Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva za područje Kantona Sarajevo
U vezi sa poglavljem III. člana 2. tačka b) i član 3. Ustava Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08) i članom 131. stav 1. tačka b), a u vezi sa članovima 137. i 138. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16), Sindikat radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: reprezentativni granski sindikat), s jedne strane, i Premijer Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: zastupnik poslodavaca) s druge strane, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I RADNIKA U OBLASTI ZDRAVSTVA ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(1) Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva za područje Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze radnika, te prava i obaveze javno zdravstvene ustanove prema radnicima koji kod njih rade, odnosno prava i obaveze ugovornih strana koje su zaključile ovaj ugovor.
(2) Kolektivni ugovor se zaključuje i primjenjuje na području Kantona Sarajevo za javno zdravstvene ustanove čiji je osnivač Skupština Kantona Sarajevo.
Član 2.
(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koja traže zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.
(2) Djelovanja po osnovu diskriminacije su regulisana članovima 8., 9., 10., 11.,12. i 13. Zakona o radu, te se u slučajevima diskriminacije primjenjuju navedene odredbe Zakona o radu.
Član 3.
(1) Ovaj kolektivni ugovor obavezuje strane koje su ga zaključile, a u smislu odredbi člana 142. Zakona o radu.
(2) Prava i obaveze radnika zaposlenih u ustanovama iz stava 2. člana 1. ovog kolektivnog ugovora čine jedinstven sistem, te se odredbe Zakona o radu, propisa donijetih na osnovu Zakona o radu, kao i ovog kolektivnog ugovora primjenjuju neposredno i obavezno za strane potpisnice.
(3) Izuzetno, od stava 2. ovog člana, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove, odnosno ugovorom o radu zaključenim između javne zdravstvene ustanove i radnika, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, a u smislu odredbe člana 19. Zakona o radu.
(4) Finansiranje prava povoljnijih od ovog kolektivnog ugovora, a utvrđenih internim aktima javno zdravstvene ustanove, finansira javno zdravstvena ustanova.
Član 4.
(1) Strane koje su zaključile ovaj ugovor obavezuju se primjenjivati ga u dobroj vjeri.
(2) Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale u trenutku zaključenja ovog kolektivnog ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ovog ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obavezuju se da neće jednostrano prekršiti ovaj kolektivni ugovor, nego će drugoj ugovornoj strani predložiti izmjene Kolektivnog ugovora, na način i po postupku utvrđenim ovim kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu.
Član 5.
Na sva pitanja koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom, primjenjuje se Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zaštiti na radu, kao i propisi donijeti na osnovu navedenih zakona, te drugi zakoni i propisi.
II. RADNI ODNOS
a) Zasnivanje radnog odnosa
Član 6.
(1) Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim radnikom donosi javno zdravstvena ustanova.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana donosi se na osnovu pravilnika o radu ustanove, odnosno odluke o zasnivanju radnog odnosa za javno zdravstvene ustanove koje zapošljavaju manje od 30 radnika, te u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima javno zdravstvene ustanove.
(3) Prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme vrši se putem javnog konkursa ili oglasa.
(4) Ustanova iz člana 1. stav 2. Kolektivnog ugovora može sporazumno sa drugom ustanovom iz člana 1. stav 2. Kolektivnog ugovora bez javnog konkursa ili oglasa i uz saglasnost radnika preuzeti radnika u skladu sa njegovim stručnim kvalifikacijama.
(5) Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom ustanova iz člana 1. stav 2. Kolektivnog ugovora.
Član 7.
(1) Ugovor o radu može se zaključiti samo sa radnikom koji pored općih uslova za zasnivanje radnog odnosa ispunjava i posebne uslove utvrđene pravilnikom o radu ustanove, odnosno odlukom o zasnivanju radnog odnosa.
(2) Ugovor o radu može se zaključiti na neodređeno i određeno vrijeme, a u smislu člana 22. Zakona o radu.
(3) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži elemente iz člana 24. Zakona o radu.
(4) U slučaju zaključivanja ugovora o radu izvan prostorija javno zdravstvene ustanove, ugovor o radu mora sadržavati sve elemente iz člana 24. i 26. Zakona o radu.
(5) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.
(6) Nakon zaključivanja ugovora o radu javno zdravstvena ustanova je dužna prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.
Član 8.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
(2) Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci.
(3) Probni rad se može radniku iznimno produžiti zbog nastanka objektivnih razloga (bolest i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.
(4) Radnik koji traži produženje probnog rada iz objektivnih razloga, dužan je podnijeti zahtjev javno zdravstvenoj ustanovi i dokumentovati razloge zbog kojih traži produženje probnog rada.
(5) Pravilnikom o radu ustanove bliže se uređuje trajanje probnog rada spram djelatnosti koju obavlja, kao i uslova radnog mjesta, te razlozi produženja probnog rada, postupak i način regulisanja produženja probnog rada.
(6) Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos saglasno članu 21. stav 4. Zakona o radu.
b) Prijem pripravnika
Član 9.
(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, javno zdravstvena ustanova može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom ili ga primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad) saglasno članu 32. i 34. Zakona o radu.
