Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Odluka o usvajanju "B" faze Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine

ODLUKU Na osnovu ~lana 13. stav (1) ta~ka b), ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), ~l. 6. i 20. Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 53. stav (4) Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), ~lana 11. Zakona o apotekarskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 40/10) i ~lana 6. stav (1) Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12 i 33/13 - Ispravka), Skup{tina Kantona Sarajevo na sjednici, odr`anoj dana 24.05.2017. godine, donijela je O USVAJANJU "B" FAZE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2003. DO 2023. GODINE ^lan 1. Usvajaju se Izmjene i dopune Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06 i 4/11.) u daljem tekstu Plan. ^lan 2. Plan se sastoji iz tekstualnog i grafi~kog dijela. Tekstualni dio sadr`i: 1. Ciljeve prostornog razvoja 2. Projekciju prostornog razvoja i prostorne sisteme 3. Odluku o provo|enju Izmjena i dopuna Plana Grafi~ki dio sadr`i: Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine: 01. Sintezna karta i grafi~ke priloge izra|ene u skladu sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine (saglasno ~lanu 34. Zakona o prostornom ure|enju Kantona Sarajevo), kako slijedi: 1. Osnovne namjene prostora, 2. Sistem naselja i urbana podru~ja, 3. Privredne zone, eksploatacija mineralnih sirovina i infrastruktura, 4. Druga infrastruktura, 5. Za{tita graditeljskog i prirodnog naslije|a, 6. Sintezna karta. Grafi~ki prilozi utvr|eni u ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo su relevantni za provo|enje ovog planskog akta, kao i grafi~ki prilozi iz Prostornog plana Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06 u dijelu koji nisu u suprotnosti sa ovim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Kantona Sarajevo. ^lan 3. Plan je izra|en u analognom i digitalnom obliku u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 63/04, 50/07, 84/10), odnosno u analognom obliku Plan je ura|en u mjerilu 1:50000, a u digitalnom obliku je mogu}e po potrebi raditi i u drugim mjerilima. ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O PREUZIMANJU PRAVA I OBAVEZA OSNIVA^A I USKLA\IVANJU ORGANIZACIJE I POSLOVANJA JAVNE USTANOVE "APOTEKE SARAJEVO" ^lan 1. (Izmjena ~lana 2. stav 2.) U Odluci o preuzimanju prava i obaveza osniva~a i uskla|ivanju organizacije i poslovanja Javne ustanove "Apoteke Sarajevo" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/12 i 33/13 - Ispravka), u ~lanu 2. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Sjedi{te Apoteke je u Sarajevu na adresi Aleja Bosne Srebrene bb." ^lan 2. (Stupanje na snagu) Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-19543/17 24. maja 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka f) i l) i ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 44. stav 4. Zakona o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 7/05), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj 24.05.2017. godine, donijela je SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 22 – Strana 2 ^lan 4. Po usvajanju Skup{tina Kantona Sarajevo }e tri (3) primjerka Plana u analognom obliku ovjeriti potpisom i pe~atom koji }e se ~uvati u arhivi Skup{tine Kantona Sarajevo, Ministarstva prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Sastavni dio ovih originala je i ova Odluka o usvajanju Plana potpisana od strane predsjedavaju}e Skup{tine Kantona Sarajevo. Svaka kopija Plana treba biti ovjerena od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, potpisom i pe~atom ~ime se potvr|uje da je kopija vjerna originalu. Digitalni oblik Plana ~uva se u arhivi nosioca pripreme Plana, nosioca izrade Plana i u Ministarstvu prostornog ure|enja, gra|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo. Tekstualni dio Plana }e u cijelosti biti objavljen u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo" ^lan 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo" Dono{enjem ovog Plana prestaju da va`e, stavljaju se van snage opredjeljenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 26/06 i 4/11.) koje su u suprotnosti sa opredjeljenjima ovog Plana. Dono{enjem ovog Plana "A" faza Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine stavlja se van snage, obzirom da je ista obuhva}ena izradom "B" faze Plana koja se odnosi na cjelovit obuhvat Kantona Sarajevo. Broj 01-05-19542/17 Predsjedateljica 24. maja 2017. godine Skup{tine Kantona Sarajevo Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka f) i l), ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i ~lana 47. stav 1. Zakona o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj 7/05), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 24.05.2017. godine, donijela je IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO B FAZA Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine Izmjene i dopune Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. g. vr{e se na usvojenom Prostornom planu Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. g. ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06"). 1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 1.1. OP]I CILJEVI Iza pete alineje dodaje se nova alineja koji glasi: "Rekonstrukcija, unaprije|enje i razvoj saobra}ajne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture Realizaciju usaglasiti sa potrebama stanovni{tva, privredom Kantona Sarajevo i evropskim standardima". Dosada{nje alineje 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15 postaju alineje 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16. U alineji 9 bri{e se tekst "Rekonstrukcija i ja~anje ekonomske osnove kao i dinamiziranje ekonomskog razvoja i pove}anje ekonomske sigurnosti stanovni{tva u cilju stvaranja preduslova za: odr`ivu i profitabilnu ekonomiju, kvalitetniju fiskalnu politiku i politiku ekonomike gra|evinskog zemlji{ta (tr`i{ni sistem kori{tenja gradskog zemlji{ta) i ja~anje produktivnih ^etvrtak, 8. juna 2017. sektora i djelatnosti. Posebno mjesto treba dati nauci - kao generatoru razvoja - koja treba da bude prethodnica euroatlanskih integracija BiH, kao i razvoju nau~ne infrastrukture u mre`i evropske nau~ne infrastrukture." zamjenjuje se tekstom "Dinamiziranje ukupnog ekonomskog i dru{tvenog razvoja Kantona Sarajevo uz efikasan i racionalan prostorni razvoj u cilju profiliranja prostora Kantona Sarajevo kao ambijenta visoko profitabilnog poslovanja. Kanton Sarajevo treba svoj razvoj da usmjeri, izme|u ostalog i na kreativnu privredu, kao sve va`niju komponentu "Nove ekonomije", koja ostvaruje ekonomski rast i rast zaposlenosti u odnosu na ukupnu ekonomiju i u vremenu krize. Posebno mjesto treba dati nauci uop}e, kao generatoru razvoja, a pravljenje gradova-kantona pametnijima postalo je nu`nost. Kanton Sarajevo se treba usmjeriti na kreiranje politike koja osigurava sna`an rast mikro, malih i srednjih poduze}a kako bi se vrlo ograni~ena sredstava {to bolje iskoristila. Ovaj cilj se temelji na kombinaciji dva pristupa, i to pristupa kompetencije (kompetitivnosti) i pristupa kooperacije". U trinaestoj alineji na kraju prvog pasusa dodaje se re~enica: "Demografsku veli~inu Metropolitanskog podru~ja uravnote`iti s ulogom koju Sarajevo ima kao glavni grad i osnovni razvojni centar". U istoj alineji, u drugom pasusu, rije~ "GDP/pc" zamjenjuje se rije~ju "BDP/pc". 1.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA: Demografski razvoj: Prva alineja se bri{e. U drugoj alineji rije~i "Metropolitanskog podru~ja" zamjenjuju se rije~ima "Kantona Sarajevo". Iza druge alineje dodaje se nova alineja koji glasi: - "Obezbijediti policentri~an razvoj Kantona Sarajevo". Odr`ivi prostorni razvoj i ure|enje: Bri{u se alineje 3, 4, 5, 7 i 14. - Iza pete alineje dodaje se nova alineja koja glasi: "Unaprije|enje uslova, kvaliteta i standarda stanovanja"; - Iza devete alineje dodaje se nova alineja koja glasi: "Ve}i stepen unutra{nje integrisanosti prostora i pobolj{anja veza sa regionalnim centrima"; - Iza desete alineje dodaje se nova alineja koja glasi: "Racionalno i efikasno priklju~enje na budu}i koridor Vc, preko projekata za pobolj{anje i stvaranje boljih me|ugradskih saobra}ajnica koje su u gradskim podru~jima": - Iza desete alineje dodaju se tri nove alineje koje glase: "Podizanje energetske efikasnosti svih vidova energije u cilju {to racionalnije proizvodnje, transporta, distribucije i potro{nje, te stimulisanje kori{tenja svih raspolo`ivih vidova obnovljive energije"; "Rekonstrukcija telekomunikacione infrastrukture treba pratiti trend porasta zahtjeva za {irokopojasnim uslugama, kao i uvo|enje potpunog digitalnog zemaljskog radiodifuznog emitovanja u segmentu radio televizije"; "Saniranje i nadogradnja vodoprivredne infrastrukture"; - Iza jedanaeste alineje dodaju se ~etiri nove alineje koje glase: "U skladu sa prostornim mogu}nostima i potrebama, neophodna izgradnja sekundarnih ure|aja za tretman otpadnih voda (pojedina~nih ili grupnih), npr. za op}ine Vogo{}a i Ilija{ planiran zajedni~ki ure|aj u Ilija{u i mogu}nost povezanosti sa susjednim kantonima, Had`i}i sa sportsko-rekreacionim centrom Igman- Bjela{nica"; ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO - - - "Izgradnja separatne kanalizacione mre`e do nivoa da pokrivenost kanalizacionom mre`om odgovara pokrivenosti vodovodnom mre`om"; "Izgradnja kanala za oborinske vode na padinskim dijelovima u svrhu stabilizacije terena i sprije~avanja novih klizi{ta"; "Zavisno od sagledavanja svih aspekata (prostorne i hidrolo{ke mogu}nosti, ekonomija, okoli{ itd.) i interesa svih aktera razvoja (javni i privatni sektor, civilno dru{tvo i lokalna zajednica) razmotri}e se i mogu}nosti izgradnje mini hidroelektrana pod uslovom iznala`enja rje{enja koje ne}e ugroziti kori{tenje vodnih resursa prioritetnim korisnicima"; Iza dvanaeste alineje dodaje se nova alineja koja glasi: "U procesu prostornog planiranja uklju~iti segment kvaliteta zraka, odnosno izvr{iti kategorizaciju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo"; Iza trinaeste alineje dodaju se tri nove alineje koje glase: "Kori{tenje mineralnih sirovina koristi}e se u skladu sa kvalitetom raspolo`ivih resursa pod uslovima zakonom utvr|enih ograni~enja"; "Minimizirati proizvodnju otpada uz uspostavu sistema integralnog upravljanja otpadom"; Koncept upravljanja otpadom uskladiti sa strate{kim i operativnim ciljevima Kantonalnog plana upravljanja otpadom i ostalim va`e}im strate{kim dokumentima iz ove oblasti. Odr`ivi ekonomski razvoj: Tre}a alineja se bri{e. 2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA I PROSTORNI SISTEMI 2.1. PRIRODNI IZVORI I USLOVI, U odjeljku Klimatske karakteristike, u tre}em pasusu, u prvoj re~enici broj "9,80C" mijenja se brojem "10,30C". U ~etvrtoj re~enici broj " -1,40C" mijenja se brojem "0, 20C", broj "19,60C" mijenja se brojem "20,10C". U odjeljku Geolo{ke karakteristike, u tre}em pasusu, u prvoj re~enici broj "771" mijenja se brojem "1.124", a broj "497" mijenja se brojem "414". U istom pasusu, u tre}oj re~enici broj "(192)" mijenja se brojem "(215)", broj "(165)" mijenja se brojem "(189)", broj "(119)" mijenja se brojem "(131)", broj "(115)" mijenja se brojem "(169)", broj "(109)" mijenja se brojem "(83)", broj "(50)" mijenja se brojem "(146)", broj "(14)" mijenja se brojem "(25)", broj "(5)" mijenja se brojem "(112)" a broj "(2)" mijenja se brojem "(54)". U petom pasusu, u prvoj alineji broj "89,3%" mijenja se brojem "81,36%", u drugoj alineji broj "8,6%" mijenja se brojem "12,6%" a u tre}oj alineji broj "2,1%" mijenja se brojem "6,8%". U odjeljku Mineralna nalazi{ta, u tre}em pasusu broj "13" mijenja se brojem "21", iza rije~i: "kamenolom", dodaju se rije~i "(10 aktivnih)", a rije~ "Rapajla" mijenja se rije~ju "Rapailo". U petom pasusu, rije~i "povlatnog ugljenog sloja" zamjenjuju se rije~ima "mrkog uglja". U {estom pasusu, u tre}oj re~enici, bri{e se rije~ "pitke", a iza rije~i "vode" dodaju se rije~i "za pi}e". U prvom pasusu, na strani 1486, u prvoj re~enici, iza "izvori{ta" bri{e se: "pitkih voda", a pi{e: "vode zapi}e", kao i iza "izvora", bri{e se: "pitke vode", a pi{e: "vode za pi}e". U drugom pasusu, u prvoj re~enici, iza "istra`ivanje", bri{e se: "pitke vode", a pi{e: "vode za pi}e". Broj 22 – Strana 3 U tre}em pasusu, u tre}oj re~enici bri{e se tekst: "pod komercijalnim nazivom "Ilid`anski dijamant"", a pi{e se: "na Plandi{tu". U petom pasusu, iza: "Ilid`i" dodaje se: "(IB-2 i IB-10)". 2.2. STANOVNI[TVO I NASELJA U podta~ki 2.2.1. Stanovni{tvo, u tabeli 2. u prvoj koloni, u prvom redu, treba da pi{e: "Op}ina". U tabeli 3. u prvoj koloni, u prvom redu, treba da pi{e: "Op}ina". U podta~ki 2.2.2. Mre`a i sistem naselja, u drugom pasusu, umjesto: "96,8%" pi{e se: "95%", iza: "96,8%", bri{e se: "gradsko", iza rije~i: "stanovni{tvo", dodaje se "a", a umjesto: "5,3%" pi{e se: "5%", a iza se bri{e rije~: "ruralno". U naslovu i u tabeli 4. rije~i "Gradsko i prigradsko", zamjenjuju se rije~ima: "Urbano i vanurbano". U tabeli 4., u Had`i}ima, broj "19.710" zamjenjuje se brojem "11.100", i broj "4.290" zamjenjuje se brojem "12.900", i u Kantonu Sarajevo, broj "427.870", zamjenjuje se brojem "419.260", a broj "14.130" zamjenjuje se brojem "22.740". U tre}em pasusu, u prvoj re~enici, umjesto: "75%" pi{e se: "75,1%". U drugoj re~enici, umjesto: "7,6", pi{e se "5,6%". U ~etvrtoj re~enici, umjesto: "naselju" pi{e se: "naseljima", u zagradi, iza: "Trnovo", dodaje se: "Pazari} i Tar~in", umjesto: "0,4%" pi{e se: "2,2%", u zagradi, umjesto: "6", pi{e se: "8", iza: "`ivje}e", umjesto: "0,8%", pi{e se: "1,1%", u zagradi, umjesto: "40", pi{e se: "38", iza: "`ivje}e", umjesto: "1,9%", pi{e se: "1,8%" i u zagradi, umjesto: "98", pi{e se: "97". U tabeli 5. u drugoj koloni: "Naselja", u petom redu, umjesto: "1", pi{e se: "3", u {estom redu umjesto: "6", pi{e se: "8", u sedmom redu, umjesto: "40", pi{e se: "38", u osmom redu, umjesto: "98", pi{e se: "97", i u devetom redu, umjesto: "153", pi{e se: "154". U tabeli 5. u tre}oj koloni: "Stanovnika", u prvom redu, umjesto: "331.570", pi{e se: "331.770", u drugom redu, umjesto: "61.080", pi{e se: "61.000", u tre}em redu, umjesto: "33.410", pi{e se: "24.800", u petom redu, umjesto: "1.690", pi{e se: "9.800", u {estom redu, umjesto: "3.650", pi{e se: "4.650", u sedmom redu, umjesto: "8.530", pi{e se: "7.830", u osmom redu, umjesto: "2.070", pi{e se: "2.150". U re~enici iza tabele 5., iza "centri zajednice sela", dodaje se: "i", a iza: "naselja" bri{e se: "i ostala ruralna naselja". U sljede}oj re~enici, umjesto: "153", pi{e se: "154", umjesto: "5", pi{e se: "7", umjesto: "90" pi{e se: "129", umjesto: "seoskih naselja", pi{e se: "seosko naselje" i bri{e se: "i 40 