Kolektivni ugovor za djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo
Na osnovu članova 137., 138, stav 3. i stav 4. i člana 182. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16) i člana 32. Općeg Kolektivnog ugovora za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/16), Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH - Kantonalni odbor Kantona Sarajevo, kao predstavnik radnika, i Vlada Kantona Sarajevo, kao predstavnik poslodavca, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOSTI PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U KANTONU SARAJEVO
I - OPĆE ODREDBE
Strane Kolektivnog ugovora
Član 1.
Ugovorne strane su:
- 1.Vlada Kantona Sarajevo, kao poslodavac (u daljem tekstu: Vlada),
- 2.Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH - Kantonalni odbor Kantona Sarajevo, kao predstavnik radnika (u daljem tekstu: Sindikat).
Član 2.
Na strani poslodavca ovaj Kolektivni ugovor obavezuje Vladu, upravne/školske odbore i direktore ustanova (u daljem tekstu: direktor) u kojima se obavljaju djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja.
Član 3.
Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja (u daljem tekstu: Kolek- tivni ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavca i radnika iz rada i po osnovu rada u ustanovama predškolskog odgoja, usta- novama osnovnog odgoja i obrazovanja, ustanovama za odgoj i obrazovanje učenika sa teškoćama, domovima učenika Kantona Sarajevo i svim drugim ustanovama predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja (u daljem tekstu: ustanova).
Član 4.
Finansijska sredstva za plaće, naknade i druga primanja radnika ustanove (u daljem tekstu: radnik), predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, planiraju se i osiguravaju u budžetu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), odnosno osnivača.
Član 5.
(1) Ovaj Kolektivni ugovor obavezuje sve strane koje su ga sklopile, te sva druga pravna lica koja naknadno pristupe ovom Kolektivnom ugovoru.
(2) Strane koje su zaključile ovaj Ugovor moraju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog Kolektivnog ugovora.
Ravnopravnost spolova
Član 6.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se podjednako na lica muškog i ženskog pola, bez obzira na rod imenice upotrijebljen u tekstu ovog Kolektivnog ugovora.
Načela primjene Kolektivnog ugovora
Član 7.
(1) Ugovorne strane saglasne su da će se zalagati i rukovoditi:
- a)načelom primjene u dobroj vjeri;
- b)načelom promocije socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
- c)načelom mirnog rješavanja sporova.
(2) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, ugovorne strane su saglasne da će uvažavati općedrušt- venu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog:
- a)veće vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;
- b)većeg stepena društvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera;
- c)razvijanja načela uzajamnosti i odgovornosti radnika za unapređenje prava iz radnog odnosa;
- d)većeg uključivanja svih radnika u odlučivanju o uslovima svog rada i života i
- e)jačanja demokratske kulture i svijesti o zajedničkoj odgovornosti za opće dobro.
(3) Radi podsticanja i zaštite slobodnog i nesmetanog sindikalnog organizovanja i djelovanja, ugovorne strane će se zajednički zauzimati za ostvarivanja povoljnog normativnog okvira, u skladu sa međunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.
Definicije pojmova korištenih u Kolektivnom ugovoru
Član 8.
Pojmovi korišteni u ovom Kolektivnom ugovoru imaju sljedeće značenje:
- a)"poslodavac", u smislu ovog Kolektivnog ugovora, je Vlada i ustanova sa svojim osnivačem;
- b)"radno mjesto" je pozicija utvrđena nastavnim planom i programom, pedagoškim standardima i normativnim aktom ustanove (Pravilnik o radu i Pravilnik o sistematiza- ciji radnih mjesta) na koje se postavlja radnik za vršenje poslova utvrđenih za to radno mjesto;
- c)"platni razred" predstavlja razvrstavanje radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o radu i Pravilnikom o sistematiza- ciji radnih mjesta ustanove u određene pozicije radi određivanja iznosa osnovne plaće radnika;
- d)"koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iska- zuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede ustanove i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće i
- e)"osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama (u daljem tekstu: KM) koji se koristi za određivanje osnovne plaće.
Član 9.
Općim aktima ustanove ne mogu se utvrditi manja prava radnika od prava koja su utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom.
Član 10.
U svim pitanjima iz radnog odnosa koja nisu uređena Zako- nom o radu Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o pred- školskom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, Zakonom o osnovnom odgoju u Kantonu Sarajevo i obrazovanju i ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuje se Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
II - RADNI ODNOS
Zasnivanje radnog odnosa
Član 11.
(1) U ustanovama radni odnos zasnivaju direktori, pomoćnici direktora, profesori-nastavnici, odgajatelji, stručni saradnici, saradnici i radnici za obavljanje drugih poslova osnovne djelatnosti ustanove, tehničkih i pomoćno-tehničkih poslova (u daljem tekstu: radnik), u skladu sa općim i posebnim uslovima.
(2) Radnik iz stava (1) ovog člana ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima ustanove.
(3) Kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa, pored uslova utvrđenih zakonom, ne mogu se utvrđivati godine života, izuzev donje granice propisane zakonom.
Član 12.
Rad radnika zasniva se na zakonu i podzakonskim aktima kojima se reguliše predškolski odgoj i obrazovanje, osnovni odgoj i obrazovanje, nastavnim planovima i programima, pedagoškim standardima i normativima koji se primjenjuju za rad ustanova i općim aktima ustanova, u čijem donošenju i utvrđivanju učestvuje Sindikat.
