Aktio

Općina Vogošća - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju lokalnog ekološkog akcionog plana općine Vogošća (LEAP) za period 2017. - 2022. godina

Na osnovu člana član 29. stav 1. tačka 2. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona", broj 22/00 - Prečišćeni tekst), i člana 70. stav 1. tačka 2. Statuta Općine Vogošća ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/14 - Prečišćeni tekst i 14/15), Općinsko vijeće Vogošća na sjednici održanoj 31.08.2017.godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU LOKALNOG EKOLOŠKOG AKCIONOG PLANA OPĆINE VOGOŠĆA (LEAP) ZA PERIOD 2017. - 2022. GODINA

Član 1.

Usvaja se Lokalni ekološki akcioni plan Općine Vogošća (LEAP) za period 2017. - 2022. godina.

Član 2.

Lokalni ekološki akcioni plan Općine Vogošća (LEAP) za period 2017.-2022. godina čini sastavni dio ove Odluke.

Član 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1256/17
31. augusta 2017. godine
Vogošća

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Vogošća
Tarik Curić, s. r.

UVOD

Općina Vogošća jedna je od općina koje pripadaju Kantonu Sarajevo i smještena je blizu samog glavnog grada Sarajeva. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i prirodnim predispozicijama, Općina Vogošća se, uprkos brojnim problemima i devastacijama iz ratnog perioda, ubrzano razvija i napreduje. U posljednje vrijeme Općina Vogošća se suočava sa problemom ubrzane gradnje koja ostavlja posljedice na okoliš i zdravlje ljudi. Imajući u vidu da je takvo stanje dugoročno gledano neodrživo, ukazala se potreba za pažljivijim planiranjem i iznalaženjem načina za postizanje ekonomskog razvoja uz maksimalno očuvanje prirodnih resursa.

Okolišno održivi ekonomski razvoj se može postići samo planskim pristupom u rješavanju problema, te postavljanjem ciljeva koji neće dozvoliti dalje narušavanje kvaliteta okoliša. U skladu s tim, razvijena je i metodologija izrade lokalnih ekoloških akcionih planova koja nudi novi pristup u planiranju i provođenju zaštite okoliša.

Lokalni ekološki akcioni plan predstavlja razvojno-planski dokument koji na osnovu procjene stanja okoliša, utvrđenih okolišnih problema i prioriteta, te definiranih akcija doprinosi unapređenju stanja okoliša područja za koji se on izrađuje. Donosi se za period od 5 godina.

To je instrument za rješavanje ekoloških problema i stvaranje privlačne, atraktivne i zdrave životne sredine.

Izrada LEAP-a predstavlja prvi korak ka definisanju dugoročne strategije održivosti, u onom smislu kako je to definisano na Konferenciji UN-a o zaštiti životne sredine. Za Općinu Vogošća ovo je drugi po redu LEAP.

Osnovni cilj izrade LEAP-a Općine Vogošća je Unaprijeđeno stanje okoliša na području Općine Vogošća u periodu 2017 - 2022.

Dugoročni ciljevi projekta su:

  • -
    definiranje najvažnijih prirodnih resursa u smislu dugoročnog ekonomskog razvoja
  • -
    jačanje kapaciteta općinskih organa vlasti u upravljanju okolišnim problemima
  • -
    integrisanje okolišne politike u sve sektorske politike
  • -
    povećano učešće javnosti u rješavanju okolišnih problema
  • -
    razvijanje svijesti o vrijednosti okoliša i prirodnih resursa
  • -
    uspostavljanje osnove za povezivanje sa sličnim programima, naročito sa KEAP-om
  • -
    poboljšanje transparentnosti i kvaliteta u procesu donošenja odluka o okolišu

Kratkoročni ciljevi projekta su:

  • -
    identificiranje okolišnih problema
  • -
    rangiranje okolišnih problema i utvrđivanje prioriteta
  • -
    prepoznavanje realnih mogućnosti za realizaciju pojedinih aktivnosti definiranih LEAP-om

Zadaci projekta su:

  • -
    uspostavljanje efikasne organizacijske strukture
  • -
    izrada liste okolišnih problema
  • -
    izrada liste okolišnih prioriteta
  • -
    izrada akcionog plana

1. OPĆI PODACI O OPĆINI VOGOŠĆA

1.1 Geografski položaj

Općina Vogošća jedna je od 9 općina Kantona Sarajevo. Teritorij općine se nalazi sjeverozapadno od gradskog dijela Sarajeva, na udaljenosti od oko 6 km. Graniči sa općinama: Ilijaš, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad.

Općina Vogošća je smještena između 4352'19'' i 4357'59'' sjeverne geografske širine i 18 25'' i 26'43'' istočne geografske dužine. Rastojanje između najsjevernije i najjužnije tačke iznosi 10,4 km, rastojanje između istočne i zapadne granice iznosi 8,6 km. Dužina općinske granice iznosi 55,5 km. Površina općine Vogošća iznosi 71,7 km. Prema posljednje objavljenim zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku ("Službeni glasnik BiH", broj 60/16, od 31.12.2016. godine), broj stanovnika u ovoj općini je 27.664.

Općinu Vogošća sačinjava 8 mjesnih zajednica: Vogošća I, Vogošća II, Blagovac, Hotonj, Kobilja glava, Semizovac, Svrake, Gora.

Vogošća se nalazi u slivu rijeke Bosne, na prostoru između Sarajevskog i Visočkog polja. Ona zahvata slivove rječica Vogošće i Ljubine, desnih pritoka Bosne. Proteže se od samog ruba Sarajevskog polja do ušća Misoče u rijeku Bosnu u Ilijašu.

Geoprometni položaj općine je veoma povoljan. Kroz nju prolaze vrlo važne putne komunikacije koje povezuju Sarajevo sa ostalim mjestima. To su dionice magistralnih puteva M-18 (Sarajevo - Tuzla) i M-17 (Sarajevo-Zenica-Doboj-Bosanski Šamac).

Također, kroz općinu prolazi dionica auto-puta Vc, kao i željeznička pruga Vinkovci Sarajevo-Ploče. To znači da je općina Vogošća dobro povezana sa svim ostalim općinama, kako Grada Sarajeva, tako i Kantona Sarajevo.

Prijevoz građana, u dužini od oko 25 km, na području općine, odvija se vozilima KJKP "GRAS" d.o.o. Sarajevo, Centotrans-eurolines d.d. Sarajevo.