ostalih ruralnih naselja". Sljede}i pasus, a prije rije~i "Primarno gradsko naselje", odvaja se novim podnaslovom "2.2.2.1. Urbana podru~ja". U osmom pasusu, iza "Had`i}i", umjesto: "19.710", pi{e se: "11.100". Deveti pasus, a iznad rije~i "Sekundarna naselja su:", odvaja se novim podnaslovom "2.2.2.2. Vanurbana podru~ja". U desetom pasusu, ispred rije~i "Sekundarna naselja", dodaje se rije~ "a)", iza prve alineje, "u op}ini Centar", dodaje se nova alineja koja glasi: "u op}ini Had`i}i: Pazari} sa 4.380 i Tar~in sa 3.730 stanovnika (sa gravitiraju}im naseljima)". U dvanasestom pasusu, ispred: "Centri zajednice sela", dodaje se rije~ "b)". U ~etrnaestom pasusu, ispred: "Seoska naselja", dodaje se: "c)". U drugoj alineji, na strani 1488, u "op}ini Centar", dodaje se, na kraju: "i Vi}a". U tre}oj alineji, u "op}ini Ilid`a", dodaje se na kraju: "i Zoranovi}i". U ~etvrtoj alineji, u "op}ini Vogo{}a", dodaje se na kraju: "i Perca". U petoj alineji, u "op}ini Had`i}i", iza: "Gornja Ra{telica sa 130", dodaje se "Lokve sa 500", a na kraju: "i Crepljani". U {estoj alineji, u "op}ini Ilija{" umjesto: "Gornja Bip~a", pi{e se "Gornja Bio~a", a na kraju se dodaje: "^emernica, Broj 22 – Strana 4 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Dra`evi}i, Duboki potok, Gajevi, Han karaula, Ko{are, Kunosi}i, Ozren, Podlipnik, Rudnik ^evljanovi}i, Stubline, Velika njiva i Zakutnica". U sedmoj alineji, u "op}ini Trnovo", bri{e se "Gra~anica sa 30", a na kraju se dodaje: "Balba{i}i, Bistro~aj, Bobovica, Brutusi, ^eru`i}i, ^esina strana, ^un~i}i, Div~i}i, Gornja Presjenica (dio), Ilovice, Jela~i}i, Krsmani}i, Mad`ari, Milje, Obla brda, Pre~ani, Rijeka, [abanci, [i{i}i, Um~ani, Zagor i Zabojska". U drugom pasusu, ispred "Ostala", dodaje se: "d)", iza "Ostala", bri{e se: "ruralna naselja, koja su danas nenaseljena", dodaje se: "gra|evinska zemlji{ta", bri{e se: "ali", iza "fond", bri{e se: "podru~ja na kojima }e se odvijati ruralni razvoj, koja treba da pretrpe transformaciju u vikend naselja, turisti~ka naselja, naselja zna~ajna za razvoj poljoprivrede, sto~arstva, etnozanatstva itd.", a dodaje: "koji mo`e biti namijenjen za novu stambenu i drugu izgradnju (rekreaciono-turisti~ki centri, ku}e za odmor i oporavak, ekonomske aktivnosti primjerene podru~ju)." Sve alineje ispod ovog pasusa se bri{u. 2.3. PRIVREDA U podta~ki 2.3.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja, bri{e se prva re~enica, a dodaje se novi tekst, koji glasi: "Razvoj privrede u Kantonu Sarajevo je razvoj otvorene, konkurentne privrede na nivou Jugoisto~ne Evrope koja posti`e efikasno iskori{tavanje raspolo`ivih i stvara nove napredne resurse razvoja, omogu}avaju}i rast zapo{ljavanja, dru{tvenog standarda, produktivnosti i prostorne efikasnosti. Kanton Sarajevo treba da usmjeri svoj razvoj, izme|u ostalog i na kreativnu privredu, kao sve va`niji faktor "Nove ekonomije". U novoj ekonomiji baziranoj na znanju podrazumijeva se optimalno kori{tenje svih resursa koji stvaraju vrijednost. Izme|u ostalog, nova ekonomija se bazira na otvorenosti, prilagodljivosti, poticaju inovativnog razmi{ljanja i primjeni savremene tehnologije". U tre}em pasusu, u prvoj alineji, iza rije~i "osnove", dodaju se rije~i "i dinamiziranje ekonomskog razvoja". U tre}em pasusu druga alineja se bri{e. U sedmoj alineji se bri{u rije~i "njihovo instaliranje u postoje}e okvire" a iza rije~i "kapaciteta" dodaju se rije~i "i specijalizacija tradicionalnih biznisa koji egzistiraju u Kantonu Sarajevo". Deveta alineja se bri{e. U ~etvrtom pasusu, i tre}oj alineji, ispred: "stvoreni kapital", dodaje se: "infrastruktura i". U petom pasusu, iza druge re~enice, dodaje se: "Ljudske resurse treba sistematski razvijati kroz integralan pristup obrazovanju. U osmom pasusu, iza prve re~enice, dodaje se novi tekst: "Izgradnja konkurentne privrede Kantona Sarajevo zahtjeva rast u~e{}a ekonomije utemeljene na znanju, kako u razvoju novih elemenata ekonomske strukture, tako i u restrukturiranju postoje}e industrije i servisa". Deseti pasus se bri{e. U trinaestom pasusu iza "voda", na po~etku zagrade se bri{e: "pitka", a pi{e se: "za pi}e". U petnaestom pasusu, iza "za{tite", bri{e se: "`ivotne sredine", a pi{e se: "okoli{a". U tre}em pasusu, u prvoj re~enici, ispred "koridora", pi{e se: "transportnog". U ~etvrtom pasusu, u prvoj re~enici, iza: "kapitalom", dodaje se: "u {irem smislu", a iza: "fondom", dodaje se: "do sada izgra|enom saobra}ajnom infrastrukturom". Iza toga se bri{e: "izgra|en je prvi dio autoputa Vc, kao i druge saobra}ajnice na podru~ju Kantona Sarajevo (du`ina cesta iznosi 2.938,78 km), ure|ena je sanitarna deponija komunalnog i gra|evinskog otpada itd." ^etvrtak, 8. juna 2017. Peti i {esti pasus se bri{u. Podnaslov "Osnovne projekcije dru{tvenog bruto proizvoda (GDP)" se mijenja i novi glasi: "Osnovne projekcije bruto doma}eg proizvoda (BDP)". Drugi i tre}i pasus se bri{u, bri{e se tabela. 6 i oba pasusa iza tabele. Umjesto toga dodaje se novi tekst: Na temelju sagledavanja ukupnih kretanja predvi|a se da }e ukupan BDP u 2023. godini iznositi 9.842 mil. KM ili 6.885 mil. USD. Prosje~na stopa rasta }e iznositi 4,6% prosje~no godi{nje. Iza ovog teksta se dodaje nova tabela 6.: Tabela 6. Projekcija BDP i BDP/pc Pokazatelji Stanovni{tvo BDP u mil. KM BDP/pc u KM BDP u mil. USD BDP/pc u USD 2010 2013 2018 2023 402.166 5.507 13.693 3.852 9578 415.185 6.507 15.672 4.552 10963 420.082 442.000 8.175 9.842 19.460 22.267 5.719 6.885 13.614 15.577 Stope rasta 2010-2023 (%) 0,7 4,6 3,8 4,6 3,8 U podnaslovu "Procjena zaposlenosti, nezaposlenosti i radne snage", bri{u se: prvi, drugi i tre}i pasus i tabele 7. i 8. Dodaje se novi tekst: "Zaposlenost }e rasti po prosje~noj godi{njoj stopi od 2,8%, tako da }e 2023. godine u Kantonu Sarajevo biti 160.566 zaposlenih. Stepen zaposlenosti stanovni{tva }e biti 36,3%." Iza njega se dodaje nova tabela 7.: Tabela 7. Projekcija zaposlenosti i nezaposlenosti Stanovni{tvo Zaposlenost Nezaposlenost Radna snaga Stepen zaposlenosti stanovni{tva Stopa nezaposlenosti radne snage 2010 2013 2018 2023 402.166 111.721 68.669 180.390 27,8 415.185 121.475 70.722 192.197 29,3 420.082 139.659 73.411 213.070 33,2 442.000 160.566 75.523 236.089 36,3 38,1 36,8 34,5 32,0 Stopa rasta 2010-20 23 (%) 0,7 2,8 0,7 2,1 Iza ove tabele dodaje se novi tekst: "U 2023. godini bi}e 75.523 nezaposlenih lica. Nezaposlenost }e blago rasti prosje~nom stopom od 0,7%. To }e rezultirati stopom nezaposlenosti radne snage 32,0%". U petom pasusu, u tre}oj alineji, iza: "posebno", dodaje se: "brzo rastu}ih malih i srednjih preduze}a". Peta alineja se bri{e i dodaje se zadnja: "trgovina, posebno spoljna". U podta~ki 2.3.2. Prostorni razmje{taj, u prvom pasusu: U petoj alineji, bri{e se: "Gradu i", a dodaje: "centralnim dijelovima urbanog podru~ja Kantona Sarajevo", a na kraju ove alineje, dodaje se: "a na njihovo mjesto planirati poslovnoradno-stambene zone". U sedmoj alineji, iza "urbanog podru~ja", dodaje se: "Kantona Sarajevo", i na kraju ove alineje bri{e se: "komercijalne zone ili se preseljavanjem na drugu lokaciju", a dodaje: "u zone sa tehnologijama koje nemaju negativan uticaj na okoli{ i zone za poslovne djelatnosti". Iza sedme alineje, dodaje se nova: "u kontaktnim zonama autoputa na Koridoru Vc u podru~jima ~vori{ta, naro~ito Butila i Tar~in". Iza devete alineje dodaju se nove: ^etvrtak, 8. juna 2017. - SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO "najpovoljnijem odnosu lokacijskih zahtjeva pojedinih grana privrede i prostornih mogu}nosti lokacija, - povezanosti sa osnovnom saobra}ajnom i drugom infrastrukturom." Drugi pasus se bri{e. Podnaslovi i tekstovi: "Industrija, gra|evinarstvo, skladi{ta, mineralna nalazi{ta i privredne zone" se bri{u i novi podnaslov glasi: "Privredne zone". Iza podnaslova dodaje novi tekst: " Razvoj privrede }e se odvijati u okviru privrednih zona koje mogu biti proizvodne i poslovne. Privredne zone predstavljaju zajedni~ku lokaciju ve}eg broja firmi omogu}avaju}i integralno i efikasno upravljanje prostorom. Planirano pove}anje za privredne zone ima usmjeravaju}i, a ne plansko obavezuju}i karakter i treba ga uzeti kao mogu}nost raznovrsne ponude lokacija na razli~itim lokalitetima i vitalnim saobra}ajnim pravcima." Proizvodne zone podrazumijevaju smje{taj kapaciteta industrije, gra|evinarstva, skladi{ta i proizvodnog zanatstva. U nastavku pasusa dodaje se sljede}i tekst: "Uslovi smje{taja ovih zona }e se uskladiti sa smjernicama i uslovima iz ve`e}e leigislative iz oblasti za{tite okoli{a. Prostorna osnova razvoja proizvodnih zona bazira se na: - planiranom pove}anju proizvodnih zona na podru~ju Sarajevskog polja (Reljevo - Rajlovac-Brije{}e), u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskr{}e i Gladno polje), u dolini rijeke Bosne (Ilija{) kao i manje izdvojenim povr{inama u blizini naselja Vogo{}a i Semizovac, a u skladu sa opredjeljenjima da se budu}i lokaliteti nalaze uz primarne saobra}ajne tokove, da su komunalno opremljeni ili da postoji mogu}nost priklju~ka na infrastrukturne sisteme, - postepenoj, funkcionalnoj i prostornoj transformaciji postoje}ih proizvodnih zona, u zone sa okolinski prihvatljivim tehnologijama i zone za poslovne djelatnosti, i centralne sadr`aje, - prilago|avanju veli~ine i strukture kapaciteta prema stvarnim potrebama tr`i{ta sa te`i{tem na prestruktuiranju u manje funkcionalne proizvodne kapacitete, odnosno izgradnju malih i srednjih preduze}a u disperziji, posebno u gradskim i prigradskim naseljima, - kori{tenju rezervi terena u okviru lokaliteta na kojima se nalaze postoje}e industrijsko-prostorne jedinice ili u okviru postoje}ih industrijskih, odnosno proizvodnih zona, - uklju~ivanje povr{ina koje su pripadale biv{em nosiocu vojne industrije - povr{ine posebne namjene." Poslovne zone podrazumijevaju smje{taj kapaciteta kao {to su: robni terminali, robno-transportni centri, posebne vrste tr`nih i uslu`nih centara, tehnolo{ki parkovi, nau~no-istra`iva~ki kompleksi, slobodne zone i povr{ine predvi|ene za sajmi{ta. Tehnolo{ki park, je namijenjen istra`ivanju i razvoju primjerenih tehnologija, sa sjedi{tem istra`iva~kih instituta koji su u funkciji povezivanja i prenosa znanja i tehnologija izme|u instituta me|usobno, izme|u instituta i poduzetni{tva i privrednih subjekata. (Nastajanje, djelovanje i razvoj tehnolo{kog (hi-tech) poduzetni{tva, koncentracija djelatnosti koje zapo{ljavaju visokokvalifikovane kadrove, za {to su zainteresirani svi nosioci razvoja). Ovaj tehnolo{ki park bi privla~io institute i poduzetnike iz metroplitanskog podru~ja, Dr`ave, i {ire. Poseban podsticaj ukupnom, privrednom razvoju daju slobodne zone (npr. Vogo{}a). "Eksploatacija mineralnih sirovina Podru~je Kantona Sarajevo raspola`e sa sljede}im eksploatacionim poljima mineralnih sirovina: Kamenolomi: Had`i}i-Dupovci, Plje{evac, Duboki do, Pukovik, Zobov dol, Rudnik "Vinjage", rijeka Ra~a-Visojevi}i, Glina: Rapailo, Mrki ugalj: Podzemne vode: Broj 22 – Strana 5 "Breza", podru~je Ilija{a Vode za pi}e: Binje`evo, Mostarsko raskr{}e (BS-1, OB-1), Terme Ilid`a, Plandi{te, Vilenac i Bistrik (B-1, B-2, B-3). Bla`uj, Srednje Ilid`a Mineralne vode: Termalne vode: Termomineralne vode: Ilid`a (IB-2 i IB-10) Uz dodatna istra`ivanja i kompleksnu ekonomsku evaluaciju, vr{i}e se odobravanje eksploatacije." 2.4. STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA U prvom pasusu, poslije prve alineje dodaju se dvije nove alineje koje glase:" - Uvede jasan koncept zemlji{ne i poreske politike, te poreskih mjera i podsticaja za unaprje|enje kvaliteta i odr`ivo kori{tenje stanova i stambenih zgrada, kao osnove prostornog ure|enja i izgradnje, kao i klju~nih instrumenata za racionalno kori{tenje stambenog fonda i ostvarivanje javnog interesa u oblasti stanovanja i stambene izgradnje; - Uvede efektuiranje gradske rente u cilju pobolj{anja standarda stanovanja;" U drugoj alineji, iza: "zakonske regulative", dodaje se: "i uskla|ivanjem iste sa me|unarodno - pravnim okvirom (EU)". Iza {este, dodaje se nova alineja koja glasi:" - Sa postoje}ih lokaliteta u centralnim dijelovima urbanih podru~ja Kantona Sarajevo, onih grana privrede kod kojih su znaci nepovoljnosti postoje}e lokacije ve} izra`eni ili se procjenjuje da }e biti izra`eni u narednom periodu, a na njihovo mjesto planirati poslovno - radno - stambene zone;". Iza osme alineje, dodaju se dvije nove alineje koje glase: " - Poduzmu mjere da se ranjivost prostora uzrokovana stambenom izgradnjom smanji na podru~jima o~uvanja prirode, o~uvanja kulturnog naslje|a, na podru~jima sa ve}im nagibima, na podru~jima ve}e udaljenosti od naseljenog podru~ja i na podru~jima koja su veliki potencijal za poljoprivredu; - Uvedu politike i mjere za unaprje|enje energetske efikasnosti stambenog fonda" U drugom pasusu, iza "razvoj stanovanja" bri{e se: "ne podrazumjeva", a dodaje: "minimizira", a iza "{irenje", bri{e se: "nego", a pi{e se: "a stimuli{e". U tre}em pasusu, u prvoj re~enici, iza: "podizanja", dodaje se: "uslova", iza: "u pogledu", bri{e se: "pobolj{anja termi~kih, zvu~nih i drugih karakteristika", a pi{e se: "standarda stanovanja". U petom pasusu, u drugoj re~enici iza "za{titne zone", bri{e se: "pitke", a iza "vode", dodaje se: "za pi}e", a zadnja re~enica se bri{e. U sedmom pasusu, bri{e se: "uklju~uju}i Tar~in i Pazari} kao dijelove jedinstvenog urbanog podru~ja op}ine Had`i}i". U osmom pasusu, bri{e se po~etak re~enice: "Projekcija stanovanja", a iza "Ilija{a", bri{e se: "data u Izmjenama i dopunama Urbanisti~kog plana za urbano podru~je Ilija{a, a ovim Planom". U devetom pasusu, bri{u se druga i tre}a re~enica: "Dio ovih povr{ina je anga`ovan, ure|en i opremljen na osnovu donesene odgovaraju}e prostorno-planske dokumentacije, a dio je rezultat stihijskog i bespravnog kori{tenja zemlji{ta. Ove povr{ine je tako|er potrebno rekonstruisati i sanirati." Tabela 10. se bri{e. 2.5. DRU[TVENA INFRASTRUKTURA U podta~ki 2.5.1. Dru{tvene djelatnosti, u drugom pasusu, u prvoj re~enici, umjesto: "mre`a objekata kulture, nauke i odre|enih vidova socijalne za{tite, zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja i drugog", pi{e se: "objekti odre|enih vidova socijalne za{tite, nauke, kulture, zatim mre`a objekata osnovnog i srednjeg obrazovanja". Broj 22 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO U drugoj re~enici, iza: "ovim sadr`ajima", bri{e se: "prostorima sporta i rekreacije". U podnaslovu Srednje obrazovanje, tre}i pasus se bri{e i dodaje se novi: "Kapaciteti srednje usmjerenog obrazovanja do 2023. godine iznosit }ei 145.700 m2 korisnog prostora, uz normativ od 6 m2 bruto gra|evinske povr{ine po jednom u~eniku, odnosno 0,30 m2/stanovniku". U podnaslovu \a~ki domovi, u zadnjoj re~enici iza "}e biti", bri{e se: "obezbje|eno". U podnaslovu: Vi{e i visoko obrazovanje, u