Član 13.
Poslodavac u smislu ovog Kolektivnog ugovora je Vlada i ustanova sa svojim osnivačem, kod koje je radnik u radnom odnosu i obavlja određene poslove i zadatke, i po tom osnovu poslodavac isplaćuje radniku plaću i izvršava druge obaveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima ustanove.
Član 14.
(1) Ugovor o radu u ustanovi može zaključiti lice koje ima opću zdravstvenu sposobnost utvrđenu od nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, koji regulišu ovu oblast.
(2) Radnik koji u toku trajanja ugovora o radu oboli od zarazne ili duševne bolesti ne može obavljati odgojno-obrazovni rad sve dok traju takve okolnosti, odnosno dok radnik ne pribavi uvjerenje odgovarajuće zdravstvene ustanove o zdravstvenoj sposobnosti.
Član 15.
(1) Radnik zaključuje ugovor o radu na osnovu javnog konkursa, odnosno oglasa, koji se objavljuje u sredstvima javnog infor- misanja i na internet stranici Ministarstva za obrazovanje, nau- ku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) Za zaključenje ugovora o radu profesora-nastavnika, odgajatelja i stručnih saradnika i saradnika ustanova obavezno raspisuje konkurs, a za ostale radnike raspisuje se oglas.
(3) Kandidatima koji su učestvovali u konkursnoj proceduri, odnosno javili se na oglas, dostavlja se pismena obavijest o rezultatima konkursa, odnosno oglasa sa poukom o pravnom lijeku.
(4) Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo uvida u konkursni materijal i može podnijeti prigovor upravnom/škol- skom odboru ustanove u roku od sedam dana od dana prijema obavijesti.
(5) Prigovor na obavijest iz stava (3) ovog člana zadržava izvršenje odluke o izboru kandidata.
(6) Upravni/školski odbor ustanove dužan je o prigovoru iz prethodnog stava ovog člana odlučiti u roku od osam dana od dana podnošenje prigovora.
(7) Odluka koja je donijeta po prigovoru je konačna.
Ugovor o radu
Član 16.
Radni odnos u ustanovi zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između radnika i direktora sa danom otpočinjanja rada, odnosno stupanja na rad radnika, u skladu sa ugovorom o radu.
Član 17.
Ugovor o radu pored svih elemenata utvrđenih zakonom, podzakonskim aktima, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktom ustanove, sadrži poslove i zadatke na koje se angažuje rad- nik: opis poslova i zadataka, norma časova, obaveze koje prois- tiču za radnika iz radnog odnosa u pogledu stručnog usavrša- vanja, daljeg obrazovanja i unapređivanja rada radnika i u skladu sa odgovarajućim pedagoškim standardima i normativima.
Probni rad
Član 18.
(1) Poslodavac može ugovoriti probni rad u trajanju od šest mjeseci.
(2) Za vrijeme trajanja probnog rada iz prethodnog stava ovog člana direktor, kao predstavnik poslodavca, odredit će stručnu tročlanu komisiju za ocjenu radnika u kojoj će obavezno biti uključen i predsjednik odgovarajućeg stručnog aktiva, a koja će vršiti provjeru radnih i stručnih sposobnosti radnika za izvršavanje poslova i zadataka na koje je raspoređen i o tome dostaviti ocjenu, odnosno mišljenje.
Član 19.
Ako direktor, kao predstavnik poslodavca, i nakon isteka trajanja probnog rada ne donese odluku o prestanku radnog odnosa, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu, te radni odnos radnika traje u skladu sa zaključenim ugovorom.
Član 20.
Za radnika koji na probnom radu ne zadovolji, direktor, kao predstavnik poslodavca, donijet će odluku o prestanku ugovora o radu sa otkaznim rokom od najmanje sedam dana.
Član 21.
Radniku koji je za vrijeme trajanja probnog rada određeni vremenski period bio odsutan s rada iz opravdanih razloga utvrđenih zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, probni rad se produžava za taj dio vremena.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Član 22.
Ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme za obavljanje vanrednih ili redovnih poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene na određeni period odsutnog radnika, dok traje potreba obavljanja tih poslova odnosno do povratka odsutnog radnika, a najduže tri godine.
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
Član 23.
(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uslovom da ovi poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od šezdeset dana u toku kalendarske godine.
(2) Licu, koje obavlja privremene i povremene poslove, osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i radnicima u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa zakonom.
Član 24.
Ugovor iz člana 23. ovog Kolektivnog ugovora zaključuje se u pisanoj formi i sadrži vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.
Član 25.
