Aktio

Vlada Kantona Sarajevo

Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2017.- 2019. god. (izvod iz DOB-a)

Na osnovu člana 17. stav (3) Zakona o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2016. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/16 i 19/16) i člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo je, na 48. sjednici održanoj 30.06.2016. godine, donijela sljedeći

DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2017.- 2019. god.
(IZVOD IZ DOB-a)

Sarajevo, juni 2016. godina

Pregled skraćenica

Skraćenica

Puni naziv

BAM

Međunarodna skraćenica za konvertibilnu marku

BD

Brćko distrikt

BDP

Bruto domaći proizvod

BHAS

Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine

BiH

Bosna i Hercegovina

CB BiH

Centralna banka Bosne i Hercegovine

DEP

Direkcija za ekonomsko planiranje

DOB

Dokument okvirnog budžeta

EBRD

European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj

EU

Evropska unija

EUR

Euro valuta

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIPA

Foreign Investment Promotion Agency/Agencija za unapređenje stranih investicija

FMF

Federalno ministarstvo finansija

GWh

Gigavat sat

IBRD

International Bank for Reconstruction and Development/Međunarodna banka za obnovu i razvoj

IDA

International Development Association/Međunarodno udruženje za razvoj

IFC

International Financial Corporation/Međunarodna finansijska korporacija

JP

Javno preduzeće

JR UIO

Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje KJKP "GRAS" Kantonalno javno komunalno preduzeće "Gradski saobraćaj"

KJKP "ZOI 84"

Kantonalno javno komunalno preduzeće "Zimske olimpijske igre 84"

KM

Konvertibilna marka

KS

Kanton Sarajevo

KV

Kvalifikovani radnik

MMF

Međunarodni monetarni fond

NKV

Nekvalifikovani radnik

NOSBiH

Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini

NSS

Niža stručna sprema

OMA

Odjeljenje za makroekonomsku analizu

p.p.

Procentni poen

PDV

Porez na dodanu vrijednost

PIO

Penzijsko i invalidsko osiguranje

PKV

Polukvalifikovani radnik

PU FBiH

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine

RS

Republika Srpska

SERDA

Sarajevo Economic Region Development Agency/Sarajevska regionalna razvojna agencija

SSS

Srednja stručna sprema

USAID

United States Agency for International Development/Američka agencija za međunarodni razvoj

USD

Američki dolar

VKV

Visokokvalifikovan radnik

VSS

Visoka stručna sprema

VŠS

Viša stručna sprema

WB

World Bank/Svjetska banka

1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2016.-2018. g.

Izrada Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za trogodišnji period, kao ključnog strateškog dokumenta koji veže vladine politike i budžet, je praksa na nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Kantonu Sarajevo. DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta u '10 koraka'. Modemi proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji (i) ima jasno definiran budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti, (ii) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa, (iii) omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike vlade, (iv) unapređuje predvidivost budžetskih politika i finansiranja, (v) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, (vi) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, (vii) osigurava razmatranje finansijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tokom ciklusa planiranja budžeta. Izrada srednjoročnih okvira rashoda tj. DOB-a pripremaju se svake godine za period za sljedeće tri godine i prikazuju srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.

Pristup u "10 Koraka" prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta s jasnim, logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava visok stepen međusobne ovisnosti različitih koraka unutar budžetskog procesa - svaki korak je ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju obezbijediti relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa budžetskim ciklusom. U skladu sa navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva predanost i disciplinu svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta Vlade KS).

Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2017.-2019. godina. Ključni cilj DOB-a je da postavi makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući daje godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prvesntveno FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodišnjem periodu.

Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2017.-2019. g.

Dokument okvirnog budžeta KS za period 2017.-2019. god. sadrži:

  • -
    1. Uvod u DOB KS za period 2017.-2019. godinu,
  • -
    2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH,
  • -
    3. Osnovni makroekonomski pokazatelji,
  • -
    4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike,
  • -
    5. Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
  • -
    6. Procjena prihoda u DOB KS za period 2017.-2019. godina,
  • -
    7. Plan upravljanja javnim dugom KS,
  • -
    8. Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
  • -
    9. Rashodi KS za period 2017.-2019. godina

Ministarstvo finansija KS predložilo je Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2017.- 2019. godina), u čijem sklopu su ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.

Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2017.-2019. započinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.

2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH

Vlada FBiH usvojila Strategiju razvoja FBiH za period od 2010. do 2020. godine koja je kompatibilna sa strategijama na nivou države BiH gdje je utvrđeno šest strateških ciljeva za FBiH unutar kojih se razvijaju prioritetni strateški ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje.

