Aktio

GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Mahmutovac"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "MAHMUTOVAC"

Član 1.

Ovom Odlukom uređuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Mahmutovac" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granice prostorne cjeline

Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2771 (ulica Boguševac) i 2120, a ima koordinate y=6535111, x=4856038, zatim nastavlja u pravcu sjevera, te istoka idući međama parcela k.č. 2771 (ulica Boguševac), 2132/2, 2139, 2140, 2143/1, 2143/2, 2152/2, 2164/1, 2163, 2156, 2155/2, 2158/2, 2569/2, 2571/4, 2571/3, 2571/1, 2568, 2584/3, 2589/1, 2600/2, 2600/3, 2598, 2602, 2615, 2616, 2621, 765/2, 764, 763, 762/4, 762/1, 762/2, 762/3, 761/2 (obuhvata ih), dolazi do tromeđe parcela k.č. 761/2, 760/2, 760/1, potom produžava na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 760/1, 755/2, 756, 772/2 i dolazi do tromeđe parcela k.č. 753/2, 749 i 772/2, zatim nastavlja u pravcu jugoistoka idući međom parcele k.č. 753/2, te sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 749 i 734 i dolazi do jugozapadnog ruba parcele k.č. 733/3, granica odatle nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 733/3 (obuhvata je), te u pravcu zapada sijekući parcele k.č. 727, 2711, 2712/2, 2713, dolazi do tačke br. 2, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2721 i 2713, a ima koordinate y=6535980, x=4856185, zatim produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2721, te nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2726, 2777, 2681, 2777, 2668/4 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2670 i 837, a ima koordinate y=6535890, x=4856385, potom u pravcu jugozapada siječe u pravoj liniji parcelu k.č. 837, dolazi u tačku br. 4 (Čolin potok) sa koordinatama y=6535850, x=4856370, potom produžava u pravcu sjevera idući Čolinim potokom k.č. 2817, dolazi do trase projektovane saobraćajnice kojom produžava na jug, te sjeverozapad (ne obuhvata je), a koja ide preko parcela k.č. 2817 (Čolin potok), 1310, 1333, 1328, 1326/1, dolazi do tromeđe parcela k.č. 1326/8, 1344 i 1326/7, produžava na sjeverozapad idući međama parcela k.č. 1326/7, 1326/2, 1323/1 i 1321 (ne obuhvata ih), izlazi na ulicu Iza Hrida k.č. 1269, kojom produžava na jugozapad, te zapad, idući njenom projektovanom trasom, izlazi na ulicu Kamenica, kojom produžava na zapad (ne obuhvata je), izlazi na ulicu Put Mladih muslimana k.č. 2779/2 kojom produžava na jugozapad, dolazi do raskrsnice ulica Put Mladih muslimana k.č. 2779/2 i Bistrik k.č. 2819, potom se lomi na jug idući ulicom Bistrik k.č. 2819 (obuhvata je), te Bistričkim potokom k.č. 2823 do tačke br. 3, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2823 i 1977, a ima koordinate y=6535049, x=4856094, zatim skreće na jugoistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1977 i 1981 i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo IX i K.O. Jarčedoli, Općina Stari Grad.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi P=32 ha.

Član 3.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja 18,43 ha

B. Zona sporta i rekreacije 1,94 ha

C. Zona zaštitnog zelenila i groblja 6,21 ha

D. Zona saobraćaja 5,42 ha

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uvjeta utvrđenih u Planu.

Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju

Član 5.

Regulaciona linija i parcelacija:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana.

Građevinska linija:

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi objekat. Građevinsku liniju ne može preći niti najistureniji dio objekta. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt objekta u ovisnosti od potreba i želja;
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama;
  • -
    Ukoliko se građevinska linija zamjenskih objekata nalazi na ivici susjedne parcele, na toj strani objekta potrebno je izvesti zabatni zid;
  • -
    Ukoliko je objekat lociran unutar parcele, građevinska linija ogradnog zida sa ulaznom kapijom ne smije preći regulacionu liniju (liniju ulične fasade), odnosno poklapa se sa istom.

Spratna visina i etaže objekta:

  • -
    Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i ne mogu se mijenjati;
  • -
    Maksimalna dozvoljena spratnost objekata je P+l+Ptk;
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža objekta koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
  • -
    Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 120 cm.

Arhitektonsko oblikovanje:

