Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo

Na osnovu čl. 13. tačka b. i 18. tačka d. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), člana 13. stav 1. tačka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), te čl. 117. i 119. stav 1. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13 i 47/15), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 10.04.2017. godine, donijela je

ODLUKU
O USVAJANJU PLANA RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I REORGANIZACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA U KANTONU SARAJEVO

I

Usvaja se Plan restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, a isti je sastavni dio ove odluke.

II

Zadužuje se Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo da, u saradnji sa ostalim nadležnim institucijama i organima, provede aktivnosti za realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

III

Za realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo nisu potrebna finansijska sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo.

IV

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i ista će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-14806/17
10. aprila 2017. godine
Sarajevo

Predsjedateljica
Skupštine Kantona Sarajevo
Prof. Ana Babić, s. r.

PLAN

RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I REORGANIZACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA U KANTONU SARAJEVO

1. Uvod

Reformskom agendom za BiH za period 2015-2018. godina predviđene su brojne reforme u svim sektorima društva, a posebna pažnja posvećena je strukturalnim reformama u oblasti zdravstva.

Zbog izuzetno složene i teške finansijske situacije u zdravstvenom sektoru ozbiljno je ugroženo i dovedeno u pitanje dalje funkcionisanje zdravstvenih ustanova, a što se već odražava na ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu. Nepoduzimanje ili neblagovremeno poduzimanje adekvatnih mjera na sprovođenju utvrđenih aktivnosti iz Reformske agende može prouzrokovati nesagledive posljedice za korisnike zdravstvene zaštite u pogledu dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga i lijekova, pa čak i na zaposlene u zdravstvenim ustanovama.

Imajući u vidu da je jedan od ključnih programskih ciljeva smanjenje opterećenja privrede velikim fiskalnim nametima, Reformskom agendom predviđen je niz aktivnosti vezanih za javne finansije, a što uključuje i smanjenje stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Takvim mjerama će se dodatno usložiti finansijska situacija u oblasti zdravstvenog sektora i pored toga što se u procesu reformi u oblasti fiskalnog sektora podržava inicijativa za osiguranje novih izvora finansiranja za zdravstvo kroz povećanje akciza na alkohol i duhan. Treba istaći da se u dosadašnjem periodu najveći dio potreba za zdravstvenom zaštitom finansirao sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja, a tek simbolično sredstvima iz budžeta, opravdan je skepticizam da će se povećanjem akciza osigurati dodatna sredstva za zdravstvo kao kompenzacija za smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Nadležne institucije na svim nivoima vlasti moraju preuzeti odgovornost za kreiranje zdravstvene politike u narednom periodu kojim će se osigurati finansiranje zdravstva na održivim osnovama, uz istovremeno osiguranje potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

Polazeći od osnovnih načela na kojima se zasniva organizacija i provođenje zdravstvene zaštite, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, a koja se prvenstveno odnose na dostupnost, sveobuhvatnost i pravičnost zdravstvene zaštite, te učinkovitost i kontinuirano unapređenja zdravstvene zaštite, sistem zdravstvene zaštite u kantonima, saglasno ustavnim nadležnostima, mora biti organizovan na način da se građanima osigura blagovremena, adekvatna i kvalitetna zdravstvena usluga, a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu.

Učešće zdravstvene potrošnje u GDP-u u Federaciji BiH u posljednje tri godine iznosi u prosjeku 10%, te se prema ovom mjernom parametru možemo svrstati u red razvijenih zemalja.

Ako se uzme u obzir podatak da Kanton Sarajevo ostvaruje 32% od ukupnih sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvarenih u Federaciji BiH, a da je učešće osiguranih lica u Kantonu Sarajevo 20% od ukupnog broja osiguranih lica u Federaciji BiH, može se zaključiti da je učešće zdravstvene potrošnje u Kantonu Sarajevo po glavi stanovnika znatno iznad prosjeka u odnosu na Federaciju BiH, što bi trebalo rezultirati i značajno boljom zdravstvenom zaštitom.

Međutim, mora se istaći da je zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo neracionalno organizovan i pored toga što se velika sredstva izdvajaju za zdravstvenu zaštitu, zdravstvene ustanove iskazuju gubitke u poslovanju. Iskazane gubitke zdravstvene ustanove pokrivaju na teret vlastitog kapitala i na taj način se iz godine u godinu umanjuje vrijednost kapitala.

Do sada, sa aspekta jasne podjele rada u organizaciji zdravstva, nisu postignuti zadovoljavajući rezultati.