Kao privremeni i povremeni poslovi smatraju se:
- 1.rad u ispitnim komisijama,
- 2.izrada rasporeda,
- 3.prevod strane stručne i druge literature,
- 4.usluge štampanja i umnožavanja školskog lista,
- 5.izrada i realizacija školskih projekata,
- 6.sređivanje arhive i dokumentacije,
- 7.izvođenje pripremne i instruktivne nastave,
- 8.izvođenje nastave na kursevima ili seminarima,
- 9.čišćenje snijega,
- 10.utovar i istovar materijala i opreme,
- 11.održavanje stručnih seminara i predavanja,
- 12.rad u komisijama koje imenuje upravni/školski odbor,
- 13.rad na otklanjanju i okončanju zastoja dijela procesa rada,
- 14.izrada stručnih eleborata,
- 15.realizacija programa mentora za osposobljavanje rada pripravnika,
- 16.plaćanje intelektualnih usluga i autorskih honorara,
- 17.planiranje i realizacija projekata koji su odobreni od drugih pravnih subjekata, donatora, ili su odobreni putem javnih poziva,
- 18.održavanje informatičke opreme (hardware i software),
- 19.realizacija projekata javne, kulturne i sportske djelatnosti i
- 20.drugi privremeni i povremeni poslovi predviđeni Pravilnikom o radu.
Pripravnici
Član 26.
Lice, koje prvi put zasniva radni odnos u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu, prima se u radni odnos u ustanovu u svojstvu radnika-pripravnika na određeno vrijeme, a najduže do isteka roka utvrđenog za polaganja pedagoško-psihološke grupe predmeta (ukoliko je obavezan da to položi), odnosno do kada je obavezan da položi stručni ispit, u skladu sa zakonom.
Pripravnički staž
Član 27.
Radni odnos sa radnikom-pripravnikom, koji nije u nepo- srednom odgojno-obrazovnom procesu, zasniva se zaključiva- njem ugovora o radu na određeno vrijeme, i to:
- a)na šest mjeseci za poslove za koje se traži srednja i viša stručna sprema i
- b)na period najmanje jedne godine za poslove visoke stručne spreme.
Plaće za pripravnike
Član 28.
(1) Radniku-pripravniku za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripada osnovna plaća platnog razreda odgovarajućeg stepena za grupu poslova na koje je primljen u radni odnos na određeno vrijeme umanjena za 20%.
(2) Početna osnovna plaća iz prethodnog stava ovog člana predstavlja samo iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Član 29.
(1) Lice se nakon završenog školovanja može izuzetno primiti na stručno usavršavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa, a u skladu sa zakonom, uz prethodno odobrenje ministra za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar).
(2) Ugovor o stručnom osposobljavanju se zaključuje u pisanom obliku.
(3) Stručno osposobljavanje može trajati najduže godinu dana, koliko i pripravnički staž, ako to zakonom nije drugačije regulisano.
Visina naknade za vrijeme stručnog osposobljavanja
Član 30.
(1) Lica na stručnom osposobljavanju - volonteru u ustanovama za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja pripada naknada 35% osnovne plaća platnog razreda odgovarajućeg stepena za grupu poslova na koje je primljen za volontiranje na određeno vrijeme.
(2) Početna osnovna plaća iz prethodnog stava ovog člana predstavlja samo iznos plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža.
(3) Za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja, licu pripada pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) i pravo na prijevoz na posao i sa posla, pod jednakim uslovima kao i ostalim radnicima.
(4) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a pravo po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
(5) Izuzetno, lice koje je na stručnom osposobljavanju, ukoliko to želi, može ustanovi podnijeti ovjerenu pisanu izjavu da se odriče prava na naknade utvrđene ovim članom.
III - ZAŠTITA NA RADU
Član 31.
Ustanova je dužna osigurati takve uslove i mjere lične i kolektivne zaštite kojima se štiti psihofizičko zdravlje, te lična i kolektivna sigurnost svih radnika i učenika, u skladu sa zakonom i važećim propisima o zaštiti na radu.
Sigurnost i zdravlje na radu
Član 32.
Prilikom stupanja radnika na rad direktor, kao predstavnik poslodavca, dužan je omogućiti radniku da se upozna sa propisima o: radnim odnosima, sigurnošću i zdravljem na radu i organizacijom rada.
Sistematski pregled
Član 33.
(1) U skladu sa zakonom Ministarstvo je dužno donijeti propis koji reguliše sadržaj obaveznog sistematskog pregleda i koji mora da sadrži i sljedeće:
- a)za žene obavezan sistematski pregled podrazumijeva: ultrazvuk abdomena, ginekološki pregled, Papa test i pregled dojki i
- b)za muškarce obavezan sistematski pregled podrazumijeva: ultrazvuk abdomena, pregled prostate, u skladu sa ljekarskim standardima, odnosno prema propisu nadležnih zdravstvenih organa.
(2) Radnik ima pravo da odluči hoće li iskoristiti prava iz prethodnog stava ovog člana tačke a) i b).
Član 34.
Posebnim kategorijama radnika (angažiranim u hemijskom praktikumu, odnosno praktikumu za biologiju i fiziku, prosto- rima za sport i rad na otvorenom, radnici na praktičnoj nastavi, medicinske sestre, kuharice, radnici na održavanju higijene objekta i opreme, domari, portiri, noćni čuvari, kuriri, rukovaoci centralnog grijanja i sl.) poslodavac je dužan osigurati odgovara- juću opremu propisanu zakonom, podzakonskim aktima i pedagoškim standardima i normativima.
IV - ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Član 35.
(1) Radnik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(2) Privatnost i zaštita dostojanstva radnika štiti se od uznemira- vanja ili polnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, saradnika i osoba s kojima radnik redovno dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.