  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobod- nije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mir- nim arhitektonskim linijama, te koristiti kaskadnu gradnju, koja će se uklapati u padinu;
  • -
    Otvoreni i zatvoreni prostor funkcionalno povezati kod projektovanja, tako da se funkcionalno i estetski nadopunjavaju i čine jednu urbanističku kompoziciju;
  • -
    Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili nizom u cjelini, izuzev ako su iste u neskladu;
  • -
    Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata potrebno je prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu (tradicionalna arhitektura). Primjenjivati elemente bosanske arhitekture: doksat, drvena veranda, formiranje uličnih platna (zid prema ulici);
  • -
    Kod izgradnje zamjenskih ili novih objekata slijediti savremeni pristup, interpretirajući tradicionalne elemente savremenim oblikovnim izrazom, koristeći jednostavne kubične forme i poštujući postojeće mase, volumen i spratnost. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala;
  • -
    Kolorističke obrade fasade: izbjegavati intenzivne boje, a preporučuje se bijela i topli zemljani tonovi u kombinaciji sa neutralnim nijansama;
  • -
    Sve vidljive drvene površine trebaju biti u prirodnoj boji drveta ili boji tamno bajcovanog drveta;
  • -
    Uređaje koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (klima uređaji, antenski uređaji, ventilacije, dimnjaci) nije dozvoljeno stavljati na uličnu fasadu, a ukoliko dozvolja- vaju prostorne mogućnosti moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno kad bi svojim volumenom, primijenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade;
  • -
    Kod planiranja okućnice ostaviti zelene površine u što većem obimu.

Završna etaža i krovište:

  • -
    Krovovi objekata mogu biti viševodni, uz uslov da bar jedna krovna ravan prati padinu. Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova i krovnih badža;
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova i tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih stam- benih jedinica, bez realizacije krovnih badža i osvjetlje- njem prostora samo sa krovnim prozorima;
  • -
    Nagib krovova potrebno je prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan, odnosno cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib krova je cca 30�;
  • -
    Krovni pokrivač treba biti usklađen sa pretežnim načinom pokrivanja krovova u ambijentu (sve vrste crijepa).

Ostali uslovi:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm više od kote niveleta pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa važećim tehničkim normativima, na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
  • -
    U okviru planirane građevinske parcele, mogu se graditi pomoćni objekti kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, spratnosti prizemlje (P);
  • -
    Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, ili unutar gabarita objekta;
  • -
    Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor), pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja;
  • -
    U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju);
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima, izuzev urbanog mobilijara, spomenika, česmi i sl., pod uslovom da se ne ometa kretanje pješaka ili osoba sa umanjenom sposobnošću kretanja.

Član 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu i u skladu sa članom 5. ove Odluke. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geo- inženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena i posebnom geoinženjerskom elaboratu.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem objekta. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta, koje nije privedeno krajnjoj namjeni, se ne može odobriti.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 8.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, sanacije, redizajna, dogradnje, nadziđivanja ili zamjenske izgradnje, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. U poslovnom prostoru mogu se obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama.

Rekonstrukcija, dogradnja, nadziđivanje ili zamjenska izgradnja postojećih objekata može se odobriti u skladu sa sljedećim urbanističko tehničkim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje);
  • -
    Objekti koji se nadziđuju mogu biti maksimalne spratnosti P+l+Ptk i isti trebaju da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim članom 5., 6., 7. i 8. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama. Kod zamjene građevinskog fonda za objekte locirane neposredno uz saobraćajnicu, novi objekat mora biti povučen na liniju regulacione linije saobraćajnice ili minimalno 0,5 metara ukoliko se objekat nalazi uz saobraćajnicu sa širinom kolovoza manjom od 6,0 metara;
  • -
    Zamjenski objekti svojim likovnim izrazom, proporcijama i odnosom masa moraju činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima koji predstavljaju objekte kulturno-historijskog naslijeđa;
  • -
    Ukoliko dođe do povećanja BGP-a postojećeg objekta, za novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje, u skladu sa normativima propisanim ovom Odlukom;
  • -
    Za intervencije na objektima od kulturno-historijskog značaja i graditeljskog naslijeđa, koji su označeni kao objekti visoke arhitektonske ambijentalne i historijske vrijednosti-VAAHV, ambijentalne arhitektonske vrijed- nosti-AAV i ARV-arhitektonske vrijednosti, neophodno je dokumentaciju izraditi u skladu sa smjernicama i saglasnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, te u skladu sa ovom Odlukom;
  • -
    Evidentirani pomoćni objekti izgrađeni na građevinskim parcelama, koji nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, mogu se zadržati ako za to postoje prostorne mogućnosti;
  • -
    Za dobivanje urbanističke saglasnosti za intervencije na postojećim objektima potrebno je imati: idejni projekat, geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije, kao i saglasnost Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo;
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može izdati.

Mjere zaštite u Zoni zaštite historijski definisanog urbanog područja - jezgra mahala

Član 9.

U Zoni zaštite historijski definisanog urbanog područja - jezgra mahala, neophodno je očuvati:

  • -
    Karakter individualne stambene gradnje, koncept stanovanja sa avlijom i baščom;
  • -
    Tradicionalne arhitektonske karakteristike ulice bez kopiranja likovnih elemenata;
  • -
    Uličnu mrežu iz perioda nastanka prvih ulica (osmanski period);
  • -
    Postojeće zelenilo;
  • -
    Spratnost objekata od P+l do P+l+Ptk uz obavezno poštovanje tradicionalnog prava na vidik;
  • -
    Novom gradnjom treba osigurati kontinuitet u formiranju uličnog platna;
  • -
    Očuvati ambijentalno vrijedne objekte uz sanaciju, restauraciju i adaptaciju radi obezbjeđenja savremenih uslova stanovanja.

