Aktio

Općina Ilijaš - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Stari Ilijaš"

Na osnovu člana 29. stav 2. i člana 47. stav 2. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/05), te odredbama člana 23. i člana 55. Statuta Općine Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 20/09), Općinsko vijeće Ilijaš, na sjednici održanoj dana 29.06.2017. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "STARI ILIJAŠ"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korišćenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Stari Ilijaš" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, namjenu površina, urbanističko-tehničke uslove za izgradnju građevina, odnos prema postojećem građevinskom fondu, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, izgradnja objekata privremenog karaktera, postavljanje ograda, saobraćajne površine, odnos prema zelenim i slobodnim javnim površinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. l koja se nalazi na parceli k.č.1911, a oma koordinate y=6522537, x=4866074, potom produžava na sjeveroistok idući međama parcela k.č 1882, 1886, 1885/1, 1885/2, 1884, 1944/3 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 2 koja ima koordinate y=6522154, x=4866510, a nalazi se na međi između parcela k.č. 1944/3 i 1800/38, potom skreče na jugozapad, te ponovo na sjeveroistok idući preko parcela k.č. 1800/38, 1800/39, 1800/42, 1800/2, 1916/1, 1925, 1434/2, 1943/2, 1447/1, 1447/3, 1445/7, 1445/5, 1445/3, 1441/3, 1441/5, 1057/3, 1057/19, 1057/18, 1057/17, 1057/1, 1057/16, 1057/11, 1057/10, 1057/8, 1057/6, 1057/125, 1057/4, 1057/5, 1938/2 (koordinate prelomnih tačaka: br. 3 y=6522121, x=4866461; br. 4 y=6522126, x=4866458; br. 5 y=6522113, x=4866440; br. 6 y=6522042, x=4866496; br. 7 y=6521983, x=4866429; br. 8 y=6521723, x=4866781; br. 9 y=6521693, x=4866752; br. 10 y=6521684, x=4866752; br. 11 y=6521634, x=4866796; br. 12 y=6521597, x=4866836; br. 13 y=6521564, x=4866897; br. 14 y=6521532, x=4867111; br. 15 y=6521527, x=4867117) i dolazi u tačku br. 16 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1938/2 i 1021/6 a ima koordinate y=6521527, x=4867123. Granica obuhvata nastavlja na sjever idući preko parcela k.č. 1938/2, 1916/1, 1006/1, 1006/2, 1005/1, 1916/2 (koordinate prelomnih tačaka: br. 17 y=6521565, x=4867130; br. 18 y=6521588, x=4867144; br. 19 y=6521590, x=4867163) i dolazi u tačku br. 20 y=6521565, x=4867380, potom se lomi na istok idući regulisanim koritom rijeke Misoča i dolazi u tačku br. 21 sa koordinatama y=6521724, x=4867335, granica se lomi na sjever idući planiranom sobraćajnicom preko parcela k.č. 1090/1, 776, 777, 771/1, 778/2, 770, 769, 767 i dolazi u tačku br. 22 koja ima koordinate y=6521735, x=4867512, potom u pravcu sjeveroistoka siječe parcelu k.č.767 u dužini od 17 m i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1927, 1931 i 767. Granica obuhvata produžava na istok idući međom parcele k.č. 1931 (obuhvata je), presjeca rijeku Misoču, te u blagom luku presjeca parcele k.č. 1265/4, 1265/1, 1263 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1263, 1233, 1231, potom nastavlja na jug idući planiranom saobraćajnicom do tačke br. 23 koja ima koordinate y=6521896, x=4867000, obuhvata parcele k.č. 14311/1, 1317/1, 1319/1, 1319/4 i izlazi na planiranu saobraćajnicu kojom nastavlja u pravcu jugoistoka obuhvatajući je, te nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1331, 1333/1, 1333/4, 1333/3 (obuhvata ih), granica potom u pravoj liniji siječe parcele k.č. 2464, 2465, 2466/1, 2466/5, 2466/4, 1336, 1337/1, 1337/3, 1337/2, i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1337/2, 13382, 1338/1. Granica obuhvata nastavlja na sjever te jug idući međama parcela k.č. 1338/2, 1338/5, 1341, 1339/1, siječe parcelu k.č. 2475, te nastavlja međama parcela k.č. 2475, 1844, 2246, 2254, 2255, 2256, (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 23 sa koordinatama y=6522741, x=4866614, potom nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 241, 2240/1, 2240/2, 237/2, 2234/2, 2234/3, 2244/2 i dolazi u tačku br. 24 koja ima koordinate y=6522683, y=4866457, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2244/3, 1855/5, 1855/6, 1855/1, 1856 (obuhvata ih), presjeca parcelu k.č. 1856 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 1856, 2231, 1857 i 2232, nastavlja na jugoistok idući međama parcela k.č. 2232, 1858/4, 1858/5, 1859/1, 1860/2, 1860/1 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 24 koja ima koordinate y=6522937, x=4866250, lomi se na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1860/1, 1861, 2477/1 i dolazi u tačku br. 25 koja ima koordinate k.č. 6522955, x=4855187, a nalazi se na parceli k.č. 2477/1. Granica obuhvata produžava na zapad idući regulisanim koritom rijeke Bosne i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ilijaš Grad, K.O. Podgora II, Općina Ilijaš.