(3) U ostvarivanju ovog prava, strane ovog Kolektivnog ugovora obavezuju se promovisati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva radnika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojima se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionisati.
Član 36.
(1) Zabranjeno je uznemiravanje i polno uznemiravanje radnika.
(2) Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje radnika.
(3) Uznemiravanjem iz stava (1) ovog člana smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se radnik direktno ili indirektno stavlja u nepovoljniji položaj od drugog radnika na osnovu rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
(4) Polno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje polne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe radnika smatra se namjerno ili nehatno ponašanje koje uključuje ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke, omalovažavanje, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad i sl.
(6) Nasilje na osnovu pola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova na radu ili u vezu sa radom.
(7) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemira- vanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa.
Obaveze poslodavca u zaštiti dostojanstva radnika
Član 37.
(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz saglasnost sindikalnog povjerenika, imenovati osobu ovlaštenu od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (u daljem tekstu: ovlaštena osoba).
(2) U svrhu stvaranja klime tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe radnika, poslodavac će voditi posebnu brigu o informisanju radnika o zaštiti dostojanstva te o edukaciji ovlaštenih osoba.
Postupak zaštite dostojanstva
Član 38.
(1) Postupak zaštite dostojanstva radnika pokreće se podnošenjem pisane pritužbe poslodavcu ili ovlaštenoj osobi u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju i mobing.
(2) U slučaju neželjenog ponašanja iz člana 36. ovog Kolektivnog ugovora, radnik se može obratiti poslodavcu ili ovlaštenoj osobi.
(3) Poslodavac je dužan o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva radnika obavijestiti ovlaštenu osobu.
(4) Ovlaštena osoba je dužna primati i rješavati pritužbe u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika.
(5) Izuzetno od stava (3) ovog člana, poslodavac će primati i rješavati pritužbe u vezi sa zaštitom dostojanstvom radnika ako:
- a)je ovlaštena osoba odsutna,
- b)se radi o pritužbi same ovlaštene osobe,
- c)radnik određen za rješavanje pritužbi, pritužbu ne riješi u propisanom roku, ili ako to ovlaštena osoba izričito zatraži od poslodavca.
(6) Ovlaštena osoba je dužna zavisno o prirodi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dostave pritužbe istu ispitati, o čemu se sastavlja zapisnik kojeg potpisuju radnik i ovlaštena osoba. Ukoliko poslodavac ili ovlaštena osoba u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.
(7) U provođenju postupka, ovlaštena osoba mora preduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju, radi sprečava- nja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Mjere u postupku zaštite dostojanstva
Član 39.
(1) Ako ovlaštena osoba utvrdi da postoji neželjeno ponašanje iz člana 35. ovog Kolektivnog govora, poslodavcu, ovisno o svakom pojedinom slučaju, predlaže preduzimanje mjera kao što su:
- a)usmeno upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje,
- b)pisano upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno daje izvršio uznemiravanje,
- c)promjene u organizaciji rada kako bi se izbjegla zajednička fizička prisutnost radnika koji je uznemiravan i radnika za kojeg je utvrđeno daje izvršio uznemiravanje,
- d)mjere u skladu sa podzakonskim aktima i Pravilnikom o radu.
(2) Ako poslodavac ne provede predložene mjere za sprečavanje uznemiravanja ili polnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je preduzeo očito neprimjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uslovom da je u roku od 30 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ili smrti
Član 40.
(1) Poslodavac je obavezan da sve radnike osigura kod osigurava- juće ustanove od posljedica povrede na radu, pri odlasku na posao i s posla, za slučaj smrti usljed nesreće na radu, invalidnosti, kao i uključenje rizika od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa, kao i u slobodnom vremenu tokom 24 sata i sl.
(2) Visina osiguranja po ovoj osnovi određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, odnosno polici osiguranja od prirodne smrti.
(3) Ugovor o osiguranju sa odgovarajućom osiguravajućom kućom zaključuje Ministar na osnovu javnog poziva za sve radnike, u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i važećim zakonskim propisima.
(4) Ako Ministar ne zaključi ugovor o osiguranju, tu obavezu ima direktor ustanove.
V - RADNO VRIJEME
Član 41.
(1) Puno radno vrijeme radnika traje 40 sati sedmično, u petodnevnoj radnoj sedmici, od ponedjeljka do petka.
(2) Zbog posebnih uslova organizacije rada učeničkih domova, sedmično radno vrijeme može se rasporediti i na drugačiji način, obavezno uvažavajući odredbe o petodnevnoj radnoj sedmici i sedmičnom odmoru.
Član 42.
(1) U okviru 40-satne radne sedmice raspored radnog vremena radnika i korištenje dnevnog i sedmičnog odmora, utvrđuje se općim aktima ustanove donesenim u skladu sa nastavnim planom i programom, pedagoškim standardima i normativima i ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Ustanova je obavezna da opće akte ustanove koji regulišu ovo pitanje donese uz učešće, odnosno uz mišljenje predstavnika Sindikata.
Član 43.
