Općina Ilidža - Općinsko vijeće
Odluka o usvajanju programa zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća općine Ilidža za period 2016.-2020. godine
Na osnovu čl. 29. i 174. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10) i člana 28. Statuta Općine Ilidža - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/10), Općinsko vijeće Ilidža na 38. redovnoj sjednici održanoj dana 28.04.2016. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA OPĆINE ILIDŽA ZA PERIOD 2016.-2020. GODINE
Član 1.
Ovom Odlukom Općinsko vijeće Ilidža usvaja Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Općine Ilidža za period 2016.-2020.godine i isti je sastavni dio ove Odluke.
Član 2.
Ova Odluka objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-1763/16-6
28. aprila 2016. godine
Ilidža
Predsjedavajući
Muhamed Omerović, s. r.
PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA OPĆINE ILIDŽA ZA PERIOD 2016.-2020. GODINE
I. UVOD
Programiranjem i planiranjem se stvaraju uslovi da se zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od djelovanja prirodnih i drugih nesreća provodi organizovano i planski. To se provodi kroz dvije vrste aktivnosti:
- -provođenje mjera i aktivnosti kojima se može uticati na sprečavanje nastanka prirodne ili druge nesreće, kao mjere i aktivnosti na spašavanju, odnosno otklanjanju posljedica nastalih od prirodnih i drugih nesreća
- -organizovanje određenih snaga civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja za provođenje planiranih mjera i aktivnosti
Ove aktivnosti se ostvaruju programiranjem i planiranjem, a kroz izradu programa razvoja i planova zaštite i spašavanja. Programom razvoja zaštite i spašavanja općine utvrđuje se organizacija, mjere i aktivnosti, te snage i sredstva potrebne za ostvarivanje zadataka zaštite i spašavanja koji su za općinu utvrđeni u kantonalnom programu razvoja zaštite i spašavanja. Postavljeni zadaci detaljnije se razrađuju u Planu zaštite i spašavanja općine. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Procjena ugroženosti) predstavlja osnovu za izradu Programa razvoja zaštite i spašavanja i Plana zaštite i spašavanja.
Programiranje u zaštiti i spašavanju podrazumjeva niz aktivnosti kojima se osiguravaju: materijalno-tehničke, finansijske, edukativne i druge potrebe i funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja u uslovima prirodnih i drugih nesreća, a kao oslonac treba se pridržavati sledećih principa:
- -oslonac na postojeću materijalnu bazu organa i službi koje se uključuju u sistem zaštite i spašavanja,
- -realan sklad mogućnosti i potreba,
- -ekonomičnost i racionalnost,
- -kontinuiran razvoj civilne zaštite,
- -jedinstven razvoj sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja.
Programa razvoja zaštite i spašavanja donosi se za period od najmanje pet godina, a sadrži:
- 1.Zaključci iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća
- 2.Podaci o stanju organizovanosti CZ i dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća
- 3.Preventivne mjere zaštite i spašavanja
- 4.Osnovni ciljevi, zadaci i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava CZ, odnosno snaga zaštite i spašavanja
- 5.Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju
- 6.Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje
- 7.Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja
II. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI
1. Vrste prirodnih i drugih nesreća i područje njihovog djelovanja
Prirodne nesreće - podrazumjevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati, kao što su: poplave, potresi, visoki snijeg i sniježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, suša, prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoća te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti.
Tehničko-tehnološke nesreće - podrazumjevaju se požari, ekspanzija i eksplozija opasnih materija, radioaktivno i drugo zagađenje vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porjekla.
Ostale nesreće - podrazumjevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.
Navedene prirodne i druge nesreće mogu zahvatiti, sa manjim ili većim intenzitetom, područje svih 16 mjesnih zajednica općine Ilidža.
Moguće posljedice po ljude i materijalna dobra
Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća po ljude i materijalna dobra mogu biti, zavisno od vrste, intenziteta i vremena trajanja prirodne i druge nesreće, u dijapazonu od minimalnih posljedica do posljedica koje ugrožavaju zdravlje i živote ljudi i pričinjavaju velika oštećenja ili potpuno uništavaju materijalna, kulturna i druga dobra. Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća mogu se negativno odraziti i na stanje prirodne okoline, odnosno može doći do znatnog pogoršanja ekološkog stanja prirodne okoline. Neke prirodne nesreće, kao što su: potresi, poplave, jak olujni vjetar, klizišta, veliki požari, rušenje brana na hidroelektranama, velike tehnološke nesreće, velike saobraćajne nesreće, epidemije i epizootije zaraznih bolesti velikih razmjera biljnih bolesti i štetočina, mogu izazvati katastrofalne posljedice sa velikim brojem povrijeđenih i poginulih lica, te sa materijalnim štetama ogromnih razmjera.
2. Organizacija zaštite i spašavanja u skladu sa procjenom stanja
Faza preventivne zaštite
U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće, organizacija zaštite i spašavanja, struktura civilne zaštite i drugih subjekata zaštite i spašavanja, u ovoj fazi, treba da bude u skladu sa opasnostima koje treba preduprijediti. Poseban značaj u preventivnoj fazi zaštite i spašavanja imaju službe organa uprave koje u okviru svoje redovne djelatnosti treba da posebnu pažnju posvete provođenju mjera koje doprinose zaštiti građana i materijalnih dobara (čišćenje i regulacija riječnih korita, sanacija klizišta, suzbijanje bespravne gradnje i sječe šumskih površina, sprječavanje nastanka divljih deponija smeća i sl.). U ovoj fazi treba imati funkcionalno organizovane, osposobljene i dobro opremljen operativni centar CZ. Također treba imati dobro organizovane i osposobljene jedinice, službe zaštite i spašavanja, povjerenike civilne zaštite kao i službe u preduzećima i drugim privrednim subjektima, naročito onim koji u svom procesu rada rade sa opasnim i lakozapaljivim materijama, za preduzimanje odgovarajućih aktivnosti u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a naročito od raznih vrsta tehnoloških nesreća. Osposobljenost građana za preduzimanje odgovarajućih mjera u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, kao i osposobljenost građana za poslove samozaštite i međusobne zaštite, ima ogroman značaj u zaštiti i spašavanju.