prvoj re~enici, iza: "Bolonjskim procesom", bri{e se: "koji }e imati implikacije i na prostor". Tre}i pasus se bri{e. U petom pasusu, na kraju re~enice bri{e se: "odnosno za 56.395 m2 vi{e nego 2003. godine". U podnaslovu: Nau~no istra`iva~ka djelatnost, u prvom pasusu se dodaje novi tekst: "Nau~ne aktivnosti su u ovom trenutku u najve}em broju oblasti na minimumu ili ih uop}e nema. Stanje nauke je potrebno dovesti bar na predratni nivo. Nauka }e se pribli`iti evropskim i svjetskim standardima kako bi se mogla integrisati u evropske nau~ne tokove, te kao takva da se razvija kao dio evropskog i svjetskog nau~nog procesa.". U drugom pasusu, iza "Univerzitetski kampus", bri{e se: "(biv{a kasarna M. Tito)". U podnaslovu: Kultura, drugi i tre}i pasus se bri{u. Iza podnaslova "Kultura" dodaje se novi podnaslov i tekst: "Sport i rekreacija": "Planom se predvi|a obezbje|ivanje sportskih objekata i prostora za masovnije uklju~ivanje stanovnika i njihova ravnomjernija distribucija u prostoru. U prostoru se razlikuju: a) izgra|ene strukture koje dominiraju u gradskom tkivu sportski objekti, sportska igrali{ta, fitnes centri, sale, teretane i prostori za rekreaciju, obu~avanje, treninge i sl. b) kompleksi u kojima dominira zelenilo i koji uglavnom slu`e za rekreaciju. "Za rekreativne aktivnosti posebno su zna~ajni {umski kompleksi. Od gradskih {uma to su: Park {uma Sedrenik, Park {uma Hum, Park {uma @u~, Park {uma Mojmilo, [uma park Debelo brdo, zatim parkovi Gradski park Betanija, a od za{ti}enih prirodnih podru~ja to su: Prirodna cjelina Ozren, Prirodna cjelina Treskvica, Spomenik prirode Skakavac, Spomenik prirode Vrelo Bosne, Za{ti}eni pejza` Bijambare, Za{ti}eni pejza` Trebevi}, kao i svi oblici za{titnog zelenila". U urbanom podru~ju Kantona postoje}i sportski objekti i kompleksi se zadr`avaju, uz mogu}nost rekonstrukcije i pove}anja tehni~ke i prostorne opremljenosti u skladu sa me|unarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planskim rje{njem formira se mre`a sportsko rekreativnih objekta i centara (Skenderija, Zetra, Otoka, Ilid`a, Vogo{}a), koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju Kantona i omogu}avaju omasovljavanje rekretaivnog, sportskog i {kolskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta (ledena dvorana, atletski kompleks, hipodrom, dvorana za male sportove) koji imaju gradski i dr`avni zna~aj i mogu}nost razvoja takmi~arskog sporta. Vanurbano podru~je Kantona predstavlja drugi, ali i najzna~ajniji kompleks formiranja i turisti~ke i rekreacione ponude. Sportsko - rekretavine zone na olimpijskim planinama imaju svoj kontinuitet u smislu razvoja sporta kako rekreativnog tako i takmi~arskog. - Bjela{nica {iri svoje prostorne mogu}nosti za razvoj vertiklanog transporta na podru~je Grkarice i otvara nove skija{ke staze na tom lokalitetu, pove}ava broj smje{ajnih kapaciteta. Rekonstrukcijom inrfasturkture i izgradnjom nove sa ciljem o~uvanja prirodnih specifi~nosti ove planine i vodi}e se ra~una o minimiziranju konflikata 1 ^etvrtak, 8. juna 2017. razvoja turizma i drugih aktivnosti sa snadbijevanjem vodom. Na podru~ju op}ine Trnovo se planira na lokalitetu Pre~kog polja i Trebe~ajskog potoka sportsko- rekreativna zona, kao i na lokalitetu [akota. Na lokalitetu Jahorine se planira rekreativna zona kao kontinuitet sportsko rekreativnog podru~ja Igman, Bjela{nica, Jahorina. - Trebevi} je sanka{ki centar jugoisto~ne Evrope, uz rekonstrukciju postoje}e infrastukture i obnavljanje bob staze. Planira se razvoj zimskog sportskog i rekretaivnog podru~ja u op}ini Had`i}i lokalitet - Tukovi - Lokve, sa mogu}no{}u uspostavljanja vertikalnog transporta, odnosno razvoja manjeg skija{kog centra kao i sjeverna padina Bjela{nice sa lokalitetom [avnika, Vlahinje i Hranisave sa mogu}no{}u postavljanja skija{kih staza, odnosno vertiklanog transporta. Lokaliteti Zovik i Orahovica pru`aju mogu}nost za razvoj sportsko rekreativnih zona. - Ni{i}i, lokalitet D.Ivan~i}i - G. Ivan~i}i - [abanci - Kljunta - Du{evine pru`a mogu}nost za razvoj sportsko rekreativnih zona kako u ljetnom tako i u zimskom periodu. Na ovom lokalitetu se predvi|a sportsko - leta~ki aeorodrom sa prate}im rekreativnim povr{inama kao i mogu}nost izgradnje golf terena. Ovaj lokalitet kao i lokalitet Crnorije~ke visoravni otvara mogu}nost i za razvoj seoskog eko i etno turizma". U podnaslovu: "Zdravstvena za{tita" u drugom pasusu: U prvoj re~enici, iza: "CMB-a", dodaje se: "(Centralnog Medicinskog Bloka)", a bri{e se: "postoje}i devastirani". U drugoj re~enici iza: "patologiji", bri{e se: "te rekonstruisati, adaptirati", a iza "opremiti", bri{e se: "nabavkom", a iza toga se pi{e: "savremenijom medicinskom opremom". U tre}oj re~enici, umjesto: "4", pi{e se: "61". U tre}em pasusu, iza: "zdravstvene za{tite", dodaje se: "u dr`avnom sektoru", umjesto: "274.000", pi{e se: "317.000" m2 i umjesto: "0,62 m2/1.000 stanovnika", pi{e se "0,72 m2 po stanovniku. U podnaslovu Socijalna za{tita, u prvom pasusu, u prvoj re~enici, iza "pove}anog broja", bri{e se: "kategorija socijalno ugro`enog", a iza "stanovni{tva", dodaje se "u stanju socijalne potrebe". U drugoj re~enici, umjesto: "dogradnjom", pi{e se: "izgradnjom". U istoj re~enici, iza "za ostale", bri{e se: "ugro`ene", a pi{e se: "socijalno isklju~ene". U drugom pasusu, u drugoj re~enici, umjesto: "3%" pi{e se: "6%" i umjesto: "270", pi{e se "540". U podnaslovu Javna uprava, prvi pasus se bri{e. U drugom pasusu, u zadnjoj re~enici se bri{e: "i rekonstrukcija postoje}ih". Podnaslov i tekst Ostale javne, dru{tvene, socijalne i li~ne uslu`ne djelatnosti se bri{u. U podta~ki 2.5.2. Komercijalne djelatnosti, u podnaslovu "Ugostiteljstvo", u prvom pasusu, u ~etvrtoj alineji, bri{e se: "(Ilid`a, Suhodol i Podlipnik)". Na strani 1495, bri{e se tre}i pasus. 2.6. POLJOPRIVREDNA ZEMLJI[TA Ispred prve re~enice, dodaje se nova re~enica koja glasi: "Poljoprivredno zemlji{te zauzima povr{inu od 13.568,70ha." U prvoj re~enici, iza "zemlji{ta", bri{e se: "ukupne", a iza: "povr{ine su", bri{e se: "36.414,96 ha", unutar namjene "poljoprivredno zemlji{te". Zadnja re~enica, u prvom pasusu se bri{e. Bri{e se Tabela 11. U drugom pasusu, u prvoj alineji, iza "kategorija" bri{e se: "ukupne povr{ine 9673,85ha", a u drugoj alineji, na kraju, bri{e se: " ukupne povr{ine 27.253,68ha." Broj postelja dati PPKS preuzet je iz "Strategije razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo 2006-2015. godina" ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 6/06). Zna~ajan porast broja postelja dat je na osnovu ankete stanja za 2010. godinu i provedene ankete Zavoda o postoje}im kapacitetima. ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO U tre}em pasusu: U prvoj alineji, bri{e se druga re~enica: "Zauzima povr{inu od 9.455,75 ha", kao i predzadnja re~enica: "Zbog ratnih dejstava, odnosno miniranosti terena, raseljenosti stanovni{tva i neadekvatnog tretmana, procjenjuje se da oko 10% zemlji{ta ove agrozone ostaje neiskori{teno." U drugoj alineji, bri{e se druga re~enica: "Zauzima povr{inu od 23.176,59ha." Bri{e se zadnja re~enica: " Potrebno je ista}i da se zbog proteklog rata, zna~ajan dio povr{ina, oko 15%, ne koriste adekvatno u {to spadaju i povr{ine pod minskim poljima." U tre}oj alineji, bri{e se na kraju prve re~enice: " i zauzima povr{inu od 3.782,62ha." U ~etvrtom pasusu, iza rije~i: "treba", bri{e se: "u potpunosti", a iza rije~i: "iskori{tavanja", bri{e se: "i kori{tenja u nepoljoprivredne svrhe (izgradnja van planom utvr|enih gra|evinskih podru~ja)." U petom pasusu, na po~etku prve re~enice, bri{e se: "Sve" U drugoj re~enici, iza "ravnote`e", bri{e se: "krajobrazne, te". 2.7. [UME I [UMSKA ZEMLJI[TA U prvoj re~enici iza "{ume i {umska zemlji{ta" rije~i: "iskazuju se kao najzastupljenija namjena, 59.725,68 ha" zamjenjuju se rije~ima: " zauzimaju 73.026,6 ha". Tabela 12. se bri{e. U tre}em pasusu, rije~i "Ja~ati koristi {uma koje nisu tr`ne-ja~anje brige o krajoliku, o~uvanje prirode", zamjenjuju se rije~ju "Isticati", a iza toga se bri{e rije~ "ja~anje". U posljednjem pasusu, iza "Treba te`iti da se" dodaje se, "izme|u ostalog". 2.8. POSEBNO ZA[TI]ENI PROSTORI U podta~ki 2.8.1. Za{ti}ena prirodna podru~ja, bri{e se tre}i pasus, a dodaje novi: "Federalni zakon o Za{titi priprode definisao je {est kategorija: Ia Strogi rezervat prirode, Ib Podru~je divljine, II Nacionalni park, IIIa Park prirode, IIIb Spomenik prirode i prirodnih obilje`ja, IV Podru~je upravljanja stani{tima/ vrstama, Va Za{ti}en pejza`i, Vb Regionalni park, VI Za{ti}ena podru~ja sa odr`ivim kori{tenjem prirodnih resursa.1" Na po~etku ~etvrtog pasusa, dodaje se re~enica: "Planom preciziran sistem objekata prirodnog naslije|a potvr|en je, nakon usvajanja Plana, Studijom " Kulturno-historijsko i prirodno naslije|e Kantona Sarajevo" (2009. godina)." ^etvrti pasus se mijenja od druge re~enice i glasi: "Radi se o podru~ju Skakavca (valorizacija prirodnih vrijednosti ra|ena 2001. g.), Bentba{e (2013.g.), Bijambara (2001.g.), Vrela Bosne (2004. g.), Trebevi}a (2012.g.), gdje su prema utvr|enim kategorijama ura|eni ili su u pripremi prostorni planovi posebnih podru~ja, te Igman i Bjela{nica gdje je valorizacija prirodnih vrijednosti ra|ena 1998/1999.g." U istom pasusu, bri{e se zadnja re~enica. Peti pasus se bri{e. [esti pasus se bri{e. U osmom pasusu, iza: "sljede}im kategorijama", bri{e se: "Za{ti}eno prirodno podru~je: "Rakitnica", u "Za{ti}enom pejza`u" bri{e se: "Bentba{a, ^emerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio Zvijezde", ispred "Trebevi}a" bri{e se: "dio", zatim se bri{e: "dio" Jahorine i Miso~a", bri{e se "Bez kategorije" i mijenja: "Prirodna cjelina", ispred rije~i "Bjela{nica" dodaje se rije~ "Igman", iza rije~i "Viso~ica" dodaju se rije~i: "Bentba{a, ^emerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, Zvijezda, Jahorina, Miso~a". Deseti, jedanaesti i dvanaesti pasusi se bri{u. Iza dvanasetog pasusa se dodaje: "Prirodna cjelina BJELA[NICA, RAKITNICA, VISO^ICA I TRESKAVICA od zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine, povr{ine 14.180ha, zauzima podru~ja op}ina Ha1 2 3 4 Zakon o za{titi prirode ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 66/13) "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 10/02 i 11/10. "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 32/09 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 18/11 Broj 22 – Strana 7 d`i}i i Trnovo. Obuhvat se prostire ju`nim obroncima Bjela{nice, te prostorima Rakitnice, Viso~ice i Treskavice. Ovaj integralno tretiran obuhvat prirodnog naslije|a osim velikih prostranstava vrijednog prirodnog naslije|a koje se prostire na planinskim masivima sadr`i i pojedina~na dobra prirodnog naslije|a. Na osnovu postoje}ih evidencija zasupljene su sljede}e specifi~ne prirodne vrijednosti: geomorfolo{ki: pe}ina Megara-Kuvija, pe}ina na vrelu @eljeznice, pe}ina Ledenja~a, hidrolo{ki: Ri|a lokva, Sitni~ko jezero, Studeni potok, vrela Bobovica, izvor @eljeznice, Crno jezero, Ilija{ka vrela, Veliko jezero, U{ljiva vrela, Bijelo jezero, Platno jezero, Konjska vrela, Prohin smet." U nastavku se dodaje se novi pasus: "Prirodna cjelina BJELA[NICA i IGMAN od zna~aja za Kanton Sarajevo, povr{ine 19.233 ha, zauzima podru~ja op}ina Had`i}i, Trnovo i Ilid`a. Obuhvata sjeverni dio Bjela{nice s Igmanom do granica Urbanog podru~ja i za{ti}enog podru~ja Vrela Bosne. Unutar date cjeline egzistiraju: sportsko-rekreaciono podru~je i ubicirana naselja, dok najve}e povr{ine {umskog i drugog zemlji{ta ostaju u prostornom smislu nedefinisane kako u pogledu resursa za sportsko-rekreativnu namjenu tako i za za{titarsko-ekolo{ku funkciju. Na osnovu postoje}ih evidencija zasupljene su sljede}e specifi~ne prirodne vrijednosti: geolo{ko-geomorfolo{ki: limnoglacijalno podru~je Gornje Grkarice, Kotlovi na Bjela{nici, geomorfolo{ki: pe}ina Hrid, pe}ina Ledenica, pe}ina Kloko~evica, pe}ina Greda, hidrolo{ki: Lokvanjsko jezero, Kalajli jezero, Zoranjske vode, vrelo Kradenik, vrelo Javornik, vrelo Krupa." Bri{u se trinaseti, ~etrnaesti i petnaesti pasusi: "Prirodna cjelina TRESKAVICA, NOVI TERITORIJ, Prirodna cjelina RAKITNICA" [esnaesti pasus se bri{e i novi glasi: "Prirodna cjelina OZREN, povr{ine 7.166 ha pokriva op}ine Ilija{, Stari Grad, Centar i Vogo{}u. Sa aspekta vrijednosti neponovljivih ekosistema i pejza`nih osobenosti, ovaj prostor ima neprocjenjive vrijednosti. Visoke prirodne vrijednosti daju mogu}nosti za razvoj istra`ivanja u razli~itim oblastima prirode, ekolo{ke edukacije i vaspitanja, fizi~ke i duhovne rekreacije i rehabilitacije u svim sezonama u toku godine. Unutar Ozrena evidentirane su sljede}e specifi~ne prirodne vrijednosti: geomorfolo{ke: Ke~ina pe}ina-Crepoljsko, pe}ina Visojevica, pe}ina U`evica, pe}ina u Ra{ljevu brdu, hidrolo{ke: Pera~ki potok, vrelo Sokoline, vrela Orni~kog potoka, vrela Orlova glava, vrela Lu~ice, Mo~ioci, vrelo Nahorevskogpotoka." Sedamnaesti pasus se bri{e i novi glasi: "SKAKAVAC, spomenik prirode, povr{ine 1.430 ha. Donesen je Zakon o progla{enju {ireg podru~ja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode2. U skladu sa datom kategorijom i utvr|enim mjerama za{tite, odnosno sa analiziranim prostornim mogu}nostima planirana razvojna projekcija potencira za{titarsko-ekolo{ki aspekt ispred turisti~ko-komercijalnog koji se daje u okvirima kontrolisanih namjena i kapaciteta. Za predmetno podru~je usvojen je Prostorni Plan Posebnog podru~ja prirodnog naslije|a "Vodopad Skakavac"3, kao i Plan upravljanja4. Unutar Skakavca evidentirane su sljede}e specifi~ne prirodne vrijednosti: geomorfolo{ke: klisure Pera~kog vrela i Babinog potoka, Crvene stijene, Vranjska stijena, U`evica, Broj 22 – Strana 8 hidrolo{ke: SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO vodopad Skakavac, vrelo potoka Skakavac, Su{ica, Stublinski i Jasikova~ki potok." U osamnaestom pasusu, bri{e se: "603 ", a pi{e "631". Dodaje se druga re~enica: Donesen je Zakon o progla{enju spomenika prirode "Vrelo Bosne"1 kao i Plan upravljanja2. U nastavku bri{e se: iz rije~i "hidrolo{ke": "3 spomenika", a iza rije~i "hortikulturne": "2 spomenika" U devetnaestom pasusu iza rije~i "Zvijezda" bri{e se "za{ti}eni pejza`", a iza rije~i povr{ina: "3.050 m2", a pi{e se: "2.580 ha". U drugoj re~enici, iza rije~i: "Podru~je", dodaje se: "karakteri{e prisustvo brojnih vodotoka, raznovrsnost pejza`a i morfolo{kih oblika tla", a bri{e: "evidentirano prethodnom za{titom kao park prirode". Bri{e se zadnja re~enica: "Podru~je obuhvata evidentiranu prirodnu cjelinu Bijambare sa izra`enim hidrolo{kim i geomorfolo{kim vrijednostima, a koja manjim dijelom preko saobra}ajnice izlazi van obuhvata date prirodne cjeline." U dvadesetom pasusu, iza "obuhvat", bri{e se: "370 ha", a pi{e se: "497 ha". Iza prve, dodaje se nova re~enica: "Donesen