Aktio

Općina Ilidža - Općinsko vijeće

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Stup Nukleus"

Na osnovu člana 40. i 47. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), Općinsko vijeće Ilidža je, na 13. redovnoj sjednici održanoj dana 30.01.2014. godine, donijelo

ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "STUP NUKLEUS"

Vrsta Plana

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Stup Nukleus", u daljem tekstu: Plan.

Granice područja za koje se Plan radi

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na parceli k.č. 215/2, a ima koordinate y=6527294, x=4855615, potom skreće na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2091 (ulica Sarajevska cesta), 222, 2085, 2083 i izlazi na XI transverzalu kojom produžava na jug (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 273/2 i 273/1, a ima koordinate y=6527375, x=4855350. Granica obuhvata nastavlja na jug idući međama parcela k.č. 273/2, 1208/1, 1212 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 3 koja se nalazi na granici između općina k.č. Novi Grad i Ilidža, a ima koordinate y=6527474, x=4855179, zatim produžava na jugozapad, te jug idući granicom između općina Novi Grad i Ilidža, i dolazi do tačke br. 4 koja se nalazi na granici pomenutih političkih općina, a ima koordinate y=6526952, x=4854098. Granica obuhvata nastavlja na jug idući putem k.č. 1661, te na sjeverozapad međama parcela k.č. 30, 857, 856/4, 859/6, 898/1, 889/5, 882/4 (ne obuhvata ih) i izlazi na ulicu Džemala Bijedića kojom produžava na sjeveroistok u dužini od 235 m, potom se lomi na zapad u dužini od 245 m do tačke br. 5 koja ima koordinate y=6525304, x=4854476, zatim skreće na sjever do tačke br. 6 koja ima koordinate y=6525306, x=4854498, potom granica obuhvata produžava na sjeveroistok idući ulicom Džemala Bijedića (obuhvata je) i dolazi do tačke br. 1, odnosno do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stup, K.O. Butmir i K.O. llidža, Općina llidža.

Opis je rađen na katastarskim podlogama razmjere R=1:1000.

Površina obuhvata iznosi P=191,2 ha.

Smjernice za izradu Plana

Član 3.