Faza spašavanja
U ovoj fazi je od posebne važnosti postojanje dobro organizovanih, opremljenih i osposobljenih: Općinske službe CZ; Općinski štab civilne zaštite, koji djeluju za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine, službe zaštite i spašavanja, povjerenike civilne zaštite, jedinice civilne zaštite, maksimalnu uključenost svih općinskih službi za upravu, službe zaštite i spašavanja u privrednim preduzećima i drugim subjektima koji su predviđeni Zakonom o zaštiti i spašavanju koji rukovode svim ljudskim snagama i upravljaju materijalno-tehničkim sredstvima, u akcijama zaštite i spašavanj ljudi i materijalnih dobara.
U akcijama spašavanja od posebne važnosti je dobra organizacija evakuacija ljudi, domaćih životinja i najnužnijih materijalnih dobara, sa područja pogođenog prirodnom i drugom nesrećom, te zbrinjavanje evakuisanog stanovništva u privremene stambene prostore i obezbjeđenje neophodnih životnih namirnica i drugih neophodnih sredstava za normalan život evakuisanih lica. Neophodno je ostvariti maksimalnu efikasnost u mobilizaciji ljudi i materijalno-tehničkih sredstava od privrednih društava i drugih pravnih subjekata kao i građana koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za zaštitu i spašavanje.
U fazi spašavanja, također je važno imati dobro osposobljene i opremljene jedinice civilne zaštite, kao i odgovarajuće službe i jedinice privrednih preduzeća i drugih pravnih subjekata od značaja za zaštitu i spašavanje, sa odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom.
Vrlo je važno pravovremeno i potpuno informisanje građana o svim bitnim činjenicama vezanim za prirodnu i drugu nesreću koja se dogodila na određenoj teritoriji, u cilju što boljeg upoznavanja građana o intenzitetu i posljedicama prirodne i druge nesreće, kao i u cilju preduzimanja odgovarajućih mjera samozaštite i međusobne pomoći, od strane građana.
Faza otklanjanja posljedica
U fazi otklajanja posljedica djelovanja prirodne i druge nesreće aktivnu ulogu treba da uzmu, osim struktura civilne zaštite, javna preduzeća, privredna društva, drugi pravni subjekti i redovne službe i institucije općinske vlasti, organi kantonalne vlasti, kao i viših nivoa vlasti. Otklanjanje posljedica prirodne i druge nesreće treba da se realizuje na maksimalno efikasan način i u najkraćem mogućem roku, kako bi se na području pogođenom prirodnom i drugom nesrećom uspostavili normalni uslovi za odvijanje života i rada, za šta je od posebne važnosti neophodno, odmah po prestanku prirodne i druge nesreće, angažovati sve raspoložive ljudske i materijalne snage na sanaciji oštećenih i porušenih stambenih, privrednih, infrastrukturnih objekata i najvažnijih javnih objekata (zdravstvo, školstvo, javne institucije i drugo). Kao posebno važna aktivnost treba da bude povratak privremeno evakuisanog stanovništva u svoje domove i pomoć stanovništvu u normalizaciji života, na čemu treba da se angažuju, pored struktura civilne zaštite, također i organi općinske i kantonalne vlasti. Odmah po prestanku djelovanja prirodne i druge nesreće neophodno je angažovati Općinsku komisiju za procjenu šteta, i pristupiti procjeni pričinjenih materijalnih i drugih šteta usljed djelovanja prirodne i druge nesreće, u skaldu sa odgovarajućim podzakonskim aktom, koji je donesen na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju.Također je važno organizovati dostavljanje pomoći ugroženom stanovništvu od strane svih društvenih subjekata i humanitarnih organizacija.
3. Mjere, snage i sredstva zaštite i spašavanja koje će provoditi općinske službe za upravu i snage civilne zaštite
Faza preventivne zaštite
U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće neophodno je provoditi preventivne mjere, koje se trebaju realizovati na bazi određenih planova i programa i na dugoročnoj osnovi. To je posebno važno kod prevencije prirodnih i drugih nesreća koje mogu izazvati katastrofalne posljedice po zdravlje i živote ljudi kao i na materijalna dobra.
Općina Ilidža treba obezbijediti u Budžetu na bazi odgovarajućih planova i programa finansijaka sredstva za realizaciju istih. U ovoj fazi se provode slijedeće mjere:
Zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Zaštita okoliša (plavljenje, klizišta, rušenje objekata, zagađenje okoline i sl.)
Zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Faza spašavanja
U ovoj fazi se provode slijedeće mjere:
- -Evakuacija ljudi i materijalnih dobara
- -Zbrinjavanje ugroženih i stradalih.
- -Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava.
- -Zaštita i spašavanje od rušenja.
- -Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom.
- -Zaštita i spašavanje od požara.
- -Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava.
- -Prva medicinska pomoć.
- -Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla.
- -Zaštita okoliša.
- -Zaštita bilja i biljnih proizvoda
Strukture civilne zaštite sve navedene mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, provode u saradnji sa svim općinskim službama u Jedinstvenom općinskom organu uprave Ilidža, privrednim društvima, javnim preduzećima, i drugim subjektima čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje.
Faza otklanjanja posljedica
U zavisnosti od prirodne i druge nesreće koja je zadesila određeno područje, u fazi otklanjanja posljedica prirodne i druge nesreće preduzimaju se sve mjere koje doprinose što bržoj normalizaciji stanja na ugroženom području, odnosno stvaranja osnovnih uslova za normalan život i rad.
U ovoj fazi zaštite i spašavanja općina Ilidža ima važan zadatak da iz Budžeta obezbijedi finansijska sredstva za sanaciju šteta usljed prirodne i druge nesreće, a prije svega za sanaciju stambenih i najvažnijih infrastrukturnih objekata, od kojih zavisi uspostavljanje normalnog života na nastradalom području. Također je, u ovoj fazi, važno zajedničko angažovanje struktura civilne zaštite, službi za upravu i pravnih subjekata, u obezbjeđenju efikasnog i dobro organizovanog prevoza evakuisanih lica u svoje domove, gdje treba angažovati neophodna prevozna sredstva i odgovarajući broj lica osposobljenih za ove poslove.
Angažovanje organa uprave na iniciranju i preduzimanju akcija prikupljanja finansijske i svake druge pomoći od kantonalnih organa vlasti, domaćih organizacija i domaćih humanitarnih organizacija, radi pružanja pomoći nastradalom stanovništvu, kao i radi sanacije oštećenih i uništenih objekata.
U ovoj fazi se, također, vrši procjena pričinjenih materijalnih šteta od strane Općinske komisije za procjenu šteta, koja ove poslove obavlja u skladu sa zakonski propisanom metodologijom.