Legalizacija postojećih objekata

Član 10.

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno zadatih aktivnosti može se pristupiti u proceduru legalizacije predmetnog objekta.
  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastrukture,
  • -
    konstruktivna sanacija objekta,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno zadatih aktivnosti može se pristupiti u proceduru legalizacije predmetnog objekta.

Nacionalni spomenik

Član 11.

U obuhvatu Plana nalazi se nacionalni spomenik Industrijska graditeljska cjelina električne centrale na Hridu (Dudinom Hridu) u Sarajevu, te je njegovu zaštitu potrebno provoditi u skladu sa donesenom Odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika, broj 06.1-2.2-40/09-66 od 02.12.2009. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 24/10).

Groblja

Član 12.

Sva groblja u obuhvatu Plana imaju status nepokretnih dobara baštine, tj. evidentiranog kulturno-historijskog naslijeđa, sa naglašenim ambijentalnim vrijednostima, odnosno, sa istak- nutim pejsažnim i arhitektonsko-urbanističkim vrijednostima.

U skladu sa preporukama iz Elaborata zaštite, mezarja uz džamije i muslimanska greblja (predstavljena na grafičkim prilozima Plana), potrebno je štititi i održavati.

Česme

Član 13.

  • -
    Postojeće česme evidentirane u Elaboratu zaštite, aktivne (predstavljene na grafičkom prilogu Plana), potrebno je održavati u prvobitnoj namjeni;
  • -
    Provesti rekompoziciju i rekonstrukciju za česme za koje je to predviđeno Separatom;
  • -
    Ne dozvoljava se ukidanje česmi;
  • -
    Za česme predviđene za uklanjanje zbog saobraćajnica, planirane su zamjenske lokacije uz smjernice i saglasnost Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Ostale odredbe

Član 14.

U obuhvatu Plana definisane su i površine pod zelenilom unutar kojih se razlikuju:

  • -
    zona sporta i rekreacije - Ovdje su predviđeni sadržaji namijenjeni odmoru i rekreaciji (pješačke staze, stijena za penjanje i sl.), prostornom dispozicijom doprinose ukup- nom poboljšanju ekoloških uslova (saniranje padine, regu- lisanje oticaja i proticaja voda, poboljšanju mikroklime), kao i pejsažno- oblikovnih karakteristika ovog područja,
  • -
    zaštitno zelenilo i zaštitno zelenilo komunalne infrastruk- ture - obuhvata nestabilne (NT) i uslovno-stabilne terene (UST), a u cilju zaštite ovih prostora od daljnje bespravne gradnje i ugrožavanja stabilnosti terena. Površine ove zone se revitaliziraju zasadom voćnjaka i dendro vrstama,u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata. U ovim zonama može se odobriti izgradnja pješačkih staza, prostora za rekreaciju i sl., uz postavljanje urbanog mobilijara,
  • -
    uređene zelene površine - obuhvataju područja na kojima su evidentirane očuvane vrijedne avlije i bašče sa autohtonim rastinjem i cvijećem, a koje su sastavni dio ambijenta Mahmutovca. U ovim zonama potrebno je očuvati tradicionalno rastinje, te prilikom intervencija u ovom prostoru slijediti smjernice definisane od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.
  • -
    zelenilo zatvorenog tipa - zelenilo unutar mezarja i groblja,

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće detaljne tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja pejsažnog oblikovanja i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena koji su sastavni dio Plana.

Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, a niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.

Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.

Član 15.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).

Član 16.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograda može biti maksimalne visine 1,20 m i postavljena po regulacionoj liniji. Ograde trebaju biti realizovane tako da budu transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Član 17.

Objekti koji se nalaze unutar regulacionih linija naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Objekti koji se nalaze u uglovima preglednosti, ukoliko dođe do zamjene građevinskog fonda, potrebno je pomaći na zadanu liniju.

U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadogradnja.

Član 18.

Postojeći legalno izgrađeni objekti koji se nalaze na trasama planiranih saobraćajnica mogu se zadržati do privođenja zemljišta konačnoj namjeni, a istim se može odobriti samo radovi tekućeg održavanja, te radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.

Član 19.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte, mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele (unutar gabarita objekta jedne ili više podzemnih etaža garaže).

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanirane objekte, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

  • -
    za stambenu izgradnju -1 stan - 1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe postojećeg individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Član 20.

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu magistralne ceste Put Mladih muslimana (kako je označeno u grafičkom dijelu Plana) tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).

Član 21.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne mogu postavljati ograde, odobriti postavljanje reklamnih panoa, stubova i objekata, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 22.

Uspostavljanje javnih pješačkih komunikacija izvan osnovne mreže saobraćajnica može se odobriti, s tim da se iste prilagode uslovima terena i osnovnim pješačkim tokovima.

Član 23.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vršit će se u skladu sa prethodno pribavljenom odgovarajućom dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio Plana.

Član 24.

U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 25.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS skale.

Član 26.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 27.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-862-1/15
29. aprila 2015. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Suljo Agić, s. r.