  • -
    Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
  • -
    Izvršiti istražne radove u funkciji izrade elaborata o inžinjersko-geološkim i hidrološkim osobinama terena sa potrebnim brojem bušotina;
  • -
    Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
  • -
    Na bazi izvršenog geodetskog snimanja i valorizacije postojećeg građevinskog fonda, uređenje prostora predmetnog područja planiranja treba posmatrati po osnovu definisane namjene date u Regulacionom planu "Stup - Nukleus" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/02), zahtjeva za izmjenama koje je iskazala općina Ilidža usaglašavajući ih sa potrebama i zahtjevima subje- kata planiranja, stvarnog stanja na terenu, te u pogledu realiziranih objekata i infrastrukture po postojećem Regulacionom planu "Stup - Nukleus";
  • -
    Prilikom izrade Plana uvažavati po mogućnosti postojeće vlasničko stanje, što će omogućiti lakšu realizaciju plani- rane gradnje, s tim da se u isto vrijeme mora voditi računa o neophodnosti izgradnje sekundarnih saobraćajnica i njihovih priključaka na saobraćajnice višeg reda kao i koridore za interventni saobraćaj;
  • -
    Kroz izradu koncepta prostorne organizacije još jednom će se preispitati programi koje su ponudili investitori radi inkorporiranja u kompletnu prostornu organizaciju što podrazumijeva i mogućnost promjene, a što se odnosi na: građevinske linije, spratnost, pristup parceli i objektu, saobraćaj u mirovanju, zelenilo, i sl.;
  • -
    Izgradnja svih objekata mora biti usaglašena sa prostornim mogućnostima, pa je potrebno voditi računa o rastojanjima između objekata, njihovom osunčanju, saobraćajnom i kolskom pristupu, saobraćaju u mirovanju, i minimalnim distancama između objekata u odnosu na spratnost koje trebaju biti:
  • -
    min. 14 m za objekte P+3
  • -
    min. 16 m za objekte P+
  • -
    od 18 m do 20 m za objekte P+6 i P+7
  • -
    od 20 m do 22 m za objekte P+8 i P+9
  • -
    min. 24 m za objekte više od P+9
  • -
    min. 20 m za objekte više od P+6 u odnosu na postojeće objekte
  • -
    Navedene distance mogu biti umanjene samo u slijedećim slučajevima:
  • -
    kod zabatnih zidova susjednih zgrada (nus prostorije),
  • -
    ukoliko se radi o poslovnim objektima ili poslovnim etažama do P+2 u stambeno-poslovnim objektima ovog Plana,
  • -
    ukoliko postoji pisana saglasnost vlasnika susjednih parcela;
  • -
    Kroz Odluku o provođenju, a u cilju kvalitetnijeg arhitektonskog oblikovanja objekata definisati će se eventualna mogućnost minimalnih odstupanja u odnosu na utvrđene distance;
  • -
    Kod arhitektonskog oblikovanja objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikal- nog gabarita objekata za minimalno 1.0 m prizemlja, a naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertikalni volumen;
  • -
    Razmotriti mogućnost i reurbanizaciju individualne gradnje i shodno zahtjevima vlasnika planirati kolektivnu gradnju, u zavisnosti od prostornih mogućnosti, ali poštujući gore navedene principe spratnosti i distanci između objekata;
  • -
    Ukupna urbanistička kompozicija treba biti tako koncipirana da može obezbijediti sklad između novih arhitektonskih masa, posebno stavljajući akcent na kompoziciju ukupne ulične fasade;
  • -
    Fasade objekata koncipirati tako da djeluju atraktivno, posebno one dijelove koji se sagledavaju sa postojećih i budućih primarnih saobraćajnih pravaca. Skladan raspored masa i jedinstvo fasade treba biti naglašeno primjenom savremenih materijala koji se danas u svijetu koriste za ovu vrstu objekata;
  • -
    Za planirani broj stanovnika u obuhvatu treba obezbijediti društvene i komercijalne sadržaje nivoa Sekundarnog centra Stup i nivoa mjesne zajednice;
  • -
    U sklopu planiranih stambeno-poslovnih objekata predvidjeti adekvatne kapacitete za predškolske ustanove, zdravstvenu zaštitu (dom zdravlja), sadržaje kulture i druge sadržaje društvene infrastrukture;
  • -
    Preispitati lokaciju za izgradnju osnovne škole na prostoru uz rijeku Dobrinju i Dobrinjsku ulicu, kao i lokaciju plani- ranog objekta škole prema planu iz 2003. g. Preispitati racionalnost, ekonomičnost i realnost realizacije osnovne škole na navedenim lokacijama, pri ćemu se postojeće sportsko igralište treba zadržati ili rekonstruisati (planirati) prema stvarnim standardima i dimenzijama sportskih ploha;
  • -
    Preispitati zahtjev MZ Stupsko brdo, grupe građana i privrednika vezano za dostavljeno Idejno rješenje saobraćajnog pristupa naselja Stupsko brdo - Sarajevo na Ulicu Kurta Schorka (XII Transverzala);
  • -
    Dio područja planiranja nalazi se u koridoru uzletno- slijetne piste Međunarodnog Aerodroma Sarajevo, a čije će uslove i ograničenja građenja precizirati Ministarstvo komunikacija i prometa BiH (Direkcija za civilno zrakoplovstvo);
  • -
    Na planiranim građevinskim parcelama potrebno je obezbijediti plohe za dječija igrališta i sadržaje za pasivnu rekreaciju stanovnika sa elementima urbanog mobilijara primjerenog nivou gradskog centra;
  • -
    Kompleks opremiti neophodnim mrežama i uređajima komunalne infrastrukture (elektroenergetika, javna rasvjeta, PTT i veze, vodovod, kanalizacija, toplifikacija - gasifikacija i dr.).