Zračni saobraćaj se odvija putem jednog aerodroma koji se nalazi u neposrednoj blizini, odnosno na 10 km udaljenosti. Nalazi se na teritoriji općine Ilidža i njegov naziv je: "Međunarodni aerodrom Sarajevo". Ovaj aerodrom je nedovoljan za potrebe i zahtjeve komercijalnog razvoja regije, obzirom na izvjesna ograničenja. Prvenstveno, aerodrom je smješten u niziji, između dva planinska lanca, te ima ograničenu zemljišnu površinu za proširivanje i produžavanje piste, a što bi omogućilo saobraćanje većeg broja aviona.

Zbog povoljnog geografskog položaja, klimatskih uvjeta, obilja vode, plodnosti zemljišta i šumskih bogatstava, Vogošća je još od predhistorijskih dana predstavljala pogodan prostor za naseljavanje i život. Prvi se put spominje 1455. godine kao "Gogošta", a današnji naziv je dobila u drugoj polovini XVI vijeka.

Karta 1. Geografski položaj Općine Vogošća

1.2. Geološke karakteristike

Prostor općine građen je od mezozojskih i kenozojzkih tvorevina. Središnji, sjeverozapadni, sjeverni, sjeveroistočni i istočni dio općine izgrađeni su od mezozojskih formacija. Trijas je predstavljen krečnjacima sa krinoidima, brahiopodima i amonitima na krajnjem sjeverozapadu općine.

Jursko-kredne formacije predstavljene su laporcima, kalkerenitima, pješčarima i glincima. Od ovih naslaga je izgrađen najveći, odnosno središnji dio teritorije općine Vogošća. Jugozapadni, južni i jugoistočni dijelovi općine su izgrađeni od kenozojskih sedimenata. Zastupljeni su u vidu lapora, pješčara, gline i uglja (lokaliteti Krivoglavaca, Svraka i Donje Vogošće); zatim kao konglomerati, pješčari i laporci (Jošanica i Uglješići); gline, lapori, pijeskovi, ugalj, što se jednim imenom nazivaju "Koševska serija" i izgrađuju padinske dijelove općine (Hotonj, Kobilja Glava, Grahovište, Žuč).

Doline riječnih tokova Ljubine, Vogošće, Bosne i Jošaničkog potoka izgrađene su od kvartarnog, slabo vezanog pijeska i šljunka.

1.3. Geomorfološke karakteristike

U geomorfološkom pogledu, cijela općina predstavlja neravno i brdovito područje. Nadmorske visine su različite i kreću se od 500 m.n.v. u dolini Bosne pa do 1253 m, koliko je visok najviši vrh Motka. Reljef je dosta ispresijecan dolinama mnogobrojnih rijeka.

Na lijevoj strani rijeke Vogošće nalaze se uzvišenja: Gradac (682m), Žuč (849 m), Orlić (873m), Bjelosava (1097 m), dok se na desnoj nalaze uzvišenja: Tihovićko brdo (1044 m), Paklina (1099 m) i Jabuka (1124 m). Sa lijeve i desne strane Jošaničkog potoka nalazi se nekoliko uzvišenja: Debelo brdo (978 m), Motka (1253 m), Crni Vrh (1024 m), Bećirovac (1128 m), Orašac (923 m) i Kremeš (810 m). Sa desne strane rijeke Ljubine uzdižu se Ravni Nabožić (1010 m), Stijena (1115 m), Lokve (905 m), Ravna (849 m), a sa lijeve strane rijeke Bosne izdižu se uzvišenja Paljevo (909 m) i Tičija glava (806 m). Dio Vogošće pripada Sarajevsko-zeničkoj kotlini.

S obzirom na izraženu reljefnu raščlanjenost,primjetna je i velika raznolikost kad su u pitanju njegovi nagibi i ekspozicije. Velike površine su pod nagibima većim od 45%, što limitira njihovo korištenje i ima za posljedicu velike probleme poput klizišta i odrona. Uzme li se u obzir nekontrlisana sječa šuma i bespravna gradnja objekata na tim padinama, jasno je da su one jako povoljan teren za nagomilavanje geoekoloških problema. Klizišta predstavljaju veliki problem, budući da ih na prostoru općine Vogošća, prema podacima Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, ima ukupno 218. Ona su se formirala uglavnom u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču na padinskim dijelovima grada gdje je bila i najintenzivnija neplanska gradnja objekata. Ova pojava pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje pogotovo na užem jezgru padinskih dijelova Općine, gdje je naseljenost velika, uz veliki broj bespravno izgrađenih stambenih objekata. Međutim preostali prostor Vogošće je uglavnom povoljno orijentisan, što povoljno utiče na planiranje različitih privrednih aktivnosti i smanjenje ekoloških problema.

Tako je prema jugu orijentisano 41,3% ukupne površine općine, pa se shodno namjeni tih površina treba planirati razvoj onih djelatnosti koje nisu ekološki štetne, posebno poljoprivrede, stočarstva, turizma i sl.

1.4. Klimatske karakteristike

Na prostoru općine Vogošća zastupljen je pretplaninski, umjerenokontinentalni tip klime. Prema Kepenovoj klasifikaciji, to je prostor umjereno tople i vlažne klime.

Za prikaz klimatskih karakteristika općine Vogošća, biće korišteni podaci, odnosno rezultati dugogodišnjih mjerenja klimatskim parametara. S obzirom da u Vogošći ne postoji meteorološka stanica, biće korišteni podaci dobijeni mjerenjima na M.S. Bjelave u Sarajevu, u periodu 1961-2016.

Tabela 1. Srednje mjesečne temperature zraka (C) i srednje mjesečne količine padavina (mm) u Vogošći

Izvor: FHMZ, Sarajevo

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,7C. Natopliji mjesec juli koji ima prosječnu temperaturu 18,8C, a slijedi ga august sa 18,5C. Jedini mjesec koji ima negativne prosječne vrijednosti temperature zraka je januar sa -0,9C. S obzirom na rasprostranjenost riječnih dolina, može se zaključiti da je u njima ljetna temperatura dosta visoka i ujednačena, međutim zimske temperature se razlikuju u pojednim dijelovima, odnosno odlikuje ih opadanje sa porastom nadmorske visine.

Česte i karakteristične pojave tokom zime, u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica, posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Kasni mrazevi u proljeće i ranu jesen nepovoljno utiču na zemljišne usjeve, a naročito na povrtlarske kulture.

Na prostoru općine Vogošća godišnje padne prosječno 925 mm padavina.

