Aktio

OPĆINA CENTAR - OPĆINSKO VIJEĆE

Odluka o građevinskom zemljištu Općine Centar Sarajevo

ODLUKU
O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU OPĆINE CENTAR SARAJEVO

OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom odlukom, definišu se uslovi, načini i postupci raspolaganja gradskim građevinskim zemljištem u vlasništvu Općine Centar u vidu prodaje i osnivanja prava građenja, na osnovu javnog konkursa, neposredne pogodbe i zamjene zemljišta utvrđuju zone građevinskog zemljišta, propisuju mjerila za određivanje naknada za zemljište, kao i način i rokovi plaćanja tih naknada.

Član 2.

Općinsko vijeće donosi Odluku o uslovima, načinu i postupku raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu Općine za izgradnju građevina.

Sve odluke vezane za raspolaganje gradskim građevinskim zemljištem donosi Općinsko vijeće pojedinačno na prijedlog Općinskog načelnika

Član 3.

Općinsko vijeće može gradsko građevinsko zemljište u vlasništvu Općine prodavati fizičkim i pravnim licima radi izgradnje građevina, te utvrđivati pravo građenja, u skladu sa planovima prostornog uređenja.

Postupanje iz prethodnog stava vrši se u skladu sa Zakonom, Programom stambene i ostale izgradnje i ovom odlukom.

USLOVI I NAČIN PRODAJE GRADSKOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 4.

Gradsko građevinsko zemljište u vlasništvu Općine prodaje se i utvrđuje pravo građenja na istom fizičkim i pravnim licima i to:

  • -
    na osnovu javnog konkursa,
  • -
    neposrednom pogodbom.

Član 5.

U cilju postupanja, u skladu sa prethodnim članom Općinsko vijeće će posebnom odlukom utvrditi raspon cijena za neizgrađeno građevinsko zemljište prema zonama građevinskog zemljišta za svaku godinu, shodno Zakonu o građevinskom zemljištu FBiH i to najkasnije do 31.03. za tekuću godinu.

Član 6.

Odluku o prodaji na temelju javnog konkursa za raspolaganje zemljištem putem javne licitacije donosi Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog načelnika i ista obavezno sadrži:

  • -
    podatke o zemljištu koje je predmet raspolaganja (zemljišno-knjižni izvadak, kopija katastarskog plana, pravomoćna urbanistička saglasnost, pravomoćna građevinska dozvola, upotrebna dozvola i drugi podaci sa kojima Općina raspolaže,
  • -
    početnu prodajnu cijenu zemljišta, koja ne može biti niža od tržišne vrijednosti,
  • -
    način polaganja kapare, koja iznosi 10% od početne cijene zemljišta, s tim što taj iznos ne može biti niži od 1.000 KM niti više od 50.000 KM,
  • -
    način i uslove plaćanja kupoprodajne cijene,
  • -
    vrijeme i način predaje zemljišta u posjed kupcu,
  • -
    obavezu najpovoljnijeg ponuđača da pored kupooprodajne cijene, plati i troškove procjene zemljišta, te troškove parcelacije zemljišta, ako je radi prodaje bilo potrebno provesti postupak parcelacije, i
  • -
    druge uslove zaključivanja ugovora

Član 7.

Početna vrijednost zemljišta utvrđuje se kao tržišna cijena na osnovu procjene Komisije za procjenu vrijednosti i prava Općine Centar Sarajevo, uz pribavljeno mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka odgovarajuće struke. Početna vrijednost zemjišta ne može biti niža, ali može biti viša od utvrđene procjene.

Član 8.

Javni konkurs za prodaju gradskog građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine raspisuje općinski načelnik putem Službe za upravu za imovinsko-pravne poslove, geodetske poslove i katastar nekretnina, nakon donošenja Odluke od strane Općinskog vijeća, a na osnovu prethodne inicijative Službe za upravu za prostorno uređenje i komunalne poslove koja definiše zemljište koje je predmet prodaje putem Javnog konkursa i uslove za korištenje zemljišta, u skladu sa Programom stambene i ostale izgradnje, te Programom uređenja građevinskog zemljišta, odnosno prema usvojenoj detaljnoj planskoj dokumentaciji.

Član 9.

Javni konkurs se objavljuje najmanje u dva dnevna lista u Bosni Hercegovini i na web stranici Općine Centar Sarajevo najkasnije 15 dana prije dana određenog za dan licitacije.

Član 10.

Javni konkurs provodi Komisija za sprovođenje Javnog nadmetanja - licitacije za raspolaganje zemjišta u vlasništvu Općine Centar Sarajevo, koju imenuje Općinsko vijeće.

Komisija ima predsjednika i dva člana koji imaju zamjenike.

Nadležnost Komisije je:

  • -
    prijem, otvaranje i razmatranje prijava na javni konkurs,
  • -
    donošenje Odluke o najpovoljnijoj ponudi učesnika licitacije.

Član 11.

Javni konkurs o licitaciji sadrži:

  • -
    naziv i sjedište vlasnika zemljišta koja je predmet rasplaganja,
  • -
    uslove propisane u članu 6. ove Odluke,
  • -
    dan, sat i mjesto oržavanja licitacije i
  • -
    vrijeme i način razgledanja zemljišta koja je predmet licitacije i uvida u dokumentaciju o zemjištu koja je predmet raspolaganja (zemljišno-knjižni izvadak, kopiju katastarskog plana, pravomoćna urbanistička saglasnost, pravomoćna građevinska dozvola, upotrebna dozvola i drugi podaci) sa kojima Općina raspolaže i pravo Općine da odustane od kupoprodaje,
  • -
    podatke o vrsti objekta čija je izgradnja planirana na tom zemljištu,
  • -
    visina početne vrijednosti - cijene za građevinsko zemljište, naknade za pogodnost građevinskog zemljišta i naknade za uređenje građevinskog zemljišta,
  • -
    rokovi plaćanja,
  • -
    dokaz o uplati avansa,
  • -
    podatke o obimu uređenja građevinskog zemjišta,
  • -
    podatke o zoni građevinskog zemljišta,
  • -
    sjedište komisije za provođenje javne licitacije,
  • -
    način obavještavanja o rezultatima javnog oglasa,
  • -
    kao i druge dokaze na okolnosti javnog oglasa u zavisnosti od specifičnosti prodaje.

Član 12.

Licitacija se održava u vrijeme i na mjestu koji su određeni u oglasu o licitaciji u sredstvima javnog informisanja.

U mjestu u kojem se održava licitacija sve isprave i podaci koji se odnose na postupak licitacije o zemljištu koje je predmet raspolaganja daju se na uvid: zemljišno-knjižni izvadak, kopija katastarskog plana, pravomoćna urbanistička saglasnost, pravomoćna građevinska dozvola, pravomoćna upotrebna dozvola i podaci o vrijednosti zemljišta, odnosno podaci o mjesečnoj zakupnini zemljišta i drugi podaci.

Član 13.

Licitacijom rukovodi predsjednik Komisije, koji prethodno utvrđuje da li su ispunjeni svi uvjeti za održavanje licitacije: oglašavanje, utvrđivanje uvjeta, potreban broj učesnika u licitaciji, položene kaucije, redosljed prodaje (ako se prodaje više zemljišta), odnosno redosljed zemljišta koje se opterećuju pravom građenja, ako ih ima više, i drugi uvjeti.

Prilikom utvrđivanja broja učesnika licitacije utvrđuje se koje osobe učestvuju u svoje ime, a koje kao punomoćnici, odnosno zakonski zastupnici. Punomoć mora biti sačinjena u formi notarski obrađene isprave.

Osobe koje nisu položile određenu kaparu ne učestvuju u licitaciji.

Član 14.

Licitacija se može održati samo ako u njoj učestvuju najmanje dva učesnika.

Ako se na licitaciju javi samo jedan učesnik. Komisija može pristupiti postupku prodaje, odnosno opterećenja pravom građenja zemljišta neposrednom pogodbom, pod uvjetom da cijena ne može biti manja od početne cijene objavljene u konkursu o licitaciji ili donijeti Odluku o određivanju termina nove licitacije koji ne može biti kraći od 30 dana.

Član 15.

