Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja
Na osnovu člana 25. stav 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O UTVRĐIVANJU DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU I METODE NJIHOVOG ISPITIVANJA
DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.Predmet
Ovim se pravilnikom utvrđuju materije koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta, njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, u mulju i svim proizvodima iz otpadnih voda, organskim i mineralnim đubrivima, poboljšivačima tla, sredstvima za zaštitu bilja, te propisuju mjere za sprječavanje onečišćenja tla i metode utvrđivanja dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija, monitoring, te prevencija, zaštita i sanacija onečišćenog tla.
Član 2.Pozivanje na Direktivu Evropske unije
Ovim pravilnikom djelimično se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća od 12. decembra 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEZ) (SL L 375, 31.12.1991., str. 1) koja je posljednji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. septembra 2003. (SL L 284, 31.10.2003., str.1) i Uredbom (EZ) br. 1137/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća od 22. oktobra 2008. (SL L 311, 21.11.2008., str. 1).
Član 3.Definicije
Uz izraze utvrđene članom 8. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09)(u daljnjem tekstu: Zakon), primjenjuju se i izrazi u smislu odredbi ovog pravilnika koji imaju sljedeća značenja:
- a)"Štetne materije" su materije koje se u poljoprivrednom tlu utvrde u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu staništa za biljke;
- b)"Poljoprivredno tlo" je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod kojim se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji horizont koji nije zahvaćen obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti onečišćeni štetnim materijama unesenim u tlo;
- c)"Onečišćenje poljoprivrednog tla" je stanje, koje nastaje direktnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih materija i njihovim nakupljanjem u tlu iznad granične vrijednosti utvrđenih odredbama ovog pravilnika;
- d)"Onečišćivač" je fizičko ili pravno lice, čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog tla;
- e)"Mulj" je:
- 1)otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih pogona za preradu otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava ili gradova;
- 2)otpadni mulj iz septičkih jama i drugih sličnih pogona za preradu otpadnih voda;
- 3)otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda;
- 1)
- f)"Đubrivo" su materije čija je glavna namjena ishrana bilja;
- g)"Organsko đubrivo" je đubrivo koje sadrži hranjiva za biljku u obliku organskih materija biljnog i/ili životinjskog porijekla (stajsko đubrivo, kompost, lumbrihumus i sl.);
- h)"Stajsko đubrivo" je čvrsto stajsko đubrivo, gnojovka i gnojnica;
- i)"Čvrsto stajsko đubrivo" je smjesa stelje, čvrstih i tečnih životinjskih izlučevina različitog stepena biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti;
- j)"Gnojovka" je polu tečno đubrivo, smjesa čvrstih i tečnih životinjskih izlučevina, tj. stajsko đubrivo, uglavnom bez stelje;
- k)"Gnojnica" je tečno stajsko đubrivo, najčešće smjesa tečnih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tečni ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti);
- l)"Kompost" je organsko đubrivo i poboljšivač tla proizveden kontrolisanom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim đubrivom i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih materija;
- m)"Mineralno đubrivo" je đubrivo, u kojem su deklarisana hranjiva zastupljena u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili fizičkim i/ili hemijskim industrijskim postupcima;
- n)"Poboljšivači tla" su materije dodate u tlo s osnovnom namjenom poboljšavanja fizičkih i/ili hemijskih svojstava i/ili biološke aktivnosti tla;
- o)za izraz "sredstva za zaštitu bilja" važi definicija utvrđena Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list R BiH", br. 2/92 i 13/94) koji se u skladu s članom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje kao federalni zakon, odnosno značenje izraza "fitofarmaceutska sredstva" utvrđenog Zakonom o fitofarmaceutskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04);
- p)"Dobra poljoprivredna praksa" jest obavljanje poljoprivredne djelatnosti na način kojim se omogućuje dobro upravljanje poljoprivrednim zemljištem i reprodukcionim materijalom uz uvažavanje prirodnih obilježja poljoprivrednog područja.
