OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Donji Kotorac"
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "DONJI KOTORAC"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Donji Kotorac" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje vodotoka, zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.
Član 2.
Opis granice:
Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č.1687 (potok Tilava) i 1455, a ima koordinate y=6526925, x=4852633, zatim produžava na sjever te jug idući putevima k.č. 1672 i 1671 (neobuhvata ih) i dolazi u tačku broj 2 koja se nalazi na putu k.č.1671 a ima koordinate y=6527100, x=4852750, potom presijeca pomenuti put, te nastavlja u pravcu sjeverozapada i sjeveroistoka idući međama parcela k.č. 1183, 1170, 1168 (obuhvata ih), potom presijeca u pravoj liniji parcele k.č. 1167 i 1163 i dolazi u tačku broj 3 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 769 i 1658/2, a ima koordinate y=6527110, x=4852921, zatim skreče na jug idući uzvodno potokom k.č.1658/2 (obuhvata ga) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1148, 1147, 1658/2 (potok Tilava), zatim produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1167, 1146, i dolazi u tačku broj 4 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1146 i 1128, a ima koordinate y=6527417, x=4852704, nastavlja u istom pravcu idući međom parcele k.č. 1128 (obuhvata je), te presijeca u pravoj liniji parcelu k.č. 1145 u dužini od 84 m dolazi u tačku broj 5 koja se nalazi na parceli k.č.1145, a ima koordinate y=6527484, x=4852806, zatim se lomi na istok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1144, 1142, 1140 i dolazi u tačku broj 6 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1140, 1138 a ima koordinate y=6527514, x=4852788, granica potom nastavlja u pravcu sjevera idući međom parcale k.č. 1138 (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1138, 1137, 1140, granica potom nastavlja u pravcu sjevera idući međom parcele k.č.1138 (obuhvata je) i dolazi do tromeđe parcela k.č. 1138, 1137 i 1140, zatim produžava u pravcu sjeverozapada do tačke br. 7 koja ima koordinate y=6527477, x=4852862, a nalazi se na međi između parcela k.č. 1150 i 1151. Granica obuhvata produžava na sjever idući međom parcele k.č. 1150 (obuhvata je), te sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1668 i 783 dolazi do tačke br. 8 koja se nalazi na parceli k.č.783, a ima koordinate y=6527529, x=4852942, zatim produžava u pravcu jugoistoka sijekući u pravoj iniji parcele k.č. 783, 784, 786, 788, 789, 790, 791, 792, 795, 796, 797, 799, 801, 803, 807, 812, 1042/1, 1040, 1036, 1035, 1031, 1028/1, 1025/1, 1019/1, 1017, 1015/1, 1014/1, 1011/1 i dolazi u tačku br. 9 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1011/1 i 1011/2 (put), a ima koordinate y=6527990, x=4852700, granica potom nastavlja u pravcu juga idući putem k.č. 1011/2 i 2081 (ne obuhvata ih), potom siječe put k.č. 1673, te neobuhvatajući parcelu k.č. 1596/3 dolazi do tromeđe parcela k.č. 1673, 1596/3 i 1751, zatim se lomi u pravcu sjeverozapada idući međom parcele k.č. 1751 u dužini od 126 m i dolazi u tačku br. 10 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1595 i 1751, a ima koordinate y=6527644, x=4852252, granica se potom lomi na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1751 u dužini od 18 m i dolazi u tačku br. 11 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1751/5 i 1751/4, a ima koordinate y=6527627, x=4852242, skreče u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele 1751/5 i 1589 i dolazi u tačku br. 12 koja ima koordinate y=6527627, x=4852242, granica potom nastavlja u istom pravcu idući zaštitnim koridorom potoka Tilava, te granicom potoka Tilava k.č. 1657 (ne obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata i počeo.
Sve gore navedene parcele nalaze se u K.O. Butmir, Općina Ilidža.