Površina obuhvata iznosi P=67,10 ha.

Izgradnja u obuhvatu Plana

Član 3.

Izgradnja na ovom području vršit će se na osnovu ovog Plana i Urbanističkog projekata. Ovim Planom su razrađene i definisane osnovne smjernice koje su utvrđene Odlukom o pristupanju izradi Plana, kako za nove građevine, tako i za intervencije na postojećem građevinskom fondu, saobraćajnice i slobodne površine.

Izrada Urbanističkog projekta

Član 4.

Utvrđuje se obaveza izrade Urbanističkog projekta za obuhvat označen na grafičkom prilogu broj 8. Urbanističko rješenje.

Izrada Urbanističkog projekta ima za cilj formiranja površine groblja u cilju proširenja mezaraja Stari Ilijaš, uz odgovarajuće uređenje zelenih površina, prema rijeci Misoči i okolnim prostorima. Urbanistički projekat treba da definiše i uređenje oko objekta graditeljskog naslijeđa - stražarskog tornja iz Drugog svjetskog rata, koji se nalazi u predmetnom obuhvatu. Za samu građevinu stražarskog tornja potrebno je predvidjeti zaštitu i konzervaciju.

Namjena površina

Član 5.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona individualnog stanovanja 33,12 ha
  • -
    Stambeno poslovna zona 6,13 ha
  • -
    Zona centralnih djelatnosti 2,12 ha
  • -
    Privredna zona 8,62 ha
  • -
    Zona groblja 2,50 ha
  • -
    Zona regulisanih vodotoka 2,92 ha
  • -
    Zona primarnih sobraćajnica 11,59 ha

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina

Član 6.

Regulaciona linija i parcelacija

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana.
  • -
    Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice.
  • -
    Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije moguće realizovati planiranu građevinu u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti povlačenje i realizaciju gabarita građevine u okviru pripadajuće parcele.
  • -
    Moguće je izvršiti spajanje dvije ili više građevinskih parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept. Pored toga, BGP građevine na većoj /združenoj/ parceli ne smije biti veća od zbira svih BGP građevina na pojedinačnim parcelama.

Građevinska linija

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost građevine od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja.
  • -
    Ukoliko se ukaže potreba, a za to postoje prostorne mogućnosti i nema drugih ograničavajućih faktora, unutar zadane građevinske parcele, moguća je postavka građevine drugačije u odnosu na onu utvrđenu u grafičkom dijelu Plana, pri čemu treba poštovati minimalna odstojanja građevine od granice susjednih parcela (min. 3,0 m) i kolovoza saobraćajnice 5,5 m.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije osnovnog gabarita građevine, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
  • -
    Kad za to postoje opravdani razlozi (funkcionalnost, arhitektonsko oblikovanje i sl.), detaljnim urbanističko-tehničkim uslovima mogu se odrediti horizontalni gabariti nadzemnih etaža (osim prizemlja) koji prelaze građevinske linije u mjeri koja je nužna da se uvaže navedeni razlozi (balkoni, terase, konzole, strehe i sl.), a maksimalno 2,0 m.
  • -
    Na temelju odredbi predhodnog stava, ne mogu se odrediti horizontalni gabariti ostalih nadzemnih etaža građevine koji bi zahvatili zračni prostor iznad kolovoza saobraćajnica. Ukoliko pomjeranje građevinske linije zahvata prostor pješačke komunikacije, minimalna visina do prve isturene etaže mora iznositi 4,5 m.