Izlučivanje padavina je prostorno dosta ujednačeno, ali vremenski neravnomjerno raspoređeno u toku godine, pa se javljaju po dva maksimuma i dva minimuma. Prvi maksimum je u hladnijem dijelu godine odnosno u novembru (92 mm) i decembru (94mm), dok je drugi pozicioniran u junu kada se izluči 86 mm. Minimum padavina na Vogošći se javlja u martu i aprilu sa neznatno manjom martovskom vrijednošću, dok je drugi minimum pozicioniran u avgustu (66 mm).

Padavine se izlučuju najčešće u obliku kiše i snijega, a rjeđe se javljaju i padavine u obliku grada. Na nižim nadmorskim visinama prevladava kiša, dok su sa porastom nadmorske visine sve prisutnije snježne padavine.

U Vogošći je prosječno godišnje 130 dana sa kišom, odnosno oko 11 dana mjesečno, dok godišnje bude oko 47 dana sa snježnim padavinama. Međutim, najviše kišnih padavina izluči se tokom ljeta i često su popraćene vjetrom i grmljavinama.

Padavine u obliku grada su prisutne na prostoru Vogošće, mada veoma rijetko, i javljaju se uglavnom tokom ljetnih mjeseci. Ovo je nepovoljna okolnost sa aspekta razvoja poljoprivrednih djelatnosti u okolini Sarajeva, jer grad može da načini velike štete na usjevima.

Područje općine, karakterističnog geografskog položaja, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 120 maglovitih dana.

Teritorija općine karakteristična je po čestim i jakim vjetrovima, koji najveću brzinu obično dostižu u kasnim jesenjim danima. Najčešći pravci puhanja vjetra su: jugoistok i sjeverozapad.

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

GOD.

Temperature () C

-0,9

1,5

5,2

9,5

14,3

17,5

18,8

18,5

15,1

10,7

5,8

0,7

9,7

Padavi-ne (mm)

71

68

64

66

84

86

79

66

73

82

92

94

925

1.5. Hidrološke karakteristike

Općina Vogošća ima dobro razvijenu površinsku riječnu mrežu. Hidrografsku okosnicu prostora općine čini rijeka Bosna. Ona ulazi na teritorij općine sjeverno od Reljeva i napušta je kod naselja Donja Vogošća i teče pravcem sjeveroistok-jugozapad. Ukupna dužina toka rijeke Bosne u ovoj općini iznosi 7,5 km.

Rijeka Bosna na ovom prostoru prima dvije pritoke, Vogošću i Ljubinu, obje sa desne strane. Vogošća je duga 12,5 km. Izvire ispod Kozjače i ona se u svom gornjem dijelu toka zove Perački potok. U Bosnu se ulijeva kod naselja Krivoglavci. Korito rijeke Vogošće je djelimično regulisano unutar stare industrijiske zone i dijelom kroz urbani dio Vogošće. Značajna pritoka rijeke Vogošće je Jošanica, koja se ulijeva sa desne strane.

Druga desna pritoka rijeke Bosne na ovom području je Ljubina. Ona izvire izvan općine Vogošća, protiče kroz nju u dužini od 9 km, i u Bosnu se ulijeva u Semizovcu.

Rijeka Bosna ima odlike nivalno-pluvijalnog režima. Maksimalni vodostaji su u aprilu i oni su prije svega posljedica topljenja snijega i izlučivanja velike količina padavina.

Minimalni vodostaji su u julu i augustu, a rezultat su smanjene količine padavina i velikog isparavanja. Prosječan godišnji vodostaj na rijeci Bosni u ovom području iznosi 155,7 cm.

Prosječni godišnji proticaj na rijeci Bosni iznosi 54,1 m3/sec. Maksimalni su u toku proljeća, a minimalni tokom ljeta, u julu i augustu.

1.6. Stanovništvo

Zahvaljujući veoma povoljnim prirodnim uslovima, prostor općine Vogošća je bio naseljen od davnina. Brzi porast stanovništva, prije ratnih dešavanja, omogućavao je i razvoj industrije, koji je privlačio radnu snagu ne samo iz Bosne i Hercegovine, već i iz zemalja regiona. Prema saopštenju Federalnog zavoda za statistiku na dan 31.12.2016. godine. ("Službeni glasnik BiH", broj 60/16), u Općini Vogošća živi 27.664. stanovnika.

Kako je kod rješavanja ekoloških problema značajno uključiti stanovništvo u edukaciju o zaštiti životne sredine, veliki značaj ima broj mladih stanovnika koji će dati i najbolje rezultate. Sa tog aspekta, općina Vogošća ima povoljnu situaciju, jer procentualno učešće stanovništva do 14 godina starosti u ukupnom stanovništvu iznosi 20,5%, zatim, 66,2% zrelog stanovništva, starosti od 15-64 godine, dok je najmanji procenat stanovnika starijih od 65 godina i iznosi 13,3%.

Procjene za 2016. godinu pokazuju da ukupan broj zaposlenih na teritoriji općine Vogošća iznosi 8.551, dok je broj nezaposlenih 5.228.

Red. broj

Naziv MZ

Broj stanovnika

1.

2.265

2.

3.140

3.

3.902

4.

7.076

5.

6.202

6.

1.787

7.

429

8.

2.863

27.664

Tabela 2. broj stanovnika u Općini Vogošća po MZ

Izvor: Općina Vogošća, Procjene iz 2016. godine

Tabela 3. Prirodno kretanje stanovništva prema podacima iz 2016. godine

Izvor: Općina Vogošća

Ukupan broj naseljenih mjesta u općini Vogošća je 21 i ona su skoncentrisana u 8 mjesnih zajednica. Naselja su se uglavnom formirala u dolinama rijeka Vogošće, Ljubine, Bosne, kao i uz važnije saobraćajnice, dok je samo manji broj naselja koja su se razvila na većim nadmorskim visinama.

Danas su sva naselja infrastrukturno opremljena, mada se javlja i veliki broj problema infrastrukturnog tipa. Ti problemi su najčešće vezani za naselja koja se stihijski i neplanski razvijaju, gdje je pristuna "nelegalna", uslijed doseljavanja velikog broja stanovnika.

Zbog ubrzane urbanizacije, neka seoska naselja dobila su karakteristike prelaznog/mješovitog tipa.

Najveća koncentracija naselja je u južnom dijelu općine, gdje se razvilo i najveće gradsko naselje - Vogošća, koje je ujedno i općinski centar. Smještena je sa desne strane rijeke Vogošće, na mjestu gdje ona prima Jošanički potok. Sa sjeverne i južne strane izdižu se okolna brda, što je utjecalo na sam izduženi oblik naselja. Naselje Vogošća ima upravnu, trgovačku, kulturnu, prosvjetnu i zdravstvenu funkciju.