4. Snage civilne zaštite potrebne za realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja
Vrsta snaga
Realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja obavljaju sve strukture civilne zaštite: Služba civilne zaštite, Općinski štab civilne zaštite,općinske službe Jedinstvenog organa uprave Ilidža, Kantonalna uprava civilne zaštite, privredna društva i drugi pravni subjekti, povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja koje su formirane u pravnim subjektima i udruženjima građana čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.
Vrsta i količina MTS-a koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera zaštite i spašavanja
Vrsta i količina MTS-a struktura civilne zaštite, koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera zaštite i spašavanja određeni su propisanim okvirnim materijalnim formacijama za sve strukture civilne zaštite. Za predložene mjere zaštite i spašavanja, također, se koriste, zavisno od intenziteta prirodne i druge nesreće i zavisno od veličine područja koje je zahvaćeno prirodnom i drugom nesrećom. Osim MTS-a civilne zaštite koriste se ili angažuju se i odgovarajuća MTS-a privrednih društava, javnih preduzeće, komunalnih preduzeća, kantonalnih organa uprave, građana i drugih pravnih subjekata koji raspolažu odgovarajućim MTS-a.
5. Mjere zaštite i spašavanja koje provode privredna društva i druga pravna lica
U obavljanju poslova zaštite i spašavanja privredna i dr. društva provode odgovarajuće pripreme, donose i razrađuju planove za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju materijalno-tehnička sredstva za provođenje mjera zaštite i spašavanja i organizuju jedinice i povjerenike civilne zaštite, opremaju te jedinice i povjerenike MTS-om i osposobljavaju ih za njihovo učešće u zaštiti i spašavanju.
U slučaju postojanja prirodnih i drugih nesreća i tehnoloških nesreća pravna lica dužna su provoditi odluke nadležnog Općinskog štaba CZ-e koji upravlja akcijama zaštite i spašavanja na području na kojem se nalaze objekti tih pravnih lica. Sva pravna lica su dužna da odrede tijelo koje će upravljati akcijama zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koja može ugroziti život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara pravnog lica.
6. Potrebna finansijska sredstva i mogući izvori finansiranja
Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove dužne su da planiraju finansijska sredstva za zaštitu i spašavanje prije svega svoje imovine. Takođe su dužne da se na zahtjev Općinskokg štaba CZ odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Što se tiče civilne zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i dr. nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03; 22/06 i 43/10) u čl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira iz:
Budžeta Federacije, kantona i općina, sredstava pravnih lica, osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći, i drugih izvora utvrđenih ovim i drugim zakonom.
Prioriteti u finansiranju od navedenih sredstava bit će usmjereni na:
- -pripremanje, opremanje i obuka Općinskog štaba civilne zaštite,
- -pripremanje, opremanje i obuka službi zaštite i spašavanja,
- -pripremanje, opremanje i obuka povjerenika civilne zaštite,
- -opremanje pravnih lica u dijelu kada postavljeni zadaci tim licima nadilaze njihove materijalne mogućnosti,
- -nabavka i održavanje sistema za obavještavanje stanovništva,
- -prilagođavanje i održavanje zaštitnih objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
- -saniranje dijela šteta nastalih prirodnim i drugim nesrećama kao i troškove koji nastanu tokom učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja.
Planiranje i realizacija budžetskih sredstava provoditi će se svake godine posebno, prema proceduri rasporeda općinskih budžetskih sredstava za navedene prioritete.
7. Rokovi za obezbjeđenje nabavke planiranih sredstava i opreme
Općina Ilidža svake godine u skladu sa finansijskim mogućnostima planira određena finansijska sredstva za ove namjene. Imajući u vidu sadašnju finansijsku situaciju u društvu, rokovi za nabavku navedenih MTS-a i opreme, za potrebe opremanja svih struktura civilne zaštite, kao i za edukaciju pripadnika tih struktura, trebaju biti postavljene i u realne vremenske okvire, kada se radi o nabavci optimalnih količina MTS-a i opreme, ali treba voditi računa da se najneophodnija MTS-a i oprema trebaju nabaviti u što kraćem mogućem roku i obezbijediti sredstva za edukaciju i obuku pripadnika struktura civilne zaštite i građana za preduzimanje mjera zaštite i spašavanja.
8. Planiranje angažovanja nevladinih organizacija i udruženja građana čija je djelatnost u funkciju zaštite i spašavanja, na pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju
U dosadašnjem periodu je bila dobra saradnje struktura civilne zaštite sa nevladinim organizacijama i udruženjima građana na poslovima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, što u narednom periodu treba, poboljšati i uspostaviti još bolju saradnju sa navedenim organizacijama, na poslovima zaštite i spašavanja.
U tim organizacijama već imamo formirane službe zaštite i spašavanja, što ćemo i u narednom periodu nastaviti sa tim aktivnostima i u ostalim udruženjima i organizacijama na području općine Ilidža.
9. Planiranje angažovanja sredstava i opreme privrednih društava i drugih pravnih lica i građana na pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju
Odgovarajuća MTS-a i oprema privrednih društava i drugih pravnih subjekata, kao i građana, koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za potrebe zaštite i spašavanja, po potrebi se angažuju, zavisno od intenziteta, prirodne i druge nesreće, a naročito za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine. Međutim, prisutan je problem obezbjeđenja finansijske nadoknade, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, za korištena MTS-a i opreme.
10. Način vršenja procjene štete pričinjene usljed prirodne i druge nesreće
Procjenu pričinjenih šteta usljed prirodnih i drugih nesreća vrši Općinska komisija za procjenu šteta koju je formirao Općinski načelnik, a rad komisije se bazira na podzakonskom aktu kojim je definisana metodologija za procjenu pričinjenih šteta.
11. Organizacija i način prikupljanja podataka o pojavama prirodnih i drugih nesreća i način informisanja i obavještavanja javnosti
U skladu sa članom149. Zakona o zaštiti i spašavanju u sastavu Službe civilne zaštite općine Ilidža formiran je Operativni centar CZ.
Operativni centar CZ Ilidža poslove iz svoje nadležnosti vrši tako što prikuplja informacije i podatke o svim vrstama prirodnih i drugih nesreća putem organa, službi i pravnih lica koji su se dužni povezati sa Operativnim centrom (PU Ilidža, Dom zdravlja Ilidža, Profesionalna vatrogasna brigade, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ilidža, Elektrodistribucija, PTT, Vodovod i kanalizacija, Sarajevogas, Mjesne zajednice, preduzeća itd.) i drugih davalaca informacija. Informacije se prikupljaju prema listi pitanja o međusobnom informisanju. Informacije prikuplja i putem stalnog praćenja redovnih informativnih programa putem radija i TV.