Problemi postojeće organizacije zdravstvene zaštite ogledaju se u slijedećem:

  • -
    neuređen sistem finansiranja,
  • -
    neusklađenost organizacije i djelatnosti zdravstvenih ustanova sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti,
  • -
    otežan i nedefinisan "put pacijenta" kroz zdravstveni sistem,
  • -
    neadekvatna raspodjela kadrovskih potencijala,
  • -
    nezadovoljstvo pacijenata i zaposlenika u zdravstvenim ustanovama,
  • -
    urgentno zbrinjavanje pacijenata nije regulisano na adekvatan način,
  • -
    neracionalna potrošnja lijekova i medicinskih sredstava,
  • -
    duge liste čekanja na dijagnostičke pretrage,
  • -
    medicinska oprema se u većini zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo uglavnom koristi samo u jednoj smjeni,
  • -
    veliki broj invalida rada zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, nemogućnost njihovog prerasporeda,
  • -
    veliki broj uposlenih u javnom sektoru istovremeno radi i u privatnom sektoru, što otvara prostor za neracionalno korištenje radnog vremena u javnom sektom.

Upravljanje zdravstvenim sistemom Kantona Sarajevo mora se zasnivati na jasno utvrđenoj viziji i pravcima daljeg razvoja (strategiji razvoja), te s tim u vezi preduzimanje zakonodavnih, političkih i društvenih mjera koje trebaju osigurati optimalan stepen osiguranja prava pacijenata.

Analiza stanja u oblasti zdravstva je ukazala na nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenom uslugom, duge liste čekanja, veći broj sudskih procesa sa naknadom štete, stalne tužbe zaposlenika, što ukazuje na potrebu unapređenja zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i polazne su osnove za reorganizaciju i racionalizaciju zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo.

2. Analiza postojeće organizacije zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo

Zdravstvena zaštita predstavlja skup mjera, usluga i aktiv- nosti koje se primjenjuju kod pojedinaca, grupa stanovništva i šire društvene zajednice s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita se organizira i provodi na nivou primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, prema načelima, sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti, bez obzira na starost, pol i vjersku pripadnost.

2.1 Organizacija zdravstvene djelatnosti u Kantonu Sarajevo

Na području Kantona Sarajevo zdravstvena djelatnost organizovana je na svim nivoima zdravstvene zaštite.

2.1.1 Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita obuhvata: djelatnost porodične medicine, djelatnost zdravstvene zaštite djece, djelatnost poliva- lentnih patronažnih sestara u zajednici, higijensko-epidemio- lošku zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, zaštitu reproduktivnog zdravlja žena, zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja, fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici, specifičnu zravstvenu zaštitu radnika kao dio medicine rada, zubozdravstvenu zaštitu, laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa i apotekarsku djelatnost.

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo je organizovana u slijedećim ustanovama:

  • 1.
    JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo sa devet organizacionih jedinica na području devet općina Kantona Sarajevo
  • 2.
    JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo
  • 3.
    JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo
  • 4.
    JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo
  • 5.
    JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo
  • 6.
    JU KS Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu
  • 7.
    JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo
  • 8.
    JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo
  • 9.
    Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju
  • 10.
    Stomatološki fakultet sa klinikama
  • 11.
    JU "Apoteke Sarajevo"

Svim zdravstvenim ustanovama, osim Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, osnivač je Kanton Sarajevo. Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju osnivač je JP "Željeznice Federacije BiH", a najvećim dijelom finansira se iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Stomatološki fakultet sa klinikama osnovan je u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, ali njegova djelatnost nije usklađena sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o stomatološkoj djelatnosti. Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Stomatološki fakultet sa klinikama ne ispunjava uvjete za organizaciju i rad klinika.

Sve naprijed navedene ustanove se finansiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, izuzev JU "Apoteke Sarajevo" koja ostvaruje sredstva na komercijalnoj osnovi i dio sredstava od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo po osnovu utvrđene naknade za izdavanje lijekova na recept.

Pored ustanova u javnom sektoru, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo ima zaključen ugovor sa dvije privatne zdravstvene ustanove - poliklinike i sa privatnim apotekama za nabavku i izdavanje lijekova na recept sa pozitivne liste lijekova.

2.1.2 Sekundarna zdravstvena zaštita

Sekundarna zdravstvena zaštita obuhvata specijalističko- konsultativnu i bolničku zdravstvenu zaštitu ovog nivoa.

2.1.2.1 Specijalističko-konsultativna djelatnost

Specijalističko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite predstavlja dio zdrav- stvene djelatnosti koja, kroz pružanje zdravstvenih usluga osigu- rava podršku primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti, a po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti treba da je osigurava bolnica.

U Kantonu Sarajevo djelatnost specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite je organizovana kao vanbolnička specijalis- tičko-konsultativna zdravstvena zaštita u javnom i privatnom sektoru i kao bolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u javnom sektoru.

Djelatnost vanbolničke specijalističko-konsultativne zdrav- stvene zaštite osigurava:

  • -
    JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo
  • -
    ustanove za zdravstvenu zaštitu određenih populacionih skupina (žene, studenti, radnici, sportisti),
  • -
    JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo
  • -
    privatni sektor kroz rad specijalističkih ordinacija, zdravstvenih ustanova tipa poliklinike, zavoda, lječilišta i laboratorija.