Ukupno

Muški

Ženski

Broj mrtvorođenih

Broj rođenih

429

246

183

2

Broj umrlih

256

146

110

1.7. Naselja Infrastruktura

Naselja su dobro povezana putnim komunikacijama, kako međusobno unutar granica Općine, tako i sa okolnim naseljima. Putnu mrežu na području općine čine magistralni pravci M-17 i M -18, u dužini od oko 30 km. Ostali putevi su regionalnog i lokalnog značaja. Ukupno, na području općine postoje 64 saobraćajnice (ulice koje su asfaltirane), a koje su od interesa za općinu.

Tabela 4. Glavne putne i željezničke veze unutar općine Vogošća

Izvor: Općina Vogošća

Međutim, postoje situacije kada je odvijanje saobraćaja otežano, prvenstveno usljed većih snježnih nanosa, u zimskom periodu, kao i velike frekvencije saobraćaja na pomenutim magistralnim javnim cestama. Općina Vogošća ne raspolaže vodenim saobraćajnicama.

Stanje lokalnih cesta na području općine je veoma loše. Pojedine ceste su još neasfaltirane, a pojedine nisu opremljene potrebnom infrastrukturom. Ceste sa već izvedenim asfaltom su usljed neadekvatne kolovozne konstrukcije i velikog saobraćajnog opterećenja sa deformacijama, uništenim asfaltnim kolovoznim zastorom i udarnim rupama. Ovo se odnosi na ceste i u urbanim i na padinskim dijelovima općine. Većina lokalnih cesta nisu opremljene potrebnom saobraćajnom signalizacijom, a usljed bespravne gradnje su nestandardne širine te se saobraćaj u dva smjera odvija otežano. Većina lokalnih i nekategorisanih cesta su rađene bez potrebne tehničke dokumentacije te su nestandardnog nagiba tako da ne zadovoljavaju karakteristike gradskih saobraćajnica naročito u zimskom periodu, što opet sa druge strane ne čini uslove za uvođenje javnog gradskog saobraćaja na tim lokalitetima.

Prijevoz građana, u dužini od oko 25 km, na području općine, odvija se vozilima KJKP "GRAS" Sarajevo i Centotrans Sarajevo. Općina Vogošća je, na isti način, dobro povezana sa svim ostalim općinama, kako Grada Sarajeva, tako i Kantona Sarajevo.

Kroz teritorij općine prolazi 5 km glavne željezničke pruge. Zaživljavanje željezničkog saobraćaja u većoj mjeri predstavljalo bi i značajan podstrek razvoju privrede, ne samo na području Vogošće, nego i razvoju širega regiona.

Kada se govori o poveznosti sa okolinom, u informacionom smislu, Općina Vogošća ima svoju web stranicu (www. vogosca.ba), gdje se mogu dobiti informacije o Vogošći, kao i na lokalnoj televiziji RTV Vogošća (www.rtvvogosca.ba).

Svi gradovi u sarajevskoj makroregiji, pa tako i područje općine Vogošća, snabdjeveni su električnom energijom, te nema nijednog domaćinstva bez struje, u naseljenim mjestima. Sistem za prenos i distribuciju električne energije zasnovan je na petovoltažnom nivou (400 KV, 220 KV, 110 KV, 35 KV,10 KV), a u konačnoj upotrebi je napon od 220 V. Teritorija, koju zauzima općina Vogošća, snabdijeva se električnom energijom posred- stvom javnog preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije: Elektroprivreda BiH".

Plin je jedan od (glavnih) energenata koji se, između ostalog, koristi i za zagrijavanje domaćinstava na području Kantona Sarajevo, pa tako i općine Vogošća.

Manja domaćinstva, na području općine, pojedinačno se zagrijavaju i privatnim sistemima grijanja, koristeći drvo i ugalj ili mazut. Neka domaćinstva u tu svrhu koriste i električnu energiju. Na području Općine Vogošća postoji system daljinskog grijanja odnosno firma Bags d.d koja vrši isporuku toplotne energije za zagrijavanje domaćinstava u zgradama kolektivnog stanovanja i zgrade javnih ustanova. Permanentnu opasnost za gasni sistem predstavlja bespravna gradnja na području općine, te pojave klizišta i rušenje devastiranih stambenih objekata bez nadzora i kontrole distributera.

Stanovništvo se snabdijeva vodom za piće iz centralnog gradskog vodovodnog sistema koji je kombinacija pumpnog sistema i gravitacionog pada. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda sa područja općine se vrši putem centralnog gradskog kanalizacionog sistema. Problem odvođenja otpadnih voda naročito je izražen u područjima sa bespravnom gradnjom. Otpadne vode su one koje se, poslije korištenja, odvode do uređaja za prečišćavanje, ili se ispuštaju u sistem kanalizacije. Česti su slučajevi ispuštanja otpadnih voda direktno u vodotoke, bilo direktno, bilo posredstvom podzemnih voda.

Odvoz kućnog i kabastog otpada kao i pranje i čišćenje ulica na području općine je u nadležnosti KJKP "Rad" i redovno se izvršava.

Kada je riječ o školstvu, na prostoru općine Vogošća egzistira većina oblika sistema obrazovanja i odgoja omladine - od predškolskih ustanova, osnovnog do srednjeg nivoa obrazovanja, visokog obrazovanja i odgoja mladih ljudi naše pa i šire društvene zajednice.

Kada je u pitanju zdravstvo, organizaciona jedinica Dom zdravlja Vogošća je zdravstvena ustanova koja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i specijalističkokonsultativnu zdravstvenu zaštitu za stanovništvo općine Vogošća (djelimično i za stanovništvo općine Ilijaš).

Kultura i sport su, uprkos brojnim poteškoćama sa kojima se ove oblasti suočavaju u cijeloj Bosni i Hercegovini, ipak na zadovoljavajućem nivou. Ipak i pored problema, kulturni, zabavni, sportski život održavao se na jednom solidnom nivou zahvaljujući podršci Općine Vogošća, podršci JU KSC Vogošća, popularizaciji kulturno - umjetničkog i sportskog rada od strane lokalnog medija RTV Vogošća, te entuzijazmu kulturnih i sportskih radnika.

Na području općine Vogošća djeluje gradska biblioteka u okviru JU KSC Vogošća.

Stanje knjižnog fonda nije na zadovoljavajućem nivou, ali uz napore JU KSC Vogošća i Općine Vogošća bibiliotečki fond se obnavlja i dopunjava iz godine u godinu. U toku je proces i digitalizacije bibliotečkog fonda. Bibliotečki fond iznosi oko 22.913 bibliotečkih jedinica.