Ukupna površina obuhvata iznosi P=41,1ha.
Član 3.
Izgradnja na ovom području vršiće se na osnovu Plana.
Član 4.
U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Stanovanje
- -Poslovno proizvodna
- -Memorijalni muzej opsade - Muzej DB
- -Zelenilo i rekreacija
- -Saobraćaj
- -Vodotok Tilava
- -Komunalna infrastruktura
Član 5.
Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.
Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vo- dovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih rado- va na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 6.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:
REGULACIONA LINIJA I PARCELACIJA:
- -Građevinske parcele su utvrđene regulacionom linijom i definisane u grafičkom dijelu Plana.
- -Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte.
- -Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije moguće realizovati planirani objekat u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti povlačenje i realizaciju gabarita objekta u okviru pripadajuće parcele.
- -Građevinska parcela se može realizovati fazno, pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom.
GRAĐEVINSKA LINIJA:
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju, osim ako ista nije predviđena Planom. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od pot- reba i želja. Građevinska linija se ne može preći nijednim dijelom građevine. Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom uko- pan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
SPRATNA VISINA I ETAŽE OBJEKTA:
- -Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđe- ne su Planom i ne mogu se mijenjati.
- -Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1","2"...), potkrovlje ("Pt").
- -Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom volumena i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena.
- -Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i jednom slobodnom fasadom, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).
- -Visina poslovne prizemne etaže za stambeno-poslovne objekte može biti od 3.0 do 4.5 m.
- -Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzit- kom od 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote po- da tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krov- nom konstrukcijom.
- -Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.
ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE:
Arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju kod rekonstruk- cije, dogradnje ili nadziđivanja objekata prilagoditi postojećem ambijentalnom izrazu.
Kod izgradnje novih ili zamjenskih objekata uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobod- nije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim - mir- nim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala.
- -Sa aspekta arhitektonskog oblikovanja, moguće je koristiti i tradicionalne elemente, ali transformisane savremenim oblikovnim izrazom.
- -Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa činiti obli- kovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini.
- -Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svijetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama.
- -Veće slobodne površine na fasadama stambeno-poslovnih objekata mogu se koristiti za isticanje firmi, reklama i sl., pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupne fasade na kojoj se postavljaju navedeni elementi.
- -Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, RTV i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kada bi svojim volumenom, primjenjenim materi- jalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski izgled fasade.
- -Kod projektovanja i realizacije planiranih dvojnih stam- benih objekata i objekata u nizu, voditi računa o tome da isti predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pogledu arhitekture, uličnog platna, spratnosti, vrste krova i materijalizacije.
ZAVRŠNA ETAŽA I KROVIŠTE:
- -Krovovi objekata mogu biti dvovodni, viševodni ili ravni. Kod objekata sa dvije ili više kosih krovnih ravni, jedna streha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orijentisanim prema ulici.
- -Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim nagibom krovnih ravni sakrivenih obodnom atikom, jednovodnih krovova sa blagim nagibom do 6% ili četverovodnih krovova. Primjena dvovodnih (i trovodnih) kosih krovova preporučuje se kod izvođenja objekata u nizu i sa zabatnim bočnim zidovima.
- -Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib je cca 30o. Za objekte u nizu se može kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimalno 1.0 m unutar građevinske linije.
- -U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica. Umjesto potkrovne etaže može se realizovati i puna etaža, ali povučena u dubinu gabarita za min 1.0 m, sa ravnim krovom ili blagim nagibom krovnih ravni (6%) sakrivenim obodnom atikom maksimalne visine 60 cm.
OSTALI USLOVI:
- -U proizvodnim zgradama se ne mogu odvijati funkcije koje u svom proizvodnom procesu zahtijevaju sirovine, poluproizvode i proizvode koji mogu izazvati veće elementarne nepogode (požar, eksplozije, koncentracije prašine, hemijske i biološke otrove i sl.). Neophodno je isključiti djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), odnosno, ukoliko ugrožavaju kvalitet života na susjednim građevinskim parcelama ili širi prostor sa aspekta zagađenja tla, zraka, vode ili stvaranja buke.