  • 1)
    Makroekonomski okvir
  • 2)
    Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak)
  • 3)
    Javni sektor i javna uprava
  • 4)
    Zaposlenost
  • 5)
    Održivi rast i razvoj
  • 6)
    Socijalna uključenost

Pojedinačni prioritetni strateško-razvojni ciljevi:

  • 1.
    Održivost javne potrošnje i eliminacija budžetskih deficita
  • 2.
    Povećanje efikasnosti prikupljanja i trošenja sredstava
  • 3.
    Jačanje razvojne komponente budžeta
  • 4.
    Harmoniziranje procesa budžetiranja
  • 5.
    Usklađivanje fiskalne statistike s međunarodnim standardima
  • 6.
    Jačanje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standardima EU)
  • 7.
    Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa članicama EU
  • 8.
    Reforma boračko-socijalnog sektora
  • 9.
    Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja
  • 10.
    Revizija sistema finansiranja obrazovanja

Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2017.-2019. g.

3. Osnovni makroekonomski pokazatelji

Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), april 2016. godine

2.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS

Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su iz Glasnika (112/2016) Privredne komore KS koji detaljno razrađuje ostvarene efekte poslovanja privrednih društava u KS u periodu I-XI/XII 2015. godine. U izradi su korišteni podaci zvaničnih izvora, te na osnovu statističkih podataka u periodu I-XI/XII 2015. godine na području KS i FBiH ostvareni su sljedeći rezultati:

2.1.1. Industrija

Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XI 2015. godine manji je od obima proizvodnje iz istog perioda 2014. godine za 1,9%, dok je na nivou FBiH zabilježen veći nivo obima industrijske proizvodnje za 2,2%. Posmatrano po područjima, prerađivačka industrija u KS ostvarila je manji nivo proizvodnje za 3,5% u odnosu na I-XI 2014. godine. Istovremeno došlo je do povećanja proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom za 6,2% u odnosu na I-XI 2014. godine, dok je proizvodnja ruda i kamena manja za 77,6%. Na nivou FBiH prerađivačka industrija bilježi rast obima proizvodnje od 4,3% u odnosu na I-XI 2014. godine. Pad proizvodnje zabilježen je kod djelatnosti vađenja ruda i kamena od 2,2%, dok je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom ostvarila za 0,7% manji obim proizvodnje. Od 20 grana prerađivačke industrije KS, u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na isti period 2014. godine, četrnaest (14) grana zabilježilo je pad proizvodnje, dok je preostalih šest (6) grana ostvarilo veći nivo proizvodnje.

Rast proizvodnje ostvarile su slijedeće grane prerađivačke industrije:

U okviru glavnih industrijskih grupacija u KS, u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na isti period 2014. godine, rast proizvodnje zabilježen je jedino kod energije (6,2%), dok se proizvodnja intermedijarnih proizvoda zadržala na istom nivou kao i godinu ranije. Ostale grupacije zabilježile su pad proizvodnje. Tako je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 5,3% a proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 28,2%. Pad proizvodnje od 3% u odnosu na uporedni period 2014. godine registrovan je kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju6.

Rast industrijske proizvodnje

Index I-XI 2015/ I-XI 2014

Popravak i instaliranje mašina i opreme

179,5

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme

118,2

Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa

113,3

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

105,4

Ostala prerađivačka industrija

100,9

Proizvodnja odjeće

100,3

Pad industrijske proizvodnje

Index I-XI 2015/ I-XI 2014

Proizvodnja koksa i rafiniranih natnih proizvoda

62,6

Proizvodnja mašina i uređaja, d.n.

63,0

Proizvodnja računara, te elektroničkih i optičkih proizvoda

67,8

Proizvodnja namještaja

71,9

Proizvodnja duhanskih proizvoda

79,0

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

80,0

Proizvodnja električne opreme

87,2

Prerada drveta i proizvoda od drveta i pluta, osim namještaja;

Proizvodnja predmeta od slame i pletarskih proizvoda

92,8

Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata

96,0

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda

96,7

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

98,1

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa

98,1

Proizvodnja pića

98,4

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

99,2

2.1.2. Šumarstvo

U periodu januar - novembar 2015. godine, u KS, proizvedeno je 132 hiljade m3 šumskih sortimenata, što je u poređenju sa istim periodom 2014. godine više za 4,7%. Istovremeno je prodato 134 hiljada m3 šumskih sortimenata, što je više za 2,3% od prodaje iz istog perioda 2014. godine. Na nivou FBiH proizvedeno je 1.825 hiljada m3 šumskih sortimenata, što je za 1,9% manje u odnosu na I-XI 2014. godine, dok je prodaja iznosila 1.696 hiljada m3, što predstavlja smanjenje od 2,7% u odnosu na uporedni period 2014. godine.

2.1.3. Građevinarstvo

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u FBiH na kraju septembra 2015. godine iznosila je ukupno 538,7 miliona KM, što znači daje vrijednost izvršenih radova u odnosu na uporedni period 2014. godine veća za 9,1 miliona KM, odnosno 1,7%. U ukupnoj vrijednosti građevinskih radova na zgrade odnosi se 47,9%, odnosno 257,8 miliona KM, dok se ostatak vrijednosti od 52,1% ili 280,9 miliona KM odnosi na ostale građevine. Vrijednost izvršenih radova u visokogradnji veća je za 36,9% u odnosu na vrijednost iz perioda I-IX 2014. godine, dok je vrijednost izvršenih radova u niskogradnji manja za 17,7%.