Zelenilo

  • -
    Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, treba u potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprijeđenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta).
  • -
    Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambijentu i načinu korištenja površina.
  • -
    Sve slobodne površine ozeleniti. Koncept ozelenjavanja, osim estetsko-psihološkog elementa, treba da obezbijedi i druge funkcije kao što su zaštita od buke, spriječavanje ili potenciranje vizura i dr. U oblikovnom smislu, prema prostornim mogućnostima uz objekte stambeno-poslov- nog karaktera, kao segment vanjskog uređenja predvidjeti zelene površine sa visokoatraktivnim elementima sve tri vegetacione etaže (vegetacione forme usaglašene sa uslovima koje precizira blizina aerodroma) upotpunjene sa elementima urbanog mobilijara.
  • -
    Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja urediti sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija.
  • -
    Zelene površine uz objekte kolektivnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte, zastupljenošću i prostornim rasporedom, da doprinesu stvaranju povoljnog mikrokiimata, te prostora za pasivnu rekreaciju. Treba ih obogatiti visokoatraktivnim elementima biološke komponente ali i odgovarajućim elementima urbanog mobilijara.
  • -
    Unutar stambenih i stambeno-poslovnih blokova obezbijediti površine za dječija igrališta, i disperzno adekvatan broj sportsko-rekreativnih ploha.
  • -
    Hortikulturno rješenje uz sportsko-rekreativne terene i objekte, uskladiti sa prostornim mogućnostima i konceptom organizacije same zone. Izbor elemenata biološke komponente, sve tri vegetacione etaže, vršiti u skladu sa potencijalnom vegetacijom i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata.
  • -
    U granici Plana obezbijediti minimum 25% uređenih zelenih površina.
  • -
    Zelenilo uz poslovne i objekte društvene infrastrukture zastupljenošću, od minimalno 25% građevinske parcele, te strukturom (sve tri vegetacione etaže) i odnosom biološke i građevinske komponente, zadovolji potrebe korisnika.
  • -
    Prema prostornim mogućnostima, uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, predvidjeti linijske sisteme zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza.

Saobraćaj

  • -
    U toku izrade Regulacionog plana "Stup - Nukleus" potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan Urbanističkim planom Sarajeva 1986. - 2015. god., kako položajno tako i po gabaritima;
  • -
    Primarnu saobraćajnu mrežu u granicama obuhvata izmjena i dopuna ovoga Plana čine dionica postojeće Glavne gradske magistrale (Ulica Džemala Bijedića) uz sjevernu granicu obuhvata, dionica postojeće XII transverzale (Ulica Kurta Schorka), te planirane dionice XI i XIII transverzale. Izvan granice ovoga obuhvata, nešto južnije ali u obuhvatu Regulacionog plana "Stup - Nukleus", nalazi se planirana trasa Južne longitudinale sa planiranim saobraćajnim vezama na XII i XIII transverzalu, te Glavnu gradsku magistralu;
  • -
    Glavna gradska magistrala u ovom obuhvatu je, u pogledu gabarita, već realizirana u skladu sa planskim dokumen- tima, stim da nisu kompletirana raskršća sa planiranim XI i XIII transverzalom (koje nisu još realizirane), kao i Stupska petlja;
  • -
    U toku izrade i usvajanja Regulacionog plana "Stup - Nukleus" odstupilo se od koncepta primarnih saobraćaj- nica prema Urbanističkom planu tako da je na XII transverzali južno od Stupske petlje u zoni saobraćajnih traka za usporavanje i skretanje, planirana raskrsnica sa internom naseljskom saobraćajnicom, što je dakle protivno važećem Urbanističkom planu ali i principima planiranja i projektovanja da se između dvije planirane saobraćajne petlje na planiranoj primarnoj gradskoj saobraćajnici ranga gradske magistrale planira raskršće u nivou. U međuvremenu nakon usvajanja plana je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo obezbijedila izradu izvedbenog projekta XII transverzale na ovoj dionici u kome nije tretirana pomenuta raskrsnica u nivou i na ovo projektno rješenje je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dao pozitivno stručno mišljenje;
  • -
    Kroz izradu Regulacionog plana "Stup - Nukleus" potrebno je izvedbeni projekat XII transverzale na ovoj dionici preuzeti u plan, a reperkusije izmjena saobraćajne povezanosti obuhvata riješiti na adekvatan način. Ovo se odnosi na obavezu planskog rješavanja kvalitetnog saobraćajnog pristupa postojećih objekata sa obje strane duž XII transverzale od Stupske petlje do planirane petlje sa Južnom longitudinalom koji sada imaju pristup direktno na XII transverzalu, a nakon realizacije punog gabartita XII transverzale će im biti to onemogućeno na sadašnji način;
  • -
    Mrežu internih saobraćajnica obuhvata treba koncipirati na način jednostavne i pune dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 6,00 m za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m. Ispitati mogućnost realizacije biciklističkih staza te iste, u skladu sa mogućnostima, projektovati duž kolskih i pješačkih saobraćajnica ili samostalno;
  • -
    Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajni- cama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća;
  • -
    Na primarnoj saobraćajnoj mreži, duž planiranih trasa javnog prevoza putnika, predvidjeti niše za stajališta vozila izvan kolovoza;
  • -
    Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima.