je Zakon o progla{enju za{ti}enog pejza`a "Bijambare3." Prije zadnje re~enice: "Evidentirane prirodne vrijednosti su":, dodaje se: "Za predmetno podru~je usvojen je i Prostorni Plan Podru~ja posebnih obilje`ja Za{ti}eni pejza` "Bijambare"4. kao i Plan upravljanja5" Na kraju pasusa bri{e se: speleolo{ki lokalitet - Bijambarske pe}ine. U dvadesetprvom pasusu iza Debelo brdo bri{e se: "za{ti}eni pejza`, umjesto povr{ine "1.768ha", pi{e se "1.824ha". Iza rije~i "razvoj" dodaje se zadnja re~enica koja glasi: "Slabo naseljeno i neistra`eno podru~je {titi se prevashodno po osnovu {umskog zemlji{ta". Dalje u pasusu se bri{e Gornja Jo{anica. Dvadeset drugi pasus se bri{e: "Prirodna cjelina TREBEVI], JAHORINA..." Iza dvaseset drugog pasusa dodaju se tri: "TREBEVI], za{ti}eni pejza`, povr{ine 400 ha. Donesen je Zakon o progla{enju za{ti}enog pejza`a "Trebevi}"6. Unutar datog obuhvata, a van urbanog podru~ja potrebno je ubicirati i evidentirati lokalitet (kotu) vatrenu ta~ku iz perioda opsade grada kao pojedina~ni historijsko-memorijalni spomenik, a prema posebnom Programu valoriziranja doga|aja i mjesta iz pro{log rata. Evidentirane prirodne vrijednosti su: geomorfolo{ke: Merd`anov klanac, Bistrik kula, Draguljac, ^olina kapa, Taba~ka ravan, hidrolo{ke: Bistri~kipotok, Mali Studenac, Dobra voda." "Prirodna cjelina JAHORINA, povr{ine 1.478 ha je dio istoimene ve}e cjeline manjeg entiteta reduciran Dejtonskom granicom. Jahorina predstavlja jedinstveno prirodno dobro po svome geolo{kom, geomorfolo{kom, hidrolo{kom i floristi~kom sastavu kao i raznovrsnom `ivotinjskom svijetu. To je izuzetno prirodno dobro u ekolo{kom, nau~nom, kulturnom, sportsko-rekreativnom, zdravstvenom smislu. Evidentirane prirodne vrijednosti su: hidrolo{ke: izvor Ko{uta, izvor Gu~ina." "Prirodna cjelina BENTBA[A, povr{ine 160ha, zahvata prostor uzvodno od Vije}nice i prostire se kanjonom rijeke Miljacke prema Darivi do Kozije }uprije gdje se obuhvat zavr{ava. Odlikuje se veoma izra`enim nagibima terena, kanjonskim stranama koje se na pojedinim mjestima uzdi`u do strmih litica. Evidentirane prirodne vrijednosti su: 1 2 3 4 5 6 geomorfolo{ke: ^etvrtak, 8. juna 2017. Babin zub, Orlovac, stijene Jekovca i Kozije }uprije, pe}ine Toplik, Jekovac, [ehova korija, hidrolo{ke: Miljacka, Lapi{nica, Mo{}anica, izvori Abu hayat i vi{e Darive." Dvadeset tre}i pasus postaje dvadesetpeti, te se iza rije~i Podlipnik bri{e "za{ti}en pejza`" i mijenja se povr{ina "1.328ha" u 1.327 ha, a ispred " Rakova noga" dodaje se "na vrelu Sirovinske rijeke" Dvadeset~etvrti pasus postaje dvadeset{esti i iza rije~i "^emerska planina" bri{e za{ti}en pejza` i mijenja se povr{ina "1.673ha" u "1.574 ha". U zadnji pasus se bri{e: registrovanih zbirno kao 33 spomenika prirodne ba{tine. Iza zadnjeg pasusa dodaje se novi tekst: Geomorfolo{ki: Op}ina Stari Grad: Pe}ina u Megari, Jama ^avljak Mrkovi}i, Pe}ina u zaseoku Vukotine. Op}ina Centar: Pe}ina u stijeni Vranja~e. Op}ina Trnovo: Garava jama, Kanjon Bijele rijeke, Jama Ponor, Pa{ina Pe}ina, Pe}ina Vilenica, Pe}ina Kozarica, Pe}ina kod Delija{a, Pe}ina kod Ostoji}a. Op}ina Ilija{: Pe}ina ispod starog grada "Dubrovnika", Rantovica jama. Op}ina Had`i}i: Pe}ine iznad sela Crepljani, Pe}ina iznad sela Urduk, Pe}ina i vrelo Gudelj, Pe}ina kod sela Medvjedice, Pe}ine kod sela Trzanj, Mati}a jama, Mr~a jama. Hidrolo{ki: Op}ina Stari Grad: Vrelo Mo{}anice. Op}ina Ilid`a: Vrelo Ve~erica, Vrelo Vrta~e, Vrelo Lasica, Vrela na Obe{enjaku, Sumporna vrela. Op}ina Trnovo: Ledi~ki potok sa slapom, Vrelo Sanabot, Zacina vrela, Izvori Crne rijeke, Izvori kod sela Ilovice, Vrelo Husremovac, Vrelo Godinjskog potoka, Be{li}a jezero, Izvor Rakitnice, Izvor Ledi~kog potoka- Zbi{~e. Op}ina Ilija{: Mineralno vrelo "Ilid`a". Op}ina Had`i}i: Vrelo Kapu}ica, Vrelo Val, Vrelo Vao, Vrelo @unovnica, Vrelo Ljubov~i}- Ljubinovac, Vrelo Sivice. Op}ina Vogo{}a: Smrdljiva voda. Dendrolo{ki: Op}ina Ilija{: Mala sastojina tisa, Srasla stabla jele u Krivajevi}ima. Parkovi i aleje: Kanton Sarajevo: Aleja lipa. Op}ina Stari Grad: Park At mejdan, Park oko rezidencije Konak. Op}ina Centar: Arboretum Slatina, Botani~ki vrt Zemaljskog muzeja BiH, Park oko Ali-pa{ine d`amije, Parkovski kompleks u Alipa{inoj ulici, Pionirska dolina, Mali park, Veliki park. Op}ina Novo Sarajevo: Spomen park Vraca. Op}ina Had`i}i: Spomen borovi na Ivan sedlu. U podta~ki 2.8.2. Podru~ja kulturno-historijskog naslije|a, bri{e se tekst i dodaje novi: "Prostor u granicama Kantona Sarajevo sadr`i brojna i raznovrsna dobra kulturno-historijskog naslije|a. Najve}i broj dobara ima status evidentiranih dobara ba{tine, dok dio objekata ima status za{ti}enih dobara ba{tine. Ovdje posebno valja navesti ona dobra koja su progla{ena nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine". "Studija "Kulturno-historijsko i prirodno naslije|e Kantona Sarajevo" (2009. godina) je i u oblasti za{tite kulturno-historij- "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 16/06 (36/09 i 06/10 - Pre~i{}eni tekst) "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 25/07 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 21/03 i 36/09 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 23/09 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 35/08 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 15/14 ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO skog naslije|a izvr{ila novelaciju podataka u smislu liste dobara kao i sistematizacije istih, ali se zadr`ao i kontinuitet u pogledu fundusa naslije|a i u pogledu "tretmana" u planskoj dokumentaciji." "Obzirom na raznolikost, dobra su svrstana u vi{e skupina u skladu sa svojim su{tinskim odlikama. Historijsko-memorijalna podru~ja sadr`e arheolo{ke lokalitete, nekropole, kao i mjesta sje}anja, {to se posebno odnosi na vremena proteklih ratova. Naseljena podru~ja ~ine urbane i ruralne cjeline koje sadr`e vrijedne ansamble o~uvanih ambijentalnih i uli~nih gradskih ili arhai~nih seoskih cjelina. Fortifikacione cjeline i vojna arhitektura imaju veliki historijski i dokumentarni zna~aj, kao i zna~aj zbog svojih monumentalnih vrijednosti. Objekti stambene i poslovne arhitekture, kao i javni, privredni i sakralni objekti su najve}im dijelom koncentrisani na urbanom podru~ju Sarajeva. Najve}i broj dobara naslije|a ~ine pojedina~ni objekti i lokaliteti graditeljskog i historijsko-memorijalnog naslije|a. Zbog brojnosti i nemogu}nosti navo|enja svih pojedina~nih dobara za nivo Prostornog plana valja navesti Historijsko podru~je Sarajeva kao prostor izuzetne koncentracije objekata kulturnohistorijskog naslije|a. Naslije|e nije ravnomjerno raspore|eno po svim op}inama i prostorima u granicama obuhvata. Razli~ita je u~estalost sadr`aja kako po brojnosti tako i po vrsti i karakteru ba{tine. U pogledu rasprostranjenosti dobara zapa`a se da su arheolo{ki lokaliteti rasprostranjeni po svim op}inama, ali se i razlikuju po svojoj hronolo{koj pripadnosti. Nekropole ste}aka su najbrojnije na velikim prostorima vangradskih op}ina, dok su konfesionalna groblja koncentrisana na Historijskom podru~ju Sarajeva. Historijsko-memorijalna mjesta su najve}im brojem locirana na teritoriji gradskih op}ina. Urbane cjeline se mahom nalaze na teritoriji op}ina Stari Grad i Centar. Ruralne ambijentalne cjeline su najbrojnije na prostranstvima op}ina Trnovo, Ilija{ i Had`i}i. Objekti i kompleksi fortifikacija su koncentrisani na podru~ju Vratnika u Sarajevu. Brojni objekti stambenog, javnog, privrednog i sakralnog karaktera su najbrojniji na prostoru op}ina Centar i Stari Grad." "Historijsko podru~je Sarajeva - povr{ine 445 ha definisano Studijom "Kulturno-historijsko i prirodno naslije|e Kantona Sarajevo ", kao prostor sedimentacije slojeva naslije|a i koncentracije historijskih gra|evina i spomenika je prostor koji objedinjuje ambijentalne cjeline, Gradsko historijsko jezgro i Ba{~ar{iju. Ovaj prostor se prostire od starog Vratni~kog grada i Bijele tabije preko Miljacke do Bentba{e, Hrida, Soukbunara, Vrbanja mosta, Kranj~evi}eve i Alipa{ine ulice, Vi{njika, Bardak~ija, Budakovi}a, Mihrivoda, sve do Vratni~kog bedema." "Gradsko historijsko jezgro - povr{ine 130 ha se nalazi unutar Historijskog podru~ja Sarajeva, a u pogledu obuhvata definisano je kroz Program razvoja gradskog jezgra Sarajeva1. Jezgro sadr`i prete`no prostore gdje se isti~u funkcije centraliteta i velike koncentracije vrijednih historijskih gra|evina upravnog, obrazovnog, kulturnog, sakralnog i poslovno-stambenog karaktera. U pogledu datiranja nastanka Gradsko historijsko jezgro se dijeli na stariji dio Ba{~ar{iju i noviji koji je nastao za austrougarske vladavine." "Sarajevska ~ar{ija (Ba{~ar{ija) - povr{ine 17 ha se nalazi unutar Gradskog historijskog jezgra i Odlukom Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika progla{ena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine2. ^ar{ija je tradicionalno stjeci{te javnog i privrednog `ivota Sarajeva iz osmanskog perioda. Pored vrijednih sakralnih i javnih gra|evina tu je i veliki broj trgovki. Prostor Ba{~ar{ije je u planskoj dokumentaciji imao razli~ite povr{ine obuhvata po~ev od Regulacionog plana iz 1975. godine, naknadnih dodavanja kontaktnih zona u kasnijoj planskoj dokumentaciji, studijama, te u Programu razvoja gradskog jezgra Sarajeva3. 1 2 3 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/00 "Slu`beni glasnik BiH", broj 42/14 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 13/00 Broj 22 – Strana 9 "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine na podru~ju Kantona Sarajevo su najve}im dijelom pojedina~ni spomenici kulturno-historijskog karaktera, a u pogledu njihove rasprostranjenosti uo~ava se njihova disperzija na teritoriji Kantona Sarajevo i s druge strane koncentracija na Historijskom podru~ju Sarajeva. Ovdje je neophodno ukazati na one nacionalne spomenike koji se nalaze izvan Historijskog podru~ja Sarajeva, obzirom da nacionalni spomenici koji se nalaze unutar Historijskog podru~ja Sarajeva mogu biti detaljnije i primjerenije tretirani kroz Urbanisti~ki plan kao i kroz provedbene planove". Tabela 8: Nacionalni spomenici izvan Historijskog podru~ja Sarajeva NACIONALNI SPOMENICI PRIKAZANI NA TEMATSKOJ KARTI PROSTORNOG PLANA R. BR. NAZIV OP]INA SL. GL. BiH N1 Stari grad Dubrovnik u Vi{njici Ilija{ N2 Nekropola Kopo{i}u Ilija{ N3 N4 N5 N6 N7 N8 N9 Jevrejsko groblje u Sarajevu Centar Crkvina kod sela Vrutci Ilid`a Isa-begova zavija u Sarajevu Stari Grad Rimske iskopine na Ilid`i Ilid`a Spomen-park Vraca Novo Sarajevo Most u Plandi{tu Ilid`a Arheolo{ko podru~je Debelo Novo Sarajevo brdo Kozija }uprija u Sarajevu Stari Grad Katoli~ka crkva Uznesenja Ilid`a Marijina na Stupu Pravoslavna crkva sv. Save u Ilid`a Bla`uju Prahistorijsko naselje u Ilid`a Butmiru Stara `eljezni~ka stanica Ilid`a Ilid`a Nekropola sa ste}cima Delija{ Trnovo Nekropola sa ste}cima Kaursko Trnovo groblje u Pre~anima Nekropola sa ste}cima Srednje Ilija{ Zild`i}a ku}a Ilid`a Ste}ci u sklopu za{ti}enog Ilija{ pejsa`a Bijambare 43/03, 48/13, 103/14 43/03, 48/13, 29/15 14/05 14/05 29/05 36/05 12/06 18/06 22/06 N10 N11 N12 N13 N14 N15 N16 N17 N18 N19 sa ste}cima u N20 Nekropola sa ste}cima u Donjim Ilija{ Ivan~i}ima N21 Nekropola sa ste}cima na Trnovo lokalitetu Han u [abi}ima N22 Zgrada Dru{tva Crvenog krsta Centar N23 Nekropola Gr~ko groblje u selu Stari Grad Donji Mo~ioci N24 D`amija u Umoljanima Trnovo N25 Crkva Presvetog Trojstva u Novo Sarajevo Sarajevu N26 Nekropola na lokalitetu Dolovi, Trnovo selo Umoljani N27 Elektri~na centrala na Hridu Stari Grad N28 Mezarje Velika drveta na Stupu Ilid`a N29 Ste}ak i staro muslimansko Centar groblje u Mrkovi}ima N30 Nekropola ste}aka Luka Ilija{ POVR[INA (m2) 202493 6492 30659 2645 114039 66264 62730 107394 12471 90/06 90/06 9604 1871 99/06 2890 82/07 672055 88/07 19/08 43/08 2982 6269 10333 43/08 43/08 53/08, 48/13, 39/14 03/09 204 98 360 1550 18/09 1487 36/09 54/09 45417 84/09 94/09 1414 944 13/10 180823 24/10 38/10 03/11 3652 930 5223 03/11 3663 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 22 – Strana 10 N31 Srednjevjekovni grad Luka Ilija{ N32 Nekropola Kapova seli{ta Trnovo (Borija) u Ledi}ima N33 Crkva sv. Nikolaja i zgrada Novi Grad Bogoslovije u Reljevu N34 Nekropola Zlatari} u Ledi}ima Trnovo N35 Stambeno naselje Crni Vrh Centar N36 Nekropola sa ste}cima i Stari Grad ni{anima u Faleti}ima N37 Zgrada Muzeja revolucije Novo Sarajevo (zgrada Historijskog muzeja) N38 Zgrada Radni~kog doma Centar (Kinoteka) N39 Gradac, historijsko podru~je Had`i}i N40 Spomenik borcima NOR-a u Ilid`a Velikom parku na Ilid`i N41 Objekt skloni{ta u krugu Novo Sarajevo industrijske zone I N42 Objekt skloni{ta u krugu Novo Sarajevo industrijske zone II N43 Nekropola sa ste}cima Ilija{ Bandijera Ozren N44 Nekropola sa ste}cima i Ilija{ ni{anima Travnjak Ozren N45 Spomenik na Brezova~i Had`i}i (Igmanski mar{) N46 Spomen-piramida na Velikom Trnovo polju (Igmanski mar{) N47 Spomen-obelisk na Velikom Had`i}i polju (Igmanski mar{) N48 Spomenik na Vrelu Bosne Ilid`a (Igmanski mar{) N49 Spomen-obelisk u Osjeku Ilid`a (Igmanski mar{) N50 Spomen-plo~a Gubavac Ilid`a (Igmanski mar{) N51 Spomen-obilje`je u Vogo{}i Vogo{}a (Igmanski mar{) N52 Spomenik na Velikom polju Had`i}i (Igmanski mar{) N53 Spomenik na mostu u Reljevu Novi Grad (Igmanski mar{) 03/11 53/11 1711 8576 53/11 3525 102/11 46/12 74/12 5755 16810 9301 49/13 06/14 06/14 196141 430 42/14 424 42/14 81 103/14 8306 103/14 1780 67/15 1665 67/15 351 67/15 322 67/15 257 67/15 164 67/15 108 67/15 89 67/15 84 67/15 58 NACIONALNI SPOMENICI UNUTAR HISTORIJSKOG PODRU^JA R. BR. NAZIV OP]INA H1 H2 H3 H4 H5 Stari jevrejski hram Latinska }uprija ^ekrek~ijina d`amija Ferhadija d`amija Bijela d`amija (d`amija Divan katiba Hajdara) Alipa{ina d`amija sa haremom Katedrala (Katedrala crkva Srca Isusova) Kompleks Svrzine ku}e Magribija d`amija [eher }ehajina }uprija u Sarajevu Alifakovac Had`ijska (Vekil Har~ova) d`amija u Sarajevu At Mejdan Careva d`amija Despi}a ku}a Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad SL. GL. BiH 33/04 014/05 84/05 84/05 78/05 Centar Stari Grad 002/06 002/06 Stari Grad Centar Stari Grad Stari Grad Stari Grad 002/06 002/06 002/06 012/06 012/06 Stari Grad Stari Grad Stari Grad 029/06 63/06 99/06 H8 H9 H10 H11 H12 H13 H14 H15 H20 H21 H22 103/12 SPOMENICI SA PRIVREMENE LISTE PRIKAZANI NA TEMATSKOJ KARTI PROSTORNOG PLANA P1 Crkva sv. Apostola Petra i Pavla Ilija{ 33/02 3268 Ni{i}i P2 Crkva sv. Ilije u Ilija{u Ilija{ 33/02 1280 H6 H7 H16 H17 H18 H19 H23 H24 H25 H26 H27 H28 H29 H30 H31 H32 H33 H34 H35 H36 H37 H38 H39 H40 H41 H42 H43 H44 H45 H46 H47 H48 H49 H50 H51 H52 H53 H54 H55 H56 H57 H58 H59 H60 H61 H62 H63 H64 H65 H66 H67 H68 Sahat kula Gazi Husrev-begova d`amija Brusa bezistan Gazi Husrev-begov bezistan sa du}anima Saborna crkva (crkva Presvete Bogorodice) Zgrada `eljezni~ke stanice Bistrik Ba{~ar{ijska (Havad`e Duraka) d`amija Gazi Husrev-begova medresa Pravoslavna Mitropolija Staro groblje na Kova~ima Ku}a Alije \erzeleza Franjeva~ki samostan i crkva sv Ante Gradska vije}nica Saburina ku}a Had`i Sinanova (Silahdar Mustafa pa{e) tekija Oficirska kasina Ta{lihan Had`imuratovi}a Daire (Velike Daire) Hastahana (zgrada Vakufske bolnice) Narodno pozori{te Zgrada Zemaljskog vakufa Konak, zajedno sa pokretnim naslije|em Stari grad Vratnik A{kenaski hram Stara pravoslavna crkva Salomova palata Gradska tr`nica (Markale, ili Markthalle) Palata Musafija Zgrada Marijin dvora Stambeni kompleks na D`id`ikovcu Zgrada Zemaljske vlade II (Zgrada @eljeznica) Firuz-begov hamam Vatrogasna kasarna Palata Je{ue D. Saloma na Obali Kulina bana Careva }uprija Zgrada Penzionog fonda Crkva sv. Josipa na Marijin-dvoru Kompleks vila u Petrakijinoj ulici Zgrada Srpskog kulturno-prosvj. dru{tva "Prosvjeta " Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa Hotel Stari Grad Jajce kasarna Ku}a Dami} u Radi}evoj ulici Muzi~ka akademija Vila Stefanija u ulici Mjedenica broj 5 Zgrada Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Zgrada Narodne (Centralne) banke Banka na Obali Oficirski paviljoni Zgrada Ante [tambuka Zgrada Jozefa Zadika Danona Kazand`iluk, Male Daire i Luled`ina ulica Gospo|icina ku}a u ulici Hamdije Kre{evljakovi}a ^etvrtak, 8. juna 2017. Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad 99/06 105/06 18/07, 90/07 18/07, 90/07 Stari Grad 018/07 Stari Grad Stari Grad 018/07 42/07 Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad 42/07 42/07 42/07 82/07 88/07 88/07 88/07 97/07 Stari Grad Stari Grad Stari Grad Stari Grad Centar Centar Stari Grad 97/07 100/07 003/08 003/08 003/08 003/08 019/08 Stari Grad Stari Grad Stari Grad Centar Centar 020/08 53/08 53/08 60/08 75/08 Centar Centar Centar Centar 75/08 75/08 86/08 86/08 Stari Grad Centar Stari Grad 100/08 103/08 32/09 Stari Grad Centar Centar Stari Grad Stari Grad 36/09 36/09 44/09 55/09 79/09 S. Grad / Centar Stari Grad Stari Grad Centar Stari Grad Centar Centar 94/09 Centar Stari Grad Centar Centar Centar Stari Grad 40/10 50/10 013/11 013/11 013/11 025/11 Centar 53/11 94/09 94/09 94/09 94/09 94/09 94/09 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 8. juna 2017. H69 H70 H71 H72 H73 H74 H75 H76 H77 H78 H79 H80 H81 H82 H83 H84 H85 H86 H87 H88 H89 H90 Hotel Zagreb Crkva Svetog ]irila i Metoda sa Bogoslovijom [kolske zgrade u Gimnazijskoj ulici Abdesthana ([ejhFeruhova d`amija) Crkva svetog Vinka Paulskoga Had`i{abanovi}a ku}a Rodna ku}a Vladislava Skari}a Stambeno-posl. objekat Vakufa ^okad`i Sulejmana Stambeno-posl. objekat Vakufa Hovad`a Kemaludina @enska gimnazija Mi{}ina (Kebkebir had`i Ahmedova) d`amija Grupa zgrada u Kotromani}evoj ulici Zgrada Slavije Sarajevska ~ar{ija Dom dru{tva Gajret Stambeno-posl. zgrada u ulici M. M. Ba{eskije broj 5 Stambeno-posl. zgrada u ulici Mar{ala Tita broj 27 Zgrada kina Apolo Elektri~na centrala na Hisetima (Marijin Dvoru) Napretkova pala~a Sportski centar FIS Stambeni objekat u ulici Vi{njik 16 Centar Stari Grad 53/11 72/11 Centar Stari Grad Centar Stari Grad Stari Grad Stari Grad 72/11 77/11, 85/11 85/11 102/11 014/12 017/12 Centar 38/12 Stari Grad Stari Grad 69/12 47/13 Centar Centar Stari Grad Centar Centar Centar 82/13 22/14 42/14 56/14, 90/14 90/14, 103/14 103/14 Centar Centar 17/15 44/15 Centar Centar Centar 44/15 009/16 009/16 SPOMENICI SA PRIVREMENE LISTE UNUTAR HISTORIJSKOG PODRU^JA P3 Akademija likovnih umjetnosti Centar 33/02 P4 Arheolo{ki lokalitet na Marijin Dvoru Centar 33/02 P5 ^oban Hasan vojvode d`amija Centar 33/02 P6 Po{ta Centar 33/02 P7 Zemaljski Muzej Centar 33/02 P8 Zgrada gradske skup{tine Centar 33/02 P9 Gradska ambijentalna cjelina 33/02 P10 Kekeki - Sinanova d`amija Stari Grad 33/02 (Bakarevi}a) P11 Sarajevska pivara Stari Grad 33/02 P12 Sebilj ~esma Stari Grad 33/02 P13 [erijatska suda~ka {kola Stari Grad 33/02 P14 Taba~ki mesd`id (Had`i Osmanov) Stari Grad 33/02 "Program "Opsada i odbrana Sarajeva 1992-1995. godine"1 sadr`i podprojekte koji imaju zna~aj u pogledu polo`aja u prostoru: " Spomen obilje`je svim poginulim braniteljima opkoljenog Sarajeva", "Spomen obilje`je ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva", "Tunel D-B", "Igmanski put spasa", "Obilje`avanje vatrenih ta~aka opsade i odbrane Sarajeva", "Obilje`avanje mjesta ve}ih stradanja u Sarajevu", Memorijalni centar "@u~", Sanacija i obnova ratnog mosta na rijeci @eljeznici, Stavljanje u funkciju i preure|enje objekta "Kon-Tiki" u Vogo{}i." "Historijsko-memorijalni kompleks @u~ 252 ha unutar ranije registrirane kategorije "park-{uma @u~" obuhvata 1.039 ha. Podru~je je zna~ajno po doga|ajima iz perioda odbrane Grada, definisano na osnovu raspolo`ivih saznanja i prostornih mogu}nosti terena. Obuhvata karakteristi~ne lokalitete-utvr|enja, kote, bitke, iz perioda opsade Grada. Radi polo`ajnih kvaliteta, markantnosti lokacije i vizura te`i{te planiranja i izgradnje sadr`aja fokusiralo se u prostornom i sadr`ajnom pogledu na znatno manji obuhvat koji se nalazi na lokalitetu Golog brda. Po okon~anju realizacije izgradnje Memorijalnog 1 2 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 9/06 "Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 21/15 Broj 22 – Strana 11 centra @u~ na Golom brdu mo}i }e se preispitati i preostali prostorno veliki obuhvat Historijsko-memorijalnog kompleksa @u~ u smislu smanjenja i racionalizacije obuhvata {to treba biti definisano kroz izradu Urbanisti~kog plana Grada Sarajeva." "Spomeni~ki kompleks "Tunel D-B" je Odlukom Skup{tine Kantona Sarajevo stavljen pod za{titu kao dobro ba{tine2. Idejno rje{enje sadr`aja kompleksa se treba dobiti putem raspisivanja konkursa, {to prethodi izradi Urbanisti~kog projekta." Tabela 8b: Pregled ve}ih cjelina prirodnog i kulturno-historijskog naslije|a NAZIV VRSTA NIVO ZNA^AJA FBIH PRAVNI STATUS EVIDENTIRAN POVR[INA (HA) 14180,7042 PR. CJ. BJELA[NICA RAKITNICA VISO^ICA TRESKAVICA PR. CJ. BJELA[NICA IGMAN SPOM. PRIR. SKAKAVAC SPOM. PRIR. VRELO BOSNE ZP BIJAMBARE PRIRODNO PRIRODNO KANTON SARAJEVO EVIDENTIRAN 19233,6068 PRIRODNO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO KANTON SARAJEVO ZA[TI]EN 1430,7009 ZA[TI]EN 631,4382 PRIRODNO ZA[TI]EN 497,03 ZP TREBEVI] PRIRODNO ZA[TI]EN 400,1729 PR. CJ. OZREN PRIRODNO EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN EVIDENTIRAN 7166,1942 PRIRODNO PR. CJ. ZVIJEZDA PRIRODNO PR. CJ. DEBELO BRDO PR. CJ. ^EMERSKA PL. PR. CJ. JAHORINA PR. CJ. PODLIPNIK PR. CJ. MISO^A PR. CJ. BENTBA[A PRIRODNO PRIRODNO PRIRODNO PRIRODNO PRIRODNO PRIRODNO UKUPNO EVIDENTIRANE PRIRODNE CJELINE 2580,1777 1824,3149 1674,7926 1478,6258 1327,9928 535,1442 160,9552 50162,5084 UKUPNO ZA[TI]ENE PRIRODNE CJELINE 2959,342 UKUPNO OBUHVATI PRIRODNIH CJELINA HISTORIJSKO GRADIKANTON EVIDEN PODRU^JE TELJSKO SARAJEVO TIAN HIST-MEMOR. HIST-MEKANTON EVIDENPARK PROSKOK MORIJALNI SARAJEVO TIRAN HIST-MEMOR. HIST-MEKANTON EVIDENPARK @U^ MORIJALNI SARAJEVO TIRAN 53121,8504 445,8786 372,8624 252,9501 U podta~ki 2.8.4. Ugro`ena podru~ja, u naslovu, bri{e se: "(klizi{ta, minska polja)", a pi{e: "(minska polja, klizi{ta)". Prvi pasus se bri{e, a dodaje novi tekst: "Sumnjiva povr{ina minskih polja (rizi~na povr{ina detaljnog istra`ivanja) na podru~ju Kantona iznosi: ". U prvoj alineji bri{e se: "7.435.094 m2", a pi{e: "2.120,5 ha". U drugoj alineji bri{e se: "32.379.078 m2", a pi{e: "1.679,9ha". U tre}oj alineji bri{e se: "106.950.919 m2", a pi{e: "4.903,7 ha". U drugom pasusu bri{e se: "771", a pi{e: "1.124", a iza "klizi{ta", bri{e se: "od kojih je 497 aktivno." U drugoj re~enici, Broj 22 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO iza: "uglavnom", bri{e se: "u eluvijalno-deluvijalnom pokriva~u". Tre}a re~enica se bri{e Tre}i pasus se bri{e. U ~etvrtom pasusu, u prvoj re~enici, iza "kategorije" dodaje se: "stabilni, uslovno i nestabilni tereni"1 , a bri{u se sve tri alineje. U podta~ki 2.8.5.Podru~ja posebne namjene, u naslovu bri{e se: "i podru~ja planirana za daljnji razvoj (rezervisana podru~ja)". U ovom poglavlju dodaje se novi tekst i glasi: "Podru~ja posebne namjene obuhvataju objekte i prostore od zna~aja za Federaciju BiH i Kanton Sarjevo. To su prostori i objekti od zna~aja za odbranu pri Ministarstvu odbrane BiH, te prostori za potrebe Ministarstva pravde FBiH, kao {to je Kazneno popravni zavod poluotvorenog tipa Sarajevo, odjeljenje "Igman" u Bla`uju. Perspektivne lokacije i objekti Ministarstva odbrane BiH na podru~ju Kantona Sarajevo su: - MO BiH i Z[ OS BiH - Administracija, Stari grad, - Administracija, Stari grad, - Dom oru`anih snaga BIH, Stari grad, - Skladi{te Krupa, Had`i}i, - Kasarne "Rajlovac " i "Butile" N. Grad, - Kasarna "Zaim Imamovi} " i poligon [avnici, Had`i}i, - Kasarna "Butmir" Ilid`a i RR ~vori{te, - Velika Mahnja~a - Sarajevo, Neperspektivne lokacije Ministarstva odbrane BiH i Oru`anih snaga BiH su predateVladi Federaije BiH i civilnim strukturama na kori{tenje i na ovim lokacijama je mogu}e izvr{iti prenamjenu prostora i planirati kori{tenje u druge svrhe. Neperspektivna vojna imovina koja je odlukama Vlade Federacije BiH data na kori{tenje na podru~ju Kantona Sarajevo je: -"AMC"-armijski medicinski centar Sarajevo, Centar Sarajevo, - "Betanija" - zemlji{ni kompleks, Centar Sarajevo, - Grdonj - Mala kula objekati zemlji{te, Centar Sarajevo, - "Mla|e" - zemlji{te, Had`i}i, - "Tar~in" - objekat, Had`i}i, - "U{ivak" - kasarna, Had`i}i, - "@unovnica" - kasarna, Had`i}i - Butmir, aerodrom - zemlji{ni kompleks, Ilid`a, - "Ned`ari}i"- kasarna, Ilid`a, - "Miso~a" - skladi{te pogonskog goriva, Ilija{, - "Zajmo Du~i}" Krivajevi}i - kasarna, Ilija{, - "Ramiz Sal~in" - kasrna, Novi Grad, - "Safet Zajko" - kasarna Halilovi}i, Novi Grad, - "A002" - objekat, Stari Grad, - "A0032" - objekat, Stari Grad, - "Bijela Tabija" - kasarna, Stari Grad, - " Faleti}i" - kasarna, Stari Grad, - "Mustafa Hajrulahovi}-Talijan" - kasarna, Stari Grad, - "Pa{ino brdo" - zemlji{te, Stari Grad, - "Delija{" - kasarna, Trnovo, - "Enver [ehovi}" - kasarna Semizovac. Prostori koji se koriste za posebne namjene imaju utvr|ene re`ime za{tite u skladu sa postoje}im zakonskim aktima koji tretiraju ovu oblast. Ukupna povr{ina posebne namjene iznosi 543,1 ha. Dodaje se nova podta~ka 2.8.6. i tekst: "2.8.6. Podru~ja planirana za daljnji razvoj (rezervisana podru~ja)" "Podru~ja planirana za daljnji razvoj: Bijela rijeka, Klini~ki centar - Betanija, groblje Gornji Dolac i kasarna "Bla`uj" na Ilid`i. Ukupna povr{ina podru~ja planiranih za daljnji razvoj iznosi 469,7ha". 1 Detaljnije obra}eno u podnaslovu Geolo{ke karakteristike ^etvrtak, 8. juna 2017. 2.9. TURIZAM, SPORT I REKREACIJA Ova ta~ka se bri{e. 2.8.3. Podru~ja za turizam, rekreaciju, klimatska i banjska lje~ili{ta 2.10. SAOBRA]AJ I VEZE Ta~ka 2.10. postaje 2.9. SAOBRA]AJ I VEZE Dodaje se nova podta~ka: "2.9.1. Saobra}aj" Podta~ka 2.10.1. Mre`a cesta i ulica, postaje podta~ka 2.9.1.1 U drugom pasusu, iza prve alineje, dodaje se nova: "brze ceste". Na kraju tre}eg pasusa, iza: "E73", na strani 1504, dodaje se novi tekst: "na podru~ju BiH Bosanski [amac - Zenica - Sarajevo - Jablanica - Mostar - ^apljina. Na podru~ju Kantona Sarajevo dionica: granica Kantona iz pravca Visokog - Podlugovi Jo{anica - Butila - Vlakovo - Rakovica - Tar~in - granica Kantona, pravac Konjic, pri ~emu treba naglasiti da je nerealizirana ostala dionica od petlje Tar~in do granice Kantona (Ivan). Dionica saobra}ajnice Jo{anica - Rajlovac - Stupska petlja - Ilid`a - Had`i}i - granica Kantona, pravac Konjic je kategorizirana kao magistralna cesta M17." Osim ovoga pravca na podru~ju Kantona Sarajevo se prote`u jo{ dva me|unarodna cestovna pravca. Jedan je E761, na podru~ju BiH Biha} - Jajce - Sarajevo - Pale - Vi{egrad, na podru~ju Kantona Sarajevo: granica Kantona iz pravca Kiseljaka - Mostarsko raskr{}e - Bla`uj - Ilid`a - Bulevar Me{e Selimovi}a ulica Ante Babi}a - ulica Safeta Had`i}a - Put Mladih Muslimana - Korija - granica Kantona, u BiH kategoriziran kao magistralna cesta M5. Drugi je E762 Sarajevo - Trnovo - Brod na Drini [}epan polje, u BiH kategoriziran kao magistralna cesta M18 Tuzla - Kladanj - Sarajevo - Trnovo, a na podru~ju Kantona Sarajevo: granica Kantona iz pravca Olova - Semizovac Vogo{}a - raskrsnica stadion Ko{evo - raskrsnica Higijenski zavod - Marijin Dvor - raskrsnica Dolac malta - Stupska petlja Aerodrom - granica Kantona, te jedna dionica na podru~ju op}ine Trnovo. Na ovaj cestovni pravac je vezana i magistralna cesta M18.1 Ustikolina - Grebak - Zagor - Trnovo, gdje }e biti neophodno izmje{tanje trase postoje}e ceste radi realizacije planirane hidroakumulacije "Crna rijeka". U ~etvrtom pasusu, u prvoj re~enici, iza: "pravcu", bri{e se: "Grada (me|unarodnom cestovnom pravcu E761)", iza: "treba naglasiti" bri{e se: "Gradsku autocestu", a dodaje: "Gradsku brzu cestu", iza: "Telalovo polje" dodaje se: "Butila, sa vezom na Gradsku brzu cestu. " Iza ~etvrtog pasusa dodaje se novi tekst: "Sedamdesetih godina pro{log vijeka, planirana je Gradska autocesta u du`ini od 15,2 km na relaciji Dariva-Butila. Prema tada planiranom konceptu gradskih saobra}ajnica, ova saobra}ajnica sa Ju`nom longitudinalom trebala je da prihvati najve}i dio izvorno - ciljnog motornog saobra}aja i posebno tranzitnog, a da se saobra}ajnica u centralnoj osovini Grada, Glavna gradska magistrala, koristi prete`no za javni saobra}aj i servise. Istra`ivanja u okviru Studije saobra}aja ukazuju na nezamjenjivu ulogu Gradske autoceste na sjevernim padinama grada kao rje{enje problema saobra}aja, naro~ito na relaciji od Ko{eva do Darive. Primjedbe za djelomi~no ru{enje objekata u starom dijelu Grada mogu se ukloniti izvo|enjem tunela od Ko{eva do ulice Safvetbega Ba{agi}a ili na cijelom potezu od Ko{eva do Darive. U skladu sa planiranim i projektovanim saobra}ajno-tehni~kim elementima ova saobra}ajnica ovdje je prema va`e}oj zakonskoj regulativi kategorizirana kao Gradska brza cesta. U ve} nagla{enoj koncepciji saobra}aja Ju`na longitudinala ima zna~ajno mjesto u sistemu saobra}ajnica Grada. Ova saobra}ajnica je djelomi~no realizovana u okviru postoje}ih ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO saobra}ajnica od naselja Alipa{ino polje do Austrijskog trga. Naglasak na istra`ivanju elemenata trase Ju`ne longitudinale u daljnjim fazama planiranja treba usmjeriti na nekoliko karakteristi~nih poteza. To je potez od petlje kod "Energoinvesta" na Stupu do Alipa{inog polja i dionica pored Careve d`amije od Trga Austrije do novog mosta kod Vije}nice." U {estom pasusu, iza: "Zapadni prilaz gradu", bri{e se: "koji je u fazi izgradnje od Bla`uja do Mostarskog raskr{}a. Me|utim, za opslu`ivanje planinskog masiva Igmana i Bjela{nice i razvoj pravca od