Obrađene informacije dostavlja nadležnim organima prema prioritetima, odnosno onom organu na koji se odnosi ta informacija.
Javnost se obavještava preko PRESS službe Općine Ilidža, te preko kantonalnog operativnog centra.
Kada operativni centar CZ Ilidža primi informaciju, dežurni operativac u centru postupa na način što primljenu informaciju obrađuje tako da prvo provjerava njenu vjerodostojnost i aktuelnost u kontaktu sa davaocem informacije, a nakon toga preduzima sljedeće radnje:
informacije koje se odnose na redovne i vanredne izvještaje odmah po prijemu, bez obrade, prosljeđuje organu ili pojedincu na koga je izvještaj označen (adresiran);
ostale informacije koje se ne odnose na redovne i vanredne izvještaje, prije dostavljanja nadležnom organu, mora obraditi.
Obrada informacije podrazumijeva postupak u kojem dežurni operativac treba da tačno i precizno sazna kojim organima uprave ili drugim organima treba informaciju dostaviti. Utvrđivanje te činjenice vrši se tako što se na osnovu podataka o prirodnoj i drugoj nesreći na koju se informacija odnosi, vrši uvid u propis kojim je utvrđen djelokrug organa uprave i drugih organa i tako saznaje koji su organi nadležni za prijem informacije.
Operativni centar CZ Ilidža informacije dostavlja onim općinskim službama za upravu na čiju se oblast odnosi informacija, onda kantonalnom operativnom centru CZ Sarajevo i rukovodiocu općinske službe civilne zaštite, a po nalogu rukovodioca ili drugog ovlaštenog državnog službenika te službe, informacija se može dostaviti i Općinskom načelniku, predsjedavajućem općinskog vijeća i operativnim centrima CZ susjednih općina. U izuzetnim slučajevima Operativni centar CZ općine može informaciju proslijediti direktno Federalnom operativnom centru CZ.
Dnevni izvještaji o stanju na području općine Ilidža u pismenoj formi dostavljaju se kantonalnom operativnom centru CZ i pomoćniku načelnika za CZ do 08,00 sati ujutro svakim danom.
Ako je došlo do proglašenja prirodne i druge nesreće, izvještaji se dostavljaju prema sljedećim rokovima:
odmah nakon proglašenja prirodne i druge nesreće (prvi izvještaj), a najkasnije u roku od prva četiri sata od proglašenja nastanka nesreće;
prvi dan nakon proglašenja prirodne i druge nesreće - svakih 6 sati ili po potrebi češće;
narednih šest dana - svakog dana po jednom ili po potrebi češće;
poslije 7 dana - svakih sedam dana po jedan izvještaj i tako sve do momenta kada štab civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja prestane sa svojim radom.
III. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE
ORGANIZACIJA CIVILNE ZAŠTITE
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonskim propisima, Procjenom ugroženosti, procjenama sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, civilnu zaštitu na području općine Ilidža treba osposobiti tako da može uspješno izvršavati zadatke zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara i u najtežim uslovima. Pri utvrđivanju struktura civilne zaštite za područje općine temeljni elementi su uzeti iz Procjene ugroženosti, a isti su bitni za organizovanje zaštite i spašavanja. Iskustvo vezano za dosadašnje prirodne i druge nesreće koje su se dešavale na ovom području su elementi za organizovanje civilne zaštite na teritorijalnom principu.
Organizovanje, pripremanje i funkcionisanje civilne zaštite na području općine Ilidža bazira se na:
- -Procjeni ugroženosti, procjeni sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća;
- -Organizacija i priprema sistema civilne zaštite, radnih ljudi i građana, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica;
- -Rukovođenje u akcijama zaštite i spašavanja od strane Općinskog štaba civilne zaštite;
- -Angažovanju ljudskih i materijalnih potencijala za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja;
- -Osposobljenosti i organizovanosti pravnih lica i udruženja građana u kojima su formirane i u kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja;
- -Osposobljenosti privrednih društava i drugih pravnih lica u kojima se obavljaju djelatnosti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (djelatnosti iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih poslova, šumarstva, poljoprivrede, građevinarstva i sl.);
- -Mobilnosti i spremnosti struktura civilne zaštite za pravovremeno djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, kao i njihovo otklanjanje;
- -Organizovanje lične i uzajamne zaštite građana;
- -Organizovanje i usklađivanje funkcionisanja civilne zaštite sa ostalim strukturama sistema zaštite i spašavanja.
Osnovni nosilac izgradnje sistema zaštite i spašavanja je općina. To proizilazi iz činjenice što se na području općine odvija cjelokupan život i rad stanovništva. Prema tome sistem zaštite i spašavanja općine mora biti na tom nivou da može adekvatno odgovoriti u svim slučajevima prirodne i druge nesreće.
Organizacija civilne zaštite obuhvata:
- 1.ličnu i uzajamnu zaštitu građana,
- 2.mjere zaštite i spašavanja,
- 3.štabove civilne zaštite,
- 4.povjerenike civilne zaštite,
- 5.službe zaštite i spašavanja,
- 6.jedinice civilne zaštite,
- 7.rukovođenje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite.
Lična i uzajamna zaštita
Lična i uzajamna zaštita građana predstavlja najmasovniji oblik pripremanja i organizovanog učešća građana u zaštiti i spašavanju.
Samozaštita se provodi u stambenim i poslovnim zgradama, obrazovnim institucijama, ustanovama, privrednim društvima, mjesnim zajednicama i svim mjestima gdje građani rade i borave.
Da bi se postigla organizovana samozaštita, potrebno je provoditi obuku građana prema nastavnim planovima i programima, čime bi se kvalitetno osposobili za sprovođenj mjera i postupka preventivne zaštite, pružanja prve pomoći i samopomoći članovima porodice i drugim licima, kao i sprovođenje pojedinih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Obuku za ličnu i uzajamnu zaštitu treba provoditi na osnovu Procjene ugroženosti i mogućih posljedica po ljude i materijalna dobra na određenim područjima i objektima.
Mjere zaštite i spašavanja
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke preventivne i operativne prirode koje pripremaju i provode organi uprave i drugi organi vlasti i pravna lica.