Komunalna hidrotehnika

Snabdijevanje vodom

  • -
    Promatrano područje se nalazi u zoni snabdijevanja rezervoara "lgman" (k.d. 555 m.n.m.; V= 5 000 m3), rezervoara "Mojmilo" (k.d. 575 m.n.m.; V= 20 000 m3) i izvorišta "Stup";
  • -
    Osnova za izradu idejnog rješenja snabdijevanja vodom predstavlja urbanističko-saobraćajno rješenje u okviru RP-a, i usvojeno idejno rješenje u sklopu RP "Stup-Nukleus" (2003. g);
  • -
    Planom predvidjeti kapacitete vodovodne i kanalizacione mreže shodno planiranoj izgradnji i broju stanovnika;
  • -
    Potrebno je novu vodovodnu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana, a profile cjevovoda definisati tako da zadovolje planirane potrebe za sanitarnim i protivpožar- nim količinama vode u skladu sa važećim propisima;
  • -
    Na postojećoj mreži, prema novoiskazanim potrebama, potrebno je izvršiti rekonstrukcije postojećih cjevovoda, bilo zbog zamjene azbestcementnih cijevi, dotrajalosti cjevovoda ili nedovoljnih profila za planirane potrebe;
  • -
    Osim toga, zbog funkcionalne povezanosti sa primarnom vodovodnom mrežom, a u skladu sa urbanističkosaob- raćajnim rješenjem u okviru Plana, planirati i izgradnju određenih poteza cjevovoda izvan obuhvata u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK".

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

  • -
    Područje obuhvata Plana se nalaze u slivnom području Glavnog gradskog kolektora, kolektora Lukavica-Nedža- rići, i Butmirskog kolektora;
  • -
    U sklopu obuhvata postojeća kanalizaciona mreža nema zadovoljavajuću dužinu, a posebno se ova konstatacija odnosi na kanale za odvodnju oborinske vode;
  • -
    Potrebno je separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem;
  • -
    Planirati rekonstrukciju svih postojećih kanala profila manjeg od - 300 mm, i planirati "razdvajanje" postojećih mješovitih kanala;
  • -
    Prikupljene oborinske vode sa površina za saobraćaj u mirovanju i podzemnih garaža prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta;
  • -
    Mrežu kanala oborinskih i otpadnih voda potrebno je planirati i izvan obuhvata to jest do glavnog gradskog kolektora i recipijenta oborinskih voda i to rijeke Miljacke, rijeke Dobrinje i rijeke Željeznice, jer osnovni problem odvodnje otpadnih i oborinskih voda predstavlja neizgrađenost primarnih kanala posebno u planiranim XII i XIII transverzali;
  • -
    Odvodnju oborinskih voda u sagiasnosti sa saobraćajnim rješenjem planirati na mjestima denivelacije saobraćajnica sa pumpnim stanicama i potisnim oborinskim kanalima;
  • -
    Kod planiranja primarnih kanala za odvodnju oborinskih i otpadnih voda sa obuhvata Plana voditi računa o osnovnim postavkama iz RP "Stup - Nukleus" i ostalih kontaktnih regulacionih planova uz konsultacije i saglasnost KJKP "VIK".

