Pravilnik o elementima za izradu, postupku donošenja i reviziji šumsko privrednih osnova
Na osnovu člana 10. stav (3) Zakona o šumama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13), ministar privrede Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK
O ELEMENTIMA ZA IZRADU, POSTUPKU DONOŠENJA I REVIZIJI ŠUMSKO PRIVREDNIH OSNOVA
Član 1.Predmet
Ovim pravilnikom propisuju se elementi za izradu, postupak donošenja i revizije šumsko privredne osnove.
Član 2.Šumsko privredna osnova
(1) Šumsko privredna osnova je osnovni zakonski okvir regulisanja gospodarenja šumama na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih općekorisnih funkcija šuma. Šumsko privredna osnova se izrađuje za desetogodišnji period gospodarenja na nivou šumsko privrednog područja kao cjeline, izuzetno se može izrađivati na nivou gospodarske jedinice.
(2) Ukoliko se šumsko privredna osnova izrađuje na nivou gospodarskih jedinica, tada dinamika izrade šumsko privrednih osnova po gospodarskim jedinicama unutar jednog šumsko privrednog područja ne može trajati duže od tri uzastopne godine. Kada se izrade sve šumsko privredne osnove po gospodarskim jedinicama obavezno je napraviti sumarnu šumsko privrednu osnovu za cijelo šumsko privredno područje.
(3) Šumsko privredna osnova za šume u državnom vlasništvu sadrži naročito: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; površine za biološku reprodukciju šuma; mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma; investicije u izgradnju šumskih puteva, deminiranje i druga investiciona ulaganja; korištenje ostalih šumskih proizvoda i ekonomsko - finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu. Sastavni dio šumsko privredne osnove su šumsko privredne karte, uređajni elaborati i knjige evidencija izvršenih sječa i šumsko-uzgojnih radova.
Član 3.Uvodni dio šumsko privredne osnove
Uvodni dio šumsko privredne osnove sadrži:
- a)razloge za izradu šumsko privredne osnove;
- b)osnovne karakteristike šumsko privrednog područja (geografski položaj, istorijski podaci, opis granica, imovinsko-pravno stanje, prirodne, orografske, hidrografske, klimatske, geološke, pedološke, vegetacijske, miniranost, ugroženost šuma od biljnih bolesti, štetočina, emisije štetnih agenasa, šumskih požara i dr.);
- c)posebna ograničenja u sistemu gospodarenja na dijelovima šumsko privrednog područja od posebnog značaja (zaštičene šume i područja sa posebnom namjenom).
- d)osnovne karakteristike metodike rada koja se koristi pri izradi šumsko privredne osnove (formiranje gazdinskih klasa, prikupljanje i obrada podataka i izrada planova).
Član 4.Prikaz stanja šuma
(1) Stanje šuma prikazuje se po klasifikacionim i uređajnim jedinicama.
(2) Klasifikacione jedinice su: gazdinske klase i kategorije šuma.
(3) Uređajne jedinice su: šumsko privredno područje, gospodarske jedinice, područje kantona, područja općina, odjeli i odsjeci.
(4) Prikaz stanja šuma sadrži i klasifikaciju stabala.
1. KLASIFIKACIONE JEDINICE
a) Gazdinske klase
Član 5.Gazdinske klase
(1) Gazdinske klase u visokim šumama sa prirodnom obnovom formiraju se na osnovu provedenih, pedoloških i vegetacijskih kartiranja, izdvajanja šumskih sastojina na osnovu tih kartiranja i njihovog svrstavanja u odgovarajuće proizvodne tipove šuma, na osnovu ekološko-proizvodnih i uzgojnih karakteristika tih sastojina.
(2) Jedna gazdinska klasa obuhvata, po pravilu, šumske sastojine koje pripadaju jednom proizvodnom tipu šume. U slučajevima kada je proizvodni tip šume zastupljen sa manje od 2% visokih šuma u šumsko privrednom području, može se spojiti sa drugim srodnim proizvodnim tipom šume, odnosno gazdinskom klasom.
Član 6.Poseban kriterij za formiranje gazdinskih klasa
Pored kriterija iz člana 5. ovog pravilnika gazdinskih klasa visokih šuma sa prirodnom obnovom, kao poseban kriterij, uzima se stepen degradiranosti šume i zemljišta. Dijelovi šume u kojima se zbog velikog stepena degradiranosti ne može obezbijediti prirodna obnova, izdvajaju se na terenu, obilježavaju u posebne šumske sastojine i svrstavaju u degradirane visoke šume. To su dijelovi šume u kojima je stepen sklopa sastojine 0,4 ili manji za vrste drveća sjenke, odnosno 0,3 ili manji za vrste drveća svjetla, gdje je bonitet staništa peti ili četvrti, gdje je zemljište do te mjere zakorovljeno ili erodirano da nema gotovo nikakvih uslova za prirodno obnavljanje i gdje veličina tih dijelova šume iznosi preko 5 hektara.