Nakon što se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za održavanje licitacije predsjednik Komisije upoznaje učesnike sa načinom i postupkom licitacije i poziva ih da daju ponude na početnu cijenu, čime počinje postupak nadmetanja.

Član 16.

Svakom učesniku vrijedi njegova ponuda sve dok se ne da veća ponuda.

Licitacija traje sve dok se daju veće ponude.

Učesnicima u licitaciji, na njihov zahatjev, može se dozvoliti kraći rok za razmišljanje o daljim ponudama, o čemu odlučuje predsjednik Komisije.

Član 17.

Licitacija se zaključuje ako i poslije drugog poziva nije u roku od pet minuta data veća ponuda.

Prije zaključenja licitacije predsjednik Komisije još jedanput ponavlja posljednju ponudu, a zatim objavljuje da je licitacija zaključena.

Član 18.

Poslije zaključenja licitacije predsjednik Komisije upoznaje učesnike licitacije da mogu odmah na zapisnik uložiti prigovore na sprovedeni postupak licitacije.

Član 19.

Prigovori se mogu zasnivati na sljedećim razlozima:

  • a)
    da odluka ovlaštenog organa o uvjetima licitacije nije u skladu sa članom 6. ove Odluke.
  • b)
    da javni konkurs o licitaciji ne sadrži sve podatke predviđene u članu 11. Ove Odluke
  • c)
    da je postupak licitacije nepravilno sproveden i da je to imalo bitnog uticaja na stavljanje ponuda i pravilnost postupka licitacije i
  • d)
    da učesnik čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija nema sposobnost za zaključenje ugovora ili sticanje prava vlasništva, odnosno prava građenja na zemljištu koje je predmet licitacije ili da osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik nema propisano ovlaštenje.

Član 20.

Ako Komisija ustanovi da su nedostaci i propusti na koje prigovor ukazuje takve prirode da mogu biti odmah otklonjeni, donosi odluku da se licitacija nastavi pošto se nedostaci otklone.

U slučaju iz stava 1. Ove Odluke, učesnicima licitacije vrijede njihove ponude, osim ako one, zbog davanja većih ponuda, nisu prestale da vrijede.

Član 21.

Ako Komisija ustanovi da uloženi prigovori nisu osnovani, zaključuje postupak licitacije i odmah utvrđuje i javno objavljuje koja je ponuda kao najpovoljnija prihvaćena i u kojim učesnicima licitacije se zaključuje odgovorajući ugovor u formi notarske isprave.

Član 22.

Ako se zbog prirode prigovora ne može odmah raspraviti i odlučiti o prigovoru, Komisija prekida postupak licitacije dok se ne riješi o prigovoru.

Član 23.

Ako Komisija utvrdi da je prigovor osnovan, donosi odluku da se u cjelini poništi postupak licitacije i da se taj postupak ponovo sprovede.

Član 24.

O postupku licitacije vodi se zapisnik, u koji se unosi cijeli tok postupka i sve ponude stavljene od pojedinih učesnika, kao i stavljeni prigovori.

Zapisnik potpisuju članovi Komisije i prisutni učesnici licitacije.

Poslije zaključenja zapisnika o postupku licitacije učesnici ne mogu ulagati prigovore.

Potpisivanjem zapisnika učesnici licitacije potvrđuju valjanost provedene licitacije, o čemu ih je predsjednik Komisije dužan prethodno upoznati.

Član 25.

Sa učesnikom licitacije čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija zaključuje se odgovarajući ugovor u formi notarski obrađene isprave.

Ako učesnik licitacije u stavu 1. ovog člana odustane od zaključenja ugovora, gubi pravo na povrat položene kapare.

U slučaju iz stava 2. ovog člana zaključenje ugovora će se ponuditi slijedećem učesniku licitacije uz uslov da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponuđača, a u slučaju da se zemljište ne uspije prodati održat će se druga licitacija.

Član 26.

Ako ne uspije prva licitacija, licitacija se ponavlja.

Ako ne uspije ni ponovljena licitacija, smatra se da je javno nadmetanje bezuspješno.

U slučaju iz stava 2. ovog člana, raspolaganje zemljištem može se izvršiti neposrednom pogodbom, s tim što cijena zemljišta koje se prodaje, odnosno koja se opterećuje pravom građenja ne može biti niža od tržišne cijene tog zemljišta, koja je bila određena kao početna u postupku licitacije.

Član 27.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu, umanjenu za iznos kapare, uplatiti na račun Općine prije zaključenja kupoprodajnog ugovora u roku od 15 dana od dana okončane licitacije, sa troškovima postupka licitacije.

Ugovor o kupoprodaji ima se potpisati u roku od 30 dana od okončanja postupka licitacije.

Ukoliko kupac ne izvrši plaćanje na način utvrđen u stavu 1. ovog člana smatraće se da je odustao od kupovine zemljišta te gubi pravo na povrat uplaćene kapare.

UGOVORNE OBAVEZE

Član 28.

Ugovor o kupoprodaji pored bitnih elemenata za zaključivanje u slučaju neizgrađenog građevinskog zemljišta sadrži sljedeće obaveze:

  • -
    obavezu kupca da u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora podnese zahtjev da mu se izda urbanistička saglasnost,
  • -
    obavezu kupca da u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za građenje izvede pretežan dio radova na građevini tj. izgradnju sa prvom nadzemnom stropnom konstrukcijom a u daljem roku od 3 do 5 godina završi građevinu, u zavisnosti od vrste i složenosti gradnje buduće građevine.

Član 29.

U slučaju da je predmet kupoprodaje neizgrađeno građevinsko zemljište kupac stiče pravo uknjižbe zemljišta nakon plaćanja kupoprodajne cijene, a prodavač može u skladu sa važećim zakonskim propisima kupoprodajnim ugovorom predvidjeti upis tereta u zemljišno-knjižnom izvodu u cilju ispunjenja obaveza iz člana 28. ove Odluke.

Izuzetno, ako kupac iz opravdanih razloga odustane od izgradnje (teško finansijsko stanje, promjene sjedišta/prebiva- lišta i dr.), isti može podnijeti zahtjev Općinskom vijeću Općine Centar Sarajevo za davanje saglasnosti za prodaju trećem licu prije isteka rok da iz stava l. ovog člana, s tim da treće lice preuzima obaveze iz člana 27. ove Odluke.

Član 30.

U slučaju da kupac ne postupi u skladu sa bilo kojom obavezom propisanom u članu 28. ove Odluke prodavač može zahtijevati raskid ugovora o kupoprodaji.

U slučaju raskida ugovora prodavač će isplatiti kupcu plaćenu kupoprodajnu cijenu za neizgrađeno građevinsko zemljište o čemu će se zaključiti poseban sporazum o uslovima, načinu i dinamici vraćanja kupoprodajne cijene u skladu sa Općinskim budžetom, a tržišnu vrijednost eventualno nedovršene zgrade odnosno građevine će biti isplaćena nakon što Općina ponovo izvrši prodaju građevinskog zemljišta sa nedovršenom zgradom, u skladu sa ovom Odlukom.

Tržišna vrijednost nedovršene zgrade će biti utvrđena u postupku ponovne prodaje od strane ovlaštenog sudskog vještaka.

PRAVO GRAĐENJA

Član 31.

Na zemljištu u svom vlasništvu Općina može osnovati pravo građenja u korist druge osobe radi građenja građevina, u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima FBIH ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13 i 100/13).

Odluku o osnivanju prava građenja na određenom zemljištu u vlasništvu Općine donosi Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog načelnika, a odluku o objavi javnog konkursa o sticanju prava građenja na određenom zemljištu putem javne licitacije donosi Općinski načelnik.

Postupak licitacije sticanja prava građenja istovjetan je postupku prodaje zemljišta propisan ovom Odlukom.

Za uspostavljeno pravo građenja plaća se mjesečna naknada, a početni iznos naknade utvrđuje nadležni organ Općine u visini naknade koja odgovara iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, a konačna cijena se utvrđuje u postupku licitacije.

Član 32.