Spratna visina i etaže građevina

  • -
    Spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati.
  • -
    Izuzetno do prethodnog stava, na opravdan zahtjev podnositelja zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti, može se odrediti veća spratnost građevine od planirane, za jednu punu etažu, potkrovlje ili povučenu etažu. Povučena etaža u odnosu na građevinsku liniju posljednje etaže mora biti uvučena minimalno 2 m.
  • -
    Etaže građevine su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje (P), spratovi ("1","2"...), potkrovlje ("Pt").
  • -
    Spratnost građevine na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno, računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu.
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom volumena i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena.
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i jednom slobodnom fasadom, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).
  • -
    Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzitkom od 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom.
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.

Arhitektonsko oblikovanje

Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja objekata prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu. Kod izgradnje novih ili zamjenskih građevina uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja građevina koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mimim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.
  • -
    Nove i zamjenske građevine moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim građevinama ili blokom u cjelini.
  • -
    Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
  • -
    Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u građevini (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita građevine, posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.

Završna etaža i krovište

  • -
    Krovovi građevina mogu biti kosi (dvovodni, viševodni) ili ravni. Kod građevina sa dvije ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim prema ulici.
  • -
    Kod građevine sa dvovodnim i viševodnim kosim krovom, koja se nalazi na kosom terenu, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim u smjeru pada terena, odnosno strehom paralelnom sa izohipsama.
  • -
    Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom, jednovodnih krovova sa blagim nagibom do 6% ili četverovodnih krovova. Primjena dvovodnih (i trovodnih) kosih krovova preporučuje se kod izvođenja građevina u nizu i sa zabatnim bočnim zidovima.
  • -
    Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim građevinama, odnosno za građevine u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib je cca 30. Za građevine u nizu se može kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimalno 1.0 m unutar građevinske linije.
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne etaže može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm.

Tehnička dokumentacija

  • -
    Tehnička dokumentacija za realizaciju novih građevina mora biti usaglašena sa uslovima fundiranja datim u geoinžinjerskom elaboratu koji je sastavni dio Plana, a za izdavanje urbanističke saglasnosti mora se uraditi detaljan geoinženjerski nalaz i idejno arhitektonsko rješenje građevine sa urbanističkim rješenjem parcele. Statički proračun građevine mora biti dimenzioniran za najmanje 8 MCS.
  • -
    Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinžinjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Ostali uslovi

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih građevina u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u građevinama u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.
  • -
    Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
  • -
    Na bočnim fasadama građevine moguće je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje građevine od granice parcele bočnog susjeda iznosi min. 3.00 m. Ukoliko je rastojanje manje od 3.00 m, otvaranje prozora je moguće uz saglasnost susjeda.
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.
  • -
    Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama a oborinske vode riješiti na vlastitoj parceli.
  • -
    Krovišta stambenih i drugih građevina moguće je oblikovati na način koji omogućuju ugradnju sunčanih pretvornika u svrhu korištenja sunčeve energije kao obnovljivog izvora energije.

Član 7.

Za Planom predviđene građevine minimalne dužine 12 metara na jednoj građevinskoj parceli, može se izvršiti podjela na dvije ili više građevina i građevinskih parcela, pod uslovom da pojedinačna građevina ne može izaći iz horizontalnih i vertikalnih gabarita utvrđenih Planom, kao i da mora biti obezbjeđen saobraćajni pristup za svaku pojedinačnu parcelu. Bočne strane građevina u navedenim slučajevima moraju biti izvedeni kao zabatni.

Član 8.