2.1.4. Trgovina

Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u KS za period januar-ovembar 2015. godine iznosio je 2,3 milijarde KM, što je za 4,9% više u odnosu na isti period 2014. godine. Najveće učešće u prometu, prema pretežnoj djelatnosti, ostvareno je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama (36,9%), potom u ostaloj trgovini na malo u specijalizovanim prodavnicama (24,3%), zatim u trgovini na malo gorivima i mazivima (20,2%), trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama (5,4%), ostaloj trgovini na malo izvan prodavnica (0,6%) te ostalim djelatnostima (12,6%). Rast prometa u trgovini na malo u periodu I-XI 2015. godine u odnosu na I-XI 2014. godine zabilježen je kod prodaje hljeba, peciva, tjestenina i slatkiša, električnih aparata za domaćinstvo, zatim tekstilnih proizvoda, odjeće i obuće, alkohola i drugih pića, željezne robe, boje i stakla, kozmetike, medicinskih proizvoda, duhana itd.

Istovremeno, smanjenje promet od prodaje knjiga, novina, časopisa, zatim promet od prodaje proizvoda nespecijalizovanih prodavnica živežnim namirnicama, te promet od prodaje izvan prodavnica.

Na nivou FBiH promet u trgovini na malo (bez PDV-a) u periodu I-XI 2015. godine veći je za 4,6% u odnosu na uporedni period 2014. godine.

Struka

Promet u trgovini na malo bez PDV-a (000KM) - I-XI 2014

Promet u trgovini na malo bez PDV-a (000 KM) - I-XI 2015

Stopa rasta/pada

Hljeb, pecivo, kolači, tjestenina, bomboni i slatkiši

13.664

24.715

80,9%

Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavnicama

27.283

41.984

53,9%

Električni aparati za domaćinstvo, radio i TV uređaji

6.262

9.497

51,7%

Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi

184.837

249.170

34,8%

Alkohol i druga pića

18.884

24.760

31,1%

Željezna roba, boje, staklo i ostali građevinski materijal

74.201

93.209

25,6%

Ostale živežne namirnice u specijalizovanim prodavnicama

17.158

20.776

21,1%

Kozmetički i toaletni proizvodi

91.393

108.714

19,0%

Apoteke, medicinski i ortopedski proizvodi

41.991

48.894

16,4%

Duhanski proizvodi

97.343

113.002

16,1%

Namještaj, oprema za rasvjetu i predmeti za domaćinstvo

31.247

33.398

6,9%

Ostale nespecijalizovane prodavnice

209.053

222.688

6,5%

Motorna goriva i maziva

649.902

678.815

4,4%

Struka

Promet u trgovini na malo bez PDV-a (000 KM) - I-XI 2014

Promet u trgovini na malo bez PDV-a (000 KM) - I-XI 2015

Stopa rasta/pada

Ostala trgovina na malo izvan prodavnica

13.561

13.350

-1,6%

Nespecijalizovane prodavnice živežnim namirnicama

768.117

674.751

-12,2%

Knjige, novine, časopisi, papirnata roba i pisaći pribor

6.933

5.473

-21,1%

2.1.5. Turizam i ugostiteljstvo

U periodu I-XI 2015. godine, KS je posjetilo ukupno 344.297 turista, što je za 21,5% više u odnosu na uporedni period 2014. godine. Broj stranih turista je za 22,4% veći nego lani i čini 86% ukupnog broja ostvarenih posjeta, dok ostatak od 14% čine domaći turisti kojih je bilo za 16,4% više u odnosu na I-XI 2014. godine.

Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XI 2015. godine iznosio je 657.573, što je za 20,1% više u odnosu na istiperiod 2014. godine. Strani turisti su, u odnosu na 2014. godinu, ostvarili 22,9% više noćenja, a domaći 4,1% više.

Prema posljednjim objavljenim podacima Turističke Zajednice KS, koji se odnose na period I- XII 2015. godine, u protekloj godini ostvaren je pozitivan trend dolazaka turista i ostvarenih noćenja. Tako je u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu došlo do rasta turističkih posjeta za 16,4%, kao i do rasta ostvarenih noćenja za 17,2%.

Na nivou FBiH, u periodu I-XI 2015. godine, zabilježeno je ukupno 685.781 dolazaka i 1.373.148 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka u odnosu na uporedni period 2014. godine veći je za 26,5% a broj noćenja za 32,4%. Strani turističinili su 75% ukupnog broja posjeta i 77% ukupnog broja ostvarenih noćenja.

Ostvareni promet u ugostiteljstvu na području FBiH za period I-IX 2015. godine iznosio je 153,5 miliona KM, što je u poređenju sa istim periodom iz 2014. godine više za 12,8%.