Uslovi opterećenja zemljišta pravom građenja sadrže:

  • -
    podatke o zemljištu koje je predmet raspolaganja,
  • -
    početnu cijenu mjesečne zakupnine zemljišta koje je predmet raspolaganja, a ta cijena ne može biti niža od prosječne mjesečne zakupnine za takvo zemljište,
  • -
    način polaganja kapare, čiji iznos ne može biti niži od 500 KM niti viši od 10.000 KM,
  • -
    način i uslovi plaćanja mjesečne naknade,
  • -
    vrijeme i način predaje zemljišta opterećene pravom građenja u posjed nositelja tog prava,
  • -
    uslove sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja.

Navedeni uslovi moraju biti navedeni u tekstu javnog konkursa.

NEPOSREDNA POGODBA I ZAMJENA ZEMLJIŠTA

Član 33.

Zemljište u vlasništvu Općine Općinsko vijeće može iznimno otuđiti ili njima na drugi način raspolagati putem neposredne pogodbe ili zamjenom zemljišta.

Prodaja odnosno opterećenje pravom građenja zemljišta u vlasništvu Općine može se izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje:

  • -
    vojnih objekata i objekata za potrebe državnih organa radi obavljanja njihovih nadležnosti,
  • -
    objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovannih agencija Ujedinjenih Nacija,
  • -
    objekata komunalne infrastrukture,
  • -
    objekata vjerskih zajednica,
  • -
    radi oblikovanja građevinske čestice i
  • -
    zamjene zemljišta u postupcima eksproprijacije.

Član 34.

Dopuštena je i neposredna zamjena zemljišta u vlasništvu Općine za zemljište približno iste vrijednosti u vlasništvu drugog lica.

Član 35.

Zamjeni zemljišta pristupit će se radi gradnje ili rekonstrukcije javnih površina, saobraćajnica, gradnje ili rekonstrukcije objekata ili uređenja komunalne infrastrukture te drugih objekata od značenja za Općinu.

Zemljište u vlasništvu Općine mogu se zamijeniti sa nekretninama u vlasništvu drugih lica, u svrhu realizacije projekta od privrednog interesa za Općinu.

Odluku o zamjeni zemljišta donosi Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog načelnika.

Ugovor o zamjeni zemljišta zaključuje Načelnik u formi notarski obrađene isprave.

Zamjena zemljišta provodi se putem neposredne pogodbe.

Vrijednost zemljišta koje je predmet zamjene utvrđuju se procjenom tržišne vrijednosti zemljišta od strane nadležne Komisije Općine Centar, odnosno ovlaštenog sudskog vještaka.

Eventualna razlika u vrijednosti zemljišta koje su predmet zamjene isplatit će se u novcu.

Član 36.

Dopušteno je raspolaganje zemljišta Općine neposrednom pogodbom ili zamjenom zemljišta u vezi sa pravnim poslovima koje međusobno sklapaju država, entitet, druge jedinice lokalne samouprave i Općina, pod uvjetom da je na te pravne poslove saglasnost dao nadležni pravobranilac obiju ugovorenih strana i da je osigurano da takvim pravnim poslom nije narušen interes pojedine ugovorene strane kao ni opći interes njenih građana.

Član 37.

Pravni poslovi sklopljeni u vezi sa neposrednom pogodbom ili zamjenom zemljišta protivno odredbama ove odluke su ništavi.

ZONE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 38.

Građevinsko zemljište razvrstava se u šest zona.

Opis granica zona i grafički prikaz sa granicama zona građevinskog zemljišta preuzima se iz Odluke o građevinskom zemljištu Općine Centar - Prečišćen tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 42/12 i 50/13) i postaje sastavni dio ove Odluke.

Ostalo građevinsko zemljište je građevinsko zemljište izvan prostornog obuhvata gradskog građevinskog zemljišta.

Član 39.

Kada je prema opisu i grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta granica između dvije zone povučena sredinom saobraćajnice naznačene ulice, smatra se da je granica između dvije zone sredinom ulice.

Ako se prema opisu u grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta ne može sa sigurnošću utvrditi kojoj zoni pripada građevinsko zemljište na granici zona, smatra se da pripada onoj zoni za koju se prema odredbama odluke plaćaju manje naknade.

NAKNADA

Član 40.

Fizičko i pravno lice - investitor dužno je platiti naknadu za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta - renta i naknadu za uređenje građevinskog zemljišta.

Član 41.

Naknada za pogodnost građevinskog zemljišta - renta je naknada iz osnova prirodne pogodnosti građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koja može nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a nije rezultat ulaganja sredstava investitora.

Član 42.

Osnovicu za utvrđivanje visine rente čini prosječna konačna građevinska cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene površine na području Općine Centar Sarajevo.

Općinsko vijeće će utvrditi posebnom odlukom visinu prosječne konačne građevinske cijene m2 korisne stambene površine za prethodnu godinu najkasnije do 31.03. tekuće godine.

Član 43.

Visina rente po m2 za izgradnju građevina, utvrđuje se množenjem osnovice iz prethodnog člana sa fiksnim procentom rente, utvrđen zakonom, u zavisnosti od pripadnosti građevinskog zemljišta određenoj zoni.

Član 44.

Obračun rente se vrši prema površini koja je definisana prostornom dokumentacijom, ukoliko stvarna korisna površina predviđene građevine nije poznata u momentu oglašavanja lokacije zbog nepostojanja izvedbenog projekta.

Eventualna razlika između rente obračunate prema prostornoj dokumentaciji i renta obračunate prema izvedbenom projektu će biti utvrđena u postupku izdavanja odobrenja za građenje.

Član 45.

Naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevin- skog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne - renta plaća se u roku od 15 dana.

Ukoliko pravno ili fizičko lice ne plati utvrđenu naknadu za rentu u roku propisanom rješenjem, Općinski načelnik će putem Službe za upravu za imovinsko-pravne poslove, geodetske poslove i katastar nekretnina Općinskom vijeću podnijeti prijedlog za poništenje istog.

Izuzetno fizičkim licima kao investitorima građevina koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za legalizaciju zaključno sa 31.12.2012. godine, odobrit će se obročno plaćanje naknade za pogodnost lokacije - renta, i to najduže do 7 godina. Uz zahtjev za odobravanje obročnog plaćanja, investitor je dužan dostaviti dokaze osiguranja potraživanja (mjenicu, založnu izjavu, bankarsku garanciju itd...).

Odobrenje za obročno plaćanje naknade za pogodnost lokacije - rentu, prije donošenja rješenja odobrava svojim zaključkom Općinski načelnik.

U slučajevima u kojima je odobreno obročno plaćanje, Služba za upravu za imovinsko-pravne poslove, geodetske poslove i katastar nekretnina priprema rješenje sa posebnom tačkom dispozitiva kojom se utvrđuje visina naknade za pogodnost lokacije - rentu, te plaćanje naknade u ratama. Isto treba sadržavati elemente izvršnog naslova u skladu sa članom 23. Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH.

Kod dogradnje, nadziđivanja kao i izgradnje pomoćnih objekata, visinu naknade za rentu, te plaćanje iste u ratama utvrđuje rješenjem Služba za upravu za prostorno uređenje i komunalne poslove.

U skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije BiH, nadležna služba će pravomoćno rješenje sa utvrđenom obavezom plaćanja rente na rate za investitore - fizička lica dostaviti zemljišno-knjižnom uredu radi provođenja i upisa zabilježbe duga.

Realizaciju naplate utvrđenih naknada prate nadležne službe u saradnji sa općinskom službom nadležnom za finansije. U slučaju nepravovremenog ispunjavanja utvrđenih obaveza, kašnjenja sa uplatama najduže tri mjeseca, nadležne službe dostavljaju Pravobranilaštvu Općine Centar Sarajevo zahtjev za naplatu preostalog duga u cijelosti, uz dostavljanje analitičke kartice kao dokaza o neizmirenim obavezama, te pravomoćno i izvršno rješenje sa utvrđenom obavezom plaćanja naknade za pogodnost lokacije - rentu.

Član 46.

Za gradsko građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, uređaja i instalacija renta se ne plaća.

Član 47.

Pod neuređenim građevinskim zemljištem u smislu ove odluke smatra se zemljište na kojem nisu izvedeni radovi opremanja zemljišta infrastrukturnim sadržajima u okviru građevinske parcele koji omogućavaju priključak objekta koji se gradi kao i uređeno zemljište na kojem je zbog potrebe građenja potrebno vršiti zahvate na infrastrukturnim sadržajima prema uvjetima iz detaljne planske dokumentacije, odnosno mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Član 48.