Dobra poljoprivredna praksa obuhvaća optimalnu kombinaciju agrotehničkih mjera, uključujući primjenu sredstva za zaštitu bilja, s ciljem očuvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta, sprječavanje onečišćenja okoliša, prekomjerne upotrebe mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja, te da uzgojeno bilje ili biljni proizvodi namijenjeni za prehranu sadrže što je moguće manje ostataka sredstava za zaštitu bilja. Pri tome primjenu sredstava za zaštitu bilja treba prilagoditi karakteristikama okoliša.
DIO DRUGI - ONEČIŠĆENJE I MJERE ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA POGLAVLJE I. ONEČIŠĆIVAČI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Član 4.Štetne materije koje uzrokuju onečišćenje poljoprivrednog zemljišta
(1) U štetne materije koje uzrokuju onečišćenje poljoprivrednog zemljišta se ubrajaju:
- a)teški metali i potencijalni toksični elementi: kadmij (Cd), bakar (Cu), nikl (Ni), olovo (Pb), cink (Zn), krom (Cr), živa (Hg), kobalt (Co), molibden (Mo), arsen (As), barij (Ba) i njegovi spojevi, vanadij (V), talij (Tl), bor (B), sumpor (S), flor (F);
- b)organske štetne i opasne materije ukupni naftni ugljikovodonici (TPH), policiklični aromatski ugljikovodonici (PAH), polihlorirani bifenili (PCB), insekticidi na bazi hloriranih ugljikovodonika (DDT/DDD/DDE, drini, HCH spojevi) i druga sredstva za zaštitu bilja (atrazin i simazin);
- c)druge štetne materije koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali neadekvatno primijenjene (količina, vrijeme primjene, uslovi u tlu) mogu prouzrokovati štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi;
- d)mulj i obrađeni mulj;
- e)đubriva;
- f)poboljšivači tla; i
- g)industrijski otpad.
Član 5.Teški metali i potencijalno opasni elementi
U onečišćujuće materije spadaju i teški metali i potencijalno opasni elementi, u pseudo ukupnom obliku izraženi u mg/kg zrakosuhog tla, drugi anorganski spojevi i organski polutanti (uključujući i dugotrajne organske polutante (POPs)).
Član 6.Onečišćeno poljoprivredno zemljište te štetne i opasne materije
(1) Poljoprivredno zemljište smatra se onečišćenim kada sadrži veće količine štetnih i opasnih materija, i to:
- a)sadržaj teških metala u pseudoukupnom obliku izraženih u mg/kg zrakosuhog tla ekstrahiranih u zlatotopci ili drugim propisanim metodama;
- b)drugih anorganskih spojeva; i
- c)organskih polutanata.
Član 7.Mjere zaštite od onečišćenja
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprječavanjem unošenja štetnih i onečišćujućih materija u tlo, kao i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje poljoprivrednog tla.
POGLAVLJE II. DOZVOLJENE GRANIČNE VRIJEDNOSTI ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA
Član 8.Granična vrijednost za teške metale i anorganske spojeve
(1) Granične vrijednosti sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva izraženo u mg/kg zrakosuhog tla su:
|
Teškimetali (pseudoukupnioblik) |
Graničnevrijednostiuzavisnostiodteksturetla |
||
|
Pjeskovitotlo |
Praškasto - ilovastotlo |
Glinovitotlo |
|
|
Kadmij(Cd) |
0,5 |
1 |
1,5 |
|
Bakar(Cu) |
50 |
65 |
80 |
|
Nikal(Ni) |
30 |
50 |
75 |
|
Olovo(Pb) |
50 |
80 |
100 |
|
Cink(Zn) |
100 |
150 |
200 |
|
Krom(Cr) |
50 |
80 |
100 |
|
Živa(Hg) |
0,5 |
1 |
1,5 |
|
Kobalt(Co) |
30 |
45 |
60 |
|
Molibden(Mo) |
10 |
15 |
20 |
|
Arsen(As) |
10 |
15 |
20 |
|
Barij(Ba) i njegovispojevi |
60 |
80 |
100 |
|
Vanadij(V) |
30 |
40 |
50 |
|
Talij(Tl) |
0,5 |
1 |
1 |
|
Bor(B) |
30 |
40 |
50 |
|
Drugi anorganski spojevi |
|||
|
Sumpor(S) |
300 |
400 |
500 |
|
Flor(F) |
150 |
250 |
350 |
(2) Vrijednosti iz stava (1) ovog člana odnose se na tla sa kiselom reakcijom, a u karbonatnim tlima vrijednosti se mogu povećati za 25%.