(1) U okviru 40-satne radne sedmice radnici koji učestvuju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, imaju propisanu normu časova sedmično, u skladu sa odgovarajućim peda- goškim standardima, vrijeme potrebno za pripremu nastave, vannastavne aktivnosti, vrijeme potrebno za prisustvovanje sjednicama stručnih organa, konsultacije sa učenicima i njihovim roditeljima, kolektivno i individualno usavršavanje, vođenje pedagoške dokumentacije i ostale poslove, koji su u vezi sa odgojno-obrazovnim radom, utvrđene pedagoškim standardima i normativima i općim aktima ustanove.
(2) Radnik koji učestvuje u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ustanove u toku radnog dana može imati, u pravilu, najviše šest časova nastave u kontinuitetu.
(3) Časove koje nastavnik ima preko nastavne norme utvrđene pedagoškim standardima i normativima, ako su po nalogu direktora, smatraju se prekovremenim radom.
(4) Pauza između časova u toku radnog vremena ne može biti više od jednog školskog časa, s tim da radnik rasporedom časova može najviše imati pauzu dva puta sedmično.
Član 44.
U skladu sa obavezama utvrđenim ugovorom o radu te Godišnjim programom rada ustanove i na osnovu pedagoških standarda i normativa, radniku se izdaje pojedinačni akt (rješenje o 40-satnom nedjeljnom zaduženju), najkasnije 15 dana po usvajanju Godišnjeg programa rada ustanove.
Prekovremeni rad
Član 45.
(1) U slučaju iznenadnog povećanja obima poslova ili kada se do određenog roka moraju izvršiti neki poslovi, a koje nije moguće izvršiti u redovnom radnom vremenu, radnik je obavezan na zahtjev direktora raditi duže od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Prekovremeni rad radnika u neposrednom odgojno-obrazov- nom radu ne može trajati duže od 8 časova nastave sedmično iznad propisane nastavne norme radnika.
(3) Prekovremeni rad u neposrednom odgojno-obrazovnom radu uvodi se u sljedećim slučajevima:
- a)povećanje fonda nastavnih sati, koji je nastao promjenom plana upisa ili povećanja sati, koji je uslovljen promjenom nastavnog plana,
- b)zamjena iznenadno odsutnog nastavnika,
- c)zamjena nastavnika, koji se nalazi na službenom putu,
- d)nadoknada nastavnih sati za nastavnike, koji koriste plaćeno odsustvo,
- e)nedostatak nastavnika određenog profila do, u toku i nakon provođenja konkursne procedure i
- f)u slučaju više sile (požar, potres, poplava).
(4) Direktor je obavezan da, nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministra, radniku koji realizuje prekovremeni rad izda rješenje kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovreme- nog rada, te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.
(5) U prekovremeni rad održanog nastavnog sata, u skladu sa nedjeljnim zaduženjem, obračunava se i pripadajuća količina vremena stručno-metodičke pripreme.
(6) Prekovremeni rad za ostale radnike rješava se u skladu sa zakonom, općim aktima ustanove i ovim Kolektivnim ugovorom.
(7) Osnov za izračunavanje sata prekovremenog rada predstavlja proizvod koeficijenta platnog razreda radnika i osnovice za obračun plaće podijeljen sa prosječnim brojem sati mjesečno. Dobijena vrijednost prekovremenog sata uvećava se prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
(8) Uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se mjesečno uz isplatu plaće za prethodni mjesec.
(9) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.
VI - PLAĆE I NAKNADE RADNIKA
Načela za utvrđivanje visine plaće
Član 46.
(1) Pri određivanju iznosa plaća i naknada za radnike poštivat će se načelo - ista plaća za isto radno mjesto.
(2) Prema načelu iz prethodnog stava ovog člana radnici, koji obavljaju poslove istog radnog mjesta, odnosno iste ili slične poslove imaju pravo na istu osnovnu plaću po vrsti i stepenu stručne spreme.
Budžetsko osiguranje sredstava za plaće i naknade
Član 47.
Finansijska sredstva za plaće i naknade i druga primanja radnika, predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, planiraju se i osiguravaju u budžetu Kantona, odnosno osnivača.
Određivanje plaće prema radnom mjestu
Član 48.
Radnik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu na koje je izabran.
Elementi za utvrđivanje osnovne plaće
Član 49.
(1) Osnovna plaća je najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za rad na poslovim pripadajućeg platnog razreda za puno radno vrijeme i normalne uslove i rezultate rada.
(2) Osnovna plaća za puno radno vrijeme, normalne uslove rada i rezultate rada radnika čini vrijednost koeficijenta složenosti poslova platnog razreda u koji je postavljen radnik, umnožen sa utvrđenom osnovicom za plaću.
(3) Pored osnovne plaće, radnicima pripadaju i dodaci na plaću (naknade i druga primanja) u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
(4) Ukoliko radnik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ii drugim propisima, osnovna plaća odredit će se srazmjemo vremenu provedenom na radu.
(5) Koeficijenti složenosti poslova radnika utvrđuju se ovim Kolektivnim ugovorom.
(6) Koeficijenti odgovarajućeg platnog razreda su sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora, ne mogu biti manji u odnosu na radnike u državnoj upravi iste stručne spreme i složenosti poslova.
(7) Koeficijente, kao polazni osnov za obračun plaće, dogova- raju Sindikat i Vlada.
(8) Osnovica za obračun plaće utvrđuje se sporazumno između Sindikata i Vlade.
(9) Dogovorena osnovica za obračun plaća ne može biti manja u odnosu na druge budžetske korisnike.