Član 7.Gazdinske klase u šumskim zasadima
U šumskim zasadima (kulturama) gazdinske klase se formiraju prema pripadnosti staništa (potencijalno stanje) odvojeno za četinare i lišćare. Šumski zasadi se smatraju prelaznim stadijem ka trajnom (prirodnom) stadiju šume i poprimaju formu uže kategorije šume. Pri tome se obuhvataju šumski zasadi sa procijenjenom drvnom masom i šumski zasadi bez promijenjene drvne mase, koje su izdvojene i na kartama obilježene kao sastojine šumskih zasada. Ne obuhvataju se grupe šumskih zasada koji su podignuti u sastojinama visokih šuma sa prirodnom obnovom u cilju kompletiranja obnove.
Član 8.Gazdinske klase u izdanačkim šumama
(1) U izdanačkim šumama koje će se prevoditi u visoke šume:
- a)pretežno mjerama njege;
- b)pretežno čistom sječom i pošumljavanjem gazdinske klase se formiraju na osnovu provedenih pedoloških i vegetacijskih kartiranja i drugih istraživanja.
(2) U izdanačkim šumama koje se neće prevoditi u visoke šume gazdinske klase se formiraju na osnovu zastupljenosti vrsta drveća.
b) Kategorije šuma
Član 9.Kategorije šuma
Prema uzgojnom obliku (stanju sastojine), gazdinske klase se svrstavaju u sljedeće kategorije šuma: visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
- a)U visoke šume sa prirodnom obnovom spadaju:
- 1)bukove,
- 2)čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve,
- 3)čiste i mješovite bijelog i crnog bora,
- 4)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- 5)ostale visoke šume.
- 1)
- b)U degradirane visoke šume spadaju:
- 1)bukove,
- 2)čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve,
- 3)čiste i mješovite bijelog i crnog bora,
- 4)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- 5)ostale visoke šume.
- 1)
- c)U šumske zasade spadaju:
- 1)zasadi jele i smrče i jele, smrče i lišćara.
- 2)zasadi bijelog i crnog bora i bijelog, crnog bora i liščara,
- 3)zasadi bukve,
- 4)zasadi hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
- 5)ostali šumski zasadi.
- 1)
- d)U izdanačke šume spadaju:
- 1)bukove,
- 2)hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera),
- 3)mješovite bukve i hrastova i
- 4)ostale izdanačke šuma.
- 1)
Član 10.Goleti i neproduktivne površine
Goleti i neproduktivne površine svrstavaju se u sljedeće kategorije:
- a)goleti ispod gornje granice privredne šume (šibljaci i goleti podesne za pošumljavanje) i
- b)neproduktivne površine u šumarskom pogledu (minirane šume i šume nepodesne za gospodarenje, krš i goleti nepodesne za pošumljavanje, stalne šumske čistine, šumske komunikacije preko 3 metra širine, trase dalekovoda i ostale neproduktivne površine.
2. KLASIFIKACIJA STABALA
Član 11.Klasifikacija stabala
Stabla se klasifikuju po vrstama drveća, debljini (debljinske klase), starosti (dobni razredi), kvalitetu, zdravstvenom stanju i stepenu oštećenosti.
Član 12.Vrste drveća
U svim kategorijama šuma stabla se svrstavaju u sljedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi (kitnjak, lužnjak, sladun, cer), plemeniti lišćari, voćkarice i ostali lišćari, kao i u sljedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno.
Član 13.Debljinske klase
(1) U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama, i šumskim zasadima stabla se po debljini svrstavaju u sljedeće debljinske klase: 5-10, 11-20, 21-30, 31-50, 51-80, 81 > cm. Stabla tanja od 5 cm svrstavaju se u podmladak.
(2) U izdanačkim šumama stabla se po debljini svrstavaju u iste debljinske klase kao u stavu (1) ovog člana, s tim što postoji još debljinska klasa 0-5 cm.
(3) Stabla prsnog promjera 5,00 cm svrstavaju se u debljinsku klasu 5-10, od 10,00 cm u debljinsku klasu 11-20, a shodno istom i u ostale debljinske klase.
Član 14.Uzgojno-tehničke i tehničke klase
(1) U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama i šumskim zasadima stabla se po kvalitetu svrstavaju u uzgojno-tehničke i tehničke klase.