Naknada za uređenje obuhvata stvarne troškove pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta, kao što je predviđeno prostornim ili urbanističkim planom.

Član 49.

Iznos naknade za uređenje građevinskog zemljišta utvrđuje se saglasno Programu uređenja gradskog građevinskog zemljišta, a prema m2 korisne površine građevine na koju se odnosi urbanistička saglasnost.

Izuzetno od prethodnog stava, na zemljištu za koje nije donesen Program uređenja, naknada za uređenje građevinskog zemljišta koje nije uređeno, utvrđuje se na osnovu uvjeta iz urbanističke saglasnosti, uvjeta iz saglasnosti javnih i komunalnih preduzeća, Ministarstva prometa i komunikacija i drugih uvjeta iz člana 59. i 60. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05).

Iznos naknade troškova uređenja obuhvata stvarnu cijenu opremanja gradskog građevinskog zemljišta utvrđenu u saglasnostima javnih i komunalnih preduzeća i Ministarstva prometa i komunikacija uvećanu za troškove pripremnih radova, a čiju strukturu čine:

U slučaju kada investitor sam izvodi radove na uređenju gradskog građevinskog zemljišta oslobađa se dijela naknade za radove koje sam izvodi, odnosno koje je već platio.

Obračun naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, shodno odredbama člana 59., 60. i 63. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo" 7/05), vrši se po m2 korisne površine građevine množenjem prosječne cijene opremanja koja iznosi 150 KM/m2 sa procentom učešća pripremnih radova, a u slučajevima:

  • -
    kada u urbanističkoj saglasnosti nisu propisane saglasnosti javnih preduzeća, komunalnih preduzeća i Ministarstva prometa i komunikacija;
  • -
    kada u dostavljenim saglasnostima javnih preduzeća, komunalnih preduzeća i Ministarstva prometa i komunikacija nisu navedeni stvarni troškovi opremanja gradskog građevinskog zemljišta;
  • -
    kada u dostavljenim saglasnostima javnih preduzeća, komunalnih preduzeća i Ministarstva prometa i komunikacija nisu utvrđene obaveze investitora na opremanju gradskog građevinskog zemljišta;
  • -
    kada se vrši obračun naknade u zahtjevima za legalizaciju bespravno izgrađenih građevina koji su podneseni u skladu sa Uputstvom o uvjetima i načinu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje građenih bez odobrenja za građenje izdatog od strane nadležnog organa uprave i Uredbom o postupku i uvjetima za legalizaciju građevina izgrađenih bez građevne dozvole.

Međusobna prava i obaveze za izvođenje radova na uređenju građevinskog zemljišta iz stava 3. i 5. ovog člana, između investitora i izvođača radova, uređuju se ugovorom kojim se utvrđuju pitanja nadzora, dinamika uređenja, sankcije u slučaju neizvršenja ugovornih obaveza i drugi uvjeti.

Općinsko vijeće može iznos naknade utvrđen u skladu sa stavom 3. i 5. ovog člana umanjiti za 50% za izgradnju vjerskih objekata, objekata kulture, zdravstva, obrazovanja i sporta, s tim da razliku sredstava obezbijedi iz drugih izvora.

Član 50.

Vlasniku zemljišta, pored izvođenja radova na uređenju zemljišta koje je u njegovom vlasništvu odnosno zemljišta koje mu je dodijeljeno, a u svrhu izgradnje stambenog, stambeno- poslovnog ili poslovnog objekta kao i građevine druge namjene može se povjeriti i izvođenje radova na uređenju zemljišta koje je u vlasništvu Općine Centar, a odnosi se na susjedno zemljište, koje je neophodno za funkcionisanje predmetnog objekta, o čemu posebnu odluku donosi Općinsko vijeće na zahtjev istog.

Uslovi, rokovi i način obračuna troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta kao i radova koje je potrebno izvršiti regulišu se ugovorom između investitora i općine, koji se zaključuje nakon donošenja odluke iz prethodnog stava.

Član 51.

Naknada iz prethodnog člana utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj saglasnosti, odnosno posebnim rješenjem prije donošenja odobrenja za građenje. Naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđena rješenjem o urbanističkoj saglasnosti, odnosno posebnim rješenjem plaća se u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja. Ukoliko pravno ili fizičko lice ne plati utvrđeni iznos naknade u propisanom roku, Služba koja je donijela rješenje pokrenut će po službenoj dužnosti postupak prinudne naplate utvrđenog iznosa naknade.

Član 52.

Naknada za rentu i naknada za uređenje zemljišta, za zgrade koje će vlasnik graditi na istoj građevinskoj parceli umjesto uklonjene, njegovom voljom ili po odluci nadležnog organa uprave, radi dotrajalosti ili višom silom, ratnim dejstvima, plaća se na razliku korisne površine, u odnosu na onu koju je imala uklonjena ili srušena zgrada.

Član 53.

Odredbe ove odluke od čl. 38. do 52. korigovane zonom primjenjuju se i na ostalo građevinsko zemljište.

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 54.

Zahtjevi podneseni prije početka primjene ove odluke, po kojima nije donijeto rješenje o dodjeli građevinskog zemljišta, rješavat će se po odredbama Odluke o građevinskom zemljištu Općine Centar Sarajevo - Prečišćen tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 42/12 i 50/13).

Član 55.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o građevinskom zemljištu Općine Centar Sarajevo - Prečišćen tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 42/12 i 50/13).

Član 56.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Općine Centar, a naknadno će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Ova odluka je objavljena na oglasnoj ploči Općine Centar Sarajevo dana 28.04.2015. godine

OPIS ZONA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA PO ODLUCI O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

Broj 01-31-294/15
23. aprila 2015. godine
Sarajevo

Predsjedavajući/po OV
broj 01-49-1137/14
Doc. dr. Nedžad Ajnadžić, s. r.

OPIS GRANICA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE CENTAR

I (prva) ZONA:

I zona je omeđena granicom koja polazi sa raskršća ulica Kranjčevićeva i Tešanjska. Tešanjskom ulicom granica produžava u pravcu sjeverozapada do Kalemove ulice, te Kalemovom ulicom produžava na istok do njenog raskršća sa ulicom Avde Jabučice. Ulicom Avde Jabučice granica produžava u pravcu sjevera do ulice Odobašina, kojom nastavlja u pravcu juga do Mostarske ulice. Mostarskom ulicom granica nastavlja u pravcu istoka do ulice Gorica kojom produžava na sjever do ulice Crni Vrh, te ulicom Crni Vrh nastavlja na sjeverozapad do ulice Dajanli Ibrahim-bega. Ulicom Dajanli Ibrahim-bega granica produžava u pravcu sjevera do Jukićeve ulice, te nastavlja Jukićevom ulicom u pravcu jugoistoka do ulice Alipašina, kojom produžava na jug do k.č. 2135 Sarajevo IV. Od k.č. 2135 Sarajevo IV granica nastavlja u pravcu istoka do ulice Koševo. Ulicom Koševo i Patriotske lige granica produžava u pravcu sjevera do raskršća sa ulicom Asima Ferhatovića, dalje granica nastavlja u pravcu jugoistoka, te izlazi na ulicu Višnjik kojom produžava na jugozapad do Himzarine ulice. Ulicom Himzarina i Tahtali sokak granica nastavlja na jugoistok, te izlazi na ulicu Bjelave koju presijeca, te ulicom Tahmiščijina produžava na jugoistok do njenog raskršća sa ulicom Armaganuša. Ulicom Armaganuša granica nastavlja na sjeveroistok do raskršća ulica Dola i Kevrin potok, dalje granica ide u pravcu jugoistoka postojećom ulicom Envera Čolakovića. Od ovog mjesta ide u pravcu juga ulicom Spetarevac, do raskršća ulica Septarevac, Ivana Cankara i produžava prema jugu do ulice Mehmed Paše Sokolovića u pravcu istoka. Ulicom Mehmed Paše Sokolovića nastavlja u pravcu juga granicom parcele 1926/1 KO Sarajevo IV sa desne strane do tromeđe parcela 1926/1, 2111/1 KO Sarajevo IV i k.č. 1927 KO Sarajevo II, a zatim u pravcu zapada i jugoistoka do tromeđe parcela 1926/1, 1926/2 KO Sarajevo IV i k.č. 1928 KO Sarajevo II. Potom granica dalje nastavlja u pravcu juga i jugoistoka prateći granicu katastarske općine sa općinom Stari Grad, granicom parcela 1929/3, 1932/2, 1932/3, 1935/1, 1936/1, 1936/2, 1937/2, 1938, 1939/1, 1939/2, 1939/3, 1939/4, 1943/2, 1943/1, 1944 KO Sarajevo IV, gdje izlazi na ulicu Mula Mustafe Bašeskije, koju presijeca i nastavlja u pravcu jugoistoka zapadnom stranom ulice Gajev trg. Dalje nastavlja u pravcu juga i presijeca ulicu Ferhadija, Trg Oslobođenja - Alija Izetbegović, ulicu Branilaca Sarajeva, zapadnom stranom ulice Gimnazijska presijeca ulicu Obala Kulina Bana, most Drvenija, presijeca ulicu Hamdije Kreševljakovića, obilazi objekat "Zvijezda" nebodera sa jugoistočne strane, ide u pravcu juga do raskrsnice sa ulicom Mjedenica i dalje u pravcu zapada prati trasu ulice Ejuba Ademovića, do uključenja iste na ulicu Put mladih Muslimana. Produžava istom do kraja granice sa katastarskom općinom Novo Sarajevo, a onda skreće u pravcu sjeveroistoka do ulice Borak, prati trasu iste prema zapadu. Ulicom Gabriele Moreno Locatelli ide do raskrsnice sa ulicom Terezije potom osovinom rijeke Miljacke u pravcu zapada prateći granicu katastarske općine Vilsonovim šetalištem u pravcu sjevera i dalje prateći granicu katastarske općine produžava i siječe ulicu Zmaja od Bosne, te i dalje produžava u pravcu sjevera do raskršća sa ulicom Kranjčevićeva, gdje se i završava granica I zone.