(2) Osposobljavanje pripravnika - zdravstvenog radnika po osnovu stava 1. ovog člana obavlja se na način i pod uslovima, kao i trajanju utvrđenom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i podzakonskim aktom koji reguliše pripravnički staž i stručni ispit.
c) Prestanak radnog odnosa
Član 10.
Na prestanak radnog odnosa primjenjuju se odredbe Poglavlja XI Zakona o radu pod nazivom "Prestanak ugovora o radu".
III. RADNO VRIJEME
Član 11.
(1) Puno radno vrijeme radnika traje 37,5 sati sedmično.
(2) Sedmično radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u sedmici, od ponedjeljka do petka.
(3) Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored dnevnog, odnosno sedmičnog i mjesečnog radnog vremena javno zdravstvena ustanova može odrediti drugačiji dnevni, sedmični i mjesečni raspored radnog vremena u skladu sa Zakonom o radu, kantonalnim propisom kojim je uređen početak, završetak i raspored radnog vremena ustanova iz stava 2. člana 1. ovog kolektivnog ugovora koje imaju status ugovorne zdravstvene ustanove, a u smislu člana 181. stav 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i pravilnikom o radu ustanove.
Član 12.
(1) Za organizaciju rada odgovorna je javno zdravstvena ustanova.
(2) Javno zdravstvena ustanova je dužna organizovati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati.
(3) U slučaju preraspodjele radnog vremena, rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, radno vrijeme se svodi na prosječno puno radno vrijeme na nivou mjeseca.
Član 13.
(1) Saglasno članu 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dežurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u ustanovi nakon svog redovnog radnog vremena.
(2) Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.
(3) Pripravnost je poseban oblik rada, kada radnik ne mora biti prisutan u ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. Pripravnost je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu javno zdravstvene ustanove za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju, niti na drugom mjestu koje je odredila javno zdravstvena ustanova. Radnik koji je u pripravnosti obavezan je odazvati se na poziv javno zdravstvene ustanove bez odgode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od dva sata ili u roku određenim Pravilnikom o radu ustanove.
(4) Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti i koristi se u ustanovama kada nastane problem iz sadržaja radne djelatnosti ustanove koji prisutni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena pripravnost.
(5) Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu javno zdravstvene ustanove koji se obavlja u smjenama (prijepodne - prva smjena, poslijepodne - druga smjena i noćna smjena - treća smjena) tokom mjeseca.
(6) Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tokom jednog mjeseca.
(7) Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u sedmici obavlja rad u drugoj ili trećoj smjeni.
(8) Rad u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena javno zdravstvene ustanove koji radnik naizmjenično obavlja tokom sedmice ili mjeseca po 12 sati u ciklusima 12-24 - 12-48.
(9) Noćni rad je rad radnika od 22 sata uvečer do 6 sati ujutru.
(10) Sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan/praznik ili neradni dan u smislu Zakona o radu i neradnim danima evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovni mjesečni fond sati.
(11) Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati koji je uveden od strane javno zdravstvene ustanove u skladu sa Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom.
(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 37,5-satne radne sedmice.
(13) Mjesečni fond radnih sati je umnožak radnih dana u tekućem mjesecu sa 7,5 sati.
(14) Javno zdravstvena ustanova je obavezna svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, javno zdravstvena ustanova može na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stava 11. ovog člana odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana) u skladu sa mogućnostima organizacije rada.
Član 14.
(1) Radnik zaposlen u ustanovama iz člana 1. stav 2. ovog kolektivnog ugovora ne može napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno vrijeme isteklo, ako bi time bilo dovedeno u pitanje osiguranje kontinuirane zdravstvene zaštite.
(2) Napuštanje radnog mjesta iz stava 1. ovog člana predstavlja težu povredu radne obaveze.
Član 15.
(1) Na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnike od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjemo štetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika na način i pod uslovima utvrđenim članom 37. Zakona o radu, propisima o zaštiti na radu, drugim zakonima, kao i propisima donijetim na osnovu ovih zakona.
(2) Poslovi iz stava 1. ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuje se Pravilnikom o radu ustanove i ugovorom o radu u skladu sa zakonima i drugim propisima koji regulišu ovu oblast.
(3) Radnici koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada izjednačeni su sa pravima i obavezama sa radnicima sa punim radnim vremenom.
IV. ODMORI I ODSUSTVA
a) Odmori
Član 16.
(1) Radnik ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
(2) Vrijeme odmora iz stava 1. ovog člana ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, radnici koji rade u turnusu imaju pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od najmanje 45 minuta.
(4) Javno zdravstvena ustanova je dužna radniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.
(5) Vrijeme odmora iz stava 1, 3 i 4. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.
(6) Način i vrijeme korištenja odmora iz stava 1., 3. i 4. ovog člana uređuje se pravilnikom o radu ustanove i ugovorom o radu.
Član 17.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 18.
(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u skladu sa članom 46. Zakona o radu.
(2) Dani sedmičnog odmora su u pravilu subota i nedjelja.
(3) Ako radnik radi na dan sedmičnog odmora, osigurava mu se korištenje sedmičnog odmora jedan dan u toku naredne sedmice.
(4) Ako se sedmični odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stava 3. ovog člana, može se koristiti naknadno saglasno dogovoru radnika i javno zdravstvene ustanove.