- -Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana.
- -Moguće je vršiti objedinjavanje građevinskih parcela sa ciljem pregrupisavanja ili uspostavljanja novih parcela (u zavisnosti od potreba investitora i vlasnika parcela) uz obavezno poštivanje (u slučaju nove gradnje) utvrđene regulacione linije prema saobraćajnicama i koeficijenta izgrađenosti na parceli.
- -Moguće je odobriti izgradnju novih objekata na parcelama na kojima ovim Planom nija planirana izgradnja ukoliko postoji:
- -saglasnost vlasnika susjednih parcela za izgradnju
- -saglasnost za obezbjeđenje kolsko pješačkih prilaza novoplaniranim objektima
- -prostorne mogućnosti na parceli
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika.
- -Nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine, moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
- -Na bočnim fasadama objekta moguće je otvaranje prozora prema susjedu, pod uslovom da rastojanje objekta od granice parcele bočnog susjeda iznosi min. 3.00 metra. Ukoliko je rastojanje manje od 3.00 m, otvaranje prozora je moguće uz saglasnost susjeda
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana.
- -Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju mikroambijent i uslove stanovanja na susjednim parcelama, uz rješavanje oborinskih voda na vlastitoj parceli.
Član 7.
Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećem građevinskom fondu:
- -Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom (kao i temelji zatečeni na terenu u trenutku snimanja ažurne geodetske podloge) mogu se izgraditi, rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje) i ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
- -Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:
- -objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove,
- -spratnost nadzidanih objekata individualnog stanovanja ne smije preći P+2.
- -Kod nadziđivanja i dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 6. ove Odluke koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju.
- -Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije.
- -Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o "interpolaciji" odnosno, ukoliko u blizini ima već izgrađenih objekata.
- -Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje.
- -Na objektima individualnog stanovanja ne dozvoljavaju se intervencije tipa: ustakljivanje balkona, zaziđivanje ili probijanje otvora (a koje nisu predviđene izvornom projektnom dokumentacijom) bez prethodne saglasnosti Općine i urađene projektne dokumentacije izgleda fasade za objekat u cjelini.
- -Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i izgradnja novih može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno, ukoliko se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
Član 8.
Moguće je pretvaranje prizemlja ili suterena postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata u poslovne prostore za što treba obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima (u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju).
Član 9.
Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:
- -uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost) terena, stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju,
- -stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.
Član 10.
Individualni stambeni objekti koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i isti se mogu legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je: eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.
U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadziđivanje.
Član 11.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).
Član 12.
Dozvoljava se postavljanje zaštitnih ograda kod stambenih objekata i proizvodno-poslovnog objekta.
Ograde mogu biti transparentne ili zidane, postavljene prema prostornim mogućnostima, ne ugrožavajući susjedne parcele.
Poslovno-proizvodni kompleks mora biti propisno ograđen, sa uspostavljenim zaštitnim pojasom zelenila unutar ograde i osvijetljen.
Član 13.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.
Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju 1 stan -1.1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2/max. BGP (za administraciju jedno parking mjesto na 30 m2/max. BGP).
Za potrebe individualnog stanovanja, parkiranje i garažiranje vozila se mora obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno, u okviru zadane građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.
Član 14.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 15.
Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:
- 1.zelenilo uz objekte individualnog stanovanja i stambeno- poslovne objekte,
- 2.zelenilo uz rijeku Tilavu,
- 3.zelenilo ograničenog karaktera (voćnjaci, bašte),
- 4.linijsko zelenilo uz saobraćajnice.
Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom urađenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana.
U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza sa postavljanjem urbanog mobilijara.
Član 16.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 17.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 18.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-025354/13-7b
26. decembra 2013. godine
Ilidža
Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.