Bla`uja prema Tr~inu planira se udvostru~enje kolovoza i na dionici Mostarsko raskr{}e - Had`i}i", a dodaje novi tekst: "od Stupa preko Bla`uja do Mostarskog raskr{}a, a za opslu`ivanje planinskog masiva Igmana i Bjela{nice i razvoj pravca od Bla`uja prema Tar~inu planira se udvostru~enje kolovoza i na dionici Mostarsko raskr{}e - Had`i}i. Na dijelu Had`i}i - Tar~in nu`no }e biti rekonstruisati postoje}u trasu magistralne ceste, naro~ito izgradnjom tre}e trake kod Osenika (oba pravca) i jo{ nekih zahvata kako bi ova saobra}ajnica postala razvojna osovina za razvoj Kantona u pravcu Tar~ina. Saobra}ajnica Mostarsko raskr{}e - Rakovica - Kiseljak je prekategorizirana u magistralnu, te }e biti neophodno izvr{iti njenu rekonstrukciju u cilju postizanja saobra}ajno-tehni~kih elemenata primjerenih ovoj kategoriji". U sedmom pasusu iza rije~i kolovoza bri{e se "Brije{}e" i na kraju pasusa iza rije~i Mojmilo dodaje se: "~ija je realizacija pri kraju, kao i produ`etka IX transverzale od ulice D`. Bijedi}a do veze na naseljsku uli~nu mre`u u Boljakovom potoku". Iza sedmog pasusa, dodaje se novi: "Prva transverzala povezuje Ju`nu longitudinalu sa Gradskom brzom cestom i Vogo{}om, a u njenom gabaritu predvi|ena je i tramvajska pruga do naselja [ip. [esta transverzala povezuje tako|e Ju`nu longitudinalu sa sjevernim padinama Grada, Gradskom brzom cestom i preko Kobilje glave sa Vogo{}om. I po ovoj, kao i prethodnoj transverzali su planirani tuneli prema Lukavici. Dvanaesta transverzala sa Stupskom petljom ima tako|e veliki zna~aj jer povezuje petlju u Jo{anici preko Rajlovca sa Gradskom brzom cestom, Glavnom gradskom magistralom i pored Me|unarodnog aerodroma Sarajevo osvaruje vezu u pravcu Trnova. Ove prve tri transverzale sa autocestom na pravcu koridora Vc, Gradskom brzom cestom, Glavnom gradskom magistralom i Ju`nom longitudinalom ~ine sistem primarnih saobra}ajnica od gradskog i metropolitanskog zna~aja". U osmom pasusu iza zadnje re~enice dodaje se: "neprimjerena potrebama dana{njih saobra}ajnih optere}enja". U devetom pasusu, iza "Ju`na longitudinala" bri{e se: "Gradska autocesta", a pi{e se: "Gradska brza cesta". U jedanaestom pasusu, u prvoj re~enici bri{e se: "autoceste", a pi{e: "brze ceste". U dvanasetom pasusu, iza "kroz", bri{e se: "izradu", a iza "postoje}eg ili", dodaje se: "izradu". Trinaesti pasus postaje ~etrnaesti, a iza: "Pendi~i}i", bri{e se: "Delija{ - Grebak gdje }e biti neophodno izmje{tanje trase postoje}e ceste radi realizacije planirane hidroakumulacije "Crna rijeka". ^etrnaesti pasus postaje trinaesti, a iza: "postoje}e", bri{e se: "regionalne ceste R 442", a pi{e: "magistralne ceste M5". Podta~ka 2.10.2. Javni prevoz putnika, postaje podta~ka 2.9.1.2. U podnaslovu Terminali u prvom pasusu: U drugoj re~enici, iza "minibusa", bri{e se: "Rajlovcu", a iza toga dodaje se: "Otoci". U tre}oj re~enici iza "trolejbusa", dodaje se: "i minibusa". Podta~ka 2.10.3. @eljezni~ki saobra}aj, postaje podta~ka 2.9.1.3. U drugom pasusu bri{e se iza i dalje "sa Budimpe{tom i Be~om". 1 Broj 22 – Strana 13 U ~etvrtom pasusu bri{e se: "U ovoj prvoj etapi na ovim dionicama bi saobra}ao elektromotorni voz". U petom pasusu, u prvoj re~enici, bri{e se: "trajala do 2010. godine i u okviru nje potrebno je izvr{iti", a pi{e: "obuhvatila" i bri{e se re~enica "U ovoj prvoj etapi na ovim dionicama bi saobra}ao elektromotorni voz." U sedmom pasusu, u prvoj re~enici bri{e se: "nakon 2015. godine". U drugoj re~enici bri{e se: "do 2015. godine". Podta~ka 2.10.4. Vazdu{ni saobra}aj, postaje podta~ka 2.9.1.4. U {estom pasusu, u zadnjoj re~enici, iza "bi bio", bri{e se: "8 za 2008. godinu i". U osmom pasusu, iza "aviokompanije", bri{e se: "(BH Airlines)". Podta~ka 2.10.5. Pje{a~ki i biciklisti~ki saobra}aj se bri{e. Podta~ka 2.10.6. Veze, postaje podta~ka 2.9.2. Cijeli tekst u ovoj podta~ki se bri{e i novi glasi: "Nakon usvajanja Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003 - 2023. godine, ura|ena je "Studija perspektive razvoja komunikacija i veza na podru~ju Kantona Sarajevo", a koja je poslu`ila kao osnov za izmjene i dopune tematske oblasti Veza. Studija je bazirana na relevantnoj zakonskoj i drugoj dokumentaciji1, dokumenata koji tretiraju razvoj elektronizacije zemalja jugoisto~ne Europe. Za izradu Studije kori{tena je dokumentacija relevantnih infrastrukturno-gospodarskih sustava te studijskotehni~ka dokumentacija iz oblasti informatizacije BH dru{tva i dr. U Studiji su tretirane sve ~etiri podoblasti komunikacija i veza: 1. Po{ta (klasi~na i hibridna po{ta, nov~ani promet). 2. Komunikacijske tehnologije (fiksne telekomunikacije, mobilne i data komunikacije), 2. Informacijske tehnologije (ra~unarske komunikacije, informacijski sustavi), 3. Radiotelevizija (televizija, radio i kablovksa televizija CaTV) Navedena podjela po oblastima je preuzeta kao osnova za izradu tematske oblasti Veza u okviru ovog dokumenta. Obzirom da je studija ura|ena prije {est godina, {to u segmentu komunikacionih tehnologija predstavlja zna~ajan period, odre|ene informacije preuzete iz Studije su dopunjene aktuelnim podacima." 2.9.2.1. Po{ta Ukupan broj po{tanskih jedinica svih kategorija u Kantonu Sarajevo je 48, iz ~ega proizilazi da jo{ uvijek nije ostvaren planirani cilj smanjenja broja stanovnika na 5.000 po jednoj jedinici po{tanske mre`e. Prioritetni projekti izgradnje po{ta su: na Vratniku i Bistriku (op}ina Stari Grad), Soukbunaru (op}ina Centar), u Boljakovom Potoku i Rajlovacu (op}ina Novi Grad), u Ba~i~kom polju i na Otesu (op}ina Ilid`a), su dijelom ostvareni, obzirom da po{tanske jedinice Vratnik, Boljakov potok, Rajlovac, Bistrik, Ba~i}ko polje i Otes otvorene u iznajmljenim prostorima. Razvojni ciljevi navedeni u "Studiji perspektive razvoja komunikacija i veza na podru~ju Kantona Sarajevo", u segmentu "Po{ta" (transformacija starih i otvaranje novih {alterskih i izdvojenih po{tanskih jedinica, rekonstrukcija Glavnog po{tanskog centra Sarajevo, uvo|enje novih racionalnijih oblika transporta po{tanskih po{iljki, izgradnja mre`ne infrastrukture na svim organizacionim jedinicama) sa prostornog aspekta nemaju zna~ajnije prostorne zahtjeve, obzirom da se prije svega odnose na interno restruktuiranje i uvo|enje novih tehnologija unutar postoje}ih objekata. Zakon o komunikacijama u BiH, Politika u sektoru telekomunikacija u BiH, Politika i Strategija razvoja informacijskog dru{tva u BiH i dr.), uz uva`avanje osnovnih ciljeva i strate{kih pravaca razvoja eAgenda (Beograd, 2002. god.) i eAgenda+ (Sarajevo, 2007. god.) Broj 22 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 2.9.2.2. Komunikacijske tehnologije Razvoj telekomunikacija u Kantonu Sarajevo }e biti i u ovom planskom periodu vrlo dinami~an. Javljanje konkurencije u svim domenima ove djelatnosti }e usloviti da operatori koji djeluju na podru~ju Kantona, moraju imati vrlo izra`ene razvojne politike koje }e rezultirati velikim pogodnostima za gra|ane. O~ekuje se jak uticaj regulatora na politiku cijena, te }e, obzirom na liberalizacija tr`i{ta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, do}i do velikog iskoraka u ovoj oblasti. Prema telekomunikacijskim pokazateljima Bosne i Hercegovine za 2012. godinu preuzetim od Regulatorne agencije za komunikacije, ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija je u opadanju, a {to }e se nastaviti i u narednom periodu, prije svega zbog liberalizacije tr`i{ta, pojave novih operatora fiksne telefonije koji uvode uslugu IP (Protokol za mre`nu komunikaciju) telefonije, a koja je cjenovno mnogo prihvatljivija od klasi~nih usluga fiksne linije. Tako|er, smanjenju broja pretplatnika fisnih telefonskih linija dominantnih operatora (operatori sa zna~ajnijom tr`i{nom snagom) doprinosi i rast broja mobilnih pretplatnika i pojave novih kombinovanih paketskih telekomunikacijskih ponuda. Iz istog razloga i ukupan broj javnih telefonskih govornica je u konstantnom opadanju. U narednom periodu se o~ekuje dalje pove}anje broja GSM (Globalni sistem za mobilne komunikacije) baznih stanica, koje sa prostornog aspekta ne zauzimaju zna~ajnije prostore i nisu nazna~ene u grafi~kom prilogu, ali postoji potreba za regulisanjem i definisanjem preporu~enih lokacija na koje se predmetne stanice mogu postavljati, obzirom da nisu rijetki slu~ajevi da se GSM bazne stanice postavljaju i na objektima obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Sa prostornog aspekta, a posebno na nivou prostorno planske dokumentacije, rekonstrukcija i izgradnja nove telekomunikacione infrastrukture nema zna~ajnije zahtjeve u prostoru. 2.9.2.3. Informacijske tehnologije U narednom periodu bit }e nastavljena izgradnja nove i rekonstrukcija telekomunikacione infrastrukture, prije svega u vidu zamjene pristupne telekomunikacione mre`e sa kablovskom kanalizacijom i polaganjem novih opti~kih kablova, grupacije privatnih telekomunikacijskih kompanija, objedinjavanja telekomunikacijskih usluga i sl. Posebna pa`nja }e biti poklonjena izgradnji telekomunikacione infrastrukture kroz projekat izgradnje transportnog koridira Vc, jer on predstavlja i vrlo bitan koridor u telekomunikacionom smislu. U planiranoj realizaciji je i projekat izgradnje telekomunikacionog sistema na infrastrukturi `eljeznice. Od zna~aja za Kanton Sarajevo je potrebno istaknuti postoje}i magistralni opti~ki prsten. Sa prostornog aspekta, a posebno na nivou prostorno planske dokumentacije, kablovska telekomunikacione infrastruktura i pripadaju}a telekomunikaciona infrastruktura nema zna~ajnije zahtjeve u prostoru. 2.9.2.4. Radiotelevizija Radio i TV mediji u Bosni i Hercegovini, a time i na podru~ju Kantona Sarajevo izlo`eni su utjecajima globalnih medijskih trendova u bli`oj i daljoj okolini. Sama infrastruktura RTV medija u sferi zemaljskog emitiranja }e se u takvom okru`enju morati adaptirati na novi ambijent. Preporuka Evropske komisije je da sve zemlje Evropske zajednice do 2012. godine analognu televiziju u potpunosti zamjene digitalnom. Veliki broj evropskih zemalja jasno se odredio o krajnjim rokovima za prestanak analognog emitovanja. Akcionim planom prelaska s analognog na digitalnu zemaljsku radiodifuziju kojeg je donijelo Vije}e DTT Foruma (DTT - digitalna zemaljska televizija) utvr|en je datum 01.12.2014. god. kao kona~ni datum prelaska sa analogne na digitalnu radiodifuziju u Bosni i Hercegovini." 2.11. VODE, VODNE POVR[INE I VODNA INFRASTRUKTURA Ta~ka 2.11. postaje ta~ka 2.10. Podta~ka 2.11.1. Snabdijevanje vodom za pi}e, postaje podta~ka 2.10.1. ^etvrtak, 8. juna 2017. U prvom pasusu, u prvoj re~enici, na kraju prve re~enice, bri{e se: "grada", a pi{e: "Kantona". U tre}oj re~enici, iza: "na podru~ju", bri{e se: "grada", iza: "Sarajeva", bri{e se: "i potreba da se ti resursi optimalno koriste u Kantonu name}e potrebu da se raspolo`ive koli~ine vode na podru~ju Kantona koriste ekonomi~no i racionalno", a dodaje: "name}e potrebu da se raspolo`ive koli~ine vode na podru~ju Kantona koriste vrlo racionalno". U petoj re~enici, iza: "odgovaraju}u", bri{e se: "funkcionalnu", iza: "njihovu", bri{e se: "adekvatnu", a iza: " distribuciju", dodaje se: "koja }e omogu}iti optimalno pokrivanje vodovodnom mre`om". U drugom pasusu, iza: "Za", bri{e se: "potrebe", a iza: "vode u", dodaje se: "u postplanskom periodu". U tre}em pasusu, iza: "zavisno od", bri{e se: "vrste i polo`aja", a dodaje: "dispozicije", iza: "vr{i}e se", dodaje se: "kao i do sada", iza: "vodovodnog sistema", dodaje se: "(6 op}ina) i", a iza: "Trnovo", dodaje se: "a manjim dijelompreko". Peti pasus se mijenja i glasi: "Dugoro~no rje{enje vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo osigura}e se kroz budu}i razvoj vodovodnih sistema, {to }e biti provedeno u tri period: prvi period - realizacija (dvije do tri godine); drugi do 2023. godine (vi{enamjenski vodoprivredni podsistem Crna Rijeka) i postplanski period koji }e biti u funkciji rezervacije prostora za realizaciju (Bijela Rijeka), a prioritetno za vodosnabdijevanje op}ine Trnovo." U podnaslovu Smanjenje gubitaka, na po~etku re~enice, iza: "vode", dodaje se: "su", a bri{e se: "se smatraju kao". U prvom pasusu iza rije~i dostigli mijenja se 65% na 75% U ~etvrtom pasusu, u prvoj re~enici, iza: "i to", dodaje se: "prvenstveno", a iza: "cijevnog materijala, dodaje se: "(azbest cement)". Iza prve re~enice, dodaje se novi tekst: "Ovo treba shvatiti kao dugotrajan posao za koji se moraju kontinuirano obezbje|ivati sredstva. Bitan elemenat u ovom segmentu je i rje{avanje tzv. neregistrovane potro{nje koja ~ini zna~ajan procenat u ukupnim gubicima". U zadnjoj re~enici, iza: "potro{nje", bri{e se: "vode za pi}e", a dodaje tekst koji glasi: "kroz razvijanje svijesti o zna~aju vodnih resursa". Tekst koji se odnosi na podnaslov Vodozahvat Konaci, se bri{e i novi glasi: "Projekat Crna Rijeka je tehni~ki zahtjevan projekat za ~ije }e projektovanje i izgradnju biti potrebno 6 do 10 godina uz velika materijalna sredstva. Zato se projekat "Zahvat na rijeci Bosni zahvat Konaci, prema Master Planu, pokazao kao vrlo povoljno prelazno rje{enje za osiguranje dodatnih koli~ina vode do izgradnje vi{enamjenskog sistema Crne Rijeke. Radi uslova za{tite okoli{a, kao i ekolo{ki prihvatljivog protoka rijeke Bosne, limitiran je kapacitet vodozahvata na 600 l/s (fazno 3x200 l/sec). U planskom periodu potrebno je pokrenuti aktivnosti na uvo|enju dodatnih koli~ina podzemnih i povr{inskih voda u sistem vodosnabdijevanja u zoni izvori{ta Sarajevsko polje, odnosno planirati hidrogeolo{ka i hidrolo{ka istra`ivanja u cilju utvr|ivanja mogu}nosti zahvatanja dodatnih koli~ina podzemnih voda iz kra{kog akvifera u obodu Sarajevskog polja (Stoj~evac, Semizov bunar, i dr.), te na drugim lokalitetima ispod Igmana od Hrasnice do Had`i}a, te adekvatnog iskori{tenja vodotoka @eljeznice, Ve~erice, Bosne i Zujevine." Tekst koji se odnosi na podnaslov Akumulacija Crna Rijeka se bri{e i novi glasi: "Akumulacija Crna Rijeka, sa branom i svim prete}im objektima, kao i ostali objekti infrastrukture koji }e osigurati vi{enamjensko kori{tenje voda, ~ine jednu cjelinu i u tehni~kom i funkcionalnom smislu predstavljaju vi{enamjenski vodoprivredni podsistem. Cilj izgradnje ovog podsistema, u tzv. sistemu Gornja Bosna, je prvenstveno da zadovolji narastaju}e potrebe za vodom u Kantona Sarajevo na optimalan na~in i dugoro~no. Bitno je da }e sistem obezbijediti i regulaciju i kontrolu vodnog bilansa rijeke @eljeznice {to je od izuzetnog zna~aja, posebno zbog sve izra`enihih negativnih posljedica makro i mikro klimatskih promjena. ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Koncept tehni~kog rje{enja Crne rijeke utemeljen na Master planu i Studiji izvodljivosti o dugoro~nom rje{avanju vodosnabdijevanja i odvodnje u Kantonu Sarajevo analizirao je tri varijante, i predlo`io investiciono najoptimalnije rje{enje. Kroz daljnja istra`ivanja i projektovanje }e se detaljno analizirati sve mogu}nosti kako bi izabrala, dugoro~no gledana, optimalna varijanta, posmatrano sa svih relevantnih aspekata. U cilju stvaranja uslova za izgradnju ovog podsistema neophodno je, izvr{iti rezervaciju i za{titu prostora, te nastaviti sa istra`nim radovima i izradi istra`no projektne dokumentacije." Tekst koji se odnosi na podnaslov Osiguranje dodatnih koli~ina vode za potro{a~e na podru~jima nezavisnih vododovodnih sistema: Had`i}i, Trnovo i Ilija{, se bri{e i novi glasi: "Za Had`i}e je utvr|eno postojanje izvjesnih koli~ina podzemne vode sadr`ane u aluvijalnom nanosu rijeke Zujevine, ali nisu do sada ra|ene preciznije ocjene mogu}nosti eksploatacije. Snabdijevanje vodom Op}ine Had`i}i vr{i se sa izvori{ta: Krupa, Ribnjak, Malotina, Jele~, Mati}i, Garovci, Ormanj I i II, Danac, Mehina Luka, Dukat, Crno vrelo, Perkovi}i, Dobra voda, Ljubova~a, Kradenik, Rami}i, Bre~ak, Gornji Zovik, Slatina i Lu`ak. Potrebno je u planskom periodu pokrenuti aktivnosti na istra`ivanju, zahvatanju i za{titi akumulacije podzemnih voda uz rijeku Zujevinu, a koja su perspektivna sa aspekta uvo|enja dodatnih koli~ina u sistem lokalnog vodosnabdijevanja." "U Trnovu su u toku konkretne aktivnosti na izradi projektne dokumentacije na obezbije|enju potrebnih koli~ina vode i razvitka neovisnog vodovodnog sistema. Snabdijevanje vodom Op}ine Trnovo obezbjedi}e se sa raspolo`ivih lokalnih izvori{ta ispod Treskavice, Hojte, Viso~ice, sa izvora Bijele Rijeke i sa izvora ispod Jahorine. Snabdijevanje vodom "Sportsko rekreacionih centara Bjela{nice i Igmana planirano je sa izvora Velika vrela i drugih izvora ispod Hojte, po potrebi. "Potrebno je planirati aktivnosti na istra`ivanju, zahvatanju i za{titi podzemnih voda u rejonu Ledi}a "Op}ina Ilija{ je, nakon izgradnje tirolskog zahvata iz r. Miso~e (pomaknut uzvodno u odnosu na raniji) obezbijedila potrebne koli~ine vode, ali nije izvr{ila pove}anje rezervoarskog prostora. Dakle, naredne aktivnosti treba voditi u pravcu pro{irenja elemenata primarnog sistema kako bi se moglo obezbijediti i korektno pro{irenje distribucione mre`e." Tekst koji se odnosi na podnaslov Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema se bri{e i novi glasi: "U skladu sa pravcima urbanog razvoja, potrebno je izgraditi primarne objekte sistema vodosnabdijevanja, a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica potisnih cjevovoda itd. Tek nakon obezbje|enja primarnih objekata mogu}e je obezbijediti korektno snabdijevanja i pro{irenje distributivne mre`e. Osnovni pravci urbanog razvoja i pove}anje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskr{}e i Gladno Polje), dolina rijeke Bosne do Ilija{a i podru~je Sarajevskog polja (Reljevo, Rajlovac, Brije{}e) itd. U prvoj fazi realizacije Prostornog plana neophodno je izvr{iti rezervaciju i za{titu prostora trasa glavnih transportnih cjevovoda kao i potrebnog rezervoarskog prostora." Tekst koji se odnosi na podnaslov Pro{irenje distributivne vodovodne mre`e se bri{e i novi glasi: "Za sva naselja u urbanom podru~ju potrebno je obezbijediti adekvatnu distributivnu mre`u u skladu sa urbanisti~ko saobra}ajnim rje{enjima {to je mogu}e ostvariti jedino uz uslov da su prethodno planiraju i izgrade svi elementi primarnog vodovodnog sistema". Tekst koji se odnosi na podnaslov Provo|enje mjera za{tite se bri{e i novi glasi: "Postoje}a izvori{ta vode za pi}e na podru~ju Kantona potrebno je adekvatno za{tititi u skladu sa va`e}om regulativom u oblasti voda. Bitno je istaknuti da osiguranje dodatnih koli~ina Broj 22 – Strana 15 vode za pi}e u dugoro~nom periodu ne}e isklju~iti iz centralnog sistema ni jedno od postoje}ih izvori{ta, te je neophodno izvr{iti zna~aj o~uvanja za{titnih zona postoje}ih izvori{ta. Na osnovu stanja u prostoru Planom se predla`e ukidanje zone sanitarne za{tite koja se odnosi na zahvat iz vodotoka Mo{}anica obzirom da zahvat nije vi{e u funkciji. Tako|er, neophodno je izvr{iti rezervaciju prostora za uspostavljanje zona sanitarne za{tite na izvori{tima koja se ve} koriste, ili se planiraju koristiti, za snabdijevanje vodom za pi}e u skladu sa Odlukama o zonama sanitarne za{tite i za{titnim mjerama izvori{ta." Podta~ka 2.11.2. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda, postaje podta~ka 2.10.2. U prvom pasusu iza rije~i "najve}i" bri{e se "pojedina~ni" Na kraju prvog pasusa, dodaje se: "Radovi na osposobljavanju I faze (mehani~ko pre~i{}avanje) su u toku." U drugom pasusu, bri{e se druga re~enica. U ~etvrtom pasusu, iza: "Had`i}ki", bri{e se: "Bla`ujski". U sedmom pasusu iza rije~i "Ilija{a" dodaje se: " te analizirati mogu}nost uspostave me|ukantonalne saradnje, odnosno mogu}nosti povezivanja sa ure|ajima za tretman otpadnih voda lociranih ne teritoriju drugogkantona". Osmi pasus se bri{e. Deveti pasus se bri{e. Iza devetog pasusa ubacuje se novi tekst: "S obzirom da se otpadne vode iz susjednog Entiteta ispu{taju na podru~ja Kantona, neophodno je da se ostvari kontinuirana saradnja resornih/nadle`nih kantonalnih Ministarstava sa nadle`nim federalnim Ministarstvima u svrhu kvalitetnog i blagovremenog rje{avanja svih problema iz ove oblasti na Me|uentitetskom nivou." "Ure|aj za tretman otpadnih voda op}ine Trnovo je obnovljen i u funkciji." Iza desetog pasusa, dodaje se novi tekst: "Za podru~ja izvan centralnog kanalizacionog sistema izgradnju lokalnih ure|aja za tretman otpadnih voda potrebno je obezbijediti u skladu sa urbanim razvojem, a mikrolokacije odrediti u skladu sa konkretnim uslovima" U zadnjem pasusu, iza "eventualno", dodaje se: "rekonstrukcije nekog kolektora (ako se izna|u sredstva)", a bri{e se: "nekoliko ki{nih preliva u prvoj fazi". Podta~ka 2.11.3. Ure|enje vodotoka i za{tita kvaliteta i kvantiteta povr{inskih voda, postaje podta~ka 2.10.3. U prvom pasusu, u drugoj re~enici, iza: "odnosi na", dodaje se: "centralne", a iza: "dijelom", dodaje se: "se odnosi", a iza: "na", bri{e se: "podru~je". U zadnjoj re~enici, iza: "velikih voda", bri{e se: "(regulacije vodotoka rijeke Zujevine kroz Had`i}e i od Binje`eva do u{}a rijeke Miso~e kroz urbano podru~je Ilija{a, rijeke Vogo{}e kroz urbano podru~je do u{}a u rijeku Bosnu)." U drugom pasusu, u drugoj re~enici, iza: "mjestima", dodaje se: "(posebno u u`em urbanom podru~ju)". Iza drugog pasusa, dodaje se tre}i: "Situacija pobolj{anja kvaliteta i kvantiteta povr{inskih voda na podru~ju Kantona ne mo`e se bitno popraviti dok se ne izna|u rje{enja na Me|uentitetskom nivou. Monitoring }e se vr{iti u skladu sa va`e}om legislativom". Podta~ka 2.11.4. Iskori{tenje vodnih snaga, postaje podta~ka 2.10.4., U prvom pasusu, iza: "te", dodaje se: "regulacije bilansa voda", a bri{e se: "izravnanja proticaja". Broj 22 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Drugi pasus se bri{e. Iza drugog pasusa, dodaje se novi tekst koji glasi: "Zavisno od sagledavanja svih aspekata (prostorne i hidrolo{ke mogu}nosti, ekonomija, okoli{ itd.) i interesa svih aktera razvoja (javni i privatni sektor, civilno dru{tvo i lokalna zajednica) razmotri}e se i mogu}nosti izgradnje mini hidroelektrana pod uslovom iznala`enje rje{enja koje ne}e ugroziti kori{tenje vodnih resursa prioritetnim korisnicima." U tre}em pasusu, iza: "segmente", dodaje se: "u oblasti, Vode, vodne povr{ine i vodna infrastruktura ". Iza zadnjeg pasusa, dodaje se novi tekst: "Pored ovoga, urbani razvoj i kvalitet `ivota u velikoj mjeri zavise od adekvatnog razvoja ovog segmenta {to se ne smije ispustiti iz vida u budu}em razvoju." 2.12. ENERGETIKA - PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE Ta~ka 2.12. postaje ta~ka 2.11. Prvi pasus se bri{e. Umjesto njega se dodaje novi koji glasi: "Razvoj energetike u Kantonu Sarajevo utemeljem je na principima odr`ivog razvoja. U planskom periodu Kanton Sarajevo }e zadr`ati dosada{nji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima, preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog, kao i preko pojedina~nih isporuka te~nih i ~vrstih goriva, drveta i te~nog naftnog gasa, putem cestovnog saobra}aja ili `eljeznice i odgovaraju}ih skladi{ta. Globalna opredjeljenja razvoja energetike su u skladu sa rezultatima studije "Optimalnog snabdijvanja energijom Kantona Sarajevo", te sa obavezama koje proisti~u iz Sporazuma o Energetskoj zajednici JI Europe, ~iji je ~lan i Bosna i Hercegovina". Drugi pasus i sve alineje se bri{u. Iza njega se dodaje novi tekst: "U oblasti energetike osnovni postavljeni ciljevi u planskom periodu su kontinuirano, sigurno, ekonomi~no i okolinski prihvatljivo obezbje|enje energetskih potreba. Realizacija ciljeva odvija se u skladu sa rezultatima " Studije Optimalnog snabdijevanja energijom Kantona Sarajevo" i Sporazumom o Energetskoj zajednici JI Europe, te Direktivama EU, a kroz djelovanja u slijede}im pravcima: - Osiguranja kontinuiranog, sigurnog i kvalitetnog snabdijevanja energijom/ energentima; - Podsticaj razvoja u oblasti energetike i diverzifikacija izvora; - Podsticaj za doma}a i strana ulaganja; - Podizanja energetske efikasnosti; - Tranzicije energetske infrastrukture prema odr`ivoj; - Uvo|enje konkurencije, transparentnosti i sprje~avanja ne`eljenih efekata monopola; - Za{tita okoli{a u skladu sa propisima i doma}im i me|unarodnim standardima; - Ekonomi~no i racionalno kori{tenje energije/energenata; - Osiguranja tr`i{nog polo`aja energetike, - Uvo|enja potrebnog uravnote`enog u~e{}a svih energenata u energetskom bilansu; - Uvo|enje maksimalno mogu}eg, racionalnog kori{tenja svih raspolo`ivih vidova obnovljivih izvora energije; - Energetska optimizacija sistema u cjelini; - Alternativnog obezbje|enja snabdijevanja gasom, koje ima strate{ki zna~aj za snabdijevanje ovim energentom (aspekt sigurnosti snabdijevanja); - Izgradnja postrojenja za dobivanje energije iz otpada u skladu sa opredjeljenjima iz Kantonalnog plana upravljanja otpadom. Podta~ka 2.12.1. Energetske potrebe i nivoi potro{nje, postaje podta~ka 2.11.1. ^etvrtak, 8. juna 2017. U drugom pasusu, iza pete alineje, dodaje se nova: "- u~inak mjera podizanja energetske efikasnosti". [esta i sedma alineja se bri{u. U tre}em pasusu, u prvoj re~enici iza: "2003.", dodaje se: " i 2011." Sve alineje se bri{u. U ~etvrtom pasusu tabela 15. se bri{e, dodaje se nova, koja postaje Tabela 9.: Tabela 9. Pregled potro{nje energenata i projekcija za 2023. Finalna energija ^vrsta goriva 1 1 B Te~na goriva Zemni gas Elektri~na energij Ukupno GWh % Tx103 GWh % T GWh % Nm3x108 GWh % GWh 2003 173 4,6 75 1.322 35,1 114.956 1.294 34,4 129,4 975 25,9 3.764 2011 299,7 6,8 95,3 1406,9 31,9 150.150 1373,9 31,1 148, 1334,5 30,2 4.415 2023 329,7 5,9 104,8 1.828,9 32,9 195.195 1717,3 31,0 185,46 1668,1 30,2 5.544 Iza tabele 9. prebacuje se po~etna re~enica ~etvrtog pasusa u kojoj se bri{e: "treba da potvrde", a pi{e se: "su potvrdili", a bri{e se: "ili koriguju". Tabela 16. se bri{e. Tabela 17. se bri{e, dodaje se nova, koja postaje Tabela 10.: Tabela 10. Struktura potro{nje po stanovniku (MWh/st /god) Finalna energija ^vrsta goriva Te~na goriva Zemni gas Elektri~na energija Ukupno 2003 0,43 3,28 3,24 2,42 9,37 2023 0,75 4,14 3,9 3.8 12,59 U petom pasusu, u prvoj re~enici, iza "Kantona Sarajevo", dodaje se: "su". Podta~ka 2.12.2. Razvoj elektroenergetskog sistema, postaje podta~ka 2.11.2. U prvom pasusu, pod ta~kom 2., u prvoj alineji, bri{e se: "35". Pod ta~kom 3. bri{e se prva alineja. Ta~ke 5. i 6. i 7. se bri{u. Iza ta~ke 7., dodaje se novi tekst: "Potro{nja elektri~ne energije u periodu 2011-2023. godine }e porasti za 25%, odnosno sa 1.334,5 GWh na 1.668,1 GWh, a u~e{}e u energetskom bilansu }e se zadr`ati na 32% i u 2023. godini". Podta~ka 2.12.3. Razvoj gasnog sistema, postaje podta~ka 2.11.3. U prvom pasusu, u tre}oj alineji, na kraju re~enice, bri{e se: "(napu{tena rudni~ka okna-Tuzla, Zenica)". Bri{u se alineje: ~etvrta, peta, osma, deseta i jedanaesta. Iza jedanaeste alineje dodaje se novi tekst: "Potro{nja zemnog gasa, u periodu 2011-2023. godine, porasti }e za 30%, odnosno sa 148.365.000 Nm3 na 185.460.000 Nm3, a u~e{}e u energetskom bilansu ima trend pada, sa 31,9% u 2011. godini, na 31,0 % u 2023. godini." Podta~ka 2.12.4. Razvoj centralnog toplifikacionog sistema, postaje podta~ka 2.11.4. U drugom pasusu bri{u se alineje: peta i osma. ^etvrtak, 8. juna 2017. SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Tre}i pasus se bri{e. Podta~ka 2.12.5. Te~na goriva, postaje podta~ka 2.11.5. Cijeli tekst se bri{e, a dodaje novi: "Potro{nja te~nih goriva u periodu 2011-2023. godine }e porasti za 30%, odnosno sa 150.150 t na 195.195t, a u~e{}e u energetskom bilansu ima trend rasta, sa 31,9% u 2011. godini, na 32,9% u 2023. godini." Podta~ka 2.12.6. ^vrsta goriva, postaje podta~ka 2.11.6. Prvi pasus se bri{e. Iza drugog pasusa dodaje se novi tekst: "Potro{nja ~vrstih goriva u periodu 2011-2023. godine porasti }e za 10%, odnosno sa 95.320t na 104.800t, a u~e{}e u energetskom bilansu ima trend pada, sa 6,8% u 2011. godini, na 5,9% u 2023. godini." Na kraju se dodaje nova podta~ka: "2.11.7. Obnovljivi izvori energije", a tekst glasi: "Obnovljivi izvori energije (OIE) predstavljaju osnovnu alternativu fosilnim gorivima. Kori{tenjem ovih izvora potpoma`e se ne samo smanjenje stakleni~kih gasova usljed proizvodnje i potro{nje energije, ve} i smanjenje uvoza nafte i gasa. U cilju postizanja ambicioznog cilja (20% udjela energije proizvedene iz OIE u sveukupnom energetskom bilansu dr`ave BiH), EU usmjerava napore na sektore elektri~ne energije, grijanja i hla|enja, kao i na biogoriva. U planskom periodu je potrebno intezivirati aktivnosti na, {to je mogu}e ve}em, u~e{}u energije iz OIE u energetskom bilansu Kantona Sarajevo, koriste}i podr{ku EU kroz politike, legislativu, finansiranje i istra`ivanje, naravno uz uva`avanje va`e}ih zakona, uredbi, planskih dokumenata Kantona Sarajevo, Federacije i dr`ave BiH. Raspolo`ivi potencijali OIE u Kantonu Sarajevo su: - Toplotna energija 185 GWh, - Elektri~na energija 420 GWh. Po{to je BiH potpisnica Sporazuma o Energetskoj zajednici JI Europe, potrebno je razvojne pravce, u ovoj oblasti, uskladiti sa relevantnim Direktivama EU i odredbama iz Sporazuma. Evidentan je pove}an interes za izgradnju proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora kao {to su, prevashodno, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biomasu, a zatim i ostali nekonvencionalni vidovi energije. Ovim Planom je bitno uva`iti sektorska opredjeljenja, odnosno strate{ke i razvojne planove resornih ministarstva na svim nivoima vlasti u BiH i Elektroprivrede BiH, a to su: - Strate{ki plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH, - Katalog projekata izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, - Studiju energetskog sektora u BiH, - Indikativnom planu razvoja proizvodnje u BiH kao i Odluka Vlade Federacije o progla{enju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Fedraciji BiH i stvoriti pretpostavke za njihovu realizaciju u skladu sa prostornim mogu}nostima te projektima i mjerama definisanim Strategijom razvoja Kantona Sarajevo usvojenoj na Skup{tini KS. U skladu se EU direktivama i promocijom kori{tenja energije iz obovljivih izvora potrebno je omogu}iti investitorima da na prostorima za koje postoje pretpostavke za iskori{tenje potencijala iz obnovljivih izvora vr{e dodatna ispitivanja kojim bi se utvrdila isplativost izgradnje uz uva`avnje utvr|enih kriterije za{tite okoli{a koju objekti za proizvodnju elektri~ne energije moraju imati, te osigurati trajnu kontrolu uticaja na okoli{. 