(10) Osnovica za obračun plaće dogovara se prije usvajanje nacrta budžeta na Vladi.
(11) Ukoliko se ne postigne dogovor oko utvrđivanja osnovice za obračun plaće za naredni period, na snazi ostaje dogovorena utvrđena osnovica iz prethodnog perioda. Ovako utvrđena osnovica primjenjuje se za naredni period ili do postizanja novog sporazuma.
(12) Plaće radnicima, utvrđene na način iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, ne mogu biti manje od plaća radnika u državnoj upravi (organima uprave) iste stručne spreme i složenosti poslova.
Najniža plaća
Član 50.
(1) Najniža plaća radnika za najmanju složenost poslova ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene po radniku u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekla tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
(2) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta najniža plaća iznosi manje od 70% prosječne plaće, radniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku.
(3) Naknade plaća i naknade koje nemaju karakter ličnih primanja utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom ne mogu biti manje od utvrđenih za radnike u državnoj upravi (organima uprave).
(4) Naknade iz stava (3) ovog člana utvrđuju ovim Kolektivnim ugovorom predstavnici Sindikata i Vlade.
Član 51.
Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Član 52.
(1) Složenost poslova i učinak na određenom radnom mjestu utvrđuje se platnim razredom za koji se u skladu sa čl. 48., 49. i 50. ovog Kolektivnog ugovora, posebno utvrđuje koeficijent složenosti.
(2) Vrijednost koeficijenta složenosti posla platnog razreda (u daljem tekstu: koeficijent) određuje se na osnovu stručne spreme, radne sposobnosti, vještina, uslova rada i rezultata rada izraženih kroz radni učinak.
(3) Radnici koji rade sa višom spremom na mjestu sekretara ustanove ili samostalnog referenta za plan i analizu, a za ta radna mjesta je pedagoškim standardima i normativima i Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta predviđen VII stepen, a imaju sa 31.12.2016. godine više od 20 godina radnog staža, ostaju na svojim poslovima i radnim zadacima i nisu dužni sticati viši stepen stručne spreme od one koju posjeduju.
Obračun i isplata plaće
Član 53.
(1) Plaća se obračunava za jedan mjesec unatrag, a isplaćuje za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije biti duži od 30 dana, u skladu sa Zakonom o radu.
(2) Plaća iz stava (1) ovog člana utvrđuje se ovim Kolektivnim ugovorom za koju direktor donosi rješenje, a koje obavezno sadrži: lične podatke radnika, radno mjesto na koje je izabran, platni razred i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrđivanje visine plaće.
(3) Podaci o plaćama radnika nisu javni. Sve izmjene u visini plaće vrše se rješenjem koje donosi direktor.
(4) Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredit, izdržavanje, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).
(5) Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će se isplaćivati plaća i naknade plaće radnika.
(6) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost u radu, dodaci za otežane uslove rada, drugi dodaci i uvećanja plaće.
Napredovanje radnika
Član 54.
(1) Radnici napreduju prema iskazanoj stručnoj sposobnosti, uspjehu u radu i godinama staža.
(2) Stručna sposobnost i uspjeh u radu iskazuju se kroz ocjenu rada radnika.
(3) Radnici napreduju u više zvanje u okviru istog stepena školske spreme.
(4) Bliže odredbe o napredovanju utvrđuju se Pravilnikom o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja radnika koje donosi ministar, uz obavezno učešće i konsultacije sa predstavnicima Sindikata.
Član 55.
(1) Direktor, kao predstavnik poslodavca, organizira praćenje rada radnika i postizanje rezultata u radu i vrši ocjenjivanje, na način i po postupku kako je to propisano zakonima, podzakonskim aktima i općim aktima ustanove.
(2) Radnici koji su u toku nastavne godine radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se za tu godinu, bez obzira na razloge.
Član 56.
(1) U slučajevima kada je protiv radnika pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti zbog teške povrede dužnosti ili je radnik udaljen sa dužnosti, zaustavlja se računanje vremena za unapređivanje radnika, dok traje postupak za utvrđivanje odgovornosti.
(2) Ukoliko nakon provedenog postupka za utvrđivanje odgovornosti zbog teške povrede dužnosti radnik bude oslobođen od odgovornosti ili teška povreda dužnosti bude prekvalifikovana u lahku povredu dužnosti, prethodno zaustavljeno vrijeme za napredovanje radnika uračunava se u vrijeme za unapređivanje radnika u viši platni razred.
Povećanje troškova života ili inflacije
Član 57.
U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5% osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.
Naknada plaće za vrijeme prekida rada
Član 58.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv, usljed više sile i objektivnih okolnosti koje su uticale na prekid odgojno-obrazovnog rada, odnosno nastave, po odluci Vlade, Ministra ili drugih nadležnih organa.
Naknade
Član 59.