(2) Za klasifikaciju stabala prema kvalitetu, u skladu sa stavom (1) ovog člana primjenjuju se kriteriji koji su sadržani u Tablicama taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u SRBiH, Šumarski fakultet, Sarajevo 1990.
3. STANJE ŠUMA PO KLASIFIKACIONIM JEDINICAMA
a) Zajedničke odredbe
Član 15.Spisak sastojina
U cilju prikazivanja stanja šuma po gazdinskim klasama, za svaku gazdinsku klasu izrađuje se spisak sastojina, po gospodarskim jedinicama, koje su svrstane u gazdinsku klasu i iskazuju površine dijelova gazdinske klase koji pripadaju pojedinim gospodarskim jedinicama kao i ukupna površina gazdinske klase.
Član 16.Spisak gazdinskih klasa
U cilju prikazivanja stanja šuma po kategorijama šuma, za svaku kategoriju šume izrađuje se spisak gazdinskih klasa koje su svrstane u kategoriju šume i iskazuju površine gazdinskih klasa i ukupna površina kategorije šume.
Član 17.Podaci o zapremini stabala
Zaliha drveta, zapreminski prirast i drugi podaci o zapremini stabala, u svim kategorijama šuma, iskazuju se u kubnim metrima sveukupne drvne mase i mase krupnog drveta primjenom odgovarajućih tablica.
b) Visoke šume sa prirodnom obnovom
Član 18.Prikaz stanja visokih šuma
Prikaz stanja visokih šuma sa prirodnom obnovom, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- a)ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa sastojina;
- b)zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 12. i 13. ovog pravilnika;
- c)procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- d)godišnji zapreminski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- e)drvnu masu stabala probne doznake po debiljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- f)procentualnu raspodjelu drvne mase stabala probne doznake po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- g)stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, 51-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu člana 12. ovog pravilnika;
- h)relativni udio površine koju treba pošumiti u cilju kompletiranja prirodne obnove sastojina;
- i)procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
Član 19.Relativna greška
(1) Maksimalne relativne greške procjene taksacionih elemenata visokih šuma sa prirodnog obnovom, određene na bazi 95% vjerovatnoće, ne mogu prelaziti sljedeće veličine za cijelo šumsko privredno područje ili gospodarsku jedinicu (ako se radi šumsko privredna osnova za gospodarsku jedinicu):
- a)�1% za zalihe drveta svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
- b)�2% za zapreminski prirast svih vrsta drveća i svih debljinskih klasa;
- c)�3% za drvnu masu stabala probne doznake svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
- d)�4% za broj biljaka, odnosno stabala prirodnog podmlatka svih vrsta drveća, za svaku klasu uzrasta posebno.
(2) Prikaz izračunate greške procjene se iskazuje u šumsko privrednoj osnovi po širim kategorijama, a u uređajnim elaboratima po klasifikacionim i uređajnim jedinicama izuzev odjela i odsjeka.
c) Degradirane visoke šume
Član 20.Prikaz stanja degradiranih visokih šuma
Prikaz stanja degradiranih visokih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- a)ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa sastojina;
- b)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 12. i 13. stav (1) ovog pravilnika;
- c)procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- d)godišnji zapreminski prirast, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- e)procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
d) Šumski zasadi
Član 21.Prikaz stanja šumskih zasada
Prikaz stanja šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- a)površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta i ukupnu površinu, te prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta za gazdinsku klasu, odnosno kategoriju šuma kao cjelinu;
- b)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 12. i 13. stav (1) ovog pravilnika;
- c)procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
- d)godišnji zapreminski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- e)drvnu masu probne doznake proreda, po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
- f)stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, visine 50-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu člana 12. ovog pravilnika;
- g)procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
Član 22.Stanje šumskih zasada
Stanje šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, prikazuje se i po klasama starosti od po 20 godina. Po ovim klasama starosti prikazuje se površina i zaliha drveta po vrstama drveća za gazdinske klase, odnosno kategorije šumskih zasada.
e) Izdanačke šume
Član 23.Prikaz stanja izdanačkih šuma
Prikaz stanja izdanačkih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
- a)ukupnu površinu gazdinske klase, odnosno kategorije šume;
- b)zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu čl. 12. i 13. ovog pravilnika;
- c)godišnji zapreminski prirast za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno.
Član 24.Prikaz stanja miniranih šuma
Na način utvrđen za izdanačke šume prikazuje se i stanje miniranih šuma i šuma nepodesnih za gospodarenja koje se nalaze na neproduktivnim površinama u šumarskom pogledu (član 10. stav (3) ovog pravilnika), s tim što se posebno tretiraju visoke, a posebno izdanačke šume.