Svi gore nabrojani nosioci zaštite i spašavanja planiraju i pripremaju:
- 1.mjere i postupke od značaja za provođenje preventivne zaštite, kao osnovnog vida sprečavanja nastajanja prirodne ili dr.nesreće ili ublažavanja njenog djelovanja;
- 2.mjere i postupke zaštite i spašavanja u slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja prirodnih i dr.nesreća;
- 3.mjere i postupke zaštite i spašavanja tokom trajanja prirodnih i drugih nesreća;
- 4.mjere i postupke za ublažavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i dr. nesreća
U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža provode se sljedeće mjere zaštite i spašavanja:
- 1.sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
- 2.evakuacija,
- 3.zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,
- 4.zamračivanje,
- 5.zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava,
- 6.zaštita i spašavanje od rušenja,
- 7.zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- 8.zaštita i spašavanje od požara,
- 9.zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- 10.prva medicinska pomoć,
- 11.zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla,
- 12.asanacija terena,
- 13.zaštita okoliša,
- 14.zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Ovim Programom razvoja zaštite i spašavanja predviđeni su zadaci i postupci za sprovođenje mjera zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža.
1. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara obuhvata: planiranje i izgradnju skloništa, drugih zaštitnih objekata, kao i zaklona pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i organizovanje korištenja za zaštitu ljudi i materijalnih dobara.
Pod materijalnim dobrima koja podliježu obavezi sklanjanja smatraju se materijalna i druga dobra koja služe za podmirenje životnih potreba građana kao i druga materijalna i kulturna dobra i sredstva izuzetne naučne, kulturne i istorijske vrijednosti.
U cilju sprovođenja ove mjere potrebno je:
- -Planirati izgradnju skloništa i drugih zaštitnih objekata, planirati prilagođavanje pogodnih prostorija, predvidjeti mogućnost korištenja privrednih i drugih objekata, zaklona i drugih zaštitnih objekata. Pod drugim zaštitnim objektima podrazumjevaju se: podrumske i druge prostorije u stambenim i drugim zgradama prilagođene za sklanjanje, napušteni tuneli, pećine i drugi prirodni i vještački objekti i izrađeni zakloni;
- -Planirati pomjeranje stanovništva iz ugroženih na manje ugrožena područja;
- -Općina, privredna društva i građani su dužni da obezbjede izgradnju skloništa i zaklona u cilju zaštite stanovništva i materijalnih dobara;
- -Planovima sklajanja planirati izgradnju, kao i sanaciju već postojećih skloništa i zaklona po mjestu stanovanja za stanovništvo na području općine; po mjestu rada za uposlenike koji će se naći na radnom mjestu; te planirati sklanjanje stanovnika koji bi se u trenutku opasnosti mogli naći na javnim mjestima.
Nosioci poslova sklanjanja stanovništva i materijalnih dobara su štabovi civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite i građani.
Na osnovu Plana i programa sanacije skloništa na području općine Ilidža, koji je usvojio Općinski štab civilne zaštite Ilidža, sanirans su sva skloništa. i prilagođena njihovoj namjeni.
Sagledavajući problematiku sklanjanja ljudi i materijalnih dobara može se konstatovati da postojeća skloništa ne zadovoljavaju potrebe stanovništva na tim područjima.
Procjenom ugroženosti predviđena je izgradnja skloništa i zaklona u centralnim djelovima mjesnih zajednica u: MZ Osjek, MZ Stup, MZ Ilidža-Centar, MZ Sokolovići, MZ Rakovica, MZ Otes, MZ Butmir, MZ Blažuj.
Pregled postojećih skloništa:
UKUPNO: 1.751,00 m2
Kantonalna uprava civilne zaštite Sarajevo u svom Programu razvoja zaštite i spašavanja za područje kantona Sarajevo je sklonište u MZ Stup u ul.Vitomira Lukića br.10 proglasila kao javno sklonište.
Finansiranje izgradnje i sanacije skloništa i zaklona se vrši iz sredstava posebne naknade za izgradnju i sanaciju skloništa i zaklona, koja investitor koji je oslobođen obaveze izgradnje skloništa iz člana 54. Zakona o zaštiti i spašavanju, a koja se uplaćiju na poseban račun Općine.
|
Red. broj |
Vrsta objekta |
Adresa |
MZ-a |
POVRŠINA |
|
1. |
||||
|
2. |
||||
|
3. |
||||
|
4. |
||||
|
5. |
||||
|
6. |
||||
|
7. |
||||
|
8. |
||||
|
9. |
2. Evakuacija
Evakucija je plansko, organizovano i privremeno premješ- tanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koja se procjenjuje da mogu biti zahvaćena prirodnim i drugim nesre- ćama na neugrožena i manje ugrožena područja. Evakuacija se provodi s ciljem da se izbjegne ili umanji stradanje stanovništva i uništenje materijalnih dobara.
Evakuaciju stanovništva i materijalnih dobara naređuje Općinski štab civilne zaštite, ako se radi o evakuaciji sa jednog na drugo područje općine. Ako se radi o evakuaciji sa područja općine na područje druge općine, evakaciju naređuje kantonalni štab civilne zaštite.
Služba civilne zaštite će u Planu evakuacije utvrditi broj i vrstu pojedinih objekata namjenjenih za prihvat evakuisanog stanovništva (kuće za odmor, seoska domaćinstva, planinarske kuće i domove, škole i sl.objekti), broj i struktura eventualno evakuisanog stanovništva po mjesnim zajednicama (teško ranjeni i bolesni, invalidi preko 60%, stari i nemoćni, trudnice, majke s djecom do sedam godina i učenici osnovnih škola). U planiranju evakuacije naročitu pažnju treba posvetiti izboru zbornih mjesta prikupljanja, područjima prihvata, pravcima kretanja, područjima razmještaja, obezbjeđenje prevoznih sredstava za evakuisano stanovništvo, zdravstvenu zaštitu za evakuisano stanovništvo te ishranu i druge materijalne potrebe evakuisanog stanovništva.
Za pripremu evakuacije i samo provođenje mjera potrebno je uključiti sve nadležne općinske službe, kao i druge nosioce zaštite i spašavanja definisane u Planu zaštite i spašavanja.