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo pruža specijalističko- konsultativnu zdravstvenu zaštitu kroz rad posebne organiza- cione jedinice specijalističko-konsultativne djelatnosti.

Zavodi za zdravstvenu zaštitu određenih populacionih skupina pružaju i specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu za određene populacione skupine kao što su žene, radnici, studenti i sportisti.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata djelatnosti iz oblasti javnog zdravstva i to socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva, epidemiologije, higijene i zaštite čovjekove okoline, sanitarne mikrobiologije, sanitarne hemije i mikrobiološke dijagnostike.

Djelatnost bolničke specijalističko-konsultativne zdravstve- ne zaštite u javnom sektoru osigurava:

  • -
    JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" i
  • -
    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo pruža bolničku specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu sekundarnog nivoa, a Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža bolničku specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu iz svih medicinskih disciplina na sekundarnom i tercijarnom nivou.

2.1.2.2 Bolnička zdravstvena zaštita

Bolnička zdravstvena zaštita na sekundarnom novou organizovana je u okviru bolničkih kapaciteta i pružaju je bolnice na sekundarnom nivou (opće bolnice i specijalne bolnice) i dijelom Klinički centar Univerziteta u Sarajevu za složenije usluge na sekundarnom nivou.

Djelatnost bolničke zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevu organizovana je kroz rad javnih zdravstvenih ustanova:

  • -
    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
  • -
    JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo
  • -
    JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo
  • -
    JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža bolničku zdravstvenu zaštitu na sekundarnom nivou.

JU Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo takođe pruža bolničku zdravstvenu zaštitu sekundarnog nivoa, iako je u svom dosadašnjem funkcioniranju počela razvijati i određene discipline tercijarnog nivoa saglasno osnivačkom aktu ove bolnice. Razvijanje kapaciteta tercijarnog nivoa u JU Opća bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" je ekonomski i medicinski neopravdano.

JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo pruža specifičnu bolničku zdravstvenu zaštitu za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo (akutna i hronična hospitalizacija za psihijatrijske pacijente).

JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo pruža bolničku zdravstvenu zaštitu uz dodatne kapacitete dnevne bolnice za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo iz oblasti adiktivne medicine. Zavod za bolesti ovisnosti je specijalizirana zdravstveno - socijalna ustanova koja se bavi prevencijom, liječenjem i rehabilitacijom ovisnika.

2.1.3 Tercijarna zdravstvena zaštita

Tercijarnu zdravstvenu zaštitu osigurava Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u cijelosti za stanovnike Kantona Sarajevo, te za potrebe drugih kantona koji imaju zaključen ugovor sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu.

3. Zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo

3.1 Ustanove primarnog nivoa zdravstvene zaštite

3.1.1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

U skladu sa osnivačkim aktom JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo pruža primarnu i vanbolničku specijalističko-konsul- tativnu zdravstvenu zaštitu.

Primarna zdravstvena zaštita se obavlja putem porodične medicine, djelatnost zdravstvene zaštite djece, djelatnost poli- valentnih patronažnih sestara u zajednici, higijensko-epidemio- lošku zaštitu, zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja, fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici, zubozdravstvenu zaštitu, laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa.

U okviru službe porodične medicine u OJ "Dom zdravlja Centar" je organizovan i Centar za palijativnu kućnu njegu.

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita se pruža u okviru posebne organizacione jedinice specijalističko-konsul- tativne djelatnosti iz slijedećih medicinskih disciplina: interne medicine, otorinolaringologije, oftalmologije, neurologije, sto- matološke zdravstvene zaštite sekundarnog nivoa iz oblasti pedodoncije, bolesti usta, bolesti zuba, protetike, parodontolo- gije, oralne hirurgije i ortodoncije.

Ukupan broj zaposlenih u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je 2.041 radnika, od čega je medicinskih radnika 1.660, a nemedicinskih radnika 381.

Kadrovska politika se u ovoj ustanovi razvijala i implementirala ne uvažavajući socio-medicinske indikatore planiranja i raspoložive finansijske resurse, što je nakon dugog niza godina rezultiralo koncentracijom velikog broja zaposlenih, niskim plaćama i doprinijelo odsustvu motivacije i zadovoljstva kod zaposlenih.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Iz osnivačkog akta JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo vidljivo je da djelatnost ove ustanove nije usklađena sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ne može da organizuje i pruža usluge specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite.

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima razvijenu Službu za školsku djecu (djeca od 6 do 14 godina), što nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima organiziranu Higijensko epidemiološku službu. JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo ima u potpunosti razvijenu mrežu kapaciteta i kadra za ovu djelatnost koja može u potpunosti zadovoljiti potrebe Kantona Sarajevo.