(3) Analiza za ispitivanje teških metala se izvodi nakon temeljne digestije kiselina. Referentna metoda analize je atomska apsorpcijska spektrometrija, a granica determinacije za teške metale ne treba da bude veća od 10% njegove granične detekcije.
(4) Za teške metale: kadmij (Cd), cink (Zn) i nikl (Ni) ako je pH glinastog tla manji od 6,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto-ilovasta tla, a ukoliko je pH praškasto-ilovastog tla manja od 6,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
(5) Za teške metale: olovo (Pb) i krom (Cr) ako je pH glinastog tla manja od 5,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto-ilovasta tla, a kada je pH praškasto-ilovastog tla manja od 5,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
(6) Za teške metale: živa (Hg) i bakar (Cu) kada je sadržaj humusa glinastog tla manji od 3,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto-ilovasta tla, a kada je sadržaj humusa praškasto-ilovastog tla manji od 3,0 tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
(7) Da bi se utvrdile granične vrijednosti pseudo-ukupnih oblika teških metala i drugih anorganskih spojeva u poljoprivrednim zemljištima iz stava (1) ovog člana, potrebno je izvršiti i sljedeće analize tla:
- a)Mehanički sastav;
- b)Reakcija zemljišta (pH u vodi i KCL), za teške metale kadmij (Cd), cink (Zn), nikal (Ni),olovo (Pb) i krom (Cr); i
- c)Sadržaj humusa za teške metale živa (Hg) i bakar (Cu).
(8) Rezultati ispitivanja sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva u poljoprivrednom zemljištu izražavaju se stepenom onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta - So(%), a izračunavaju po sljedećoj formuli:
So (%) = pseudo-ukupni sadržaj teških metala i drugih anorganskih spojeva u poljoprivrednom zemljištu/granična vrijednost sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva x 100
(9) Za interpretaciju rezultata ispitivanja sadržaja teških metala i ostalih anorganskih spojeva u poljoprivrednom zemljištu koristit će se sljedeće klase i kriteriji u zavisnosti o stepenu onečišćenosti:
- a)I Klasa - čisto zemljište do 25%;
- b)II Klasa - blago onečišćeno zemljište 25 -50%;
- c)III Klasa - srednje onečišćeno zemljište 50 – 100%;
- d)IV klasa - onečišćeno zemljište preko 100%.
(10) Prema utvrđenoj klasi onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta teškim metalima i ostalim anorganskim spojevima iz stava (9) ovog člana, preporučuju se sljedeće mjere:
- a)I Klasa - nije potrebna dodatna mjera;
- b)II i III Klasa - Povećati preventivne mjere za sprečavanje unosa teških metala kroz poštovanje principa dobre poljoprivredne prakse;
- c)IV Klasa - Utvrditi porijeklo onečišćenja (prirodno ili djelovanjem čovjeka), provesti dodatna istraživanja, a na osnovu dobijenih rezultata predložiti potrebne mjere (sanacije, remedijacije, rekultivacije ili preporučiti biljne vrste za uzgoj).
Član 9.Granična vrijednost za organske polutante
Granične vrijednosti sadržaja organskih polutanata u tlu izraženo u mg/kg zrakosuhog tla su:
|
Organskeštetneiopasnetvari |
Granične vrijednosti |
|
Organski polutanti |
|
|
Ukupni naftni ugljikovodonici (TPH=suma C10 – C40) |
1000 |
|
Pojedinačna i ukupna koncentracija policikličkih aromatskih ugljikovodonika - PAH |
|
|
Naftalen |
0,1 |
|
Acenaftalen |
0,1 |
|
Fluoren |
0,1 |
|
Fenantren |
0,2 |
|
Antracen |
0,1 |
|
Fluoranten |
0,2 |
|
Benzo (a)antracen |
0,2 |
|
Benzo(a)piren |
0,2 |
|
Benzo(b)fluoranten |
0,2 |
|
Benzo(k)fluoranten |
0,2 |
|
Benzo(g,h,i)perilen |
0,2 |