(5) Radniku se, u svakom slučaju, mora osigurati korištenje sedmičnog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.
Član 19.
Radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Član 20.
(1) Pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 20 radnih dana imaju radnici prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:
- -prema dužini radnog staža, i to:
- a)od 1 do 5 godina radnog staža 1 dan,
- b)od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana,
- c)od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana,
- d)od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana,
- e)preko 20 godina radnog staža 5 dana.
- a)
- -prema složenosti poslova, i to:
- a)koeficijent složenosti poslova 1 1 dan,
- b)koeficijent složenosti poslova 1 do 2 2 dana,
- c)koeficijent složenosti poslova 2 do 3 3 dana,
- d)koeficijent složenosti poslova 3 do 4 4 dana,
- e)koeficijent složenosti poslova iznad 4 5 dana.
- a)
(2) Ukupno trajanje plaćenog godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 dana.
(3) Izuzetno, korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od 30 dana može se utvrditi pravilnikom o radu ustanove za radnike koji rade u posebnim uslovima rada.
(4) Kriteriji i trajanje godišnjeg odmora utvrđuju se pravilnikom o radu ustanove.
Član 21.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, dani vikenda, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
Član 22.
(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje javno zdravstvena ustanova, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.
(2) Javno zdravstvena ustanova je dužna pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.
(3) Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio.
(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, javno zdravstvena ustanova je dužna radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom javno zdravstvene ustanove.
Član 23.
(1) Radniku se može promijeniti, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja posebno važnih i neodgodivih poslova na osnovu odluke javno zdravstvene ustanove, kao i na zahtjev radnika zbog ličnih potreba.
(2) Radniku kojem je promijenjeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje započetog godišnjeg odmora.
(3) Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora, samo u slučaju ako je do prekida godišnjeg odmora došlo na zahtjev javno zdravstvene ustanove.
(4) Troškovima iz stava 3. ovog člana smatraju se putni i drugi troškovi koji su nastali usljed prekida korištenja godišnjeg odmora do kojeg je došlo na zahtjev javno zdravstvene ustanove, a u skladu sa pravilnikom o radu ustanove.
(5) Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida.
(6) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Član 24.
Radnik koji odlazi u penziju ima pravo na godišnji odmor za tu godinu, u skladu sa pravilnikom o radu ustanove.
b) Odsustva
Član 25.
(1) Tokom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju ukupno do sedam radnih dana.
(2) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u slučajevima predviđenim članom 53. Zakona o radu i pravilnikom o radu ustanove, i to u slijedećim slučajevima:
- -sklapanja braka,
- -teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva,
- -za smrtni slučaj člana uže porodice, odnosno domaćinstva,
- -porođaja supruge.
(3) U slučaju dobrovoljnog davanja krvi radnik ostvaruje pravo na plaćeno odsustvo u skladu sa članom 53. stav 4. Zakona o radu.
(4) Članom uže porodice, u smislu stava 2. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(5) Javno zdravstvena ustanova je dužna omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
(6) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisima kantona i pravilnikom o radu ustanove.
Član 26.
(1) Radniku se na njegov pisani zahtjev može odobriti neplaćeno odsustvo, u skladu sa članom 54. Zakona o radu, ovim kolektivnim ugovorom, kao i pravilnikom o radu ustanove, u toku kalendarske godine u trajanju do 30 dana u slijedećim slučajevima:
- -polaganje specijalističkog ispita,
- -stručno usavršavanje,
- -polaganje diplomskog ispita,
- -izradu doktorske disertacije ili magistarskog rada,
- -gradnju ili popravku kuće ili stana,
- -njegu člana porodice.
(2) Pravilnikom o radu ustanove mogu se utvrditi i drugi slučajevi za koje se može odobriti neplaćeno odsustvo.
(3) Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze radnika koja se stiču na radu i po osnovi rada miruju.
V. PLAĆE I NAKNADE
Član 27.
(1) Javno zdravstvena ustanova je obavezna radniku s kojim je zaključila ugovor o radu obezbijediti i dati posao i za obavljeni rad isplatiti plaću.
(2) Javno zdravstvena ustanova utvrđuje mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama javno zdravstvene ustanove datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod javno zdravstvene ustanove, kao i zakone i opće akte javno zdravstvene ustanove.
(3) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uslove rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove i ugovorom o radu.
Član 28.
Za obavljeni rad radniku pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i drugim propisima koji uređuju ovu oblast u Federaciji Bosne i Hercegovine i Kantonu Sarajevo.
Član 29.
(1) Plaće radnika i ostala lična primanja u smislu ovog kolektivnog ugovora isplaćuju se radnicima iz sredstava koja u skladu sa zakonom u vršenju djelatnosti ostvaruju ustanove iz stava 2. člana 1. ovog kolektivnog ugovora.
(2) Javne zdravstvene ustanove kojima je osnivač Skupština Kantona Sarajevo, a ne finansiraju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, sredstva za primjenu ovog kolektivnog ugovora obezbjeđuju iz vlastitih sredstava.
Član 30.
(1) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće u skladu sa Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove i ugovorom o radu.
(2) Osnovna plaća je novčani iznos koji je javno zdravstvena ustanova dužna isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i normalnim uslovima rada za odgovarajući posao u skladu sa Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorima i Pravilnikom o radu ustanove.