2.1.6. Zaposlenost

Ukupan broj zaposlenih lica u KS, prema podacima Službe za zapošljavanje KS, na kraju decembra 2015. godine iznosio je 122.155. U poređenju sa brojem zaposlenih iz decembra 2014. godine, ukupan broj zaposlenih u 2015. godini se smanjio za 2,7%, što u apsolutnom iznosu predstavlja 3.357 radnika manje.

Ukupno je u privredi bilo zaposleno 61.509 osoba, stoje u odnosu na decembar 2014. godine manje za 3,5%. U okviru privrede KS najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnosti trgovine (34,1%), zatim u prerađivačkoj industriji (18,8%), prijevozu, skladištenju i vezama (16,3%), te u građevinarstvu (9,8%).

Procentualno, smanjenje zaposlenih u privredi KS kretalo se od 2,2% kod djelatnosti prerađivačke industrije, do 6,2%, koliko je zabilježeno u poljoprivredi i šumarstvu. U rudarstvu je zadržan isti broj zaposlenih kao i u 2014. godini. Pad broja zaposlenih za 5,3% u odnosu na decembar 2014. godine zabilježen je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, vodom i gasom i u oblasti građevinarstva. U trgovini se broj zaposlenih smanjio za 2,9% a u ugostiteljstvu za 3,7%. Kod saobraćaja je zabilježen pad zaposlenosti za 4,4%, dok se broj zaposlenih u finansijskom posredovanju smanjio za 3,6%.

Istovremeno, u vanprivrednim djelatnostima najveće smanjenje broja zaposlenih od 2,7% zabilježeno je u obrazovanju. U zdravstvu je pad broja zaposlenih iznosio 2,4% a kod javnih komunalnih, društvenih i vlastitih djelatnosti smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u procentu od 2,3%. Javna uprava smanjila je broj zaposlenih za 1,3% dok je u poslovanju nekretninama registrovan pad broja zaposlenih od 1,1%.

Ukupno je u vanprivredi u 2015. godini bilo zaposleno 60.646 osoba, što je manje za 1,8% u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja zaposlenih u KS privreda zapošljava 50,4%, a vanprivreda 49,6%.

Na nivou FBiH u novembru 2015. godine, registrovano je ukupno 453.606 zaposlenih ili 1,3% više u odnosu na uporedni mjesec 2014. godine.

Iz navedenih podataka može se zaključiti da je u KS i dalje prisutna tendencija pada zaposlenosti, a posebno zabrinjava činjenica da brže pada broj zaposlenih u privredi u odnosu na neprivredu, što samo po sebi ukazuje na stanje u kojem se privreda nalazi, a posebno kada je riječo opterećenosti privrede velikim i neopravdanim brojem zaposlenih u vanprivrednim djelatnostima, što se vidi i iz odnosa zaposlenosti između ove dvije kategorije.

2.1.7. Nezaposlenost

Ukupan broj nezaposlenih lica u decembru 2015. godine na području KS iznosio je 72.545, što je za 1,6% više u odnosu na decembar 2014. godine i predstavlja stopu nezaposlenosti od 37,3%, što je za 0,9 procentnih poena više u odnosu na godinu ranije. Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilježen je kod radnika sa srednjom stručnom spremom (22.582 ili 31,1%), zatim kod nekvalifikovanih radnika (19.453 ili 26,8%), te kod kvalifikovanih radnika (19.297 ili 26,6%). Na navedene tri kadrovske strukture otpada 84,7% ukupne nezaposlenosti u KS. Rast nezaposlenosti u odnosu na decembar 2014. godine zabilježen je kod SSS (4,7%), te kod VSS (13,2%). Sa druge strane najveći pad broja nezaposlenih prema kadrovskoj strukturi registrovan je kod VKV (-6,1%), slijedi PKV (- 3,9%), zatim VŠS (-3,2%), NKV (-3,1%), KV (-1,5%) te NSS (-1,4%).

U FBiH na kraju decembra 2015. godine registrovano je 389.865 nezaposlenih lica ili 0,6% manje u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

2.1.8. Plaće

Prosječna neto plaća u KS u novembru 2015. godine iznosila je 1.008 KM, što je za 1,1% manje u odnosu na novembar 2014. godine. Najveće neto plaće isplaćene su u finansijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (1.527 KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.510 KM), javnoj upravi (1.374 KM), kod djelatnosti informacija i komunikacija (1.200 KM), te u zdravstvu (1.115 KM). S druge strane, najniže prosječne neto-plaće zabilježene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (445 KM), zatim kod djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva (526 KM), u oblasti građevinarstva (675 KM), prerađivačke industrije (719KM), trgovine (756 KM), te poljoprivrede i šumarstva (799 KM). Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna neto plaća iznosila je 827 KM, što je više u odnosu na novembar 2014. godine za 0,6%. Prosječna neto plaća u KS veća je za 181 KM ili 21,9% u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u FBiH.