(1) Radniku, pored slučajeva propisanih Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom, pripada naknada njegove plaće i u slučajevima aktivnosti definisanih Godišnjim programom rada ustanove za vrijeme:
- a)obrazovanja i stručnog osposobljavanja, usavršavanja ili prekvalifikacije, u skladu sa potrebama ustanove i rada ustanove,
- b)stručnih izleta i ekskurzija,
- c)istraživačkih radova i naučnih savjetovanja,
- d)prisustvovanja seminarima i skupovima Sindikata,
- e)privremene nesposobnosti za rad, odnosno profesionalnog oboljenja,
- f)godišnjeg odmora,
- g)praznika koji po zakonu nisu radni,
- h)porodiljskog odsustva,
- i)učestvovanja na kulturnim, vjerskim, sindikalnim i sportskim manifestacijama od kantonalnog i šireg značaja, uz prethodnu saglasnost direktora.
(2) Prethodnu saglasnost radniku za aktivnosti iz alineja ovog člana, koje eventualno nisu definisane drugim zakonskim propisima, daje direktor.
Plaćeni dopust
Član 60.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust u dužini do 30 dana u visini svoje neto plaće iz prethodnog mjeseca, u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Naknada za porodiljsko odsustvo
Član 61.
(1) Radnik za vrijeme porodiljskog odsustva, ima pravo na naknadu plaće prema propisima Kantona kojim se uređuje ova oblast, prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plaće uplaćuje ustanova u kojoj se taj radnik nalazi u radnom odnosu.
(2) Radnik nakon isteka porođajnog odsustva, za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene druge godine života djeteta, ako propisom Kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava.
(3) Ukoliko je radnik roditelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta, odnosno djeteta sa teškoćama), ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
(4) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena, radniku iz st. (2) i (3) ovog člana isplaćuju se plaća i naknade plaće u punom iznosu, kao da radi puno radno vrijeme.
Dodaci na plaću
Član 62.
Ustanova će na osnovu zakona, podzakonskih akata i ovog Kolektivnog ugovora, općim aktom utvrditi kriterije i postupak za ocjenjivanje kvaliteta rada radnika (uvođenja novih priznatih metoda rada i inovacija, rezultata sa takmičenja, smotri, izložbi, revija i sl.) radi isplate nagrade ili stimulativnog dijela plaće radnika.
Član 63.
(1) Zavisno od rezultata rada i raspoloživih finansijskih sredstava direktor radniku može uvećati plaću do 20% za mjesec na koji se ti rezultati odnose, a najviše dva puta godišnje.
(2) Zavisno od rezultata rada i raspoloživih finansijskih sredstava školski odbor direktoru može uvećati plaću do 20%, i to najviše dva puta u toku godine.
(3) Uvećanje plaće iz st. (1) i (2) ovog člana uz adekvatno pisano obrazloženje obavezno se, nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministra, utvrđuje rješenjem sa odgovarajućim obrazloženjem.
Naknada za izum i tehničko unapređenje
Član 64.
(1) Radniku može pripasti naknada za patentirane izume, inovacije, tehnička unapređenja i druga kreativna rješenja koja unapređuju rad u ustanovama, ostvarena na radu ili u vezi sa radom.
(2) Visina naknade za navedene izume i ostala kreativna rješenja iz stava (1) ovog člana utvrđuje se, nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministra, posebnim ugovorom koji se zaključuje između radnika i direktora, u granicama raspolo- živih sredstava.
Periodične povišice
Član 65.
(1) Radnik koji je postigao najviši stepen službenog zvanja, ima pravo na uvećanje njegove osnovne plaće za 5% nakon četiri godine provedene u najvišem službenom zvanju, pod uslovom da je u tom periodu bio uvijek ocjenjivan ocjenom "naročito se ističe", uz ograničenje da ne može preći u naredni platni razred.
(2) Pravo iz stava (1) ovog člana preispituje se svake četiri godine.
Dodaci na plaću za otežane uslove rada
Član 66.
(1) Radniku pripada pravo na poseban dodatak uz plaću u visini do 20% osnovne plaće po osnovu otežanih uslova rada utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom i koji su regulisani općim aktom ustanove, a u opravdanim slučajevima, i to:
- a)rad u dvije smjene u istom danu, po nalogu direktora, za svaki dan rada, ukoliko je pauza između smjena u trajanju četiri i više časova, radniku pripada najmanje: 1%, rad u dvije smjene ne smatraju se: nastavnička i razredna vijeća, sjednice stručnih aktiva, roditeljski sastanci, informacije, pripreme učenika za takmičenja;
- b)rad sa više od četiri nastavna programa, po svakom narednom programu 0,5%, a najviše do 2% od plaće u toku mjeseca,
- c)rad u toku čitave školske godine samo u popodnevnoj smjeni po nalogu direktora: 1%,
- d)rad na poslovima u nastavi za koje je potrebno osigurati stalnu primjenu sredstava zaštite na radu u laboratorij ama, kabinetima i radioničkom prostoru, u skladu sa Pravil- nikom o zaštiti na radu, za svaki sat takvog rada: 0,5%, a najviše 5% na plaću u toku mjeseca,
- e)rad radnika u neposrednom odgojno-obrazovnom procesu u ustanovama koje obrazuju učenike sa teškoćama pripada dodatak na plaću u visini od 5% od njegove plaće,
- f)nastavnicima praktične nastave V i VI stepen pripada dodatak na plaću u visini od 5% od njegove plaće,
- g)rad nastavnika koji rade sa učenicima sa teškoćama, odnosno koji rade po posebnom ili prilagođenom planu i programu integrisanim u razredna odjeljenja redovne nastave po času 0,5%, a najviše 5% na plaću,
- h)rad odgajatelja koji rade sa učenicima sa teškoćama integrisanim u odgojnu skupinu, a najviše 5% na plaću,
- i)rad u kombinovanim odjeljenjima sa dva razreda: 10%,
- j)rad u kombinovanim odjeljenjima sa tri i više razreda: 20%,
- k)rad u školama udaljenim 10-20 km od urbanog centra: 10% i
- l)rad u školama udaljenim preko 20 km od urbanog centra: 20%.