3. Zbrinjavanje ugroženih i nastradalih
Radi zbrinjavanja ugroženog i stradalog stanovništva od prirodnih i drugih nesreća, preduzimaju se hitne mjere za smještaj, ishranu i osiguranje drugih potrebnih uslova za život. Štabovi i povjerenici civilne zaštite neposredno rukovode postupcima zbrinjavanja dok se ne stvore uslovi da dalju brigu preduzmu nadležne općinske službe ili dok se odlukom Općinskog načelnika za to ne formiraju posebne službe.
Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovništva ima za cilj da se za ovu kategoriju stanovništva koja je usljed prirodnih i drugih nesreća u kratkom roku i velikom broju ostala bez osnovnih uslova i sredstava za život, brzo i efikasno obezbjedi smještaj, ishrana, pruži zdravstvena zaštita i drugi uslovi za preživljavanje, odnosno dok se ne stvore odgovarajući životni uslovi redovne djelatnosti.
U zbrinjavanju ugroženog stanovništva učestvuju, pored štabova civilne zaštite sa svojim jedinicama i drugim snagama i zdravstvene organizacije, organizacija Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija, vlasnici i korisnici objekata koji su pogodni za smještaj, općinske službe,građani i dr.
U Planu zbrinjavanja utvrditi broj i vrstu pojedinih objekata namjenjenih za prihvat ugroženog stanovništva kao što su kuće za odmor, seoska domaćinstva, planinarske kuće i domovi, škole, hoteli, javne ustanove i sl., a predvidjeti i mogućnost improvizovanih naselja (kamp kućice, prikolice, šatori i sl.).
U zbrinjavanju ugroženog stanovništva učestvuju i zdravstvene ustanove, humanitarne organizacije, vlasnici i korisnici objekata koji su pogodni za smještaj, službe općinskog organa uprave i dr.
4. Zamračivanje
U cilju zaštite stanovništva i materijalnih dobara u ratu i u neposrednoj ratnoj opasnosti, kada prijeti opasnost od zračnih i drugih dejstava, provodi se zamračivanje naseljenih mjesta, javne rasvjete, stambenih, privrednih i drugih objekata i saobraćajnih vozila, a prema procjeni opasnosti.
Zamračivanje može biti potpuno i djelimično, a naredbu o provođenju mjera zamračivanja na području općine donosi Općinski štab civilne zaštite, kojom se propisuje i način provođenja zamračivanja.
Pod zamračivanjem se podrazumjeva isključivanje svjetlosnih izvora ili zasjenjivanje svjetlosnih otvora (prozora, vrata i drugih otvora na objektima) na takav način da se svjetlost ne može uočiti sa spoljne strane za vrijeme korištenja izvora svjetlosti.
Planom zamračivanje će se definisati nosioci provođenja mjera, a po naređenju Općinskog štaba gdje će:
- -zamračivanje javne rasvjete, javnih mjesta, ulica i dr., vršiti "Elektrodistribucija" i pravne osobe odgovorne za javnu rasvjetu
- -zamračivanje stambenih zgrada (stanova i zajedničkih prostorija), vlasnici i stanari tih objekata
- -zamračivanje privrednih i drugih objekata, vlasnici, odnosno korisnici tih objekata
- -zamračivanje saobraćajnih vozila, vlasnici vozila
Zamračivanje može biti djelimično I potpuno.
5. Radiološka, hemijska i biološka zaštita
Radiološka, hemijska i biološka zaštita (u nastavku: RHB zaštita) obuhvata mjere i postupke koji se organizuju i provode radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od RHB djelovanja na stanovništvo, životinjski i biljni svijet i materijalna dobra, kao i ublažavanje i otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih akcidenata od RHB agenasa u miru.
Procjenom ugroženosti općine definisani su potencijalni rizici od kontaminacije za zdravlje stanovništva i okoline. U tom smislu potrebno je u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo kontinuirano vršiti mjerenje nivoa zračenja zemljišta, vode i vazduha.
Pored toga, dužnost je svih subjekata zaštite da se u okviru vlastitih mogućnosti uključe u djelatnost RHB zaštite te ostvaruju saradnju sa Općinskim štabom civilne zaštite i Službom civilne zaštite.
Ličnu i kolektivnu RHB zaštitu treba da organizuje svaki pojedinac, domaćinstvo, stambene zgrade, naselja, mjesne zajednice, privredna društava i dr.
RHB zaštitu treba rješavati prvenstveno sredstvima za ličnu zaštitu, gdje spadaju zaštitna maska, zaštitni ogrtač i prvi zavoj ili u nedostatku istih koristiti priručna sredstva (nakvašena gaza preko lica, ogrtač za glavu i tijelo i sl.).
Kolektivna zaštita stanovništva predstavlja osnovu zaštite u urbanoj sredini kojom se osigurava kolektivna zaštita stanovništva i materijalnih dobara od posljedica RHB djelovanja. Kolektivnom RHB zaštitom potrebno je osigurati zaštitu od RHB kontaminacije i zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Kolektivna zaštita zavisi od pravovremenih priprema skloništa, prirodnih i vještačkih objekata u sredinama rada, odnosno boravka. Radi osiguravanja uslova za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara od RHB kontaminacije i radioaktivnog zračenja, sredstva za kolektivnu zaštitu osiguravaju se u skloništima, a osiguravaju ih: općina za javna skloništa, pravna lica za svoje zaposlenike, vlasnici i drugi korisnici poslovnih prostora za svoje zaposlenike, te vlasnici stambenih objekata za svoje potrebe.
Zaštitu životinja treba vršiti priručnim sredstvima. U okviru poljoprivrednih organizacija i domaćinstava osposobiti objekte za smještaj i zaštitu, te vršiti planiranje evakuacije u manje ugrožene prostore. Vlasnike životinja obučiti za preduzimanje mjera zaštite.
Otklanjanje posljedica RHB kontaminacije ima za cilj, prije svega dekontaminaciju terena, ljudi, objekata, životinja i materijalnih dobara. Zbog toga dekontaminaciju treba organizovati i izvršiti što je moguće brže.
Odlukom o vrsti i minimalnim količinama sredstava potrebnih za sprovođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj: 23/04 i 58/06) je utvrđena vrsta i minimum sredstava koja su neophodna za sprovođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od ugroženosti prirodnim, tehničko-tehnološkim, ekološkim i drugim nesrećama koja su dužni da nabave građani i sva pravna lica koja su vlasnici poslovnih objekata i stambenih zgrada za zaštitu svojih stanara i zaposlenika i rokovi za nabavku tih sredstava.
