iznosila je: 3.386/3.125 kWh/pc.
U Kantonu Sarajevo u 2017. godini izvršena su ulaganja u izgradnju/rekonstrukciju elektroenergetskih objekata u ukupnom iznosu od 3.487.993,31 KM.
Ukupan broj izgrađenih/rekonstruisanih elektroenergetskih objekata u Kantonu Sarajevo u 2017. godini je 69, od čega: u Općini Ilidža 15, Novi Grad 13, Centar 11, Ilijaš 6, Hadžići 5, Stari Grad 5, Novo Sarajevo 4, Vogošća 2 i Trnovo 2, te 6 za integralne potrebe u Kantonu Sarajevo.
Na Slici 12. dat je prikaz ulaganja u elektroenergetske objekte u 2017. godini u Kantonu Sarajevo po općinama/mjestu izgradnje/rekonstrukcije. Sa pomenute slike se vidi, kad su općine u pitanju, da su najviša ulaganja bila na području Općine Hadžići 18,31%, zatim Općine Novi Grad 15,49%, Ilidža 11,44%, Centar 8,36%, Stari Grad 6,61%, Trnovo 6,21%, Ilijaš 4,88%, Novo Sarajevo 4,19% i Vogošća 1,15%. Za integralne potrebe u Kantonu Sarajevo ulaganja su bila u iznosu od 814.779,38 ili 23,36% od ukupnih ulaganja.
Slika 12. Prikaz ulaganja u elektroenergetske objekte u Kantonu Sarajevo u 2017. godini po općinama/mjestu izgradnje/rekonstrukcije
Iako nije bilo ozbiljnijih problema u snabdijevanju Kantona Sarajevo električnom energijom, postoje određeni problemi u realizaciji elekrodistributivne djelatnosti na području Kantona Sarajevo, kao što su: bespravno priključenje električne energije koje je posljedica bespravne gradnje stambenih objekata na području KS, te problemi oko gradnje primarnih objekata el. energije na područjima intezivne gradnje zbog nepostojanja regulacionih planova.
Ključni razlozi za probleme, u realizaciji elektrodistributivne djelatnosti, je nedovoljna koordinacija svih subjekata odgovornih za planski razvoj Kantona Sarajevo, nedovoljna ulaganja JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u elektrodistributivni sektor i nepravovremena realizacija donesenih investicionih odluka za rekonstrukciju i gradnju elektrodistributivnih objekata.
Međutim, u cjelini gledano, Kanton Sarajevo ima stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom.
|
Naziv kategorije kupca |
Broj kupaca električne energije na 31.12. |
Udio (%) 2017. |
|||
|
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
||
3.2. Ocjena sadašnjeg stanja gasnog sektora
3.2.1. Sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom
Da bi se iskoristile sve prednosti koje ima prirodni gas, značajan aspekt se mora posvetiti sigurnosti snabdijevanja, koje ima strateški značaj za gasni sektor svake zemlje.
Snabdijevanje Kantona Sarajevo prirodnim gasom se vrši iz Rusije kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju, dakle samo jednim transportnim 'pravcem' i izvorom, stim da je Bosna i Hercegovina, odnosno Kanton Sarajevo zadnji u lancu isporuke. Obzirom da je Kanton Sarajevo zadnji u lancu isporuke, svi poremećaji koji se dešavaju na transportnoj trasi se najviše odražavaju na sistem snabdijevanja u Kantonu Sarajevo. Obezbjeđenje potrošača prirodnim gasom samo jednim transportnim 'pravcem' i izvorom, svrstava BiH u zemlje sa najnižom sigurnošću snabdijevanja u Evropi.
Sigurnost snabdijevanja se može izraziti faktorom koji uzima u obzir različite tehničke, ekonomske i političke faktore s ciljem određivanja izloženosti prekidima i uticaja istih na društvo. Pomenuti faktori su: udio prirodnog gasa u privredi, domaća proizvodnja, odnos uvoz i izvoz, gasna skladišta, broj zemalja isporučioca gasa, procjena rizika za zemlje isporučioce i transportne zemlje.
Sasvim je jasno, za znatno povećanje sigurnosti snabdijevanja u primjeru Bosne i Hercegovine, potrebne su: nove konekcije, skladišta i LNG postrojenja, kao uobičajeni prateći segmenti unutar infrastrukture transportnih i tranzitnih gasnih mreža.
Urednost snabdijevanja potrošača prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo, pored već pomenutog faktora rizika, zavisi i od mogućnosti izmirenja obaveza prema firmi BH-Gas d.o.o. Sarajevo, koje je isključivo vezano sa rezultatima naplate za isporučeni gas kupcima, pri čemu je aktuelan veliki dug KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo. Osim toga, snabdijevanje prirodnim gasom je i u funkciji operacionalizacije sporazuma o regulisanju ratnog duga od 104,81 mil. USD prema Gazexportu, a ista je obaveza slijedećih subjekata: Vlada FBiH, Vlada RS, FMERI, Uprava za indirektno oporezivanje, Energoinvest d.d. Sarajevo i BH-GAS d.o.o. Sarajevo.
U 2018. godini, resorno Ministarstvo i Vlada Kantona Sarajevo, će sasvim izvjesno, morati poduzimati mjere za uspješno plaćanje tekuće potrošnje prirodnog gasa, kako bi sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo, s ovog aspekta, bila zadovoljavajuća.
3.2.2. Stanje gasne infrastrukture i broja kupaca
Gasni sistem Kantona Sarajevo sastoji se od: 3 glavne mjerno-regulacione stanice (Butila, Hum i Misoča) - GMRS; 102,8 km čeličnih gasovoda pritiska 8(14,5) bar; 112,7 km čeličnih i polietilenskih gasovoda pritiska 3(4) bar; 1.133,9 km polietilenskih gasovoda pritiska 0,1(0,2) bar i 0,5 bar (niskotlačne distributivne gasne mreže); 109 rejonsko regulacionih stanica - RRS; 230 prijemno/mjerno regulacionih stanica - PRS/MRS; 755 mjernih (regulacionih) linija - MRL/ML; 82.714 regulaciono mjernih uređaja - RMU; 6 stanica KZ sa prisilnom drenažom; 10 stanica KZ sa narinutim zaštitnim potencijalom; i 19 stanica telemetrijskog sistema.
U Tabeli 13. dat je Trend broja kupaca prirodnog gasa po kategorijama kupaca u Kantonu Sarajevo u periodu Decembar 2014.-Decembar 2017. godina.
Tabela 13. Trend broja kupaca prirodnog gasa po kategorijama u periodu Decembar 2014.-Decembar 2017. godina
|
Naziv kategorije kupca |
Broj kupaca prirodnog gasa |
Index 2017./ 2016. |
|||
|
Decembar 2014. |
Decembar 2015. |
Decembar 2016. |
Decembar 2017. |
||