II (druga) ZONA:

Omeđena je granicom koja polazi sa raskršća Kranjčevićeve i Tešanjske ulice i ide u pravcu sjevera do raskrsnice sa ulicom Halida Kajtaza, koju prati i ide u pravcu sjevera preko parcele 136/1, 135/1, 134/55 KO Sarajevo VII do tromeđe parcela 134/52, 134/55, 134/5 odakle dalje produžava u pravcu sjevera granicom parcela 132 sa jedne strane i parcele 1/1 sa druge strane, a potom granicom parcela 1390/1 sjedne strane i parcele 1390/2 sa druge strane, do raskrsnice sa ulicom Hasana Bibera, te istom u pravcu sjevera do ulice Jukićeva. Zatim sjeveroistočno do ulice Jukićeva prati trasu iste do spajanja sa ulicom Alipašina. Granica druge zone se nastavlja ulicom Alipašina do odvajanja prema porodilištu Zehra Mujidović, ide u pravcu sjevera, te obilazi porodilište sa sjeverozapadne strane, prati osovinu ulice Betanija, te nastavlja u pravcu sjeveroistoka do ulice Patriotske lige i do trolejbuske okretaljke Jezero, onda u pravcu istoka trasom ulice Osmana Krupalije i nastavlja dalje prateći ulicu Osmana Krupalije do tromeđe parcela 1527/3, 1527/5, 1472 KO Sarajevo V, zatim nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela 1527/5, 1527/4, 1547/11, 1547/12, 1547/13, 1547/10, 1547/14, 1546/9, 1546/8, 1546/7, 1547/23, 1545/3 sa njihove istočne strane do tromeđe k.č. 1589/1, 1573/4, 1549 KO Sarajevo V, a potom i dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom parcela 1573/4 sa jedne i 1589/1 sa druge strane do Čikme označene kao k.č. 1588/3 i 1588/4 do ulice Rušida Prgude, a potom do tromeđe parcela 1637/6, 1637/7, 1637/10, zatim granicom parcela 1637/6, 1637/7, 1649/5, 1650/5, 1650/1 sjedne strane i parcelama 1635/5, 1635/4, 1635/1, 1634 sa druge strane do tromeđe parcela 1650/1, 1634 i 1654 KO Sarajevo V, a potom prateći granicu parcele 1654 sa zapadne strane do tromeđe parcela 1664/1, 1635/1 i 1654 KO Sarajevo V. Granica od međne belege nastavlja granicom parcele 1635/1 s jedne strane i parcele 1664/1 s druge strane, a u pravcu jugoistoka do četveromeđe parcela 1702/8, 1703/3, 1664/1, 1635/1, te potom u pravcu jugoistoka granicom parcele 1703/4 i 1703/1 sa istočne strane do ulice Juraja Najtharta. Odatle granica ide na sjevero-istok do dvomeđe parcela 1741/3 i 2244/5 te ide prema jugu parcelom 2244/5 do parcele 2244/10 zatim nastavlja u pravcu istoka do parcele 2244/9 te u pravcu juga do parcele 2214/2 i nastavlja krajem ulice Himze Polovine do parcele 2313/3 i dalje na sjevero-istok do parcele 2331/9, 2335, 2336 i nastavlja u pravcu jugo-istoka parcelom 2342 tj. ulicom Imamovića. Granica produžava osovinom ulice u pravcu jugoistoka do raskršća sa ulicom Bardakčije, zatim osovinom ulice Bardakčije produžava u pravcu jugozapada do raskršća sa ulicom Strmac. Granica prati ulicu Strmac u pravcu jugoistoka do raskršća sa ulicom Šejhmehmedova. Potom ulicom Šejhmehmedova produžava u pravcu jugozapada do raskrsnice sa ulicom Ašikovac, te dalje nastavlja u istom smjeru do tromeđe parcela 1464/2, 1458, 2177, granica od međne biljege ide u pravcu jugoistoka i siječe parcelu 1464/1, te ide granicom parcela 1465 i 1466 KO Sarajevo X, a potom prateći granicu katastarske općine, skreće u pravcu juga i jugoistoka graničnim parcelama 1471, 1472, 1474 i 1475 izlazi na ulicu Čadordžina, a potom istom u pravcu juga produžava lijevom stranom do raskršća sa ulicama Hadžisulejmanova, Mehmeda Handžića, Muse Ćazima Ćatića, potom prateći ulicu Hadži-Sulejmanovu kao i granicu KO sa Starim Gradom, granica produžava u pravcu juga i jugozapada do tromeđe parcela 2083, 1528 KO Sarajevo X i k.č. 2080 KO Sarajevo I, potom prateći granicu parcele 2083, 2089, 2091, 2094, 2095/1,2095/2, 2098, 2100, 2102, 2109, 2110/1, 2115, 2120/1, 2120/2 KO Sarajevo X sa njihove istočne strane do tromeđe parcela 2120/2 KO Sarajevo I, zatim granicom do međne biljege produžava u pravcu zapada do ulice Pehlivanuša koju siječe i nastavlja u pravcu zapada prateći granicu katastarske općine sa Starim Gradom i prati granicu parcela 568, 570, 574/1 KO Sarajevo X sa jedne strane i parcelu 569, 573, 577 KO Sarajevo I sa druge strane do ulice Sarač Ismailova, a potom u pravcu juga prateći istu do raskršća sa ulicom Mehmed Paše Sokolovića, gdje se završava opis II zone.