6. Zaštita i spašavanje od rušenja
Radi zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara iz ruševina koje mogu nastati usljed zemljotresa, odrona, klizanja tla ili drugih prirodnih i drugih nesreća, organizuju se i provode odgovarajuće aktivnosti i mjere zaštite i spašavanja od rušenja koje obuhvataju: mjere, radnje i postupke na izviđanju ruševina i pronalaženju lica zatrpanih u ruševinama, osiguranje oštećenih i pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno naknadnog rušenja, spašavanje zatrpanih, odnosno njihovo izvlačenje izvan zone rušenja i preduzimanje mjera zdravstvenog i drugih oblika zbrinjavanja, kao i izvlačenje materijalnih dobara iz objekata te druge mjere zaštite kojima se doprinosi zaštiti i spašavanju iz ruševina.
Zaštita i spašavanje od rušenja planira se i provodi kao preventivna mjera u postupku donošenja prostornih i urbanis- tičkih planova i u skladu sa predviđenim građevinsko-tehničkim mjerama pri izgradnji objekata, čime se može uticati na sprečavanje, odnosno smanjenje štetnih uticaja prirodnih i dr. nesreća na mogućnost rušenja.
Zaštitu i spašavanje provode građani u okviru samozaštite, građevinska, komunalna, transportna i druga privredna društva, vatrogasna jedinica, kao i druga pravna lica koja raspolažu odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, jedinice civilne zaštite, nadležne općinske službe, kao i drugi učesnici zaštite i spašavanja koji se angažuju u akcijama zaštite i spašavanja.
7. Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrži provedbu zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara u područjima vodotoka koja mogu biti ugrožena poplavama uslijed oštećenja brana, nasipa ili drugih vodozaštitnih objekata.
Obzirom da je općina Ilidža jedna od najugroženijih općina što se tiče poplava i imajući u vidu da kroz ovu teritoriju protiče osam rijeka potrebno je i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima identifikacije kritičnih mjesta i putem nadležnih općinskih službi preventivno djelovati na sprečavanju i ublažavanju poplava, službu zaštite i spašavanja na vodi i pod vodom adekvatno opremiti i vršiti dalju obuku pripadnika.
Ova mjera podrazumjeva izgradnju, održavanje i saniranje oštećenih objekata za zaštitu od poplava, osmatranje i izviđanje stanja vodotoka, objekata i terena, planiranje provođenja evakuacije stanovništva i materijalnih dobara iz ugroženih područja, ispumpavanje vode iz poplavljenih objekata, snabdjevanje poplavom ugroženog stanovništva potrebnim namirnicama i drugim sredstvima te saniranje posljedica izazvanih poplavama.
U cilju zaštite od poplava i samim akcijama spašavanja učestvuju: građani u okviru samozaštite i pomoći drugima, pravna lica kojima je to osnovna djelatnost, nadležne općinske službe, sportska i dr.udruženja, službe zaštite i spašavanja opremljene i osposobljene za ovu vrstu zaštite i spašavanja i dr.
8. Zaštita i spašavanje od požara
Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima, mjestima i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara, organizovanje i pripremanje snaga za gašenje požara, osiguranje osmatranja i uzbunjivanja o pojavama požara, gašenje i lokalizovanje požara i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih požarom.
Zaštitu od požara dužni su organizovati i provoditi sva pravna i fizička lica koji su vlasnici i korisnici građevina i prostora šumskog i poljoprivrednog zemljišta
Struktura privrede općine Ilidža je takva da u njoj jedan dio čine subjekti čija djelatnost je rizična za izbijanje i širenje požara, posebno se ističu: tehnološki postupci pri kojima se razvijaju visoke temperature i pritisak, upotreba lako zapaljivih i eksplozivnih plinova, rad sa lako zapaljivim sirovinama, skladištenje lakozapaljivih i eksplozivnih materija i slično. Sve navedeno negativno utiče na mogućnost blagovremene protivpožarne zaštite, odnosno direktno podiže stepen ugroženosti od požara na industrijskim objektima i postrojenjima, a indirektno utiče na podizanje nivoa ugroženosti od požara graničnih stambenih zona koje su obično nedovoljno udaljene od industrijskih kapaciteta.
Veliki stambeni blokovi su objekti u kojima je smješten značajan dio stanovništva, te je nužnost, minimum organiziranosti protivpožarne zaštite, prijeka potreba. U svim mjesnim zajednicama nalaze se velika skladišta zapaljivih tečnosti, a posebno se to odnosi na postojanje benzinskih pumpi koje su obično locirane u samom središtu.
U cilju sprečavanja nastanka i spremnosti za gašenje i otklanjanje posljedica i zaštite stanovništva i materijalnih dobara neophodno je preduzeti adekvatne mjere od strane svih subjekata na zaštiti od požara na području općine.
Evidentna je trenutna neopremljenost stambenih zgrada protivpožarnim aparatima i hidrantskom mrežom, te nedovoljna razgranatost protivpožarnih puteva. Pored toga pojedini postojeći protivpožarni putevi su neprohodni. Potrebno je u narednom periodu, zajedno sa nadležnim institucijama, uraditi procjenu stvarnog stanja i trenutno neprohodne šumske puteve staviti u funkciju prohodnosti za motorna vozila u slučaju izbijanja požara, obezbjeđenje bazena ili posuda sa vodom za gašenje požara. Pored toga posebnu pažnju treba posvetiti obuci stanovništva, pravnih subjekata i vatrogasnih jedinica, kao i njihovo adekvatno opremanje i ravnomjernu pokrivenost kompletne općine.
U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu urađeni su Procjena i Plan zaštite od požara za područje općine Ilidža, u kojem su definisani zadaci i obaveze iz ove oblasti.
9. Zaštita od neeksplodiranih i minsko-eksplozivnih sredstava
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, otkrivanju, obilježavanju, iskopavanju, prenošenju, utovaru, prevoženju, istovaru, privremenom skladištenju, dezaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim područjima na kojima se nalaze ta sredstva.
Poslovi koji se odnose na problematiku uklanjanja mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava vrše jedinice civilne zaštite za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstva (timovi za deminiranje) na način regulisan Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj: 05/02), Standardom za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstva u Bosni i Hercegovini i Standardnim operativnim procedurama uklanjanja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava, jedinice Oružanih snaga BiH, pravne osobe akreditirane za ovu djelatnost od strane Centra za uklanjanje mina u BiH.
Po procjenama BH MAC-a na području Općine Ilidža bilo je oko 17.400 000 m2rizične površine. Do kraja 2015.godine je deminirano 4.928.000 m2, prema poslednjim podacima BH MAC-a na području Općine Ilidža ostalo je još 4.672. 000 m2 rizične površine.