2.1.9. Cijene

Podaci Federalnog Zavoda za statistiku pokazuju da su u 2015. godini cijene potrošačkih dobara bile u prosjeku niže za 0,7% od cijena po kojima su se ta dobra nudila u 2014. godini. Značajniji rast cijena zabilježen je kod trgovine alkoholnim pićima i duhanom (7,7%) i u obrazovanju (3,5%), dok su osnovne režije (stanovanje, struja, voda, plin), usluge komunikacija i cijene namještaja bile u prosjeku veće za 1,5%, 1,3%, odnosno 1,1%. Pad cijena registrovan je kod trgovine hranom i bezalkoholnim pićima (-0,9%), odjeće i obuće (- 5,3%), kod prijevoza (-6,3%), te kod ostalih dobara i usluga (-0,1%).

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u 2015. godini u prosjeku su bile više za 1% u odnosu na cijene iz 2014. godine. Rast cijena među glavnim industrijskim grupacijama zabilježen je kod intermedijamih proizvoda, osim energije (2,6%), trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,2%), te energije (0,2%), dok je pad cijena ostvaren kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-0,1%) i kapitalnih proizvoda (-0,2%).

U okviru prerađivačke industrije najveći rast cijena zabilježen je kod djelatnosti proizvodnje baznih metala (7,2%) i kod proizvođača koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (6,9%). Najveći pad cijena je zabilježen kod štampanja i umnožavanja snimljenih zapisa (-7,7%) te u proizvodnji tekstila (-6,2%).

XII 2015/ XI 2015

XII 2015/ XII2014

2015/2014

UKUPNO

-0,1%

-1,0%

-0,7%

Hrana i bezalkoholna pića

0,4%

-1,5%

-0,9%

Alkoholna pića i duhan

-0,1%

6,4%

7,7%

Odjeća i obuća

0,0%

-6,0%

-5,3%

Stanovanje, voda, el.en.,plin

0,0%

1,6%

1,5%

Namještaj i kućni uređaji

-0,1%

0,3%

1,1%

Zdravstvo

0,0%

0,3%

0,2%

Prijevoz

1,2%

-6,5%

-6,3%

Komunikacije

0,0%

-0,1%

1,3%

Rekreacija i kultura

-0,2%

-0,1%

0,1%

Obrazovanje

0,0%

3,4%

3,5%

Restorani i hoteli

0,0%

0,2%

0,3%

Ostala dobra i usluge

-0,2%

0,0%

-0,1%

2.1.10. Vanjska trgovina

Prema podacima dobijenim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede KS sa svijetom za period januar-decembar 2015. godine, u poređenju sa kretanjima u BiH i u FBiH, vidi se iz sljedećeg tabelarnog pregleda:

Izvor: Vanjskotrgovinska komora

Iz prezentiranih podataka vidljivo je daje ukupna vanjskotrgovinska razmjena KS ostvarena u iznosu od 4.391 miliona KM što je za 70 miliona KM ili 1,6 % manje nego u 2014. godini i što predstavlja nešto više od četvrtine ukupne vanjskotrgovinske razmjene FBiH (26,7%), odnosno 17,8% vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS i dalje su R.Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija.

Ukupan izvoz KS u 2015. godini prvi put je dostigao vrijednost od milijardu KM, tačnije 1.041 miliona KM što je za 58 miliona KM ili 5,9% više u odnosu na 2014. godinu, i predstavlja 16,7% izvoza FBiH. Učešće izvoza KS u izvozu FBiH se neznatno povećalo za 0,1 procentnih poena u odnosu na 2014. godinu. U ukupnom izvozu BiH, KS učestvuje sa 11,3% što je za 0,3 procentna poena više u odnosu na učešće iz 2014. godine.

Ukupan uvoz KS u 2015. godini smanjen je za 128 miliona KM ili 3,7% u odnosu na 2014. godinu i iznosi 3.349 miliona KM. U ukupnom uvozu FbiH, KS učestvuje sa jednom trećinom (32,9%), što je u odnosu na godinu ranije manje za 2,2 procentna poena, dok se učešće uvoza KS u ukupnom uvozu BiH smanjilo za 0,3 procentna poena u odnosu na 2014. godinu, te iznosi 21,7%. Za razliku od izvoznih rezultata, KS je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosu na druge kantone u FBiH, za posmatrani period.

Povećanje izvoza uz istovremeno smanjenje uvoza rezultiralo je padom deficita u KS za 186 miliona KM ili 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Deficit u iznosu od 2.307 miliona KM čini 58,6% ukupnog deficita FBiH, što u odnosu na učešće iz 2014. godine predstavlja smanjenje za 3,7 procentnih poena, dok u ukupnom deficitu BiH, KS učestvuje sa 37,3% ili 0,9 procentnih poena više u odnosu na godinu ranije.

Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u KS u 2015. godini je povećana za 9,9% i iznosi 31,3%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 61,3% (povećanje za 2,7%), a u BiH stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 59,8% (povećanje za 5,6%).

Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar-novembar/decembar 2015. godine vidimo daje u industrijskoj proizvodnji još uvijek prisutan pad proizvodnje, koji je najvećim dijelom uvjetovan trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje.

Podaci na nivou KS pokazuju da se zaposlenost smanjuje, a nezaposlenost povećava, što ukazuje na potrebu fokusiranja vlasti na značajnije stimulisanje razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal da uposli najveći broj radnika. Pozitivna kretanja zabilježena su u turizmu gdje broj posjeta stranih i domaćih turista konstantno raste, što direktno vodi ka rastu prometa u trgovini i ugostiteljstvu, ali i u saobraćaju. Također, ohrabruju saznanja da je, nakon dužeg perioda, došlo do pozitivnih pomaka u vanjskotrgovinskoj razmjeni KS sa svijetom. Od početka prošle godine KS bilježio je kontinuiran trend rasta izvoza, a istovremeno smanjenje uvoza, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem deficita za 186 miliona KM na godišnjem nivou. Međutim, ujedno sa rastom prometa u većini djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, šumarstvo, saobraćaj, građevinarstvo), te rastom izvoza i smanjenjem uvoza, zaposlenost se u svim djelatnostima realnog i javnog sektora smanjuje. Potrošnja je vrlo snažna, proizvodnja je još uvijek nedovoljna, javni sektor naglašen, a privatni sektor nedovoljno razvijen što rezultira izraženom vanjskom neravnotežom ekonomije KS i visokom nezaposlenošću. Potencijal za ekonomski rast postoji u jačanju proizvodnje, naročito u privatnom sektoru, te daljoj integraciji u domaća, regionalna i svjetska tržišta, poboljšanju poslovnog okruženja i poticanju investicija u sektorima.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, FBiH i KS (u 000 KM)

Vanjskotrgovinska razmjena

BiH

FBiH

KS

Učešće KS/BiH

Učešće KS/FBiH

I-XII 2015

I-XII 2015

I-XII 2015

Ukupan izvoz

9.215.983

6.241.807

1.041.779

11,3%

16,7%

Ukupan uvoz

15.401.937

10.180.906

3.349.154

21,7%

32,9%

Obim ukupno

24.617.920

16.422.713

4.390.933

17,8%

26,7%

Saldo

-6.185.954

-3.939.099

-2.307.375

37,3%

58,6%

Rast/Pad: Deficit

-9,7%

-1,5%

-7,4%

Pokrivenost

59,8%

61,3%

31,1%

Rast/Pad: Izvoz

3,1%

5,5%

5,9%

Rast/Pad: Uvoz

-2,5%

2,7%

-3,7%

Rast/Pad: Ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene

-0,4%

3,7%

-1,6%

Porast/Smanjenje: Stepena pokrivenosti

5,6%

2,7%

9,9%

Kadrovska struktura nezaposlenih osoba u KS7

Broj nezaposlenih

Ukupno

VSS

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

72.545

9.306

825

22.582

349

367

19.297

366

19.453

Učešće %

100,0

12,8

1,1

31,1

0,5

0,5

26,6

0,5

26,8

4. Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike

3.1. Realni sektor

Prema dostupnim podatcima kvartalnog BDP-a mjerenog proizvodnim pristupom, BiH je u 2015. godini zabilježila ekonomski rast od približno 3%. Ovdje je, pored uobičajenih faktora rasta, značajnu ulogu imao bazni efekat poplava iz 2014. godine kada je na godišnjem nivou došlo do blagog pada ekonomske aktivnosti u drugom i stagnacije u trećem tromjesečju. Time je u 2014. stvorena niska osnova za rast zahvaljujući kojoj je ubrzani oporavak ekonomske aktivnosti od poplava sa kraja 2014. i u 2015. godini doveo do relativno visokog povećanja prije svega u drugom (4,5%), ali i trećem kvartalu (3,7%) 2015. godine.

Nasuprot tome, ekonomski rast od 2,2% u prvom, te 2,1% u četvrtom tromjesečju 2015. je bio znatno niži u odsustvu baznog efekta. Pored baznog efekta poplava, ovaj rast se dešavao u okolnostima nešto povoljnijeg eksternog okruženja, usporenog pada proizvodnje i izvoza električne energije, te pada svjetskih cijena koje su dovele do smanjenja potrošačkih cijena (deflacije) i cijena robnog izvoza i uvoza. Uprkos uticaju poplava, pokazatelji sa rashodovne strane mjerenja ekonomske aktivnosti teško da podržavaju ovako visok rast mjeren tzv. proizvodnim pristupom.