4. STANJE ŠUMA PO UREĐAJNIM JEDINICAMA
Član 25.Stanje šuma po uređajnim jedinicama
U šumsko privrednoj osnovi stanje šuma se prikazuje po slijedećim uređajnim jedinicama: šumsko privredno područje, gospodarska jedinica, područje kantona, područje općine, odjel i odsjek.
Član 26.Sadržaj prikaza šuma
Za svaku uređajnu jedinicu, izuzev odjela i odsjeka, prikaz stanja šuma sadrži:
- a)za visoke šume sa prirodnom obnovom ukupnu površinu i elemente iz člana 18. tač. b) do f) i tačka i) ovog pravilnika;
- b)za degradirane visoke šume ukupnu površinu i elemente iz člana 20. tač. b) do e) ovog pravilnika;
- c)za šumske zasade površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta, ukupnu površinu i elemente iz člana 21. tač. b) do g) i člana 22. ovog pravilnika;
- d)za izdanačke šume ukupnu površinu i elemente iz člana 23. tač. b) i c) ovog pravilnika.
Član 27.Prikaz dužine puteva
Za šumsko privredno područje i gospodarske jednice prikazuju se dužina javnih i šumskih kamionskih puteva koji prolaze kroz šume i šumska zemljišta ili ih tengiraju i stepen otvorenosti šumsko privrednog područja i gospodarskih jedinica, a posebno stepen otvorenosti svih visokih i svih izdanačkih šuma.
Član 28.Prikaz stanja izdvojenih šumskih sastojina
U uređajnim elaboratima gospodarskih jedinica, koji su sastavni dio šumsko privredne osnove, prikazuje se stanje izdvojenih šumskih sastojina. Prikaz stanja šumskih sastojina sadrži:
- a)spisak površina šumskih sastojina po odjelima i odsjecima u gospodarskoj jedinici;
- b)za sastojine visokih šuma sa prirodnom obnovom: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području općine, stepen skopa sastojine, bonitetni razred staništa po vrstama drveća, omjer smjese, zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine i grešku procjene ukupne zalihe drveta pri 95% vjerovatnoće;
- c)za sastojine degradiranih visokih šuma podatke iz tačke b) ovog člana, izuzev greške procjene zalihe drveta;
- d)za sastojine šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta podatke iz tačke b) ovog člana i starost sastojine;
- e)za sastojine izdanačkih šuma i za sastojine koje su nepodesne za gospodarenje: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području općine, omjer smjese, zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine.
Član 29.Rekapitulacija odgovarajućih elemenata
(1) Uređajni elaborat za svaku gospodarsku jedinicu sadrži i rekapitulacije odgovarajućih elemenata iz člana 28. ovog pravilnika za dijelove gazdinskih klasa, kategorija šuma, područje kantona i područja općina.
(2) Uređajni elaborat za šumsko privredno područje sadrži i rekapitulacije odgovarajućih elemenata iz člana 28. ovog pravilnika za gazdinske klase, kategorije šuma, gospodarske jedinice, područje kantona, područje općina i ukupno za šumsko privredno područje.
Član 30.Šumsko privredne karte
(1) Sastavni dio šumsko privredne osnove su šumsko privredne karte:
- a)osnovna karta u koju se ucrtavaju: vanjske granice šumsko privrednog područja, granice unutrašnje podjele šume, granice zaštićenih šuma i šuma sa posebnom namjenom, granice miniranih površina, šumske komunikacije i drugi objekti;
- b)pedološka karta;
- c)karte realne šumske vegetacije;
- d)karta proizvodnih tipova šuma (tipološka karta);
- e)karta gazdinskih klasa. Pored oznaka gazdinskih klasa, u ovu kartu se ucrtavaju javni i šumski kamionski putevi, kao i šumski kamionski putevi koji se planiraju za izgradnju u narednom uređajnom periodu;
- f)karta ugroženosti šuma od požara koja sadrži granice površina po stepenu ugroženosti, objekte protiv požarne zaštite, sve javne i šumske puteve, vodotoke, akumulacije, objekte privrednog društva i sve ostale objekte u šumi i na šumskom zemljištu, dalekovode, deponije i druge relevantne elemente.
(2) Osnovna karta se izrađuje u mjerilu 1:10.000, a ostale karte u mjerilu najmanje 1:25.000.
Član 31.Poređenje i analiziranje stanje šuma
U ovom dijelu šumsko privredne osnove upoređuje se i analizira stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumsko privrednoj osnovi, obrazlažu nastale razlike i vrši analiza i ocjena izvršenja planova prethodne šumsko privredne osnove.