Granica druge zone počinje od raskrsnice Put Mladih Muslimana i ulice Gabriele Moreno Locatelli i granice katastarske općine produžava u pravcu juga i jugozapada ulicom Gabriele Moreno Locatelli (zapadnom stranom Jevrejskog groblja) do raskrsnice sa ulicom Porodice Foht, zatim u pravcu istoka nastavlja ulicom Porodice Foht do raskršća sa ulicom Cicin Han, odakle produžava u pravcu sjeveroistoka ulicom Cicin Han do raskrsnice sa ulicom Derviša Numića, zatim u pravcu sjeveroistoka do raskršća sa ulicom Žagrići odakle skreće u pravcu sjeveroistoka lijevom stranom ulice Žagrići do tromeđe parcela 1251/1 KO Sarajevo VIII, k.č. 1249 i 3789 KO Sarajevo XIII, zatim produžava u pravcu jugoistoka granicom parcele 1251/1 sa sjeverne strane do tromeđe parcela 1251/1, 1252/1 i 1253 KO Sarajevo VIII, pa potom skreće u pravcu sjeveroistoka granicom parcela 1253 i 1242/1 KO Sarajevo VIII, sa zapadne strane do tromeđe parcela 1242/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 1235 1233 KO Sarajevo XIII, zatim produžava u pravcu istoka granicom parcele 1242/1 sa sjeverne strane do tromeđe parcela 1258/1 i 1256 KO Sarajevo VIII i k.č. 1233 KO Sarajevo XIII i dalje nastavlja u pravcu sjevera granicom katastatske općine i potokom do tromeđe parcela 3818/10 i 1259 KO Sarajevo VIII i k.č. 1223 KO Sarajevo XIII granica dalje skreće u pravcu sjeveroistoka granicom parcele 3818/10 KO Sarajevo VIII sa istočne strane do tromeđe parcela k.č. 1220 KO Sarajevo XIII i k.č. 3818/10 i k.č. 3818/12 KO Sarajevo VIII; zatim produžava u pravcu sjeveroistoka granicom katastarske općine jugoistočnom granicom parcele 3818/12 KO Sarajevo VIII do tromeđe parcela 3818/12 KO Sarajevo VIII i k.č. 1199 i k.č. 1201 KO Sarajevo XIII. Granica od tromeđe skreće u pravcu sjeveroistoka, presijeca Put Mladih Muslimana i nastavlja do tromeđe parcela 1175/1, 1170/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 1194 i 3822 KO Sarajevo XIII, a potom nastavlja u pravcu sjevera na četveromeđu parcela 1175/1, 1175/2, 1176 KO Sarajevo VIII i k.č. 1192 KO Sarajevo XIII, granica dalje nastavlja granicom katastarske općine do tromeđe parcela 1183 KO Sarajevo VIII, k.č. 1189/2 i k.č. 1187 KO Sarajevo XIII, zatim u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela 1184 KO Sarajevo VIII, k.č. 1186 i k.č. 1187 KO Sarajevo XIII, gdje se lomi i ide u pravcu sjeveroistoka do ulice Mjedenica gdje se opis II zone i završava.

III (treća) ZONA

Počinje od raskršća ulice Patriotske lige i ulice Nahorevska, ide u pravcu sjeverozapada ulicom Patriotske lige do raskršća sa ulicom Kromolj, te u pravcu sjeveroistoka do tromeđe parcela 1626, 996 i 997/1 KO Sarajevo VI, potom produžava u pravcu istoka južnom stranom parcela 996 i 995 do tromeđe parcela 995, 984, zatim skreće u pravcu jugoistoka granicom parcela sa južne strane 992 i 991 KO Sarajevo VI, do tromeđe parcela 991, 968, i 984, odakle ide u pravcu sjevera granicom parcele sa istočne strane 968 do tromeđe parcela 968, 957/1 i 958/4 KO Sarajevo VI, zatim u istom pravcu nastavlja i siječe Koševski potok i u pravcu jugoistoka ulicom Breka nastavlja do raskršća ulica Gornja Breka i Breka. Zatim nastavlja ulicom Breka prema jugu sve do raskrsnice sa ulicom Breka i Bardakčije i nastavlja prema sjeveru ulicom Bardakčije do raskrsnice sa ulicom Hrastovi, odakle južno ide ulicom Hrastovi do raskršća, zatim nastavlja prema jugu granicom katastarske općine KO Sarajevo X, graničnim parcelama 544, 538, 570, 574, 578, 579, 582/2, 583/1, 583/2, 595, 597, 598, 599, 1109, 1108, 1107, 1106/1, 1099, 1088, 1447, 1455, 1459/2, potom skreće jugoistočno granicom parcele 1466 do ulice Čadordžina.

Od Čikme označene kao k.č. 1467, granica nastavlja sjeverozapadno granicom parcele 1465, zatim siječe parcelu 1464/1 i parcelu 1464/2, do ulice Ašikovac. Odatle u pravcu sjeverozapada nastavlja ulicom Ašikovac, sve do ulice Šejh-Mehmedova i ide do ulice Strmac, odakle sjeverozapadno ide ulicom Strmac do raskrsnice sa ulicom Bardakčije, kojom nastavlja u pravcu sjeveroistoka do raskršća sa ulicom Imamovića. Odatle u pravcu sjeverozapada nastavlja ulicom Imamovića do tromeđe parcela 2335, 2336, 2342, odakle nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom između parcela 2335, 2336, 2313/3, 2331/5, 2331/9, 2331/4 do ulice Himze Polovine odakle nastavlja u pravcu sjevera i sjeverozapada ulicom Himze Polovine do parcele 2244/9 te prati granicu parcele 2244/10 i ide prema sjeveru istočnom stranom parcele 2244/5 do ulice raskršća sa ulicom Juraja Najtharta. Istom nastavlja u pravcu sjeverozapada do granice parcela 1703/1, 1741/1, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela 1703/1, 1741/2, 1703/4, 1664/1 do tromeđe parcela 1702/8, 1703/3, 1635/1, odakle nastavlja u pravcu sjeveroistoka granicom parcela 1635/1 i 1664/1, zatim nastavlja granicom parcela 1635/1, 1664/1 do tromeđe parcela 1635/1, 1654, 1660, odakle nastavlja u pravcu sjevera granicom između parcela 1635/1, 1654, zatim nastavlja granicom između parcela 1634 i 1654 do tromeđe parcela 1634, 1654, 1650/1, odakle nastavlja dalje u pravcu sjeverozapada granicom parcela 1650/1, 1650/5, 1635/4, 1649/5, 1635/5, 1637/7, 1637/6, do ulice Rušida Prgude, odakle nastavlja u pravcu jugozapada do tromeđe parcela 1637/10, 1590/8, 1588/4, odakle nastavlja u pravcu sjevera granicom između parcela 1588/4, 1573/11, 1573/12, 1573/4, zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcele 1589/1 do tromeđe parcela 1549, 1550/3, 1589/1. Zatim ide granicom parcela 1549, 1589/1 i 1550. zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada granicom parcela 1545/3, 1547/23, 1546/7, 1546/9, 1546/8, 1547/14, 1547/10, 1547/13, 1547/11, 1547/12, 1527/4, 1527/5, 1527/3, gdje se završava na tromeđi parcela 1527/3, 1527/5, 1472. Odatle granica nastavlja u pravcu zapada ulicom Osmana Krupalije do raskršća ulica Patriotske lige i Nahorevska.