Termoenergetika

Toplifikacija - Gasifikacija

  • -
    Termonergetske potrebe treba uskladiti sa konceptom energetske opskrbe datim u Urbanističkom planu;
  • -
    S obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, zagrijavanje objekata, priprema tople sanitarne vode i kuhanje će se obezbijediti individualnim sistemima, korištenjem zemnog gasa, kao osnovnog energenta i tečnih goriva i električne energije, kao alternativnih za područja sa individualnom stambenom izgradnjom;
  • -
    Za zone kolektivnog stanovanja, koncept podjele priključenja na mrežu srednjeg pritiska ili niskotlačnu distributivnu mrežu je podložan korekcijama, zbog mogućnosti da se Investitori odluče za gradnju objekata sa manjim toplotnim kapacitetom (manji BGP od max. planiranog), mogućnosti da se za više objekata gradi zajednički izvor toplote i sl.;
  • -
    Tehničko rješenje razvoda gasne mreže, daje mogućnost instaliranja centralnih izvora toplote, vlastitih toplovodnih kotlovnica za snabdjevanje energijom planiranih objekata kolektivnog stanovanja;
  • -
    Kotlovnice locirati u prizemlju objekta iii kao krovne, uz uslov poštivanja limita o maksimalnom kapacitetu i limita vezanih za visinu objekta te kao naslonjene uz objekat ili samostojeće, zavisno od propisa o visini objekta. Konačan položaj kotlovnica planiranih objekata definisati pri izradi idejnih projekata, uvažavajući standarde za ovu vrstu postrojenja. Razmotriti mogućnost da se više različitih korisnika udruže i grade zajednički izvor toplote ili da pojedini korisnici, ukoliko u tome vide prednost, budu priključeni na kotlovnicu drugog objekta uz uslov da ista bude imala viška kapaciteta. Također, ukoliko Investitori za to iskažu interes, moguće je izvesti alternativno snabdijevanje tečnim gorivom;
  • -
    Optimalno rješenje opskrbe toplotnom energijom je na bazi zemnog gasa, kao osnovnog energenta, a alternativna goriva se odabiraju u skladu sa željama i mogućnostima investitora, uz poštivanje važećih standarda, propisa, planova, odluka i ostalih važećih normativnih akata na način koji ne ugrožava okoliš;
  • -
    Datim rješenjem je potrebno obezbijediti racionalizaciju potrošnje, primjenu mjera štednje, podizanje energetske efikasnosti, smanjenje emisije polutanata iz ložišta, kako bi dostigli europske norme i standarde, u ovoj oblasti;

Elektroenergetika

  • -
    Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo;
  • -
    Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda;
  • -
    Planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom;
  • -
    Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transfor- matorske jedinice;
  • -
    Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom;
  • -
    Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