Član 32.Obrazloženje razlika
Upoređujući stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumsko privrednoj osnovi naročito se analiziraju i obrazlažu razlike u pogledu:
- a)površina po kategorijama šuma i za šumsko privredno područje;
- b)veličine i kvaliteta zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, a za šumske zasade i po klasama starosti, po kategorijama šuma i za šumsko privredno područje;
- c)veličine zapreminskog prirasta po vrstama drveća, po kategorijama šuma i za šumsko privredno područje;
- d)stepena otvorenosti svih visokih šuma, izdanačkih šuma i svih šuma i šumskog zemljišta za gospodarske jedinice i šumsko privredno područje;
- e)zdravstvenog stanja i stepena oštećenosti stabala za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno po debljinskim klasama za gazdinske klase i šumsko privredno područje.
Član 33.Analiza i ocjena izvršenja planova
(1) Analizira se i ocjenjuje izvršenje slijedećih planova prethodne šumsko privredne osnove:
- a)količina i dinamika sječa po vrstama drveća i struktura sortimenata, a naročito se analizira način izvršenja etata s obzirom na primjenjeni sistem gospodarenja i površinu na kojoj je etat realizovan i ukazuje na prednosti i nedostatke;
- b)obim i vrsta šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, a posebno se ukazuje na kvalitet izvršenih radova i konstatuje da li je pošumljavanje sadnjom izvršeno po obimu u skladu sa planiranim po šumsko privrednoj osnovi, te na efekte provedenih mjera zaštite šuma;
- c)površine za biološku reprodukciju šuma i da li je izvršena obaveza biološke reprodukcije;
- d)mjera na održavanju i poboljšanju biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma;
- e)investicije u izgradnju šumskih puteva i ostala investiciona ulaganja, a naročito se ukazuje na posljedice neizvršenih investicionih ulaganja za izgradnju šumskih puteva;
- f)korištenje ostalih šumskih proizvoda;
(2) Pored analize i ocjene iz stava (1) ovog člana, daje se i kritička ocjena gospodarenja šumama u proteklom uređajnom periodu i ukazuje na mogućnosti unapređivanja gospodarenja u narednom uređajnom periodu.
Član 34.Planovi
(1) Na osnovu utvrđenog stanja šuma, analize i ocjene dosadašnjeg gospodarenja i utvrđenih ciljeva gospodarenja, šumsko privredna osnova sadrži planove iz člana 2. stav (3) ovog pravilnika koji se izrađuju po obimu i dinamici.
(2) Planovi moraju da budu usklađeni sa višestrukim općekorisnim funkcijama šuma.
(3) Kod izrade planova ne obuhvataju se šume koje su proglašene zaštičenim i šumama posebne namjene, kojima će se gospodariti u skladu sa Odlukama o njihovom proglašenju.
Član 35.Osnovne jedinice planiranja
(1) Planovi gospodarenja se izrađuju za gazdinske klase kao osnovne jedinice planiranja.
(2) Za svaku gazdinsku klasu utvrđuje se cilj gospodarenja tako da se obezbijedi trajno povećanje prinosa šuma i unaprijede općekorisne funkcije šuma.
(3) Planovi gospodarenja za ostale jedinice planiranja izrađuje se na osnovu planova gospodarenja za gazdinske klase.
Član 36.Utvrđivanju cilja gospodarenja
Pri utvrđivanju cilja gospodarenja za gazdinsku klasu, vrši se izbor:
- a)vrsta drveća i njihovog omjera smjese na normalni sastav šume;
- b)sistema gospodarenja šumom koji će se primjenjivati u narednom uređajnom periodu;
- c)uzgojnog i strukturnog modela kome će se težiti u procesu gospodarenja šumom.
Član 37.Sistem gospodarenja
(1) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinasto-prebornim sječama i prebornim sječama, model se definiše veličinom normalne zalihe drveta i njenom strukturom po vrstama drveća i debljinskim klasama, prema odgovarajućim normalama za raznorodne šume, sa stanjem u sredini uređajnog perioda.
(2) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinastim sječama, oplodnim sječama na velikim površinama i za gazdinske klase trajnih šumskih zasada, model se definiše dužinom planskog produkcionog perioda, načinom njega i prosječnom veličinom zalihe drveta za normalni raspored klasa starosti, prema odgovarajućim prinosnim tablicama.
(3) Za gazdinske klase šumskih zasada za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije, model se definiše planiranom dužinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
(4) Za gazdinske klase izdanačkih šuma za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije mjerama njege i čistom sječom i pošumljavanjem, model se definiše planiranom dužinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
(5) Za gazdinske klase izdanačkih šuma, u kojima se planira trajni sistem gospodarenja izdanačkih šuma, za namjensku proizvodnju model se definiše dužinom planskog produkcionog perioda i načinom njege.