  • -
    Kod realizacije više privrednih (privredno poslovnih) građevina, a unutar utvrđene građevinske linije, udaljenost između građevina mora biti min. 5.0 m, radi zadovoljavanja uslova protivpožarne zaštite.
  • -
    Maksimalni procenat izgrađenosti (Pi) na pojedinačnim građevinskim parcelama može biti 70% (sa manipulativnim prostorom), dok je preostali dio rezervisan za zelenilo i uređene površine (30%).
  • -
    Visina planiranih građevina iznosi maksimalno 16.0 m, računajući od kote terena do kote strehe objekta.
  • -
    Pomoćne građevine (nadstrešnice, magacini, garaže i sl.) mogu biti realizovane od čvrstog materijala kao stalni objekti. Ovi objekti se moraju realizovati u sklopu građevinskih linija, a njihova BGP se uzima u obzir prilikom utvrđivanja stvarnog koeficijenta i procenta izgrađenosti za odgovarajuću parcelu.
  • -
    U privrednim građevinama se ne mogu odvijati funkcije koje u svom proizvodnom procesu zahtijevaju sirovine, poluproizvode i proizvode koji mogu izazvati veće elementarne nepogode (požar, eksplozije, koncentracije prašine, hemijske i biološke otrove i sl.). Neophodno je isključiti djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/09), odnosno ukoliko ugrožavaju kvalitet života na susjednim građevinskim parcelama ili širi prostor sa aspekta zagađenja tla, zraka, vode ili stvaranja buke.

Član 9.

U izuzetnim slučajevima može se predvidjeti izgradnja individualnih stambenih ili stambeno poslovnih građevina koje nisu predviđeni grafičkim dijelom Plana. Osim ispunjenja svih uslova predviđenih ovom Odlukom uslov za izgradnju novih građevina je ispunjavanje i sljedećih uslova:

  • -
    Građevinska parcela mora imati obezbijeđen saobraćajni pristup.
  • -
    Minimalna površina građevinske parcele za slobodnostojeće građevine iznosi 350 m.
  • -
    Građevina, ako se gradi kao slobodnostojeća, mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m. Ukoliko se na susjednoj parceli nalazi građevina, udaljenost između objekata ne može biti manja od 6 metara.

Član 10.

Na velikim parcelama, gdje već postoji izgrađeni matična stambena ili stambeno poslovna građevina, a za to postoje prostorne mogućnosti, nadležni općinski organ može odobriti izgradnju pomoćnih/pratećih građevina (garaže, kotlovnice, ljetne kuhinje, hladnjaci i sl.), pod uslovom da ukupni procenat izgrađenosti na parceli ne smije preći 50%. Kod izgradnje ovih građevina potrebno je zadovoljiti sljedeće uslove:

  • -
    Udaljenost između građevina na parceli mora biti minimalno h/2 najviše građevine.
  • -
    Pomoćna građevina može biti naslonjena uz matičnu građevinu samo kod građevina kojima se neće degradirati vrijednost matične.
  • -
    Kod izgradnje slobodnostojeće građevine, ista mora biti udaljena minimalno pola visine (h/2) od granice susjedne parcele, ali ne manje od 3 m.
  • -
    Sklop građevina na jednoj parceli treba da čini oblikovnu cjelinu kako u pogledu usklađenosti gabarita, tako i primjeni istih principa kod oblikovanja i finalne materijalizacije matične i pomoćne građevine.

Odnos prema postojećem građevinskom fondu

Član 11.

Postojeće građevine - maksimalni gabariti utvrđeni Planom

Postojeće građevine za koje su na grafičkom prilogu utvrđene intervencije sa naznačenim maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabaritima, odnosno, mogućnost njihove rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja, iste se mogu realizovati uz poštivanje urbanističko-tehničkih uslova utvrđenih za zamjenske i nove građevine.

Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o "interpolaciji" odnosno, ukoliko u blizini ima već izgrađenih građevina.

Postojeće građevine koji se zadržavaju

  • -
    Postojeće građevine koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje).
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije. Nadziđivanje postojećih građevina može se dozvoliti pod uslovom da građevina na kojoj se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, a spratnost nadzidanih građevina treba biti usklađena sa prosječnom visinom okolnih objekata.
  • -
    Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.
  • -
    Kod nadziđivanja/dogradnje postojećih građevina nadzidani/dograđeni dio građevine uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda građevine u skladu sa odredbama člana 6. ove Odluke koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju.
  • -
    Pomoćne građevine (garaže, ljetne kuhinje i sl.) koje se zadržavaju, ovim Planom nisu tretirani. Nadležna općinska služba dužna je na osnovu dokaza o vlasništvu, kao i prostornih mogućnosti parcele odrediti status ovim građevinama.

Član 12.