Granica se dalje nastavlja od raskršća ulica Patriotske lige, ulice Kromolj i ulice Betanija, dalje nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela 860, 861, 1634 KO Sarajevo VI, nastavlja dalje u pravcu sjeverozapada granicom parcele 861 do tromeđe parcela 865, 861, 860, te dalje nastavlja granicom između parcela 867, 865, i zatim nastavlja u pravcu sjeverozapada preko parcele 860 do 869, odakle ide granicom parcela 867, 868 i 860. Dalje nastavlja u smjeru sjeverozapada granicom parcela 873, 869, preko potoka Sušica do tromeđe parcela 816, 817, 818/10, zatim nastavlja u pravcu zapada granicom parcela 816 i 818/10 do tromeđe parcela 816, 818/10 i 372/1. Nastavlja u pravcu zapada parcelom 818/8 i parcelom 1632 te parcelama 636 i 635 do raskršća sa ulicom Dejzina Bikića. Ulicom Dejzina Bikića u pravcu sjeverozapada do raskršća sa Alipašinom, koju presijeca i nastavlja u pravcu juga I, te dalje nastavlja granicom katastarske općine KO Sarajevo VI i KO Kobilja Glava granicom parcela 475, 477, 478, 486/4, 487/3, 487/2, 487/1, 489/1, 490, 491, 492/1, 492/2 do parcele 1259. Zatim nastavlja u pravcu jugoistoka parcelom 1259, nastavlja granicom KO Sarajevo VI, graničnim parcelama 1273/27, 1273/9, a u pravcu sjeveroistoka odakle granica ide granicom KO Sarajevo VI i parcele 1267, pa onda u pravcu sjeveroistoka granicom KO Sarajevo VI, graničnim parcelama 1268 i 1267, do tromeđe parcela 1268, 1278/1, 111. Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom KO Sarajevo VI (groblje Bare) do tromeđe parcela 1305/1, 1305/17 KO Sarajevo VI i k.č. 162/2 KO Novo Sarajevo I, zatim u pravcu jugoistoka granicom navedenih KO do tromeđe parcela 1305/15 KO Sarajevo VI i k.č. 178 i 269 KO Novo Sarajevo I. Granična linija nastavlja od tromeđe granicom KO graničnim parcelama 1305/15, 1305/14, 1305/13, 1315/7, 1315/2, 1315/1, 1315/3, 1315/6, 1314/2, 1317/1, 1338/1, 1338/2, do tromeđe parcela 1338/3, 1343/5 KO Sarajevo VI i k.č. 190/4 KO Novo Sarajevo I. Granica dalje nastavlja u pravcu jugoistoka granicom KO i graničnim parcelama 1343/5, 1344/2, 1350/4, 1353/8, 1354/7, 1358/3, 1358/4 do tromeđe parcela 1358/4, 1358/2 KO Sarajevo VI i k.č. 204 KO Novo Sarajevo I, zatim nastavlja prema istoku do tromeđe parcela 1359, 1362 KO Sarajevo VI i k.č. 205 KO Novo Sarajevo I. Dalje ide u pravcu juga granicom KO do tromeđe parcela 1363 KO Sarajevo VI i k.č. 205, 206 KO Novo Sarajevo I, zatim produžava granicom KO i graničnim parcelama 1363, 1364, 1365 do raskršća ulice Hasana Bibera, gdje istu presijeca i granicom KO u pravcu juga do dvomeđe parcela 1372/61 KO Sarajevo VI i k.č. 1311 KO Novo Sarajevo I. Granica se nastavlja u pravcu sjevera granicom KO i graničnom parcelom 1372/63 i ide do dvomeđe parcela 1372/63 i 1372/9, odakle nastavlja u pravcu sjeveroistoka do potoka Sušice, koga siječe i dalje nastavlja u pravcu istoka dijelom parcele 1655, zatim okomito u pravcu juga ide preko parcele 1372 i parcele 1/1 KO Sarajevo VI, ulicom Muhameda Hadžijahića.

U katastarskoj općini Sarajevo VIII treća zona počinje od raskrsnice puteva Cicin Han i ulica Zelengorska, granicom katastarske općine nastavlja u pravcu jugozapada desnom stranom ulice Zelengorska do tromeđe parcela 2326 KO Sarajevo VIII i k.č. 2329 i k.č. 3803 KO Sarajevo XIII, zatim skreće u pravcu sjeverozapada do tromeđe parcela 2326 i 2333/2 KO Sarajevo i k.č. 2329 KO Sarajevo XIII, granica dalje nastavlja u pravcu jugozapada granicom katastarske općine južnom stranom k.č. 2333/2, 2335, 2337, 2339, 2341, 2343, 2346 KO Sarajevo VIII do tromeđe parcela 2346, 2356/7 KO Sarajevo VIII i k.č. 2347/1 KO Sarajevo XIII, potom skreće u pravcu jugoistoka do tromeđe k.č. 2356/7 KO Sarajevo VIII i k.č. 2350 i 2347/1 KO Sarajevo XIII, odakle produžava u pravcu jugozapada do tromeđe parcela 2361/5, 2385/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 2355 KO Sarajevo XIII, potom skreće u pravcu jugoistoka do dvomeđe parcela 2385/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 2355 KO Sarajevo XIII, zatim skreće u pravcu jugozapada do tromeđe parcela 2386 i 2387 KO Sarajevo VIII i k.č. 2399 KO Sarajevo XIII, od tromeđe granica produžava granicom katastarske općine u pravcu jugoistoka granicom parcele 2399 KO Sarajevo XIII sa istočne strane do raskrsnice ulica Trebevićka i Hambina Carina, odakle skreće u pravcu istoka ulicom Trebevićka do raskrsnice ulica Porodice Foht i Trebevićka, zatim skreće u pravcu zapada ulicom Porodice Foht, gdje se i završava opis III zone.

IV (četvrta) ZONA

Granica počinje od ulice Dejzina Bikića granicom katastarske općine u pravcu sjeveroistoka granične parcele 408/1, 406/6, 406/2, 405/1, 404, 405/5, 402, 403/8, 403/5 KO Sarajevo VI, a zatim ide dalje granicom katastarske općine u pravcu jugoistoka granične parcele 403/6, 403/7, 401, 400/12 do tromeđe parcela 387/1, 386/4, 384/2, 384/3, 383, 382, 818/8 KO Sarajevo VI, te nastavlja granicom katastarske općine u pravcu istoka potokom sa povremenom vodom do dvomeđe parcela 371 i 372/1, zatim produžava granicom katastarske općine uz potok Slatina do puta za Poljine, gdje ga presijeca te dalje ide na sjever parcelama 341,340,339,338 KO Sarajevo VI, produžava granicom katastarske općine na istok do dvomeđe parcela 337 i 328/6 te se spušta na jug granicom parcele 343 i 337 do tromeđe parcela 335,1629 i 343 u pravcu sjeveroistoka do dvomeđe parcela 322 i 5, gdje se odvaja u pravcu juga granicom između parcela 322 i 319/2 sjedne strane i parcela 5 i 6 s druge strane, do četveromeđe parcela 6, 319/2, 314 i 315. Zatim produžava u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela 6, 314 i 315, odakle sjevernom stranom parcele 314 produžava u pravcu istoka do puta Sarajevo - put Poljine, a zatim skreće prema jugu sredinom puta do raskršća sa nekategorisanim putem označenim kao k.č. 284, zatim skreće i produžava sjevernom stranom parcele 15/1, siječe parcelu 14 i ponovo nastavlja sjevernom stranom parcele u pravcu istoka do gornjeg puta Sarajevo - put Poljine, da bi zatim u pravcu sjevera produžila istim do tromeđe parcela 55, 57, 1626/1, odakle u pravcu istoka ide granicom parcela 55, 57, 58, 56, 59, 277, 107/1, 177/1, 108, 128, 129/1, 127/1, 129/2, 130 do Koševskog potoka, zatim nastavlja Koševskim potokom u pravcu juga do raskrsnice (mosta) sa ulicom Aleksandra Puškina, odakle u pravcu sjeveroistoka, a potom u pravcu juga ulicom Aleksandra Puškina produžava do raskrsnice sa putem označenim kao k.č. 441, zatim skreće u pravcu jugozapada istim do tromeđe parcela 441, 486 i 487, odakle produžava u pravcu istoka sjevernom stranom parcela 486, 480, 485, 484 i 483 do tromeđe parcela 489, 490/1 i 490/2, odakle produžava u pravcu jugoistoka preko k.č. 490/1, a zatim produžava granicom parcela sa sjeverne strane 509/1, 493/3, 506/2, a zatim u pravcu juga istočnom stranom k.č. 507/5 do ulice Fadila Jahića Španca, zatim nastavlja istim u pravcu istoka, te siječe parcelu 507/1 i Brekin potok u pravcu jugoistoka, a zatim nastavlja granicom parcele sa sjeverne strane i 605/2 do tromeđe parcela 605/2, 606/1 i 604/3, odakle produžava u pravcu sjeveroistoka uz granicu parcele 604/3 sa sjeverne strane, te potom granicom parcele sa sjeverne strane 599/6 u pravcu jugoistoka do tromeđe 611/14, 599/6 i 599/7, zatim nastavlja u istom pravcu sjevernom stranom parcela 599/2, 599/3 i 610 do ulice Panjina Kula, odakle u pravcu juga nastavlja istom do raksrsnice sa ulicom Grdonj. Potom nastavlja u pravcu jugozapada ulicom Grdonj do raskrsnice sa ulicom Kaukčijina, te istom produžava u pravcu istoka do raskršća sa ulicom Sedrenik mali. Potom produžava u pravcu jugozapada ulicom Sedrenik mali do raskršća sa ulicom Sedrenik, a zatim u pravcu zapada do raskršća sa ulicom Panjina kula. Odatle ide u pravcu jugozapada ulicom Bardakčije do raskrsnice sa ulicom Hrastovi gdje se i završava granica četvrte zone u općini Centar.