Kablovska tk mreža

  • -
    lako na području obuhvata postoji tk. mreža (magistralni optički prsten-BHTelecom, podzemna kablovska kanalizacija i nadzemna tk. mreža - Telemach i pristupna i distributivna tk. mreža (kablovska kanalizacija, kablovi u vlasništvu BH Telecoma) kapacitet novih priključaka potrebno je planirati u narednim fazama projekta (faza kablovske tk. kanalizacije), ovisno o potrebama investitora.
  • -
    Izgradnju telekomunikacione infrastrukture je potrebno vršiti podzemno;
  • -
    Planirane trase tk. kablovske kanalizacije treba da prate trasu postojeće pristupne tk. mreže, osim u slučajevima kada je postojeću trasu potrebno uskladiti sa planiranim objektima i infrastrukturom unutar obuhvata;
  • -
    Trasa tk. kablovske kanalizacije planirati unutar regulacionih linija saobraćajnica (u pločnicima i zelenim površinama, ali izvan kolovoza), čime će se izbjegnuti problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda;
  • -
    U iznimnim slučajevima, gdje nije moguće trasu planirati drugačije, planirana trasa može se nalaziti i unutar kolovoza, uz saglasnost nadležnog upravitelja saobraćajnice. Na mjestu gdje je potreban prelazak trase ispod kolovoza, izvršiti probijanje otvora sa naknadnim uvlačenjem kabla;
  • -
    Kablovska okna, ormariće (Fibre Concentracion Point) i tačke koncentracije optičkih kablova (tačke agregacije) je potrebno planirati izvan kolovoza. Njihove mikrolokacije ovise direktno od potreba investitora, i nisu predmet ovog elaborata;
  • -
    Obzirom da se radi o idejnom rješenju projekta, odstupanja od planirane trase tk. kablovske kanalizacije su moguća, ali uz poštivanje gore navedenih smjernica.

Rok za pripremu i izradu Plana

Član 4.

ROKOVI za pripremu i izradu Plana su:

  • -
    Odluka o pristupanju izradi Plana: januar 2014.
  • -
    Podloge za izradu Plana: novembar 2014.
  • -
    Koncept Plana: januar 2015.
  • -
    Utvrđivanje Nacrta Plana: april 2015.
  • -
    Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: maj 2015.
  • -
    Sumiranje rezultata javne rasprave: juni 2015.
  • -
    Prijedlog Plana: septembar 2015.
  • -
    Usvajanje Plana: oktobar 2015.

Način osiguranja sredstava za izradu Plana

Član 5.

Sredstva za izradu Plana će obezbijediti Općina liidža u iznosu od 166.480,00 KM iz budžeta za 2014. i 2015. godinu.

Nosilac pripreme Plana i Nosilac izrade Plana

Član 6.

Nosilac pripreme Plana je načelnik Općine Iiidža.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Donošenje Plana

Član 7.

Nosilac izrade Plana će izraditi Osnovnu koncepciju Plana, a na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.

Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plan i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt plana i podnijeti ga Općinskom vijeću llidža na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

Član 8.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdiće Prijedlog plana i podnijeti ga Općinskom vijeću liidža na donošenje.

Ostale odredbe

Član 9.

Subjekti planiranja su: Kanton Sarajevo, Općina liidža, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, ostali vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.

Režim zabrane gradnje

Član 10.

Utvrđuje se režim zabrane građenja u obuhvatu izmjena i dopuna Plana do donošenja Plana, a najduže do jedne godine.

Iz režima zabrane gradnje izuzima se pojas XII transverzale i lokacija k.č.1166 k.o. Stup uz XII transverzalu, a za potrebe rješavanja podhodnika i povezivanja dva naselja, s tim da se kod dalje izrade projektne dokumentacije za XII Transverzalu mora uvažiti zahtjev za rješavanje servisne saobraćajnice u MZ Stupsko brdo;

Režim zabrane građenja ne odnosi se na:

  • -
    investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) koji mogu nastaviti započetu proceduru,
  • -
    individualne stambene objekte koji su u postupku legalizacije,
  • -
    aktivnosti utvrđene članom 7. Zakona o prostornom uređenju.

Član 11.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja Plana.

Član 12.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-227/14-2
30. januara 2014. godine
Ilidža

Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.