Za građevinu posebno označen na grafičkom prilogu br. 8. Urbanističko rješenja, koji se nalazi na parceli k.č. br. 1873, neophodno je pribavljanje vodne saglasnosti od strane Agencije za vodno područje rijeke Save, obzirom da se isti nalazi u vodnom dobru rijeke Bosne. Kako se građevina istovremeno nalazi u Planom predviđenom zelenom pojasu uz rijeku Bosnu, predviđenog za uređenje sadnjom sve tri etaže vegetacije i postavljanjem urbane opreme, nadležni općinski organ može preispitati mogućnost njegove dislokacije ili djelimičnog rušenja uz mogućnost povlačenja gabarita izvan vodnog dobra, odnosno uređenog zelenog pojasa, obzirom da ga ova građevina narušava njegov kontinuitet.

Član 13.

Kod realizacije vanjskog uređenja oko građevina centralnih djelatnosti na parceli k.č. br. 1405, neophodno je da nadležni općinski organ predvidi rekonstrukciju građevine posebno označene na grafičkom prilogu br. 8. Urbanističko rješenje, sa ciljem rušenja dijela iste, odnosno smanjenja tlocrtnog gabarita građevine sa sjeveroistočne strane, kako bi se ostvarila nesmetana komunikacija na ovom lokalitetu.

Član 14.

Za postojeće građevine koje se zadržavaju ovim Planom, a izgrađene su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:

  • -
    nestabilni tereni i aktivna klizišta - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinžinjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena,
  • -
    uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost) terena, stanje građevine i uslove fundiranja po izvedenom stanju,
  • -
    stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj i uslove koji su propisani članom 6. ove Odluke.

Član 15.

Intervencije na postojećim građevinama ambijentalne i dokumentarne vrijednosti moguće su isključivo uz pribavljanje mišljenja Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

Za građevinu željezničke stanice iz austrougarskog perioda i stambene građevine ranijeg radničkog naselja predviđena je promjena namjene u centralne sadržaje neophodne lokalnoj zajednici.

Uređenje građevinskog zemljišta

Član 16.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Pretvaranje stambenog prostora u sadržaje centralnih djelatnosti

Član 17.

Moguće je pretvaranje prizemlja ili suterena postojećih i planiranih stambenih građevina u poslovni prostor. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih građevina i sadržaja i koje se vrše u građevinama izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).

Izgradnja građevina privremenog karaktera

Član 18.

Izgradnja građevina privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).

Postavljenje ograda

Član 19.

Mogu se postavljati ograde na parcelama individulanih stambenih i stambeno poslovnih građevina. Preporučuje se postavljanje transparentnih i živih ograda. Postavljanje ograda na parcelama privrednih subjekata je obavezno.

Odnos prema saobraćajnim površinama

Član 20.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom-faza saobraćaja.

  • -
    Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene BGP, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan - 1.1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m/BGP (za administraciju jedno parking mjesto na 30 m/BGP).

Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i garažiranje vozila se mora obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno, u okviru zadane građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi na kosom terenu, ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 21.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati netransparentne ograde visočije od 1.20 m, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Odnos prema zelenim i slobodnim javnim površinama

Član 22.

Uređenje zelenih površina mora se izvesti u svemu prema Idejnom rješenju hortikulture koje je sastavni dio ovog Plana.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih građevina podrazumjeva i prijem izvedenih radova na uređenju slobodnih i zelenih površina.

Na svim javnim uređenim zelenim površinama i ostalim površinama može se odobriti postavljanje urbane opreme za odmor, okupljanje, igru djece, rekreaciju na otvorenom i sl.

Član 23.

Planirano autobusko stajalište u centru Starog Ilijaša iz smjera Sarajeva prema Ilijašu sa planirane lokacije premjestiti na lokaciju od završetka skretanja prema Grebencu do ulaza u krug firme "Tranzitexport"-a.

Put za Hadžiće (Gajice) na dijelu skretanja na potezu planirati kao jednosmjernu iz pravca Centra naselja.

Omogućiti lijevo skretanje iz pravca Ilijaša za Grebenac skraćivanjem ostrva uz produženje trake za lijevo skretanje.

Omogućiti dodatnu traku za priključivanje na regionalni put iz pravca naselja Luka za Sarajevo.

Ostale odredbe

Član 24.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 25.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01/1-02-1506-7b)/17
29. juna 2017. godine
Ilijaš

Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Prof. Mahir Dević, s. r.