Četvrta zona u katastarskoj općini Sarajevo VIII počinje od ulice Trebevićka i tromeđe parcela 2546/1, 3799 KO Sarajevo VIII i k.č. 2546/2 KO Trebević, zatim ide granicom katastarske općine u pravcu jugozapada do tromeđe parcela 2546/1, 2546/3 i 2545/2 KO Sarajevo VIII, potom skreće u pravcu jugoistoka granicom katastarske općine i istočnom stranom parcele 2545/1 KO Trebević, zatim skreće granicom katastarske općine u pravcu jugozapada granicom parcele 2545/2 sa jugozapadne strane do tromeđe parcela 2545/2, 2545/3 KO Sarajevo VIII i k.č. 2547/2 KO Trebević, potom produžava u pravcu jugoistoka do ulice Hambina carina, odakle skreće u pravcu istoka granicom katastarske općine do tromeđe parcela 2544/2, 2543 KO Sarajevo VIII i k.č. 3726 KO Trebević, zatim skreće i nastavlja u pravcu juga do tromeđe parcela 2543 KO Sarajevo i 3720/2 i 3731 KO Trebević. Granica dalje produžava u pravcu jugozapada granicom katastarske općine i granicom parcela 2543, 2542/1, do četveromeđe parcela 2542/1 KO Sarajevo VIII i 3742, 3743 i 2542/2 KO Trebević, granica skreće u pravcu sjeverozapada i prati granicu katastarskih općina i granicom parcele 2542/1 KO Sarajevo VIII sa jedne strane i 2542/2 KO Trebević sa druge strane do puta označenog kao k.č. 3813/1 KO Sarajevo VIII, koji presijeca, a zatim skreće u pravcu sjeverozapada i nastavlja lijevom (južnom) stranom puta i prati granicu katastarske općine do raskršća puteva označenih kao k.č. 3813/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 3498 i k.č. 2995 KO Novo Sarajevo II, potom i dalje prateći granicu katastarske općine skreće u pravcu sjevera granicom parcela 3770 KO Sarajevo VIII sa jedne strane i k.č. 2995 KO Novo Sarajevo II sa druge strane ide do tromeđe parcela 3770 i 3812/1 KO Sarajevo VIII i k.č. 2995 KO Novo Sarajevo, granica dalje nastavlja u pravcu sjevera prateći granicu katastarske općine i granicu parcela 3761/1 i 3761/2 KO Sarajevo VIII sa jedne strane i k.č. 2995 KO Novo Sarajevo sa druge strane, do dvomeđe parcela 3761/2 KO Sarajevo VIII i k.č. 2986 KO Novo Sarajevo, zatim skreće u pravcu istoka i sjeveroistoka granicom katastatske općine i granicom parcela 3761/2, 3762/2, 3760/1, 3760/4, 3760/5, 3759/2, 3759/1 KO Sarajevo VIII sa jedne strane i k.č. 2986, 2974 KO Novo Sarajevo II sa druge strane do ulice Trebevićka, gdje se i završava opis IV zone.

V (peta) ZONA

Granica V zone počinje od tromeđe parcela 343 KO Poljine, k.č. 26 i k.č. 502 KO Kobilja Glava, granicom katastarske općine u pravcu sjeveroistoka produžava do tromeđe parcela 18, 17 i 343 KO Poljine, zatim granicom parcele 18 i sa njene sjeverne strane, do tromeđe parcela 16/2, 18 i 344 KO Poljine, odakle produžava u pravcu sjeveroistoka sjevernom stranom puta označenog kao k.č. 344 KO Poljine, do tromeđe parcela 29, 39 i 344 KO Poljine, odakle južnom stranom granice parcela 39 i 38/1 produžava, a u pravcu jugoistoka i istoka ide do tromeđe parcela 38/1, 37 i 62/4 KO Poljine, zatim nastavlja u pravcu sjevera do četveromeđe parcela 58/2, 58/1, 38/1 i 62/4, zatim produžava južnom stranom granice parcele 58/1 KO Poljine u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela 59/2, 62/3 i 62/7 KO Poljine. Zatim produžava do tromeđe parcela 59/1, 62/3 i 60 KO Poljine, a potom do sljedeće tromeđe parcela 60, 61/1 i 62/3 KO Poljine, odakle produžava u pravcu istoka do tromeđe parcela 61/1, 62/2 i 69/1 KO Poljine, a zatim u pravcu juga produžava do tromeđe parcela 62/2, 69/1 i 62/6 KO Poljine, pa ponovo u pravcu istoka do tromeđe parcela 69/3, 71 i 68 KO Poljine, odakle u pravcu sjeveroistoka produžava do tromeđe parcela k.č. 69/3, 56 i 89 KO Poljine. Zatim sjevernom stranom parcele 93 produžava u pravcu istoka do parcele k.č. 107, odakle istočnom stranom parcele 107 ide do tromeđe parcela 93, 111 i 107 KO Poljine, te istočnom stranom parcele 111 produžava do tromeđe parcela 93, 111 i 108 KO Poljine, zatim produžava sjevernom granicom parcela 108, 104 i 103 u pravcu sjeveroistoka do tromeđe parcela 103, 131 i 128 KO Poljine, potom istočnom stranom parcele 103 do tromeđe parcela 103, 101/1 i 131 KO Poljine, odakle produžava u pravcu istoka sjevernom granicom parcele 101/1 do tromeđe parcela 135, 146 i 101 (izvorište Miljetak), te potokom Miljetak u pravcu juga do tromeđe parcela 146, 147 i 101/2 KO Poljine, granica dalje ide u pravcu istoka sjevernom stranom parcele 147 do tromeđe parcela 147, 160 i 144 KO Poljine, odakle produžava u pravcu jugoistoka granicom parcela 161/1 i 161/2 sa južne strane do tromeđe parcela 160, 161/2 i 197 KO Poljine. Granica zatim produžava u pravcu jugoistoka granicom puta sa južne strane označenog kao k.č. 197, do tromeđe parcela 197, 210/1 i 212/2 KO Poljine, potom produžava u pravcu juga granicom katastarske općine, te granicom parcela sa istočne strane označenih kao k.č. 212/2, 212/1, 211, 214, 218, 217/4, 217/3, 217/2, 217/5, 215 i 216 KO Poljine, do tromeđe parcela 216, 5 KO Poljine i k.č. 1939 KO Nahorevo, zatim produžava u pravcu jugoistoka granicom katastarske općine do tromeđe parcela 5, 1625 i 1939, gdje siječe put u pravcu istoka na tromeđu parcela 1939, 1626 i 1743. Granica potom ide u pravcu jugoistoka do tromeđe parcela 1627, 1626/1 i 1743 (raskrsnica puteva), da bi potom nastavila u pravcu sjeveroistoka i istoka sjevernom stranom puta označenog kao k.č. 1627, do tromeđe parcela 1627, 1628 KO Sarajevo VI i k.č. 1776/1 KO Nahorevo. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeveroistoka do tromeđe parcela 1628 KO Sarajevo VI i k.č. 1776/2 i 1777/1 KO Nahorevo, gdje siječe put u pravcu istoka i ide do tromeđe parcela 1628 i 82 KO Sarajevo VI i k.č. 1940 KO Nahorevo, te zatim u pravu istoka siječe Koševski potok do tromeđe parcela 1641 i 86 KO Sarajevo VI i k.č. 1780 KO Nahorevo, zatim u pravcu istoka i sjeveroistoka granicom parcele 86 sa zapadne strane do četveromeđe parcela 84, 87 KO Sarajevo VI i k.č. 1829/4, 1934 KO Nahorevo, gdje siječe put i ide na tromeđu parcela 87 KO Sarajevo VI i k.č. 1934 i 1834/2 KO Nahorevo. Granica dalje od međne biljege produžava u pravcu juga i jugoistoka zapadnom stranom puta, granicom katastarske općine do tromeđe parcela 87, 2422 i 2, te i dalje nastavlja granicom katastarske općine u pravcu istoka do tromeđe parcela 5, 27 KO Sarajevo VI i k.č. 870/1 KO Mrkovići, te i dalje nastavlja granicom katastarske općine u pravcu juga do četveromeđe parcela 29, 2420, 30 KO Sarajevo VI i k.č. 872 KO Mrkovići, gdje se i završava opis granice pete zone.