Član 38.Količina i dinamika sječe po vrstama drveća
Planirana količina i dinamika sječa po gazdinskim klasama iskazuje se za slijedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi, plemeniti lišćari voćkarice i ostali liščari; kao i slijedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno, u kubnim metrima mase krupnog drveta (debljine iznad 7 cm).
Član 39.Količina i dinamika sječe na osnovu obilježja modela gazdinske klase
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom, količina i dinamika sječa se planira na osnovu obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šuma u gazdinskoj klasi, prema elementima iz člana 18. ovog pravilnika.
Član 40.Količina i dinamika sječe u zavisnosti od debljine stabala
(1) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju tanka stabla, odnosno mlađe sastojine u kojima je stvarna zaliha manja od normalne, planira se količina i dinamika sječa manja od zapreminskog prirasta.
(2) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju deblja stabla, odnosno starije sastojine u kojima je stvarna zaliha drveta veća od normalne, može se planirati količina i dinamika sječa koja je veća od zapreminskog prirasta, s tim da zaliha drveta poslije sječe u gazdinskoj klasi ne bude manja od normalne zalihe.
Član 41.Količina i dinamika sječe na površini gazdinske klase
(1) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinasto-prebornim sječama, odnosno sistem gospodarenja prebornim sječama, količina i dinamika sječa se planira za cijelu površinu gazdinske klase. Planirana količina i dinamika sječa se realizuje u toku uređajnog perioda na cijeloj površini gazdinske klase.
(2) Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinastim sječama, odnosno sistem gospodarenja oplodnim sječama na velikim površinama, planiraju se dva dijela količine i dinamike sječa: dio koji će se realizovati sječama obnove i dio koji će se realizovati prorjedama. Svaki dio planirane količine i dinamike sječa realizuje se u toku uređajnog perioda na onom dijelu površine gazdinske klase za koji je planiran.
Član 42.Količina i dinamika sječe za gazdinske klase degradiranih visokih šuma
(1) Za gazdinske klase degradiranih visokih šuma, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje će se u narednom uređajnom periodu tretirati mjerama njege i čistim sječama sa pošumljavanjem i količine drveta koje će se u istom periodu na tim površinama iskoristiti.
(2) Površina koja će se tretirati u narednom uređajnom periodu, planira se na osnovu sagledavanja dugoročne dinamike regeneracije degradiranih visokih šuma i dugoročnih potreba za drvetom iz tih šuma.
Član 43.Količina i dinamika sječa za gazdinske klase šumskih zasada
Za gazdinske klase šumskih zasada, količina i dinamika sječa se planira na osnovu obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šumskih zasada u gazdinskoj klasi, prema elementima iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika. Planiraju se i realizuju dva dijela količine i dinamike sječa, u smislu člana 41. stav (2) ovog pravilnika.
Član 44.Količina i dinamika sječa za gazdinske klase izdanačkih šuma
(1) Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume pretežno mjerama njege, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje će se tretirati u narednom uređajnom periodu i intenziteta proreda na tim površinama.
(2) Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume trajnog stadija vegetacije pretežno čistom sječom i pošumljavanjem, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje će se pošumljavati i zaliha drveta na tim površinama koje će se iskoristiti.
Član 45.Mjere na površinama planiranim za čiste sječe
Na površinama na kojima se planiraju čiste sječe, planiraju se i mjere za: spriječavanje erozije zemljišta, šteta na drugim parcelama i objektima, kao i ugrožavanja biodiverziteta i opće korisnih funkcija šuma.
Član 46.Količina i dinamika sječa za šumsko privredno područje
(1) Za šumsko privredno područje kao cjelinu, količina i dinamika sječa se planira po slijedećim kategorijama šuma: sve visoke šume sa prirodnom obnovom, uzevši ih zajedno i pojedine kategorije ovih šuma u smislu člana 9. ovog pravilnika, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
(2) Količina i dinamika sječa za kategorije šuma iz stava (1) ovog člana utvrđuje se sumiranjem količine i dinamike sječa koji je planiran za odgovarajuće gazdinske klase (svi četinari, svi lišćari i sve vrste drveća).
Član 47.Količina i dinamika sječa za sve visoke šume sa prirodnom obnovom
Planirana količina i dinamika sječa za sve visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume i šumske zasade, u okviru šumsko privrednog područja, prikazuju se po vrstama drveća, debljinskim klasama i tehničkim kvalitetnim klasama, u smislu čl. 12. do 14. ovog pravilnika.