2.13. ZA[TITA I UNAPRIJE\ENJE OKOLI[A Ta~ka 2.13. postaje ta~ka 2.12. Tekst se bri{e i novi glasi: "Za{tita okoli{a je veoma specifi~na komponenta kako prostornog planiranja tako i drugih oblasti ljudskog djelovanja i njegovog okru`enja. Veoma je bitno sve te komponente okoli{a i djelovanja unutar njega posmatrati inegralno i interakcijski. Razvoj okoli{a jedino je mogu} i prirodno utemeljen kroz princip odr`ivog razvoja i njegovih na~ela, te integralnog pristupa sagladavanja mogu}ih prostornih Broj 22 – Strana 17 adekvatnih rje{enja uzimaju}i u obzir ekonomske i dru{tvena aspekte, zahtjeve i rje{enja. Naj~e{}i negativan utjecaj na okoli{ koji se direktno odra`avaju na stanje okoli{a proizilaze iz elemenata neplanskog {irenja fizi~kih struktura na cjelokupnom prostoru Kantona Sarajevo. - Sprje~avanje nepovoljnog uticaja na okoli{ i unaprije|enje stanja okoli{a ostvariti putem aktivnosti: - Implementiranje seta zakona o za{titi okoli{a koji su doneseni na nivou entiteta i Kantona Sarajevo; - Formiranje Fonda za za{titu okoli{a Kantona Sarajevo u skladu sa zakonskom regultivom; - Uspostavljanje odgovaraju}eg monitoringa okoli{a u skladu sa zakonskom regulativom; - Oja~avanje, uvezivanje i izgradnju kapaciteta institucija nadle`nih za upravljane okolinom; - Smanjiti emisije {tetnih tvari u sve komponente okoli{a; - Smanjenje negativnih uticaja na okoli{ koji dolaze iz susjednog entiteta; - Izbor i uvo|enje indikatora odr`ivog razvoja koji su u korelaciji sa monitoringom; - Racionaliziranje potro{nje energenata kroz pove}anje energetske efikasnosti javnog i privatnog sektora; - Kori{tenje ~iste energije temeljem obnovljivih izvora energije; - Stimuliranje razvoja industrijskih grana (sekundarni sektor) koje uvode nove tehnologije kojima se smanjuje uticaj na okoli{, te kroz izradu planova ni`eg reda poslovne i proizvodne zone adekvatno pozicionirati u prostoru; - Uvo|enje i primjena savremenih dostignu}a i najnovijih tehnologija i tehnika koje }e smanjivati pritiske na okoli{, te uvo|enje odre|enih sistemskih rje{enja tamo gdje je taj uticaj prevelik; - Izrada disperzionog (atmosferskog) modela u odgovaraju}em programu kako bi se vr{io prora~un stanja kvaliteta zraka u cilju utvr|ivanja stanja kvaliteta zraka, uticaja na kvalitet zraka novih izvora emisije, kao i prognoze budu}eg stanja kvaliteta zraka; - Unapre|ivanje stanja kvaliteta povr{inskih voda, korita rijeka i provo|enje za{tite i za{titnih - mjera izvori{ta, na osnovu Elaborata o zonama sanitarne za{tite izvori{ta i Odluka o sanitarnoj za{titi izvori{ta donesenih od strane Op}inskih vije}a; - Uvo|enje predtretmana industrijskih otpadnih voda naro~ito onih koje se izljevaju vodotoke na podru~ju Kantona Sarajevo; - Funkcionisanje i redovno odr`avanje postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda u Butilama; - O~uvanje biolo{ke raznolikosti i pejza`ne vrijednosti, ukupng kvaliteta okoli{a Kantona Sarajevo i {ire, te preduprje|enje nastajanja erozije i klizi{ta; - Racionaliziranje, substituiranje ili minimiziranje potro{nje prirodnih neobnovljivih izvora; - O~uvanje biodiverziteta i razvijanje turizama i drugih djelatnosti (kompatibilnih i ne {tetnih za okoli{) na adekvatnoj za{titi kulturno-historijskog naslije|a i prirodnih resursa, poljoprivrednog i {umskog zemlji{ta; - Inventarizacija i valorizacija flore i faune Kantona Sarajevo; - Uspostaviti sistem upravljanja bukom i sprovoditi mjere za{tite od buke u skladu sa zakonskom legulativom; - Uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom na podru~ju Kantona Sarajevo; - Smanjenje koli~ina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije kori{tenje resursa; - Uspostaviti infrastrukturu za sve kategorije otpada; - Edukacija stanovni{tva u pogledu za{tite okoli{a, upravljanja i kori{tenja prostora. Broj 22 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO 2.14. ZA[TITA STANOVNI[TVA I DOBARA Ta~ka 2.14. postaje ta~ka 2.13. Podta~ka 2.14.1. Minska polja, postaje podta~ka 2.13.1. U prvom pasusu, pod a): U prvoj alineji, umjesto: "1.268,5 km2", pi{e se: "126.850ha". U drugoj alineji, umjesto: "146.765.091 m2", pi{e se: "8.704,1ha", a umjesto: "12,15", pi{e se: "6,9". U tre}oj alineji, umjesto: "7.435.094 m2", pi{e se: "2.120,5ha" U ~etvrtoj alineji, umjesto: "32.379.078 m2", pi{e se: "1.679,9ha" U petoj alineji, umjesto: "106.950.919 m2", pi{e se: "4.903,7ha". Pod b) Etape realizacije deminiranja, tekst se bri{e i novi glasi: "Procjene su da bi do 2019. godine, prema Akcionom planu i programu za implementaciju Strategije protuminskog djelovanja u BiH za period 2009-2019 godina, trebalo biti o~i{}eno ukupno 770 ha sumnjive povr{ine I i II kategorije (naselje i prostor uz naselje), te ukupno 2.830 ha sumnjive povr{ine III kategorije ({umski kompleksi), ukoliko bi se sve odvijalo planiranom dinamikom." Podta~ka 2.14.2. Ugro`enost podru~ja, postaje podta~ka 2.13.2. Pod a), bri{e se prva re~enica: "S obzirom na politi~ko-bezbjedonosnu situaciju u regionu i prisustvo me|unarodnog faktora ne o~ekuju se nikakva ratna dejstva, pa po tom osnovu ni ugro`enost podru~ja Kantona.". Pod b), u drugom pasusu, bri{e se druga re~enica. Tre}i pasus se bri{e. U ~etvrtom pasusu, na kraju re~enice, bri{e se: "Tilave". U petom pasusu, u prvoj re~enici, bri{e se: "oko 767", a pi{e se: "1.124" i iza "klizi{ta" se bri{e ostatak re~enice. Druga re~enica se bri{e. [esti pasus se bri{e. U sedmom pasusu bri{e se kraj re~enice: "sa potrebama za{tite od ratnih dejstava". 2.15. KOMUNALNI OBJEKTI I POVR[INE Ta~ka 2.15. postaje ta~ka 2.14. i u naslovu se dodaje "i Upravljanje otpadom" Podta~ka 2.15.1. Komunalna higijena postaje podta~ka 2.14.1. i mijenja se naslov u "Upravljanje otpadom" i mijenja se tekst i novi glasi: "Upravljanje otpadom u planskom periodu }e se bazirati na principima koji }e doprinijeti ostvarenju strate{kih ciljeva iz Plana upravljanja otpadom KS za period 2015.- 2020.god, a koji su u skladu sa strate{kim ciljevima Evropske unije i sa Federalnom strategijom za{tite okoli{a. Za ostvarenje strate{kih i operativnih ciljeva u planskom periodu potrebno se voditi slijede}im smjernicama: - uspostaviti infrastrukturu za sve kategorije otpada i izgraditi Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO), - smanjiti koli~ine otpada na njegovom izvoru, uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja i recikla`e svih vrsta otpada koje je mogu}e iskoristiti, - unaprijediti pravni okvir uspostavljanjem/uvezivanjem administrativne i upravlja~ke strukture (nadle`nih ministarstava, inspekcijskih slu`bi), na nivou KS koja }e dosljedno i pravovremeno provoditi zakone, osposobiti institucije i oja~ati funkcionalnost sistema ekonomskih instrumenata putem poreza i naknada koji }e podstaknuti primjenu na~ela prevencije i recikla`e, - uspostaviti jedinstven informacioni sistem na podru~ju F BiH, koji }e omogu}iti analizu ispunjenosti ciljeva i efikasnosti sistema upravljanja otpadom u kantonima, na nivou Federacije i BiH i regionalno. Do uspostave informacijskog sistema na federalnom nivou potrebno je ^etvrtak, 8. juna 2017. nadograditi, a`urirati i dopuniti postoje}i registar proizvo|a~a otpada, te paralelno izvr{iti obuku proizvo|a~a otpada za vo|enje evidencije o otpadu." "Formiranje Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) je definisano federalnim i kantonalnim planom upravljanja otpadom, a u skladu sa temeljnim na~elom Zakona o upravljanju otpadom-na~elu regionalnosti. Na~elo regionalnosti podrazumijeva razvoj tretmana otpada i izgradnju objekata za njegovo odlaganje na na~in da pokriva potrebe regiona i omogu}ava samoodr`ivost objekata." "U cilju formiranja Regionalnog centra za upravljanje otpadom pro{iriti sanitarnu deponiju Smiljevi}i sa sada{njih 53,4 ha na 94,3 ha sa za{titnim pojasom i uskladiti postoje}e namjene sa funkcionalno- tehnolo{kim cjelinama koje trebaju {a~injavati RCUO." "Upravljanje komunalnim otpadom Unapre|enje sistema za upravljanje komunalnim otpadom u planskom periodu zasniva se na razvoju strukture koja se nadovezuje na postoje}i sistem sakupljanja i transporta komunalnog otpada i bazira se na prevenciji, te povratu resursa ponovnom upotrebom i recikla`om. Klju~ni elementi budu}eg plana infrastrukture za upravljanje otpadom baziraju se na: - izdvajanju korisnih sirovina iz otpada; - minimiziranju koli~ine otpada koji se odla`e. U cilju izdvajanja korisnih sirovina iz otpada, potrebna je nadogradnja postoje}e infrastrukture. Budu}u infrastrukturu za izdvajanje otpada ~init }e: zeleni otoci, recikla`na dvori{ta, kante ili kontejneri za dvolinijsko prikupljanje. Preostali, mije{ani otpad ~ije je porijeklo iz doma}instava i srodno, odvozi se na RCUO. Izradom op}inskih elaborata o lokacijama zelenih otoka i recikla`nih dvori{ta odrediti lokacije i dono{enjem propisa na nivou Kantona upisati ih u detaljnu plansku dokumentaciju. Podru~ja koja trenutno nisu uklju~ena u sistem prikupljanja i podru~ja koja nisu dovoljno pokrivena (rubni dijelovi op}ina) trebaju se opremiti sa dovoljnim brojem posuda za prikupljanje i odvajanje otpada. S obzirom na prostorne mogu}nosti naseljenih mjesta na podru~ju KS, postupak odvajanja otpada radi ponovne upotrebe ili iskori{tavanja, nu`no je vr{iti na dva na~ina: - principom dolaska po odvojene komponente otpada (pojedina~ni objekti); - sistemom dono{enja komponenti otpada na za to utvr|eno mjesto. Koncept se bazira na odvajanju suhih frakcija iskoristivog otpada od mokre frakcije. Pod suhom frakcijom podrazumijeva se ambala`ni otpad, odnosno staklo, papir, karton, plastika i metalna ambala`a. Sav ostali pomije{ani otpad je mokra frakcija. Mogu}nosti za povrat resursa iskori{tavanjem energije iz otpada treba se razmotriti kroz izradu Studije izvodljivosti kojom }e se ispitati opravdavanost izgradnje pogona za mehani~ko biolo{ku obradu otpada MBO, koja je kao tehnologija tretmana predvi|ena Federalnim planom upravljanja otpadom 2012-2018. Imaju}i u vidu da }e se nakon odvajanja suhe frakcije, mokra frakcija u kojoj dominira organska materija, i dalje odlagati na deponiju opravdana je izrada ove studije, jer }e se time u budu}nosti ispuniti ciljevi za smanjenje odlaganja organske materije." "Upravljanje posebnim kategorijama otpada Smanjenje koli~ine otpada za finalno odlaganje i negativnih uticaja na okoli{ mogu}e je posti}i adekvatnim prikupljanjem i zbirnjavanjem svih kategorija otpada. Naj~e{}e registrovane vrste posebnih kategorija otpada u Kantonu Sarajevo su infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpadna ulja, otpadne gume, otpad od povr{inske obrade metala, otpadne baterije i akumulatori i sve prisutniji elektri~ni i elektronski otpad. Proizvo|a~i i uvoznici roba od kojih, nakon plasmana na tr`i{te i upotrebe nastaje otpad (a dijelom i proizvo|a~i, odnosno vlasnici samog otpada), odgovorni su za uspostavu neophodne infrastrukture u skladu sa njihovom obavezom o postizanju propisanih dinami~kih procenata adekvatnog zbrinjavanja, kao i SLU@BENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 8. juna 2017. budu}im propisima kojim }e dodatno biti precizirane obaveze u skladu sa na~elom odgovornosti proizvo|a~a (zaga|iva~ pla}a). Osnovne smjernice za izbjegavanje nastanka posebnih kategorija otpada, njegovo adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje su: - razvoj tehnologija koje ne proizvode otpad ili otpad smanjuju na najmanju mogu}u mjeru; - povrat otpadnog materijala u proizvodni proces; - izgradnja recikla`nih dvori{ta na podru~ju svih op}ina Kantona Sarajevo u sklopu kojih }e se prikupljati posebne kategorije ~ije je porijeklo iz doma}instava, - identifikacija svih proizvo|a~a posebnih kategorija otpada na podru~ju Kantona Sarajevo, - preventivna inspekcija proizvo|a~a otpada sa ciljem poticanja na sklapanje ugovora sa ovla{tenim operaterima za zbrinjavanje; - prona}i optimalno rje{enje tretmana mulja iz otpadnih voda; - u sklopu RCUO izgraditi pogon za recikla`u gra|evinskog otpada, a usitnjeni materijal koristiti za dnevno prekrivanje aktivne kasete za odlaganje komunalnog otpada; - podsticati organizovanja sistema sakupljanja otpadnih vozila, tj. odvajanje korisnih dijelova otpadnih vozila i njihovo vra}anje u proizvodni ciklus u skladu sa zakonom i EU direktivama; - pove}ati kapacitet dezinfekcije/sterilizacije infektivnog otpada; - iznala`enje rje{enja za izgradnju postrojenja za tretman otpada `ivotinjskog porijekla na nivou Federacije BiH." Podta~ka 2.15.2. Pijace i tr`nice (snabdijevanje), postaje podta~ka 2.14.2. U prvom pasusu, u prvoj alineji, iza "centra", bri{e se: "Stup". Bri{e se ~etvrta alineja. Podta~ka 2.15.3. Groblja (sahranjivanje), postaje podta~ka 2.14.3 U prvom pasusu prva alineja se mijenja i gasi: "Planom predvi|ena povr{ina za groblje Vlakovo iznosi 85,2ha". ^etvrta alineja se bri{e. Bri{u se druga i tre}a alineja. Drugi pasus se bri{e. 2.16. BILANS POVR[INA Ta~ka 2.16. postaje ta~ka 2.15. Tabela 18. postaje tabela 11. mijenja se i glasi: Tabela 11. Pregled bilansa povr{ina Namjena povr{ina Povr{ine ha Gra|evinsko zemlji{te Poljoprivredno zemlji{te [umsko zemlji{te Vodne povr{ine UKUPNA POVR[INA % 39477,6 13562,1 73094,8 745,5 126.850 31,1 10,7 57,6 0,6 100,00 Iza Tabele 11. dodaje se tekst: "Ovim bilansom povr{ina daju se povr{ine osnovne namjene prostora (gra|evinsko, poljoprivredno, {umsko i vodne povr{ine). Kroz izradu urbanisti~kih planova (Urbano podru~je Sarajevo, Ilija{, Had`i}i i Trnovo) }e se precizno definisati namjena, te na~in i uslovi kori{tenja zemlji{ta u obuhvatu planova Do zna~ajnih odstupanja u odnosu na raniji Plan, do{lo je, izme|u ostalog, i iz sljede}ih razloga: - A`uriran je orto-foto snimak stanja izgra|enosti iz 2010. godine, - Bespravno izgra|enih gra|evina unutar drugih namjena (na poljoprivrednom i {umskom zemlji{tu), - Broj 22 – Strana 19 rezultata novelacije Studije upotrebne vrijednosti zemlji{ta za podru~je Kantona Sarajevo, rezultata Studije inventarizacije stanja i izrade baze podataka pokrivenosti i na~ina kori{tenja zemlji{ta Kantona Sarajevo u GIS tehnologiji".