Takođe, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo obavlja i specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na primarnom nivou, što nije u skladu sa čl. 15. i 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.2 JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo provodi mjere hitne medicinske pomoći, pruža hitnu, stručnu i organizovanu medicinsku pomoć oboljelim, stradalim i povrijeđenim na mjestu povrede, stradanja ili oboljenja. Isto tako osigurava prevoz oboljelih, stradalih i povrijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.

Ukupan broj radnika uposlenih u JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je 290, od čega je 227 zdravstvenih i 63 nezdravstvena radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je ogranizovana kao samostalna zdravstvena ustanova u skladu za članom 90. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.3 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo

Djelatnost JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo je zaštita reproduktivnog zdravlja žena i materinstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativna dijagnostika, shodno osnivačkom aktu.

Ukupan broj uposlenih radnika u JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo je 115, od čega je 89 zdravstvenih i 26 nezdravstvenih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne navodi kao poseban organizacioni oblik Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva. Zaštita reproduktivnog zdravlja žena se u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, organizuje na nivou primame zdravstvene zaštite.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne isključuje mogućnost organizovanja kantonalnih zavoda kao zasebnih zdravstvenih ustanova koje u svojoj djelatnosti ne mogu imati primarnu zdravstvenu zaštitu, a koje se isključivo mogu baviti specijalističko-konsultativnom zdravstvenom zaštitom uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije kao i posebnih medicinskih ispitivanja uz donošenje potrebnih kantonalnih propisa.

3.1.4 JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo obavlja javno zdravstvenu djelatnost na području Kantona Sarajevo, shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i osnivačkom aktu.

Ukupan broj uposlenih u JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na dan 31.12.2015. godine je 110 radnika, od čega 89 zdravstvenih i 21 nemedicinski radnik.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge iz oblasti javnog zdravstva za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo, a koje su definisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.5 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo

JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge primarne i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite određenim skupinama stanovnika Kantona Sarajevo (radnici MUP-a Kantona Sarajevo, radnici Profesionalne vatrogasne brigade i zatvorenicima i pritvorenicima Kazneno popravnog zavoda u Sarajevu), shodno osnivačkom aktu.

JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo trenutno pruža usluge i iz porodične medicine ne samo za radnike naprijed navedenih ustanova nego i za druge osiguranike Kantona Sarajevo.

Ukupan broj radnika u JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo na dan 31.12.2015. godine je 50, od čega 37 zdravstvenih i 13 nemedicinskih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisan je organizacioni oblik Zavod za medicinu rada kao ustanova za pružanje specifične zdravstvene zaštite, ali ne navodi se kao poseban organizacioni oblik Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne isključuje mogućnost organizovanja kantonalnih zavoda kao zasebnih zdravstvenih ustanova koji se bave isključivo specijalističko-konsultativnom zdravstvenom zaštitom.

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.6 JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu

JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu pruža primarne i specijalističko- konsultativne zdravstvene usluge studentima na području Kantona Sarajevo, shodno osnivačkom aktu.

JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu pruža i usluge porodične medicine ne samo studentima, nego i drugim osiguranicima sa područja Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika u JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu na dan 31.12.2015. godine je 49, od čega 37 zdravstvenih i 12 nemedicinskih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne prepoznaje JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu kao poseban organizacioni oblik, odnosno poseban pravni subjekt.

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Organizovanje vanbolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i provedenom registracijom osiguranih lica, osiguranici starosti od 14 godina i više opredjeljuju se za timove porodične medicine. Ovim konceptom, kroz timove porodične medicine, u okviru Doma zdravlja, je obuhvaćena i studentska populacija, tako da ne postoji potreba za organizovanjem posebne zdravstvene ustanove za liječenje studentske populacije iz Kantona Sarajevo.

Studentima izvan Kantona Sarajevo osigurava se zdravstvena zaštita po Sporazumu o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/01).

3.1.7 JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu radnicima na području Kantona Sarajevo, prati savremena dostignuća iz oblasti organizacije medicine rada i predlaže mjere za unapređenje i razvoj u ovoj oblasti, pruža stručnu pomoć u izradi propisa iz ove oblasti, koordinira i stručno nadzire sve zdravstvene ustanove koje sprovode specifičnu zdravstvenu zaštitu na području Kantona, shodno osnivačkom aktu.

Ukupan broj zaposlenih u JU Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo na dan 31.12.2015. godine, je 103 radnika, od čega 82 zdravstvena i 21 nemedicinska radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo treba da pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu radnicima na području Kantona Sarajevo, koordinira i stručno nadzire sve zdravstvene ustanove koje sprovode specifičnu zdravstvenu zaštitu na području Kantona.