Kada govorimo o NUS-a najčešći pronalazak NUS-a je zabilježen prilikom izvođenja građevinskih i poljoprivrednih radova.
Služba civilne zaštite, u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u BiH će i u narednom periodu, nastaviti aktivnosti na rješavanju minske situacije na području općine Ilidža, ovisno od finansijskih sredstava. Potrebno je i u narednom periodu nastaviti aktivnosti edukacije stanovništva, posebno djece u školama o svjesnosti o postojanju mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava te upoznavati stanovništvo o obavezama u slučaju pronalaska neeksplodiranih i minsko-eksplozivnih sredstava.
10. Prva medicinska pomoć
Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvata: preventivnu zaštitu koju čine protivepidemijske i higijenske mjere zaštite stanovništva, operativnu zaštitu koja se sastoji od pružanja prve pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenih, povrijeđenih i oboljelih lica, sanitetske evakuacije i transporta do najbliže zdravstvene ustanove radi pružanja opće medicinske pomoći ili do odgovarajuće specijalističke zdravstvene ustanove radi potpunog zdravstvenog zbrinjavanja.
Radi realizacije ovih zadataka potrebno je provođenje mjera i postupaka kao što su:
- -organizovati i sprovesti obuku stanovništva na pružanju lične i uzajamne zaštite u uslovima prirodnih i drugih nesreća,
- -na području općine Ilidža formirane su službe zaštite i spašavanja za medicinsku pomoć. Nabavljeno je savremeno sanitetsko vozilo sa kompletnom opremom, kojom se može pružiti sva medicinska pomoć na terenu ugroženom stanovništvu, a službe su obučene za sve vidove pomoći,
- -putem zdravstvenih ustanova i Crvenog križa Općine Ilidža u slučaju prirodnih i drugih nesreća koje bi uzrokovale veliki broj povrijeđenih, obezbjediti odgovarajuće rezerve krvi i krvne plazme, te ostalih neophodnih lijekova i sanitetskog materijala,
- -prvu medicinsku pomoć treba organizovati uz neposredno učešće zdravstvenih ustanova, u saradnji sa Općinskim štabom civilne zaštite.
11. Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u: sklanjanju i izmještanju, sprečavanju i lokalizovanju pojava parazitskih, zaraznih i uzgojnih bolesti, kontroli životinja, sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog porijekla, kontroli ispravnosti stočne hrane i vode, ukazivanju prve veterinarske pomoći oboljeloj i ranjenoj stoci, uklanjanju leševa životinja i drugog otpada animalnog porijekla i preduzimanju drugih odgovarajućih mjera.
Obzirom da zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla predstavlja značajnu mjeru zaštite i spašavanja, na području Općine potrebno je da nadležna općinska služba za privredu i turizam i veterinarska ambulanta Stup u saradnji sa Općinskim štabom civilne zaštite organizuju, usklađuju i provode mjere zaštite i spašavanja od opasnosti prirodnih i drugih nesreća. Obavezu učešća imaju i privredna društva (poljoprivredna, proizvodna, prometna, trgovačka), specijalizovane jedinice civilne zaštite, te građani vlasnici životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Veterinarska ambulanta Stup i poljoprivredne apoteke su obavezne obezbjediti potrebne zalihe lijekova i sredstava za zaštitu stoke i stočnih proizvoda.
Kao preventivnu mjeru posebnu pažnju dati obavještavanju, upozoravanju i davanju stručnih savjeta stanovništvu i vlasnicima životinja o mjerama u cilju sprječavanja i otklanjanja posljedica zaraženih životinja, organizovati obuku proizvođača i uzgajivača stoke za pružanje prve veterinarske pomoći nastradaloj i ugroženoj stoci.
12. Asanacija terena
Asanacija terena je mjera koja se sastoji od preduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih mjera na terenu, u naselju, stambenim i drugim objektima u cilju sprečavanja širenja zaraze, epidemija i drugih štetnih posljedica po stanovništvo i materijalna dobra, a obuhvata organizovanje i provođenje sljedećih radnji: uklanjanje, identifikaciju i pokop poginulih lica, uklanjanje leševa uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena te uklanjanje otpadnih i štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život lica i okoliša.
Nadležna općinska služba za razvoj, komunalne poslove i puteve dužna je u svom planu utvrditi lokacije za sahranjivanje poginulih građana i lokacije za zakopavanje uginulih životinja u suradnji sa komunalnim predzećima iz te oblasti i utvrditi konkretne zadatke.
Prilikom dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dužna su učestvovati sva pravna lica iz oblasti zdravstvene i veterinarske djelatnosti, vatrogasne jedinice, specijalizovane jedinice civilne zaštite i nadležne općinske službe.
13. Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je mjera koja se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica od uništavanja i zagađivanja okoliša i u otklanjanju posljedica nastalih usljed:
- -tehničko-tehnoloških havarija, nesreća i katastrofa koje mogu ugroziti okoliš, a naročito prirodne resurse,
- -ispuštanja toksičnih, štetnih hemijskih i dr.materija u okoliš iz industrijskih i drugih postrojenja, motornih vozila i ložišta iz domaćinstava u količinama iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti
- -odlaganja komunalnog, industrijsko-tehnološkog i drugog čvrstog i tečnog otpada,
- -djelovanja vremenskih nepogoda kao što su snježne padavine, poplave, suše, klizišta i dr.
Za provođenje mjera zaštite okoliša, sva pravna lica iz oblasti proizvodnje i prometa hemijskih, toksičnih, eksplozivnih, bioloških i drugih opasnih tvari, kao i pravna lica koja prevoze ili se koriste tim sredstvima, dužni su u svojim planovima predvidjeti organizaciju i osposobljavanje stručnih ekipa, osigurati opremu i sredstva za brze intervencije za zaštitu i spašavanje od opasnosti od tehnološke ili druge nesreće u okviru svojih objekata, kao i na širem području Općina ako se takva nesreća proširi. Također ova pravna lica su dužna osigurati pogodne i sigurne lokacije za izmještanje, tj.sklanjanje opasnih tvari u slučaju katastrofa većih razmjera.
14. Zaštita bilja i biljnih proizvoda
Zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda je mjera kojom se provodi zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda od radioaktivne, hemijske i biološke kontaminacije i svih drugih oblika zagađivanja, kao i zaraznih bolesti i štetočina.