Povoljnije eksterno okruženje se uglavnom manifestovalo kroz blago ubrzanje ekonomskog rasta EU28 sa stope od 1,6% u 2014. na 1,9%. 2015. godine uz neznatno ubrzanje u Njemačkoj kao ključnoj zemlji okruženja. Pri tome su pojedini važni trgovinski partneri izašli iz recesija i ponovo bilježe pozitivan rast. Tako su recesije u Italiji i Hrvatskoj od 0,3 i 0,4% zamjenjene realnim rastom od 0,8% i 1,6% u 2015. godini. Srbija je zaustavila još veću recesiju od 1,8% iz 2014. nakon koje je uslijedio rast od približno 0,7%. Rast u Austriji je još uvijek skroman sa stopom od 0,9% uprkos više od dvostrukog ubrzanja u odnosu na 2014. godinu. Na kraju, Slovenija nastavlja da bilježi značajan rast od 2,9% što je neznatno ispod stope iz prethodne godine.

Ipak, čini se da BiH nije imala mnogo koristi od ovih događanja, kako po pitanju izvoza, tako i po pitanju inostranih priliva kojima se finansiraju potrošnja i investicije. Najveći doprinos ekonomskom rastu je po svemu sudeći došao iz vanjskog sektora kroz realno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita roba od 3,7%. Ovo je u velikoj mjeri rezultat pomenutog baznog efekta poplava koje su u prethodnoj godini ne samo značajno usporile rast izvoza, nego su ujedno i ubrzale uvoz. U isto vijeme, doprinos domaće tražnje u 2015. godini je bio znatno skromniji uz pad investicija i slab porast finalne potrošnje.

Među značajnijim uzrocima slabe domaće tražnje su značajan pad tekućih priliva novca iz inostranstva od 7,9% (nakon značajnog povećanja od 7,8% uslijed priliva pomoći nakon poplava u prethodnoj godini), te smanjenje direktnih stranih ulaganja od 34,8% u 2015. godini.

Negativan uticaj inostranih priliva na raspoloživi dohodak je u velikoj mjeri neutralisan povećanjem broja zaposlenih i deflacijom, tako da privatna potrošnja po svemu sudeći ipak bilježi rast. Uvezeno smanjenje potrošačkih cijena (deflacija) je podstaklo realni rast plata, dok se opšti pad svjetskih cijena u manjoj mjeri odrazio na cijene bh. robnog izvoza koje su uglavnom stagnirale (neznatno smanjenje od 0,3%). Time je donekle ublažen rizik negativnog efekta smanjenja cijena na ekonomsku aktivnost i zapošljavanje u BiH.

U isto vrijeme, uticaj fiskalne politike na ekonomski rast je, kao i prethodnih godina, po svemu sudeći bio dosta skroman obzirom na slab rast javnih prihoda u 2015. godini. Na pomenuta kretanja potrošnje i investicija ukazuju različiti indikatori obzirom da zvanični podatci o BDP-u prema rashodovnom pristupu, te odgovarajući konsolidovani izvještaj izvršenja budžeta sektora opšte vlade za 2015. godinu nisu bili objavljeni u vrijeme pisanja. Na skroman rast finalne potrošnje ponajviše ukazuju nizak rast PDV prihoda po poreskim prijavama od 0,9% i neznatan rast vrijednosti uvoza netrajnih i trajnih dobara široke potrošnje od 0,7 i 0,4%. U isto vrijeme, smanjenje proizvodnje i uvoza kapitalnih dobara od 2,4% i 3%, te smanjenje obima građevinskih radova od 2,4% ukazuju na pad investicija u 2015. godini.

Treba napomenuti da bi pomenuto realno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita roba od 3,7% moglo biti donekle precjenjeno i to prije svega kroz potcjenjen uticaj naglog pada svjetskih cijena sirove nafte (od približno 50%) u zvaničnim indeksima jediničnih vrijednosti robnog izvoza i uvoza korištenih za izračun realnog rasta. Drugim riječima, realni rast izvoza i uvoza bi mogao biti veći od ranije pomenutog tako da bi, obzirom na dvostruko veći uvoz od izvoza, smanjenje robnog deficita moglo biti nešto skromnije. Time je realni rast robnog izvoza od 3,8%, dobiven deflacionisanjem nominalne stope zvaničnim indeksom jedinične vrijednosti, bio sporiji u odnosu na 2014. što je pomalo iznenađujuće obzirom na negativan uticaj poplava i znatno izraženiji pad izvoznih viškova i izvoza električne energije u 2014. godini. Pored toga, situacija u eksternom okruženju je takođe bila povoljnija u 2015. godini. Potencijalni uzrok nelogičnosti realnog rasta bi mogla biti podcjenjenost rasta zvaničnog indeksa jedinične vrijednosti (od -,3%) korištenog kod deflacionisanja nominalnog rasta robnog izvoza. Naime, nominalni rast robnog izvoza bez pada rafiniranih naftnih proizvoda umjesto postojećih 3,5% iznosi znatno viših 5,2%. Imajući u vidu skroman pad proizvodnje ove kategorije od svega približno 2%, te oštar pad svjetskih cijena od skoro 50%, čini se da je najveći dio naglog pada izvoza rafinirane nafte (od 45%) bio vrijednosnog (a ne količinskog/realnog) karaktera.