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.8 JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo

JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu sportistima na području Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika u JU Zavoda za sportsku medicinu Kantona Sarajevo na dan 31.12.2015. godine, je 10 zdravstvenih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Ustanova obavlja svoju djelatnost u skladu sa čl. 125. i 126. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, međutim Pravilnikom o specijali- zacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije, magistara farmacije i inžinjera medicinske biohemije, specijalizacija iz medicine rada i specijalizacija iz sportske medicine spojene su u jednu specijalizaciju pod nazivom specijalizacija medicine rada i sporta, što upućuje na zaključak da je neracionalno organizovanje posebne zdravstvene ustanove za sportsku medicinu.

3.1.9 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju osnovan je od strane Željeznica FBiH, za obavljanje specifične zdravstvene zaštite radnika, koji za određene kategorije osiguranika pruža usluge porodične medicine i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite.

U Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju zaposlena su 84 radnika, od čega je 55 zdravstvenih i 29 nezdravstvenih radnika.

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju se većim dijelom finansira sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, iako Kanton Sarajevo nije osnivač ove zdravstvene ustanove.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.10 Analiza ustanova za zdravstvenu zaštitu posebnih skupina osiguranika (radnici, studenti, sportisti)

Ustanove koje obavljaju zdravstvenu zaštitu posebnih grupa osiguranika u Kantonu Sarajevo su JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo, JU Zavod za zdravstvnu zaštitu radnika MUP-a Kantona Sarajevo, JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta, JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo, Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju.

Prema pomenutim zavodima je opredijeljeno cca 81.000 osiguranih lica sa područja Kantona Sarajevo.

Ustanove koje pružaju zdravstvenu zaštitu posebnih grupa osiguranika nemaju zakonskog osnova da registruju pacijente za djelatnost porodične medicine, mada je trenutna praksa da dio osiguranika ove usluge koristi u okviru pomenutih ustanova tako da imamo preklapanje sa djelatnošću koju obavlja JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Skupština Kantona Sarajevo je u 2012. godini, izvršila usklađivanje osnivačkih akata sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i donijela odluke o preuzimanju prava i obaveza osnivača i usklađivanja organizacije i poslovanja pomenutih ustanova, osim Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, čiji je osnivač JP Željeznice FBiH, a isti se finansira sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

I pored usklađivanja osnivačkih akata sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, ustanove se nisu pridržavale osnivačkih akata nego su svoju djelatnost samostalno proširavale i drugim zdravstvenim uslugama, a nisu poduzimane blagovremene mjere da se uskladi faktičko stanje sa Zakonom.

Ilustracije radi navodimo podatke o zdravstvenom kadru prema specijalnostima/subspecijalnostima u zdravstvenim ustanovama koje se bave zdravstvenom zaštitom posebnih grupa korisnika.

Tabelarni pregled doktora medicine/stomatologije prema specijalizaciji/subspecijalizaciji

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli vidljivo je da je neophodno izvršiti reorganizaciju pomenutih ustanova u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i osnovnom djelatnosti, uz omogućavanje mobilnosti kadra prema drugim zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo, a prema usmjerenim specijalnostima/subspecijalnostima, uvažavajući potrebe za zdravstvenom zaštitom.

Pregled doktora medicine po specijalnosti

Me- dici- na rada

Zavod za zdrav- stvenu zaštitu radnika MUP a

Zavoda za zdrav- stvenu zaštitu radnika u saobraćaju

Zavod za zdrav- stvenu zaštitu stude- nata

Zavod za sport- sku medi- cinu

Ukup- no

1

1

1

1

1

1

1

3

1

1

2

19

2

5

26

3

3

1

1

1

1

4

1

1

1

1

4

1

1

1

3

1

1

1

1

2

2

2

1

1

1

1

2

1

1

3

3

4

2

12

5

1

6

1

1

1

1

1

2

2

1

2

5

8

1

1

36

16

18

14

3

87

3.1.11 Stomatološki fakultet sa klinikama

Stomatološki fakultet sa klinikama Univerziteta u Sarajevo osnovan je kao obrazovna, a ne zdravstvena ustanova i ostvaruje svoju djelatnost u okviru Univerziteta u Sarajevo, u skladu sa Statutom Univerziteta u Sarajevu.

Stomatološki fakultet sa klinikama je na dan 31.12.2015. godine, imao 206 radnika, od čega Zavod zdravstvenog osiguranja finansira 50% odnosno 103 radnika.

Iako je Stomatološki fakultet sa klinikama obrazovna ustanova isti se ne finansira samo sredstvima budžeta Kantona Sarajevo na teret obrazovanja, nego i sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Finansiranje iz sredstava obrazovanja i sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja se vršilo u omjeru 50:50%, s tim što se pored navedenog iznosa sredstava za finansiranje plaća i zaposlenih dodatno izdvajala sredstva za izradu protetskih i ortodontskih pomagala. Za finansiranje Stomatološkog fakulteta na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja nema zakonskog uporišta. Odlukom o usvajanju mreže zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/00) obuhvaćen je i Stomatološki fakultet sa klinikama, na osnovu toga je uveden u sistem finansiranja Finansijskim planom Zavoda zdravstvenog osiguranja 2001. godine, a što nije osporeno od strane osnivača i isti način finansiranja nastavljen je do danas.