(3) Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja.
(4) Najniža neto plaća se utvrđuje tako što se najniža neto satnica utvrđena ovim kolektivnim ugovorom množi sa mjesečnim fondom sati shodno članu 13. stav 13. ovog kolektivnog ugovora.
(5) Najniža neto satnica u oblasti zdravstva za područje Kantona Sarajevo iznosi 2,60 KM.
Član 31.
(1) Naknada za radni učinak može se obračunati nakon što se Pravilnikom o radu ustanove, u konsultaciji sa Sindikatom, utvrde mjerljivi normativi radnog učinka.
(2) Na osnovu ostvarenog radnog učinka plaća radnika može biti uvećana do 8%.
Član 32.
Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uslove rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove i ugovorom o radu.
Član 33.
(1) Pojedinačni poslovi, odnosno zanimanja razvrstavaju se prema složenosti poslova radnog mjesta u grupe složenosti sa koeficijentima složenosti u rasponu od 1,00 do 4,40, i to kako slijedi:
- 1.Zanimanje I grupe - koeficijent složenosti 1,00
Jednostavni poslovi, odnosno zanimanja za koje je potrebna osnovna škola (poslovi čišćenja radnih, administrativnih i zajedničkih prostorija, skupljanje smeća i drugih otpadaka iz radnih, administrativnih i zajedničkih prostorija, briga o stanju sredstava za čišćenje i drugi poslovi koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada).
- 2.Zanimanje II grupe - koeficijent složenosti 1,10
Manje složeni poslovi, odnosno zanimanja sa prethodnim priučavanjem za koje je potrebna osnovna škola sa dodatnim funkcionalnim znanjima, vještinama stečenim na tečajevima ili odgovarajućim praktičnim iskustvima.
- a)poslovi održavanja čistoće u zdravstvenim ustano- vama (čišćenje, pranje i spremanje bolesničkih soba i ordinacija, dezinfekcija prostorija, predmeta i pribora, transportovanje nečistog rublja i sl.);
- b)poslovi pranja laboratorijskog posuđa, ambalaže, pribora za rad (priprema oruđa za mikrobiološke postupke, pranje laboratorijskog posuđa, razvrstavanje sterilizovanog posuđa prema namjeni i sl.);
- c)poslovi portira i čuvara;
- d)jednostavni poslovi na uspostavljanju telefonskih veza;
- e)pomoćni poslovi u praonicama rublja, prehrani, serviranju hrane (tehničkim radionicama i sl.);
- f)pomoćni poslovi kod obdukcije, pakovanja sanitetskog materijala i sl.
- 3.Zanimanje III grupe - koeficijent složenosti 1,50
- 3.
Srednje složeni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna stručna sprema predviđena programom za III stepen obrazovanja odnosno KV radnici:
- a)poslovi tehničkog održavanja (zanatsko održavanje instalacija, uređaja, vozila, objekata i opreme, poslovi krojača - na nivou zvanja kvalifikovanog radnika i sl.);
- b)poslovi na pripremi hrane (kuhanje);
- c)poslovi uspostavljanja veza većeg intenziteta - operater na telefonskoj centrali;
- d)poslovi običnog transporta bolesnika i drugi opšti prijevoz;
- e)srednje složeni administrativni poslovi i poslovi evidencija.
- 4.Zanimanje IV grupe - koeficijent složenosti 1,90
- 4.
Složena zanimanja, odnosno poslovi za koje je potrebna srednja stručna sprema (u četverogodišnjem trajanju), a obavljaju ih radnici nezdravstvenog usmjerenja.
- 5.Zanimanje V grupe - koeficijent složenosti 2,10
Složeni poslovi, odnosno zanimanja za koje je potrebna VKV.
- 6.Zanimanje VI grupe - koeficijent složenosti 2,10
Složeni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna srednja stručna sprema zdravstvenog usmjerenja.
- 7.Zanimanja VII/1 grupe - koeficijent složenosti 2,40
Složeni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna viša školska sprema nezdravstvenog usmjerenja.
- 8.Zanimanje VII/2 grupe - koeficijent složenosti 2,60
Zanimanje, odnosno poslovi za koje je potrebna viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja.
- 9.Zanimanja VIII/1 grupe - koeficijent složenosti 3,20
Zanimanja, odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema nezdravstvenog usmjerenja.
10 Zanimanja VIII/2 grupe - koeficijent složenosti 3,20
Zanimanja odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema zdravstvenog smjera - fakultet zdravstvenih studija.
- 11.Zanimanje IX/1 grupe - koeficijent složenosti 3,50
Zanimanja odnosno poslovi za koja je potrebna visoka stručna sprema zdravstvenog smjera:
- 1.doktor medicine
- 2.doktor stomatologije
- 3.magistar farmacije.
- 12.Zanimanje IX/2 grupe - koeficijent složenosti 3,70
Složeni i vrlo složeni poslovi za koje je potrebna visoka stručna sprema nezdravstvenog usmjerenja i specijaliza- cija.
- 13.Zanimanja IX/3 grupe - koeficijent složenosti 4,20
Složeni i vrlo složeni poslovi za koje je potrebna visoka stručna sprema zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.