Na ovom prosotru postoji kino dvorana u okviru JU KSC Vogošća.

Osposobljavanjem grijanja stvorili su se preduslovi da se taj prostor stavi u funkciju za realizaciju kino predstava, pozorišnih predstava, kao i drugih kulturnih manifestacija. Za realizaciju kino predstava neophodno je nabaviti novi ili u funkciju staviti postojeći kino projektor.

Na području općine Vogošća postoji određeni broj objekata iz oblasti sporta, ali oni ne mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe za raznovrsnim sportskim aktivnostima i sadržajima. Najveći broj sportskih aktivnosti u Vogošći odvija se u prostorima Sportske dvorane "Amel Bečković". Dio aktivnosti odvija se i u objektima u privatnom vlasništvu.

Saobraćajnica

Dužina komunikacije unutar regije (u km)

Kvalitet

Magistralni put M 17

12

Dobar

Magistralni put M18

5

Dobar

Željeznička pruga

5

Dobar

1.8. Privreda

Općina Vogošća je jedna od onih koje spadaju u red razvijenijih općina Kantona i Sarajevske regije. O tome svjedoči i struktura privrede koja ukazuje da je općina značajno industrijsko i trgovinsko sjedište, sjedište banaka, upravnih i administrativnih tijela, te zdravstvenih i obrazovnih ustanova.

Uslovi za razvoj privrede na prostoru općine su veoma povoljni. Zahvaljujući njima ovo područje se veoma dobro i ubrzano razvijalo. Od Drugog svjetskog rada, pa do 1992. godine industrija je bila gravna privredna grana. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva općine, 90% je bilo zaposleno u industriji. Danas, kao posljedica agresije na Bosnu i Hercegovinu industrijska proizvodnja je u mnogome smanjena, a poljoprivreda zauzima sve značajnije mjesto.

Pored stare industrijske zone, izgrađena je nova industrijiska zona u kojoj se do sada nalazi 17 izgrađenih objekata, u planu je izgradnja nove industrijiske zone na lokalitetu nekadašnje kasarne Semizovac.

2. PROCJENA STANJA OKOLIŠA U OPĆINI VOGOŠĆA

2.1. Upravljanje kvalitetom zraka

Praćenje kvaliteta zraka

Mreža monitoringa kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo, se trenutno sastoji od 5 (pet) automatskih i tri manuelne stanice, a uspostavljena je u skladu sa Pravilnikom o monitoringu kvaliteta zraka FBiH. Manuelno se određuju samo koncentracije sumpor dioksida (SO2) i crnih dimova (čađi), dok automatske stanice omogućavaju i praćenje koncentracija oksida nitrogena (NO, NO2, NOx), ozona (O3), ugljen monoksida (CO), čestica prašine (PM10).

Praćenje kvaliteta zraka u Kantonu organizuje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša na osnovu Odluke o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo. Poslove monitoringa kvaliteta zraka za potrebe Kantona Sarajevo, vrši ovlaštena institucija - Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, putem tri automatske mjerne stanice (Skenderija-Alipašina, Otoka i Ilidža - mobilna stanica), te tri manuelne stanice instalirane na lokalitetima Higijenski zavod, Otoka i Ilidža.

Manuelne stanice vrše prikupljanje uzoraka kvaliteta zraka 24 sata, narednog dana ručno se vrši analiza i rezultati se iskazuju kao prosječne vrijednosti za taj period.

Centar za prikupljanje i obradu podataka sa svih stanica koje čine mrežu monitoringa kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo, nalazi se u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Emisije u zraku

Kvalitet zraka u Sarajevu, pa tako i u Vogošći je dosta promjenjiv, ako se analizira stanje od prije nekoliko decenija pa do danas. Na narednom grafikonu su prikazane vrijednosti sumpor-dioksida (SO2) i dima, u periodu 1975.-2016. godine koje su mjerene na M.S. Bjelave. Primjetno je da su tokom šezdesetih i sedamdesetih godina veliki problem predstavljale visoke koncentracije sumpordioksida (SO2) i crnog dima (čađi).

Pretpostavlja se da za kvalitet zraka na području općine Vogošća najveći problem predstavljaju emisije iz saobraćaja. Kroz ovo područje prolaze važni magistralni i regionalni putni pravci, kojima saobraća veliki broj vozila, usljed čega se stvaraju redovita zagušenja saobraćaja. Dodatni problem predstavlja upotreba tehnički neispravnih vozila i nekontroliran kvalitet goriva.

Pored zagađenja atmosfere, saobraćaj uzrokuje i buku, što ima negativne posljedice po kvalitet života i zdravlje ljudi.

Kao posljedica ratnih dejstava, većina industrijskih objekta na području općine rade umanjenim kapacitetom, a neki su potpuno van pogona. Rezultat toga je smanjenje emisija u zrak. Međutim, usljed privatizacije mnogim industrijskim i privrednim objektima je promijenjena djelatnost. Rezultat toga su promijenjene ili nekontrolirane emisije u zrak.

Na području općine Vogošća nije u potpunosti sprovedena gasifikacija. Još uvijek postoji veliki broj manjih ložišta u domaćinstvu, obrtu i sl. koja koriste čvrsta i tečna goriva tj. goriva sa većim sadržajem sumpora i pepela. Veće koncentracije produkata sagorijevanja ovakvih goriva pojavljuju se sezonski, u zimskim mjesecima, koji imaju negativan utjecaj po zdravlje stanovništva.

Katastar emisija

Prvi katastar emisije u zrak je u Sarajevu napravljen još osamdesetih godina koji, i pored svog kvaliteta, nikada nije ažuriran. Federalni Zakon o zaštiti zraka nalaže Kantonima da svake godine izrađuju inventar emisije u zrak, tako da je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo započelo sa prikupljanjem podataka o emisijama iz postrojenja na području Kantona i formiranjem odgovarajuće elektronske baze podataka. Ti podaci će biti važan osnov za procjenu ukupnog stanja i preduzimanja mjera.

Međutim, nepotpun monitoring kavliteta zraka i nedostatak analiza i podataka za prostor općine Vogošća onemogućujue poduzimanje ozbiljnih mjera na smanjenju emisija zraka i zaštite zraka.