Za sredstva koja su se izdvajala iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, Stomatološki fakultet je bio u obavezi pružati usluge stomatološke zdravstvene zaštite, na osnovu ugovora koji se zaključuje između Stomatološkog fakulteta i Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Međutim ugovorom nije bio jasno definisan sadržaj i obim stomatoloških usluga, ali je evidentno da se najveći dio usluga koje je pružao Stomatološki fakultet odnosi na usluge primarne zdravstvene zaštite koje istovremeno obavlja i JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, koji raspolaže i većim kadrovskim kapacitetom od stvarnih potreba za stomatološkim uslugama saglasno odluci o Osnovnom paketu zdravstvenih prava.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Djelatnost Stomatološkog fakulteta sa klinikama nije usklađena sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti niti sa odredbama Zakona o stomatološkoj djelatnosti, niti je jasno razgraničen odnos između obrazovnog i zdravstvenog dijela ove ustanove a što za posljedicu ima nejasno definisan procenat finansiranja između obrazovanja i zdravstva.

3.1.12 Analiza zubozdravstvene zaštite

Primjena Jedinstvene metodologije, zahtijeva da se urede i odnosi u okviru stomatološke zdravstvene zaštite, te jasno utvrdi podjela rada između JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i Stomatološkog fakulteta sa klinikama.

Nije zanemarljiva ni činjenica velikog broja registrovanih privatnih stomatoloških ordinacija i njihov zahtjev za uključivanje u sistem finansiranja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Trenutno su na Kantonu registrovane 184 privatne stomatološke ordinacije.

S obzirom na raspoložive kapacitete stomatološke zaštite u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i zavodima za zdravstvenu zaštitu, potrebno je preispitati osnovanost paralelnog finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite u okviru Stomatološkog fakulteta koji nije zdravstvena ustanova i ima status organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu kao i zbog činjenice da stomatološka djelatnost u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima višak kapaciteta.

Prema Odluci o utvrđivanju većeg obima prava, za potrebe osiguranika Kantona Sarajevo potrebno je osigurati ukupno 62 tima za zubozdravstvenu zaštitu na primarnom nivou, a prema stvarnom stanju u javnim ustanovama primarne zdravstvene zaštite broj timova u ovoj djelatnosti je 122, odnosno što je za 60 timova više u odnosu na važeću Odluku.

Broj potrebnih timova prema važećoj Odluci je utvrđen po starosnim skupinama:

  • -
    Zdravstvena zaštita usta i zuba djece do 6 godina starosti koju osigurava jedan radni tim na 2.500 korisnika ove populacije (procjena broja korisnika je 30.745). Za Kanton Sarajevo potrebna su 12,3 tima.
  • -
    Zdravstvena zaštita zuba, školske djece i omladine od 7 do 19 godina koju osigurava jedan radni tim na 2.500 korisnika ove populacije (procjena broja korisnika je 55.806). Za Kanton Sarajevo potrebna su 22,3 tima.
  • -
    Zdravstvena zaštita usta i zuba odraslih od 19 i više godina koju osigurava jedan radni tim na 12.500 korisnika (procjena broja korisnika je 340.690). Za Kanton Sarajevo potrebna su 27,3 tima.

Prema važećoj Odluci o utvrđivanju većeg obima prava za obavljanje djelatnosti specijalističko-konsultativne zubozdrav- stvene zaštite na sekundarnom nivou, za Kanton Sarajevo, ukupno je potrebno 22 tima, a prema stvarnom stanju u javnim zdravstvenim ustanovama zaštite broj timova u ovoj djelatnosti je 44, što je u odnosu na važeću Odluku za 22 tima više.

Broj potrebnih timova prema važećoj Odluci utvrđen po djelatnostima:

  • -
    Djelatnost bolesti zuba koju osigurava jedan radni tim za 125.000 korisnika (procjena broja korisnika je 427.241). Za Kanton Sarajevo potrebna su 3,4 tima.
  • -
    Djelatnost bolesti usta koju osigurava jedan radni tim za 125.000 korisnika (procjena broja korisnika je 427.241). Za Kanton Sarajevo potrebna su 3,4 tima.
  • -
    Djelatnost ortodoncije koju osigurava jedan radni tim za 30.000 korisnika (procjena broja korisnika je 68.752). Za Kanton Sarajevo potrebna su 2,3 tima.
  • -
    Djelatnost pedodoncije koju osigurava jedan radni tim za 36.000 korisnika (procjena broja korisnika je 81.545). Za Kanton Sarajevo potrebna su 2,3 tima.
  • -
    Djelatnost oralne hirurgije koju osigurava jedan radni tim za 84.000 korisnika (procjena broja korisnika je 427.241). Za Kanton Sarajevo potrebno je 5,1 timova.
  • -
    Djelatnost stomatološke protetike osigurava jedan radni tim za 30.000 korisnika (procjena broja korisnika je 68.752). Za Kanton Sarajevo potrebno je 5,1 timova

Napominjemo da u prikazanim podacima i broju potrebnog kadra nisu prikazani kadrovi Stomatološkog fakulteta.