- 14.Zanimanje X grupe - koeficijent složenosti 4,40
Složeni i vrlo složeni poslovi za koje je potrebna visoka stručna sprema zdravstvenog usmjerenja i subspecijaliza- cija.
(2) Pravilnikom o radu ustanove mogu se detaljnije razraditi grupe složenosti poslova, s tim da se tom razradom ne mogu utvrditi nepovoljniji uslovi i koeficijenti za pojedine grupe utvrđene ovim kolektivnim ugovorom.
Član 34.
Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu radnog staža za 0,5%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 35.
(1) Povećanje osnovne plaće za: naučni stepen doktora nauka, naučni stepen magistra nauka, naziv primarius iznosi kako slijedi:
- -naučni stepen doktora nauka - 10%
- -naučni stepen magistra nauka - 5%
- -stečeni naziv primarius - 3%, pri čemu se dodaci iz alineje 1. i 2. ovog stava međusobno isključuju.
(2) Uvećanje za položajni dodatak, na koje ostvaruju pravo rukovodni radnici koji obavljaju poslove rukovodioca pored svojih redovnih stručnih poslova, može se utvrditi u iznosu od 5-20% prema koeficijentu složenosti, a saglasno Pravilniku o radu i finansijskim sredstvima ustanove.
Član 36.
(1) Naknada za dežurstvo je ugovorena naknada koja se utvrđuje tako da:
- a)radnim danom iznosi od 7% do 9% osnovne plaće radnika, a obračunava se na slijedeći način:
- -prvih osam sati rada obračunava se kao redovan rad,
- -drugih osam sati rada obračunava se kao redovan rad jer radnik odrađuje slijedeći dan,
- -trećih osam sati dežurstva obračunava se u visini od 7% do 9% osnovne plaće radnika;
- -
- b)radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom, naknada za dežurstvo iznosi od 10% do 13,5% osnovne plaće radnika, a obračunava se na slijedeći način:
- -prvih osam sati rada obračunava se kao redovan rad,
- -drugih šesnaest sati rada obračunava se u visini od 10% do 13,5% osnovne plaće radnika;
- -
- c)praznikom se naknada za dežurstvo obračunava u visini od 15% do 18% osnovne plaće radnika:
- -prvih osam sati rada obračunava se kao redovan rad,
- -drugih šesnaest sati rada obračunava se u visini od 15% do 18% osnovne plaće radnika.
- -
(2) Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalizaciju ili subspecijalizaciju u drugu zdravstvenu ustanovu. Naknadu za dežurstvo isplaćuje zdravstvena ustanova u koju je radnik upućen.
(3) Pravilnikom o radu ustanove će se utvrditi konkretan procenat naknade za dežurstvo, u skladu sa poslovima koje radnik obavlja u dežurstvu.
(4) Nakon odrađenog dežurstva, subotom, nedjeljom i praznikom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Ovo pravo isključuje pravo iz člana 18. stav 3. ovog ugovora.
(5) Javno zdravstvena ustanova ne može odrediti duže radno vrijeme od propisanog zakonom, računajući i vrijeme provedeno na dežurstvu.
Član 37.
(1) Naknada za pripravnost obračunava se od naknade za dežurstvo, zavisno o tome u koji dan pada pripravnost i to u iznosu 30%.
(2) Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata.
(3) Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu javno zdravstvene ustanove, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.
(4) Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća. U rad po pozivu, prema stavu 1. ovoga člana, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.
Član 38.
(1) Osnovna plaća radnika uvećava se za:
- a)prekovremeni rad najmanje 25% od neto satnice,
- b)noćni rad najmanje 50% od neto satnice,
- c)rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15% od neto satnice,
- d)rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 40% neto satnice.
(2) Naknade iz stava 1. ovog člana se međusobno ne isključuju, osim naknada pod c) i d).
Član 39.
(1) Javno zdravstvena ustanova radniku na radnom mjestu sa posebnim uslovima rada uvećava plaću rukovodeći se stepenom nepovoljnog uticaja faktora radnog mjesta na zdravlje i radnu sposobnost radnika, saglasno odredbama zakona koje regulišu sigurnost na radu, kao i Pravilnikom o radu ustanove uz konsultacije sa Sindikatom.
(2) Saglasno stavu 1. ovog člana osnovna plaća radnika uvećava se prema uslovima rada kako slijedi:
- -radnicima koji rade sa ionizirajućim zračenjima, odjeljenjima za karantenske bolesti i odjeljenjima koji se bave liječenjem pacijenata oboljelim od HIV/AIDS 11%,
- -radnicima koji rade na odjelima hirurških disciplina, jedinicama intenzivne njege, odjeljenjima invazivne kardiološke dijagnostike i terapije, kliničkim urgentnim centrima i hitnoj medicinskoj pomoći 8%,
- -radnicima na bolničkim odjelima 6%,
- -radnicima koji rade na parenteralnoj aplikaciji i pripremi citostatika, u mikrobiološkim, citološkim, biohemijsko- hematološkim, bromatološkim, patološkim, protetskim i imunološkim laboratorijama/službama, na infektivnim odjeljenjima, u higijensko-epidemiološkoj službi, hirur- škim salama, ginekologiji i akušerstvu, na odjelima pedi- jatrije i odjelima za nedonoščad, maksilofacijalnoj i oral- noj hirurgiji koji rade na svim nivoima zdravstvene djelat- nosti, transfuziološkoj službi, hemodijalizi, sterilizaciji, palijativnoj njezi, endoskopiji, patronažnoj službi, u cen- trima za mentalno zdravlje, psihijatrijskim odjeljenjima, centrima za liječenje ovisnosti, u prosekturi, odjeljenjima koji se bave liječenjem i dijagnostikom aktivne tuberku- loze, PFD-u, na neurološkim odjeljenjima 5%,
- -drugim radnicima koji rade uz specifične otežane uslove rada određene Pravilnikom o radu ustanove.