2.1.1 Stanje na području

Postojeće mjere

Kanton Sarajevo, u čijem okviru se nalazi i općina Vogošća, je poslije rata među prvima donio Zakon o zaštiti zraka, koji je zamijenjen sa Odlukom o mjerama na očuvanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo. Također je usvojio i Odluku i formirao štab u slučaju pojave epizoda sa visokim koncentracijama sumpordiok- sida i crnog dima u atmosferi Kantona Sarajevo. Formirana je i mreža od pet stanica za praćenje koncentracija sumpordioksida i crnog dima, laboratorijskim metodama (prosjek 24 satne vrijednosti). Vodi se katastar emisije postrojenja na osnovu rezultata mjerenja emisije postrojenja, a uvedena je i inspekcijska služba zaštite okoliša. Usvojena je i Odluka o kontroli emisija i drugim mjerama zaštite okoliša na području Kantona.

2.1.2. Identifikacija i analiza problema

RB

PROBLEM

UZROCI PROBLEMA

POSLJEDICE PROBLEMA NA MOGUĆI UTICAJ

NEDOVOLJAN I NEPOTPUN MONITORING KVALITETA ZRAKA

LOŠ KVALITET ZRAKA, POSEBNO U HLADNIJEM DIJELU GODINE

ZAGAĐENJE ZRAKA IZ SAOBRAĆAJA

POVEĆANJE EMISIJA IZ KOTLOVNICA

VELIKI BROJ INDIVIDUAL- NIH LOŽIŠTA

POVEĆANA EMISIJA IZ INDUSTRIJ- SKIH I PROIZVOD- NIH PROCESA

NELEGALNO SPALJIVANJE OTPADA, PLASTIKE, GUMA, OTPAD U KONTEJ- NERIMA

2.1.3. Ciljevi

U skladu sa analizom navedenih problema, ciljevi u oblasti kvaliteta zraka su:

  • -
    Uspostava kompletnog monitoringa i formiranje kompletne baze podataka;
  • -
    Smanjenje emisije štetnih tvari u skladu s postojećom legislativom (osobito smanjenje emisije iz prometa);
  • -
    Stimulirati potrošnju zemnog gasa i drugih čistijih energenata, posebno u hladnijem periodu godine ili grijanje strujom;
  • -
    Podići nivo svijesti javnosti o značaju kvaliteta zraka;
  • -
    Stimuliranje korištenja i unaprijeđenje ekološkog grad- skog i prigradskog prijevoza;
  • -
    Poboljšati kvalitet saobraćaja uvođenjem zakonske obaveze za ugradnju katalizatora;
  • -
    Pošumljavanje goleti i pojasa uz saobraćajnice;
  • -
    Modernizacija i okrupnjavanje kotlovnica, prelazak kotlovnica na goriva sa manjim sadržajem zagađujućih materija;
  • -
    Priključiti što veći broj objekata na gasnu mrežu
  • -
    Pojačati inspekcijske poslove;
  • -
    Pribavljanje i izdavanje okolinske dozvole;
  • -
    Jačanje rada inspekcije zaštite okoliša;
  • -
    Uvesti kaznene mjere protiv zagađivanja;
  • -
    Utopljavanje objekata;
  • -
    Energetska efikasnost.

2.2. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

2.2.1. Stanje na području

Vodno bogatstvo

Teritorijom općine Vogošća protiču četiri vodotoka: rijeka Bosna, Ljubina Vogošća i Jošanica. U rijeku Bosnu ulijeva se Ljubina i Vogošća, a u rijeku Vogošću se ulijeva Jošanica, tako da se može reći da je općina Vogošća bogata vodom i vodnim tokovima. Dijelovi ovih vodotoka koji protiču kroz urbani dio Vogošće su regulisani i uređeni. Ovi vodotoci su praktično kolektori sanitarnih i industrijskih otpadnih voda.

Vodosnabdijevanje općinskog područja Vogošće vrši se putem gradskog vodovodnog sistema i putem lokalnih vodovodnih sistema. Gradskim vodovodnim sistemom pokrivena su niža područja (ispod kote 580-620 m.n.v.) i urbana zona Vogošće, što ukupno čini oko 70% potrošača - korisnika. Preostali dio općinskog područja u zoni ovog obuhvata, kao i sva rubna područja iznad kote 620 m.n.v. pokrivena su lokalnim vodovodnim sistemima ili oko 30% potrošača - korisnika.

Gradskim vodovodnim sistemom gazduje KJKP "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo i prema njihovim podacima općina Vogošća se snabdijeva iz rezervoara Bačevo i Peračko vrelo (Skakavac). Kapacitet Peračkog vrela je od 80-120l/sec., a sadašnja iskorištenost je oko 40l/sec. Prema nekim pokazateljima potrošnja gradske vode u općini Vogošća je 120/sec.

Općina Vogošća se snabdijeva gradskom vodom putem rezevoara, pumpnih stanica i distributivnog i transportnog cjevovoda. Rezervoari sa kojih se snabdijeva Općina Vogošća su:

  • -
    Kobilja Glava - Novi rezervoar, kapaciteta 2x5000 m3
  • -
    Menjak, kapaciteta 200 m3
  • -
    Rosulje, kapaciteta 2x2500 m3
  • -
    Vranjak, kapaciteta 2x100 m3
  • -
    Donja Jošanica 2x500 m3.

Prečistač - filter postrojenje se nalazi u krugu "Pretis"-a, pumpne stanice su na Betaniji, Novi rezervoar, Ugorsko II, Vogošća II i u Semizovcu.

Distributivni sistem općine Vogošća čini mreža vodovodnih cijevi, različitih dužina, profila i od različitih materijala. Općina Vogošća je vršila rekonstrukciju azbest cementnih cjevovoda u Barici, te prvu fazu u ulici Ahmeda Rizve, Branilaca Hotonja, Stara cesta jezera, Slatinski put i u dijelu ulice Muje Šejte. KJKP "ViK" Sarajevo izvršio je rekonstrukciju cjevovoda od Vogošćanske petlje do Semizovca u dužini od 2.000 metara. Planirana je rekonstrukcija još oko dvadeset kilometara azbest cementnog cjevovoda na području općine Vogošća u daktilni i to u režiji KJKP "ViK" Sarajevo. Nažalost ove aktivnosti još uvijek nisu ni blizu realizacija, te Općina nastoji iznaći mogućnosti da dio tih aktivnosti realizuje o svom trošku.

Gubici vode se statistički prate na nivou cijelog vodovodnog sistema i predstavljaju veliki problem. Grubim procjenama, gubici vode samo po osnovu dotrajale mreže iznose oko 50%. Procjenjuje se takođe, da se velike količine neregistrovane vode troše putem besprvnih priključaka, te je KJKP "ViK" Sarajevo pokrenulo niz aktivnosti na evidentiranju nelegalnih priključaka i regulisanju njihovog statusa.