3.2 Kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

3.2.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

U zdravstvenim ustanovama na nivou primame zdravstvene zaštite sa 31.12.2015. godine, bilo je zaposleno ukupno 2.955 radnika, od kojih 2.266 medicinskih radnika i 589 nemedicinskih.

Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite na dan 31.12.2015. godine, po zdravstvenim ustanovama i strukturi kadra prikazan je u narednom tabelarnom pregledu.

3.2.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite čiji je osnivač Kanton Sarajevo trenutno raspolažu ukupnim prostor- nim kapacitetom od 52.315 m2. Posmatrano pojedinačno po zdravstvenim ustanovama može se zaključiti da je raspoloživi prostor dovoljan za obavljanje djelatnosti, s tim što neke zdravstvene ustanove, zbog manjeg obima posla u odnosu na standarde i normative zdravstvene zaštite ne koriste prostor racionalno, odnosno postoji višak prostora, izuzev JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Neki prostorni kapaciteti zahtijevaju nužnu adaptaciju i rekonstrukciju i radi prilagodbe namjeni odnosno poboljšanju uvjeta za rad.

Po pitanju opremljenosti zdravstvenih ustanova, većina ustanova posjeduje neophodnu opremu za pružanje zdravstvenih usluga, ali je ista zastarjela i amortizovana što otežava pružanje kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite.

U narednom tabelarnom pregledu prikazani su podaci po zdravstvenim ustanovama o prostornim kapacitetima izraženim u m2 i stepen iskorištenosti opreme.

Red. br.

Naziv ustanove

Prostorni kapaciteti u m2

% iskorištenosti opreme

1

38.946

65%

2

3.498

76%

3

2.679

97%

4

1.870

87%

5

812

94%

6

2.515

90%

7

1.755

83%

8

240

85%

52.315

3.3 Ustanove bolničke zdravstvene zaštite

3.3.1 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je javna zdravstvena ustanova u državnoj svojini, osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Osnivači su Fedracija BiH, Kanton Sarajevo, Zeničko- dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Unsko-sanski kanton i Srednjebosanski kanton. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavlja svoju djelatnost na način propisan Zakonom o ustanovama, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Statutom i drugim aktima.

Djelatnost Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu je specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena djelatnost na sekundarnom i tercijernom nivou zdravstvene zaštite. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u organizacionom smislu čine medicinski i ostali stručni sadržaji. Svi hospitalni, poliklinički, dijagnostički i nastavno-naučni sadržaji ostvaruju se u okviru organizacionih jedinica - klinika i ostalih sadržaja koji su grupisani u discipline.

U okviru medicinskih djelatnosti organizirane su medicinske discipline putem kojih se obezbjeđuju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite - izvodi dodiplomska i postdiplomska nastava, provodi naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka i obavlja stručno usavršavanje zdravstvenih radnika.

Medicinske discipline su organizovane u klinike i ostale sadržaje. Klinika je dio Kliničkog centra u kojem se obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite iz određene ili više specijalističkih oblasti, izvodi dodiplomska i postdiplomska nastava, te provodi naučnoistraživački rad u oblasti medicinskih nauka, stručna usavršavanja i stručnometodološka saradnja sa drugim dijelovima KCUS-a.

Na dan 31.12.2015. godine u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu ukupan broj zaposlenih radnika iznosi 3.637, od čega je 2.506 medicinskih i 1.131 nemedicinskih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža zdravstvene usluge u skladu sa članom 101. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.2 JU Opća bolnica "Prim. dr Abdulah Nakaš"

JU Opća bolnica "Prim. dr Abdulah Nakaš" pruža usluge specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite na sekundarnom nivou, iako je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano da iznimno i opće bolnice mogu obavljati i tercijarnu zdravstvenu zaštitu iz djelatnosti za koju je registirana pod uslovom da dobije saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva.

U okviru djelatnosti, Opća bolnica ima ukupno 330 bolničkih postelja raspoređenih na jedinice - bolnička odjeljenja: interna medicina (60 postelja), neuropsihijatrija (20 postelja), fizikalna medicina i rehabilitacija (30), ginekologija sa akušerstvom (60 postelja), intenzivna njega i terapija (20 postelja), hirurgija (140 postelja).