(3) Uvećanja po osnovu uslova rada iz stava 2. ovog člana obračunavat će se i isplaćivati samo za sate koje je radnik proveo na radnom mjestu sa posebnim uslovima rada, a shodno evidencijama ustanove.
(4) Naknade iz stava 2. ovog člana se ne isključuju, s tim da one kumulativno ne mogu preći iznos od 15%, osim ako drugačije nije određeno Pravilnikom o radu ustanove, ugovorom o radu ili tumačenjem komisije iz člana 67. ovog kolektivnog ugovora.
Član 40.
Obračun naknade za dežurstvo isključuje povećanje osnovne plaće za noćni rad, rad subotom, nedjeljom, praznikom i prekovremeni rad.
Član 41.
(1) Javno zdravstvena ustanova je obavezna radniku obezbijediti topli obrok u toku radnog vremena.
(2) Ukoliko javno zdravstvena ustanova ne osigurava topli obrok, radniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu 1,0% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(3) Dnevni iznos naknade za ishranu utvrđuje se do 31.12. u tekućoj godini za narednu godinu i primjenjuje se za cijelu narednu godinu.
Član 42.
Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 50% prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 43.
(1) Radniku pripada pravo na plaćene troškove službenog putovanja - dnevnica.
(2) Dnevnica za službeno putovanje u zemlji isplaćuju se na način propisan za organe uprave.
(3) Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela kategorije do 4 zvjezdice.
(4) Dnevnice za službeni put u inostranstvo isplaćuju se na način propisan za organe uprave.
(5) Dnevnice za službeni put iz stava 2. i 3. ovog člana umanjuju se najviše za 30%, ako je osigurana besplatna ishrana.
Član 44.
Radnik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo na plaćanje stvarnih troškova zbog odvojenog života od porodice.
Član 45.
(1) Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim što ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.
(2) Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van kantona u kojem je mjesto zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Član 46.
Dnevnica, stvarni troškovi za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 47.
(1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana.
(2) Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu.
(3) Prilikom isplate plaće javno zdravstvena ustanova je dužna radniku uručiti pisani obračun plaće.
(4) Pojedinačne isplate plaće nisu javne.
Član 48.
Na isplatu i obračun plaće, kao i naknade plaće primjenjuju se odredbe članova 79, 80., 81. i 82. Zakona o radu.
Član 49.
(1 Radniku se u slučaju smrti člana njegove uže porodice, na ime troškova sahrane, isplaćuje naknada u iznosu 3 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(2) Članom uže porodice iz stava 1. ovog člana smatraju se bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče, i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo, nana (po ocu i majci), braća i sestre.
(3) Ukoliko kod iste javno zdravstvene ustanove radi dva ili više članova uže porodice koji ostvaruju pravo iz stava 1. ovog člana, ovo pravo ostvaruje samo jedan član uže porodice.
(4) U slučaju smrti radnika, na ime troškova sahrane, članovima uže porodice isplaćuje se naknada u iznosu od 3 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim za prethodnu godinu.
Član 50.
(1) U slučaju nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti radnika, radniku se isplaćuje jednokratna novčana pomoć u visini 3 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(2) U slučaju nastanka povrede na radu radnika, radniku se može, prema težini povrede, a shodno medicinskoj dokumentaciji, isplatiti jednokratna novčana pomoć u visini do 3 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(3) U slučaju nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti člana uže porodice radnika javno zdravstvena ustanova može radniku, shodno finansijskim mogućnostima javno zdravstvene ustanove, isplatiti jednokratnu novčanu pomoć u visini do 3 prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
(4) Radniku se može, u skladu sa raspoloživim sredstvima, isplatiti dio ili ukupni troškovi liječenja teške invalidnosti ili teške bolesti u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je on platio troškove toga liječenja. Troškovi liječenja isplaćuju se na osnovu fakture ili računa zdravstvene ustanove u kojoj je liječenje obavljeno.
(5) Pod teškom bolesti iz stava 1., 3. i 4. ovog člana podrazu- mijevaju se sljedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, hiruška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sistema, infarkt (srčani i moždani), oboljenje mišićnog sistema, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne povrede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje na osnovu dijagnoze i potvrde nadležne zdravstvene ustanove i zdravstvene komisije za kvalifikaciju težine bolesti formirane kod javno zdravstvene ustanove.
Član 51.
(1) Radniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 km, pripada naknada za troškove prevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog saobraćaja.
(2) Pravo iz stava 1. ovog člana se ostvaruje na osnovu dokaza o prebivalištu (prijavnica CIPS).