(3) Dodaci iz prethodnog stava ovog člana međusobno se ne isključuju, ali ne mogu preći 20%.
Član 67.
Osnovna plaća radnika uvećava se za:
- a)rad noću - 35%,
- b)rad u dane državnih praznika - 50%,
- c)prekovremeni rad, nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministra - 50%,
- d)rad u dane svog vjerskog praznika, koje bi koristio kao plaćeno odsustvo - 50%,
- e)rad subotom i nedjeljom, ako su po ugovoru o radu neradni dani za radnika - 30%.
Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika
Član 68.
(1) U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, noćnog rada ili rada u dane državnih praznika, radnik ima pravo na naknadu osnovne plaće, srazmjemo vremenu trajanja tog rada, uvećanim za postotak utvrđen ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Obračun naknade iz stava (1) ovog člana vrši se od osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža, a naknada iz ovog člana čini sastavni dio plaće.
(3) Radniku koji sa učenicima učestvuje na javnim, kulturnim i sportskim manifestacijama koje se održavaju u organizaciji Ministarstva, po odluci Ministra ili direktora, a koje su predviđene Godišnjim programom i planom rada, odnosno Razvojnim planom i programom ustanove pripada naknada u vidu prekovremenog rada, ako se održavaju nakon isteka radnog vremena radnika i to za dane održavanja manifestacija.
Nagrade
Nagrada za rezultate rada
Član 69.
(1) Radniku koji u toku školske godine, u periodu od najmanje šest mjeseci neprekidno, po obimu i kvalitetu postiže natprosječne rezultate u svom radu, može se dodijeliti nagrada za te rezultate rada.
(2) Nagrada se utvrđuje do visine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine za posljednja tri mjeseca prije dodjele nagrade prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.
(3) Odluku o dodjeli nagrade iz stava (1) ovog člana, nakon prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministra, za radnike donosi direktor, a za direktora upravni/školski odbor, u skladu sa fmansijskim mogućnostima i značajem tih rezultata.
Član 70.
(1) Nastavnicima - voditeljima sekcija-ekipa i drugih oblika van- nastavne djelatnosti čiji učenici postignu zapažene rezultate kroz učešće na takmičenjima, smotrama, javnim nastupima i konkursima u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, a koja se održavaju u organizaciji Ministarstva, stručnih asocijacija i međunarodnih organizacija, a koje su planirane Godišnjim programom rada ustanove i koje odobri Ministar, pripada novčana nagrada za osvojeno 1., 2. i 3. mjesto na kantonalnom, federalnom, državnom i međunarodnom nivou, u skladu sa tabelama iz ovog člana.
(2) Novčane nagrade obezbjeđuju se iz sredstava planiranih u budžetu Kantona, a isplaćuje ih Ministarstvo.
(3) Radnici iz stava (1) ovog člana imaju pravo na nagradu za pojedinačno ili ekipno osvojeno mjesto, odnosno jedna drugu isključuju, te se opredjeljuju za vrstu nagrade (kolektivno ili pojedinačno).
KANTONALNI NIVO
|
R/b. |
OSVOJENO MJESTO |
POJEDINAČNO |
EKIPNO |
|
1. |
I mjesto |
25% plaće radnika |
30% plaće radnika |
|
2. |
II mjesto |
15% plaće radnika |
20% plaće radnika |
|
3. |
III mjesto |
10% plaće radnika |
10% plaće radnika |
FEDERALNI NIVO
|
R/b. |
OSVOJENO MJESTO |
POJEDINAČNO |
EKIPNO |
|
1. |
I mjesto |
50% plaće radnika |
60% plaće radnika |
|
2. |
II mjesto |
30% plaće radnika |
40% plaće radnika |
|
3. |
III mjesto |
20% plaće radnika |
30% plaće radnika |
DRŽAVNI NIVO
|
R/b. |
OSVOJENO MJESTO |
POJEDINAČNO |
EKIPNO |
|
1. |
I mjesto |
80% plaće radnika |
100% plaće radnika |
|
2. |
II mjesto |
50% plaće radnika |
70% plaće radnika |
|
3. |
III mjesto |
40% plaće radnika |
60% plaće radnika |
MEĐUNARODNI NIVO
|
R/b. |
OSVOJENO MJESTO |
POJEDINAČNO |
EKIPNO |
|
1. |
I mjesto |
2 plaće radnika |
3 plaće radnika |
|
2. |
II mjesto |
1,5 plaća radnika |
2 plaće radnika |
|
3. |
III mjesto |
1 plaća radnika |
1 plaće radnika |
Naknada za regres za godišnji odmor
Član 71.
(1) Radnik ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 50% prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodna tri mjeseca, prije donošenja odluke i rješenja o regresu.