Kadrovska struktura u 2015. godini iskazana je brojem ukupno zaposlenih 556 radnika, od kojih je 410 medicinskih i 146 nemedicinskih radnika.

Usklađenost sa zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Opća bolnica "Prim. dr Abdulah Nakaš" obavlja svoju djelatnost u skladu sa članom 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U Općoj bolnici nema djelatnost pedijatrije koja je propisana članom 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz razloga što je ista dobro razvijena i sa dovoljnim kapacitetima u sastavu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Obzirom da je članom 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da specijalističko konsultativnu zdravstvenu djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite osigurava bolnica, potrebno je da se ista osigura u okviru Opće bolnice.

3.3.3 JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo

Djelatnost JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo je pružanje usluga specijalističko-konsultativne i bolničke zdrav- stvene zaštite u oblasti psihijatrije, na sekundarnom nivou, na području Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 111,5 od čega je 74 zdravstvenih radnika i saradnika, a 37,5 administarativnih i tehničkih radnika.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge u skladu sa članom 99. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.4 JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Zavod za bolesti ovisnosti je specijalizirana zdravstveno- socijalna ustanova koja se bavi prevencijom, ranim otkrivanjem, liječenjem i rehabilitacijom ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim supstancama.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 58 od čega je 46 zdravstvenih i 12 nezdravstvenih radnika.

Zavod za bolesti ovisnosti ima ukupno 45 kreveta od čega 30 kreveta za alkoholizam u okviru Dnevne bolnice i 15 hospitalnih kreveta (10 za narkomaniju i 5 za alkoholizam).

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge u skladu sa članom 124. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.5 Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH

Transfuzijsku djelatnost za područje Kantona Sarajevo pruža JU Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH, koji krvlju i krvnim sastojcima snabdijeva Opću bolnicu "Prim. dr Abdulah Nakaš" i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 86 od čega je 53 zdravstvenih i 33 nezdravstvenih radnika. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo finansira 30 radnika.

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je federalna zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost u skladu sa propisom o krvi i krvnim sastojcima i čine dio sistema bolničke zdravstvene zaštite, finansirana od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za usluge pružene osiguranicima ovog Kantona.

3.4 Kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo

3.4.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo

U zdravstvenim ustanovama na nivou bolničke zdravstvene zaštite sa 31.12.2015. godine, bilo je zaposleno ukupno 4.449 radnika, od kojih 3.089 medicinskih radnika i 1.360 nemedicinskih radnika.

Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama bolničke zdravstvene zaštite na dan 31.12.2015. godine, po zdravstvenim ustanovama i strukturi kadra prikazanje u narednom tabelarnom pregledu.

3.4.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo

Zdravstvene ustanove bolničke zdravstvene zaštite čiji je osnivač Kanton Sarajevo trenutno raspolažu ukupnim prostor- nim kapacitetom od 165.916 m2. Posmatrano pojedinačno po zdravstvenim ustanovama može se zaključiti da je raspoloživi prostor dovoljan za obavljanje djelatnosti, s tim što neke zdravstvene ustanove, zbog manjeg obima posla u odnosu na standarde i normative zdravstvene zaštite ne koriste prostor racionalno, odnosno postoji višak prostora. Neki prostorni kapaciteti zahtijevaju nužnu adaptaciju i rekonstrukciju i radi prilagodbe namjeni odnosno poboljšanju uvjeta za rad.

Po pitanju opremljenosti zdravstvenih ustanova, većina ustanova posjeduje neophodnu opremu za pružanje zdravstvenih usluga, ali je ista posmatrano u prosjeku zastarjela i amortizo- vana, s napomenom da je u KCUS značajno smanjen procenat iskorištenosti opreme u odnosu na prethodne godine opremanjem novoizgrađenih prostora u CMB-u, savremenom opremom. Zavod za bolesti ovisnosti KS je u toku 2016. godine preselio svoju djelatnost u nove objekte sa novom opremom, tako da podatak od 90% iskorištenosti opreme iz 2015. godine, nema veliki značaj za rad ove ustanove.

U narednom tabelarnom pregledu prikazani su podaci po zdravstvenim ustanovama o prostornim kapacitetima izraženim u m2 i stepen iskorištenosti opreme na dan 31.12.2015. godine.

Dosadašnja praksa u planiranju i organizovanju zdravstvene zaštite potvrdila je da su kapaciteti bili dominantna determinanta ovog procesa pri čemu su profil i obim zdravstvenih potreba stanovnika bili zanemareni. Ovako koncipiran proces planiranja rezultirao je dupliranjem kadrovskih, tehničkih i prostornih kapa- citeta, te njihovim neracionalnim i nedovoljnim korištenjem.

R. br.

Naziv ustanove

Prostorni kapaciteti

% iskorištenosti opreme

1

124.785

50%

2

35.873

78%

3

3.334

71%

4

1.924

90%

165.916