Član 52.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Član 53.
Za vrijeme porodiljskog odsustva radnik ima pravo na naknadu plaće prema propisu kantona kojim se uređuje ova oblast, s tim da razliku do visine pune plaće isplaćuje javno zdravstvena ustanova.
Član 54.
Javno zdravstvena ustanova može nagraditi radnika po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada, a u skladu sa pravilnikom o radu ustanove i raspoloživim finansijskim sredstvima.
Član 55.
U slučaju ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga kod javno zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe čl. 96., 109., 110. i 111. Zakona o radu.
VI. OTPREMNINA
Član 56.
(1) Otpremnina iz člana 111. Zakona o radu utvrđuje se pravilnikom o radu ustanove.
(2) Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stava 1. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i javno zdravstvene ustanove.
(3) Radnik koji odlazi u penziju ima pravo na isplatu otpremnine u visini svojih 5 osnovnih ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci, s tim da ne može biti niža od 5 prosječnih neto plaća ostvarenih u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim prije prestanka radnog odnosa radnika.
(4) Otpremnina iz stava 3. ovog člana se isplaćuje u jednokratnom iznosu odmah po prestanku radnog odnosa, a najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon prestanka radnog odnosa.
VII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA I REPREZENTATIVNOST
Član 57.
(1) Djelovanje sindikata javno zdravstvena ustanova ne može ograničiti niti zabraniti.
(2) Sindikat u ustanovi djeluje u skladu sa Zakonom o radu, ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove i sindikalnim pravilima.
(3) Sindikat se smatra reprezentativnim:
- -ako je registrovan kod nadležnog organa, u skladu sa Zakonom o radu,
- -ako se finansira pretežno iz članarina i drugih vlastitih izvora;
- -ako ima potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, u skladu sa Zakonom o radu.
(4) Reprezentativnim sindikatom kod javno zdravstvene ustanove smatra se sindikat u koji je učlanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u javno zdravstvenoj ustanovi.
(5) Reprezentativnim sindikatom za jedno ili više područja djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uslova iz člana 122. Zakona o radu ispunjava i uslov da ima najmanje 30% članova od ukupnog broja zaposlenih u području djelatnosti (grani) na području kantona.
(6) Sindikat kome je utvrđena reprezentativnost u skladu sa Zakonom o radu ima pravo:
- -zastupati svoje članove pred javno zdravstvenom ustanovom, organima vlasti, udruženjima poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim licima;
- -kolektivno pregovarati i zaključivati kolektivne ugovore;
- -učestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruženja poslodavaca i sindikata i
- -na druga prava u skladu sa Zakonom o radu.
(7) Radnici kod javno zdravstvene ustanove koja zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod javno zdravstvene ustanove u zaštiti njihovih prava i interesa.
(8) Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod javno zdravstvene ustanove, a u skladu sa članom 120. Zakona o radu.
(9) Pravo zastupanja svojih članova pred javno zdravstvenom ustanovom ima reprezentativni sindikat u skladu sa Zakonom o radu i pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.
Član 58.
(1) Mišljenja, prijedlozi i svi nastali nesporazumi o pravima iz rada i po osnovu rada rješavat će se direktnim pregovorima između javno zdravstvene ustanove i sindikata.
(2) Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod javno zdravstvene ustanove, a čiji Sindikat ima članove kod javno zdravstvene ustanove, dozvoljen je pristup kod javno zdravstvene ustanove kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti, pod uslovom da se ne remeti provođenje radnih procesa kod te javno zdravstvene ustanove.
(3) Javno zdravstvena ustanova pravilnikom o radu bliže predviđa i osigurava uslove za rad i djelovanje sindikata.
(4) Javno zdravstvena ustanova je dužna obračunavati i iz plaće radnika odbijati sindikalnu članarinu, uz pisanu saglasnost radnika, te je redovno uplaćivati na račun sindikata.
(5) Ako kod javno zdravstvene ustanove nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika.
(6) Ovlašteni sindikalni predstavnik ima pravo na plaćeno odsustvo u skladu sa pravilnikom o radu ustanove i Zakonom o radu.
Član 59.
(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, javno zdravstvena ustanova, bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može:
- -otkazati ugovor o radu ili
- -na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.
(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog člana smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organizovanog kod javno zdravstvene ustanove u skladu sa propisima o organizovanju i djelovanju sindikata.
(3) Ukoliko nadležno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana, javno zdravstvena ustanova može u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatražiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.
Član 60.
(1) Radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju, a najduže četiri godine od dana izbora odnosno imenovanja.
(2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stava 1. ovog člana želi da se vrati u istu javno zdravstvenu ustanovu, dužan ju je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a javno zdravstvena ustanova je dužna primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.
(3) Radnika, koji je obavijestio javno zdravstvenu ustanovu u smislu stava 2. ovog člana, javno zdravstvena ustanova je dužna rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 96. Zakona o radu.
(4) Ako javno zdravstvena ustanova ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3. ovog člana, dužna mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članu 111. Zakona o radu, s tim da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi radnik ostvario da je radio.
VIII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 61.
U slučaju spora o zaključivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju ovog kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora vezanog za primjenu ovog kolektivnog ugovora odnosno provođenja arbitraže primjenjuju se odredbe Zakona o radu.