Preostali dio općinskog područja koji nema gradsku vodu i koji se nalazi iznad kote 620 m.n.v. pokrivena su lokalnim vodovodnim sistemom. Na području općine Vogošća ima veliki broj lokalnih rezervoara kojima se snabdijevaju grupe građana ili pojedinci. Veći lokalni rezervoari koji su u funkciji su: "7 vrela", "Paljevo", Peračko vrelo "Skakavac", "Konovica", "Ilidža" u Donjoj Vogošći, Blagovac i Tihovići gdje Zavod za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo vrši redovnu kontrolu pitke vode. Lokalnim vodovodnim sistemom gazduju lokalne zajednice (MZ i odbori za vodu sastavljeni od predstavnika građana), gdje nastaju veliki problemi počevši od naplate vode, preko održavanja do čestih zagađenja, odnosno do zatvaranja tih sistema od strane inspekcije. Osim toga većina lokalnih sistema u toku sušne sezone bude van funkcije, kada je neophodna doprema vode putem cisterni. Općina Vogošća nastoji pomoći oko održavanja lokalnih vodorezervora tako što vrši nabavku potrebnog materijala i opreme, a građani vrše ugradnju. Uočeno je da su mnoge kaptaže oštećene, u sanitarno-higijenskom smislu van propisanih normi i sa visokim rizikom po zdravlje ljudi.

Problem nedostatka pitke vode i urednog snabdijevanja područja Općine Vogošća pitkom vodom mogao bi se riješiti kroz osposobljavanje i stavljanje u funkciju Peračkog vrela u punom kapacitetu, što predstavlja strateški interes kako za općinu Vogošća, tako i za Kanton Sarajevo. Općina Vogošća je pokrenula niz aktivnosti na realizaciji ovog projekta.

Zaštita izvorišta voda za piće

Zaštiti izvorišta voda za piće treba posvetiti naročitu pažnju kako kroz odgovarajuću zakonsku legislativu, tako i kroz odgovarajuća tehnička rješenja o zaštiti vodozaštitnih zona, te edukacijom i podizanjem svijesti građana.

Zaštita od voda

Kroz teritoriju općine Vogošća kao najveći vodotok protiče rijeka Bosna u dijelu od Petlje do mosta u Donjoj Vogošći nije izvršena regulacija vodotoka, te na ovom potezu prilikom obilnih padavina i naglog otapanja snijega često dolazi do plavljenja i izlijevanja rijeke iz svog korita.

Rijeka Vogošća protiče kroz krug UNIS-ovih fabrika i dalje kroz naselje u dužini od 4,5 km. Kroz naselje, od Energopetrolove benzinske pumpe pa skoro do ušća u rijeku Bosnu, korito rijeke Vogošće je regulisano tako da ne predstavlja opasnost od poplava. Međutim, u zadnje vrijeme dolazi često do nelegalnog odlaganja smeća i drugog otpada u korito rijeke čime se zagađuje vodotok i okolina, a i sužava se korito rijeke, što predstavlja opasnost od izlijevanja rijeke iz svog korita.

Rijeka Ljubina protiče kroz teritoriju općine Vogošća u dužini od četiri km i ulijeva se u rijeku Bosnu. Korito rijeke Ljubine nije regulisano, tako da uslijed obilnih padavina predstavlja opasnost od poplava i do sada je u par navrata plavila dio terena u naselju Garež. Važno je napomenuti da je u zadnje vrijeme izvršena regulacija najkritičnijih poteza u Podgaju i kod osnovne škole u Semizovcu.

Kanalizacioni sistem Općine

Otpadne vode sa područja općine Vogošća se odvode glavnim gradskim kolektorom iz naselja Kobilja glava, Gornjeg Hotonja, Orahovog brijega, Barica, Hotonja, Ugorskog, Blagovca, Rosulja, Nove Vogošće, Gornje Jošanice i Centra Vogošće do najbližeg recepijenta - rijeke Vogošće i dalje u rijeku Bosnu. Separatna kanalizaciona mreža pokriva cca 50%, dok 50% čine kanali mješovitog tipa, septičke jame, nekontrolisana odvodnja, što izaziva izlijevanja voda, plavljenje objekata i aktiviranje klizišta, a većina se ulijeva u obližnje potoke i prirodne jaruge.

Poseban problem predstavljaju obimne kanalizacione mreže koje su izgrađene prije dvadesetak godina, a nisu katastarski snimljene i ne nalaze se u programu održavanja od strane KJKP "ViK" Sarajevo, kao naprimjer šire područje Kobilje Glave, Hotonja, zatim Barica, Menjak, Ugorsko, Svrake, Kriglavci i dr. Ono što predstavlja najveći problem je činjenica da sve otpadne vode završavaju u koritima rijeke Bosne, Vogošće, Jošanice, Ljubine ili drugih manjih potoka i vododerina. U zadnje vrijeme Općina Vogošća je uradila nekoliko magistralnih i separatnih vodova (od Barice do Kobilje Glave, dio MZ Hotonj iznad Džamije, Tihovića, Dreskovaće, Nova industrijiska zona Vogošća, Zukića brdo i dio Vranjka, u ul. Stara cesta, Gornja Jošanica II, spajanje Blagovačke kanalizacije na kolektor) čime je spriječeno isticanje otpadnih voda u rijeku Vogošću. Treba napomenuti da je Općina Vogošća uradila projektnu dokumentaciju za naselje Donja Jošanica I i II (magistralni vod) od Nove ind.zone do klaonice "Džin", kao i za područje MZ Svrake i MZ Semizovac.

Poseban problem predstavlja bespravna stambena izgradnja na područjima gdje nema riješene kanalizacione mreže, te se otpadne vode ispuštaju direktno u najbliže vodotoke, vododerine ili rijetko u septičke jame, uglavnom napravljene bez stručnog nadzora i neprihvatljivih tehničkih karakteristika, te ugrožavaju okoliš.

Također, na ovom prostoru postoje i razna proizvodna preduzeća koja ispuštaju tehnološku vodu u kanalizaciju ili vodotoke, a bez ikakve kontrole od strane nadležnih institucija.

Iz svega navedenog proizilazi cilj dovođenja kanalizacionih mreža do najnižih tačaka prema rijeci Bosni i izgradnja prečistača sa ciljem ispuštanja prečišćene vode u rijeku Bosnu čime bi se zaštitio eko sistem uopšte.