Član 48.Količina i dinamika sječe po kategorijama šuma
(1) Po gospodarskim jedinicama, područje kantona i područjima općina, količina i dinamika sječa se planira za sljedeće četiri kategorije šuma; visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
(2) Količina i dinamika sječa po gospodarskim jedinicama, područje kantona i područjima općina utvrđuje se raspodjelom količine i dinamike sječa utvrđenog za odgovarajuću kategoriju šuma, u okviru šumsko privrednog područja, na gospodarske jedinice, odnosno područja općina za sve četinare, sve lišćare i sve vrste drveća. Raspodjela se vrši po elementima iz člana 26. odnosno čl. 18., 20., 21., 22. i 23. ovog pravilnika.
Član 49.Planirana količina i dinamika sječa ne može se prekoračiti
Planirana količina i dinamika sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru gazdinske klase, gospodarske jedinice, područje kantona i područja općine, ne može se prekoračiti.
Član 50.Prosječna godišnja količina sječa
(1) Od ukupne planirane količine sječa za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja, godišnje se realizuje, po pravilu, prosječna godišnja količina sječa.
(2) Kada se u jednoj godini realizuje više od prosječne godišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom u okviru šumsko privrednog područja, mora se u narednoj godini realizovati u tim šumama manje od prosječne godišnje količine sječa, za onoliko za koliko je ranije realizovano više.
(3) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od prosječne godišnje, odnosno višegodišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječa.
Član 51.Struktura proizvodnje šumskih drvnih sortimenata
Struktura proizvodnje šumskih drvnih sortimenata utvrđuje se za šumsko privredno područje, gospodarske jedinice, područje kantona i područja općine, na osnovu planirane količine i dinamike sječa za te jedinice, po godinama realizacije i ukupno za uređajni period, za sve četinare, sve lišćare, sve vrste drveća i za grupe sortimenata.
Član 52.Sadržaj plana iskorištavanja šuma
Plan iskorištavanja šuma sadrži, za šumsko privredno područje, prikaz glavnih karakteristika tehnologija iskorištava- nja koje će se primjenjivati za pojedine kategorije šuma u zavisnosti od uslova rada i plan sredstava rada koja su potrebna za realizaciju planirane proizvodnje, po godinama realizacije i za uređajni period.
Član 53.Plan šumsko uzgojnih radova
Plan šumskouzgojnih radova utvrđuje se po gazdinskim klasama. Sumiranjem planova za gazdinske klase, utvrđuje se plan šumskouzgojnih radova za šumsko privredno područje.
Član 54.Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom
(1) Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom sadrži: površine na kojima će se provoditi prirodna obnova, obim pošumljavanja potreban za kompletiranje prirodne obnove sastojina, mjere njege grupa šumskih zasada u sastojinama i površine na kojima će se provoditi njega prirodnih sastojina, po vrstama njege.
(2) Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase degradiranih visokih šuma, sadrži: površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege.
(3) Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase postojećih šumskih zasada sadrži: obim pošumljavanja u cilju popunjavanja zasada, obim novih pošumljavanja poslije čistih sječa zasada i mjere njege šumskih zasada, po vrstama njege.
(4) Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase izdanačkih šuma, sadrži:
- a)površine na kojima će se mjerama njege provoditi prirodna obnova, kada se planira indirektna konverzija izdanačkih šuma i visoke šume,
- b)površine za pošumljavanje nastale čistom sječom i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege.
Član 55.Plan šumskouzgojnih radova za šumsko privredno područje
Plan šumskouzgojnih radova za šumsko privredno područje, pored sumarnog pregleda planova sadrži i sljedeće:
- a)gole površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege,
- b)vrste i količine sadnog i sjemenskog materijala potrebnog za izvršenje plana šumskouzgojnih radova,
- c)sredstva rada potrebna za izvršenje plana šumskouzgojnih radova,
- d)površine za biološku reprodukciju.
Član 56.Plan zaštite šuma i mjere koje će se provoditi u cilju zaštite šuma
Plan zaštite šuma utvrđuje se za šumsko privredno područje kao cjelinu. Planom se utvrđuju: štetočine, uzročnici bolesti i drugi štetni faktori od značaja za zdravstveno stanje i stepen oštećenosti šuma, mjere koje će se provoditi u cilju zaštite šuma i šumskih zasada te uslovi koji će se obezbijediti za njegovo izvršenje.
Član 57.Odvojene cjeline u planovima zaštite šuma
(1) Plan zaštite šuma sadrži odvojene cjeline koje se odnose na zaštitu šuma i šumskih zasada od:
- a)insekata i drugih životinja (glodari, ptice i divljač),
- b)uzročnika bolesti,
- c)požara i
- d)drugih štetnih faktora (abiotski, antropogeni i drugi).
(2) Plan sadrži: opis štetnog faktora, površine na kojima je utvrđeno djelovanje, obrazložene mjere zaštite i uslove koje je potrebno obezbjediti za provođenje predloženih mjera sa prioritetima.