S tim u vezi je i deflator robnog izvoza možda mogao biti znatno negativniji od postojećeg. Slična situacija je moguća i na strani robnog uvoza koji je nakon deflacionisanja nominalne stope zvaničnom indeksom jediničnih vrijednosti u 2015. ostvario skroman realni rast od svega 0,3%. Treba napomenuti da bi, ne računajući sirovu i rafiniranu naftu, robni uvoz umjesto nominalnog pada od 2,1% u 2015. godini ostvario rast od 1,3%. Ovo indirektno ukazuje na moguću nešto veću realnu stopu rasta uvoza od pomenutih 0,3%.

Postepeni ekonomski oporavak u užem i širem ekonomskom okruženju tokom 2015. godine koji se manifestovao kroz jačanje ekonomskog rasta u zemljama EU i regionu imao je pozitivne implikacije i na BiH. Tako je i u BiH tokom 2015. godine došlo do povećanja poslovne aktvnosti u okviru većine sektora a posebno se to odnosi na industrijsku proizvodnju koja predstavlja jedan od glavnih generatora ekonomskog rasta. Naime, prema preliminarnim podacima BHAS-a u 2015. godini u BiH registrirano je povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,6%, a ostvareni rast bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih lica od oko 1,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Ključne determinate kretanja industrijske proizvodnje u navedenom periodu bile su povećana izvozna tražnja, kretanja svjetskih cijena posebno nafte, te izraženi bazni efekt iz prethodne godine kada je bh. privreda pretrpjela velike štete usljed poplavnih dešavanja tokom drugog kvartala.

Prerađivačka industrija čini oko 11% ukupne BDP-a10, oko 20% ukupne zaposlenosti u BiH i skoro 90% bh. izvoza roba i samim tim ima centralnu poziciju u strukturi ekonomskog rasta u BiH. Povećanje ekonomskog rasta i proizvodnje u prerađivačkoj industriji zemalja EU od 1,8% može smatrati ključnom determinantom povećanja proizvodnje u prerađivačkoj industriji u Bosni i Hercegovini.

Kada je u pitanju energetski sektor u BiH tokom 2015. godine zabilježena je stagnacija, tako daje izostao značajniji doprinos rastu industrijske proizvodnje. Prema raspoloživim podacima NOSBiH-a tokom 2015. godine ukupna proizvodnja električne energije u BiH iznosila je 14.165 GWh što predstavlja smanjenje od 2,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Tržište rada Evropske unije u 2015. godini bilježi postepeni oporavak. Iako je stopa nezaposlenosti u EU 28 još uvijek iznad nivoa prije ekonomske krize (7,2% je iznosila 2007. godine), primjećuje se daje u 2015. godini bila niža u odnosu na prethodnu godinu (10,2% vs. 9,4%) uz povećanje broja zaposlenih lica. U BiH u 2015. godini povećan je broj zaposlenih lica, a najveći doprinos rastu u područjima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo.

3.2. Javne finansije

Prema konsolidovanom preliminarnom izvještaju OMA-e za 2015. godinu, sektor opšte vlade je zabilježio skroman rast tekućih prihoda od 2,9%, praćen rastom tekućih rashoda od 1,0%. Ovim je ostvarena bruto štednja vladinog sektora u iznosu od 693,7 miliona KM, što je za čak 45,5% više u odnosu na isti period prethodne godine, što čini 5,8% ukupnih prihoda. Uz navedena kretanja prihoda i rashoda, ostvarenje skromni suficit u iznosu od 145,1 milion KM, koji čini 1,2% visine ukupnih prihoda. Međutim, izvještaj o konsolidovanoj BiH je nepotpun, jer ne uključuje značajan dio javnih radova (investicija) koji su u nadležnosti JP direkcije cesta. U spomenutom izvještaju uključenje dio javnih investicija koji ima nizak nivo od svega 548,6 miliona KM. Sve ovo ukazuje na to da je opšta vlada ipak ostvarila deficit.

3.2.1. Indirektni porezi

Tokom 2015. godine prikupljeni neto prihodi su rasli dvostruko brže od prikupljenih bruto prihoda, i to zahvaljujući smanjenju povrata sa JR UIO. Na kraju 2015. godine, prikupljeno je oko 5,3 milijardi KM neto prihoda, što je za 3,7% više u odnosu ne prethodnu godinu. Rastu neto prihoda, najveći doprinos su dali rast akciza sa 2,0 p.p, zatim prihodi od PDV-a (0,9 p.p.) i prihodi od putarina (0,5 p.p.).

Naplata i raspodjela prihoda od indirektnih poreza (rast g/g u % ako nije drugačije naznačeno)

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH

2015.

2012.

2013.

2014.

2015.

2015.

strukt

Kl

K2

K3

K4

Bruto prihodi - prikupljeno

100,0