2.2.2. Identifikacija i analiza problema

RB

PROBLEM

UZROCI PROBLEMA

MOGUĆI UTJECAJ

VODOSNABDIJEVANJE

1.

NEDOVOLJNO SNABDIJEVA- NJE PITKOM VODOM

2.

ZASTAR- JELOST I OŠTEĆENOST VODOVODNE MREŽE

3.

VELIKI GUBICI PITKE VODE U VODOVODNIM SISTEMIMA

4.

NERACIO- NALNO KORIŠTENJE VODA

5.

RAZLIČITO UPRAVLJANJE VODOVODNIM SISTEMIMA - GRADSKI I LOKALNI

6.

NEADEKVAT- NA ZAŠTITA ZONE IZVORIŠTA

VODOTOCI

7.

IZLIJEVANJE RIJEKA IZ KORITA I PLAVLJENJE POVRŠINA I OBJEKATA

8.

ZAGAĐENJE VODOTOKA OTPADNIM VODAMA

9.

STVARANJE DIVLJIH DEPONIJA U KORITIMA I NA OBALAMA VODOTOKA

10.

ZAGAĐENJE VODOTOKA PROCJEDNIM VODAMA SA DIVLJIH DEPONIJA U PADINSKIM DIJELOVIMA

KANALIZACIONI SISTEM

11.

NEIZGRAĐENA KANALIZACI- ONA MREŽA U POJEDINIM DIJELOVIMA I DOTRAJALOST KANALIZACI- ONE MREŽE

12.

NEPROPISNO UREĐENE SEPTIČKE JAME

2.2.3. Ciljevi

U skladu sa analizom navedenih problema, ciljevi Općine u sektoru voda su:

  • -
    Stavljanje u funkciju Peračkog vrela u punom kapacitetu;
  • -
    Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže na prostoru cijele općine i poboljšanje kvaliteta;
  • -
    Sprovođenje inspekcijske kontrole na terenu i eviden- tiranje nelegalnih priključaka;
  • -
    Osiguranje dovoljnih količina pitke vode;
  • -
    Uvođenje monitoringa o stanju vodovodne mreže na prostoru općine;
  • -
    Smanjenje gubitaka rekonstrukcijom vodovodnog sistema;
  • -
    Smanjenje neracionalne potrošnje vode ugradnjom vodomjera u svaki stan;
  • -
    Izrada plana sanacije postojećeg stanja u svrhu očuvanja kvantiteta i kvaliteta prirodnih voda;
  • -
    Informisanje korisnika o posljedicama neracionalne pot- rošnje, te mjerljivim i nemjerljivim vrijednostima pitke vode;
  • -
    Objedinjavanje svih lokalnih vodovoda u jedinstven sistem;
  • -
    Proširenje centralnog vodovodnog sistema, i/ili lokalna (alternativna) izvorišta staviti pod sanitarnu kontrolu KJKP "VIK";
  • -
    Pomoć građanima kod održavanja lokalnih sistema;
  • -
    Istražiti i odrediti zone izvorišta;
  • -
    Osiguranje vodozaštitne zone oko vodozahvata;
  • -
    Uvesti monitoring o stanju zona izvorišta;
  • -
    Pošumljavanje goleti;
  • -
    Zabrana gradnje u vodozaštitnim zonama ili bunarskim zonama;
  • -
    Zabranjeno držanje stoke u vodozaštitnim zonama i iznad izvorišta;
  • -
    Sprovođenje zakonskih i tehničkih mjera za zaštitu zona izvorišta;
  • -
    Regulacija vodotoka;
  • -
    Sanacija i čišćenje korita od otpada;
  • -
    Edukacija stanovništva o pravilnom odlaganju otpadom i korištenju voda;
  • -
    Provođenje zakonskih mjera za građane i industrijske zagađivače;
  • -
    Čišćenje korita vodotoka i sprječavanje daljeg zagađenja;
  • -
    Lociranje lokacija za deponije i sanacija divljih deponija;
  • -
    Angažovanje komunalne inspekcije;
  • -
    Izgrada plana sanacije kanalizacione mreže;
  • -
    Izgradnja i stavljanje u funkciju centralnog prečistača otpadnih voda;
  • -
    Izgradnja separacione mreže na prostoru cijele općine;
  • -
    Izgradnja kanalizacionog sistema u dijelovima općine gdje nedostaje.

2.3. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem

2.3.1. Stanje na području

Općinu Vogošću odlikuje ravničarsko-brežuljkasti i planinsko-brdski teren.

Teritorija Općine Vogošća ima površinu 7169,69 ha. Najveći dio teriorije čine šume i šumsko zemljište koje zauzima površinu od 3916,06 ha odnosno 54,7%, zatim poljoprivredno zemljište koje zauzima površinu od 2587,59 ha, odnosno 36%, a svega 666,04 ha, ili 9,3% od ukupne teritorije čini ostalo zemljište (građevinsko zemljište, putevi, rijeke, željeznice, neplodno zemljište).

Tabela 5. Prikaz zemljišta na prostoru općine Vogošća

Izvor: Katastar općine Vogošća

Prema podacima katastarskog operata Općine Vogošća većina poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu i iznosi 2153,72 ha odnosno 83,2% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Razvrstano je u 4 bonitetne kategorije:

ZEMLJIŠTE

POVRŠINA (ha)

POVRŠINA (%)

Poljoprivredno

2587,59

36,0

Šumsko

3916,06

54,7

Ostalo

666,04

9,3

Ukupno

7169,69

Tabela 6. Površine poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini u općini Vogošća po kategorijama

Izvor: Katastar općine Vogošća

Poljoprivredno zemljište u državnoj-društvenoj svojini zauzima površinu od 433,87 ha odnosno 16,8% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta i također je razvrstano u četiri bonitetne kategorije.

KATEGORIJA

POVRŠINA (ha)

POVRŠINA (%)

Njiva

600,21

27,9

Voćnjak

558,99

25,95

Livada

879,33

40,82

Pašnjak

115,19

5,3

Tabela 7. Površine poljoprivrednog zemljišta u društvenoj svojini u općini Vogošća po kategorijama

Izvor: Katastar općine Vogošća

Kako je prethodno navedeno najveći dio teritorije Općine Vogošća zauzimaju šume i šumsko zemljište, i to 3916,06 ha odnosno 54,7% od ukupne površine. Od toga je veći dio državna-društvena svojina sa površinom od 2865,33 ha odnosno 72,95%, dok privatno vlasništvo zauzima površinu od 1050,73 ha, odnosno 27,05%.

KATEGORIJA

POVRŠINA (ha)

POVRŠINA (%)

Njiva