IX. ŠTRAJK
Član 62.
(1) Za vrijeme važenja ovoga kolektivnog ugovora sindikati neće pozivati na štrajk radi pitanja koja su ovim kolektivnim ugovorom uređena i ukoliko se prava i obaveze primjenjuju u cijelosti ili ukoliko nije drugačije dogovoreno i potpisano između sindikata i zastupnika poslodavaca.
(2) Suzdržavanje od štrajka iz stava 1. ovoga člana ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja u skladu sa Zakonom o štrajku i Zakonom o radu.
(3) Sindikati imaju pravo organizovati štrajk upozorenja, kao znak solidarnosti prema drugim sindikatima, u skladu sa Zakonom o štrajku.
Član 63.
(1) Pri organizovanju i poduzimanju štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom garantovanih sloboda i prava drugih.
(2) Štrajkom se ne smiju ugroziti pravo na život, ličnu sigurnost, hitnu medicinsku pomoć, te provođenje zdravstvene zaštite za potrebe pacijenata na način predviđen u članu 65. ovog ugovora.
Član 64.
Štrajk se priprema, organizuje i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", br. 14/00), Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), Zakonom o radu i Pravilima Sindikata o štrajku broj 01-1030/2001 od 01.11.2001. godine.
Član 65.
(1) Štrajk se odvija na radnim mjestima i traje do ispunjenja postavljenih zahtjeva.
(2) Svi učesnici u štrajku su dužni svakodnevno dolaziti na svoja radna mjesta, izvršiti pripreme za početak rada i čekati upute štrajkačkog odbora.
(3) Učesnici u štrajku obavljaju poslove koji ne trpe odlaganje, odnosno one poslove čije bi neizvršenje prouzrokovalo nenadoknadive štetne posljedice.
(4) Štrajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomoći, službama hitne medicinske pomoći zdravstvenih ustanova, zdravstvenim ustanovama koje obavljaju transfuzijsku djelatnost, kao i zavodima za javno zdravstvo nije dopušten, a u smislu člana 190. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i u transplantacijskoj djelatnosti.
(5) U zdravstvenim ustanovama primame zdravstvene zaštite za vrijeme trajanja štrajka mora se osigurati prijem i obrada hitnih slučajeva kod kojih su ugrožene osnovne životne funkcije.
(6) U bolničkim zdravstvenim ustanovama za vrijeme trajanja štrajka mora se osigurati kontinuirana zdravstvena zaštita bolesnika na odjelima sa svim pratećim djelatnostima, kao i prijem svih bolesnika čiji je život u opasnosti sa osiguranjem kompletnih hirurških i drugih specijalističkih intervencija.
(7) U cilju izvršavanja obaveza iz stavova 5. i 6. ovog člana javno zdravstvene ustanove su dužne osigurati neprekidnu službu trijaže sa najiskusnijim doktorima medicine o čemu se izvještava štrajkački odbor.
(8) Radnik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj po bilo kom osnovu od drugih radnika zbog organizovanja ili sudjelovanja u štrajku.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 66.
(1) Zastupnici poslodavaca, javno zdravstvene ustanove i radnici iz ustanova pobrojanih u članu 1. stav 2. ovog kolektivnog ugovora su dužni pridržavati se odredbi ovog kolektivnog ugovora.
(2) Javno zdravstvena ustanova se obavezuje da pravilnik o radu ustanove i ugovore o radu uskladi sa ovim ugovorom u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(3) Javno zdravstvena ustanova koja zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i javno zdravstvene ustanove, u skladu sa Zakonom o radu.
(4) O donošenju pravilnika o radu javno zdravstvena ustanova se obavezno konsultuje sa sindikatom odnosno vijećem zaposlenika ukoliko su formirani.
(5) Pravilnik iz stava 3. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli javno zdravstvene ustanove.
(6) Sindikat odnosno vijeće zaposlenika može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.
X. TUMAČENJE UGOVORA
Član 67.
(1) Ugovorne strane osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje ovog kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora.
(2) Sjedište komisije je u sjedištu Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo.
(3) Komisija za tumačenje Kolektivnog ugovora:
- -da je obavezujuća tumačenja odredbi ovog kolektivnog ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,
- -prati izvršavanje ovog kolektivnog ugovora,
- -izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovog kolektivnog ugovora.
Član 68.
(1) Komisija donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.
(2) Komisija, uz prethodnu saglasnost Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Sindikata radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Komisije.
(3) Tumačenja Komisije obavezna su i dostavljaju se podnositelju upita, te svim pravnim osobama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora.
Član 69.
(1) Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili pravne osobe, Komisija za tumačenje obavezna je dati tumačenje ovoga ugovora u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva.
(2) U slučaju da Komisija zatraži dopunu zahtjeva ili dopunu podataka odnosno objašnjenje, rok iz stava 1. ovog člana prestaje teći od dana zatražene dopune.
(3) Prekid roka u slučaju iz stava 2. ovog člana traje do ispunjenja zahtjeva Komisije.
XI. NADZOR NAD PRIMJENOM UGOVORA
Član 70.
(1) Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja kantonalni inspektor rada saglasno svojim nadležnostima utvrđenim Zakonom o radu.