Član 58.Obezbjeđenje održanja i poboljšanja biodiverziteta i ostalih funkcija šume
Da bi gospodarenje šumama obezbijedilo održanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma, kod izrade planova gospodarenja šumama i uputstava za realizaciju šumsko privredne osnove potrebno je voditi računa o:
- a)usklađenosti šumsko privredne osnove sa: prostornim planovima, vodoprivrednom osnovom, lovnoprivrednom osnovom, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama,
- b)gospodarenju zaštićenim šumama i šumama posebne namjene u skladu sa razlozima i odlukama o njihovom proglašenju,
- c)zabrani sječe ili sabiranja endemskih i ugroženih biljnih vrsta,
- d)zaštiti šumskog hidro potencijala i zaštiti zemljišta kod izvođenja radova u šumi,
- e)racionalnom planiranju količine i dinamike sječa i izbora sredstava rada u iskorištavanju šuma koja će najmanje uticati na narušavanje šumskog ekosistema,
- f)zabrani golih sječa na velikim površinama u svim šumama,
- g)provođenju planova uzgoja i zaštite šuma uz preferiranje autohtonih vrsta drveća kod radova na pošumljavanju.
Član 59.Investicije
Investicije u izgradnju šumskih puteva i ostala investiciona ulaganja utvrđuju se za šumsko privredno područje kao cjelinu kao sumar potrebnih ulaganja za realizaciju planova šumsko privredne osnove i sadrži:
- a)plan izgradnje i rekonstrukcije šumskih puteva,
- b)plan izgradnje ostalih objekata,
- c)plan nabavki mehanizacije i druge opreme investicionog karaktera,
- d)plan ostalih investicionih ulaganja.
Član 60.Plan korištenja ostalih šumskih proizvoda
Plan ostalih šumskih proizvoda, opisanih u članu 3. stavu (1) tački 23. Zakona o šumama Kantona Sarajevo, utvrđuje se za šumsko privredno područje kao cjelinu. Ovaj plan sadrži:
- a)vrste i količine proizvoda sa arealom rasprostranjenosti,
- b)uslove koje je potrebno obezbijediti za korištenje i/ili proizvodnju.
Član 61.Ekonomsko-finansijska analiza
Ekonomsko-finansijska analiza gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu sadrži finansijske pokazatelje iz kojih se može zaključiti realnost planova šumsko privredne osnove za šumsko privredno područje kao cjelinu.
Član 62.Šumsko privredna osnova za privatne šume
(1) Šumsko privredna osnova je osnovni zakonski okvir regulisanja gospodarenja privatnim šumama i izrađuje se za desetogodišnji period gospodarenja na nivou općine.
(2) Šumsko privredna osnova za privatne šume sadrži naročito: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma.
(3) Sastavni dio šumsko privredne osnove su šumsko privredne karte i prilozi.
Član 63.Sadržaj šumsko privrednih osnova za privatne šume
(1) Odredbe člana 3. tačka d) i čl. 9., 10., 11., 12., 13., 16., i 31., ovog pravilnika u potpunosti se odnose i na izradu šumsko privrednih osnova za privatne šume.
(2) Takođe se na izradu šumsko privrednih osnova za privatne šume odnose odredbe člana 33. stav (1) tač. a) i b) i stav (2).
Član 64.Stanje šuma u privatnom vlasništvu
(1) Stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, za privatne šume prikazuju se po istim kriterijima kao za državne šume.
(2) Za privatne šume primjenjuju se čl. 25., 26., 27., 28., 29 i 30, ovog pravilnika, s tim što su klasifikacione jedinice kategorije šuma za općinu, katastarsku općinu i katastarsku česticu po vlasnicima šuma kao prostornim jedinicama.
Član 65.Pregledne karte za privatne šume
(1) Za privatne šume izrađuju se pregledne karte za područje općine, razmjere 1:2.500 ili 1:5.000 sa ucrtanim granicama općine, katastarskih općina i katastarskih čestica, putevima, naseljenim mjestima i drugo. Ukoliko se ne raspolaže sa kartama navedenih razmjera, koriste se karte u razmjeri koje su do prije korištene.
(2) Kao prilog šumsko privredne osnove za privatne šume izrađuje se elaborat sa spiskovima katastarskih čestica po vlasnicima, sa osnovnim oznakama na osnovu kojih se, za svaku katastarsku čestica i vlasnika mogu očitati potrebni podaci iz šumsko privredne osnove.
Član 66.Pravno lice za izradu šumsko privredne osnove
Šumsko privrednu osnovu može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih inženjera šumarstva/Magistara šumarstva i to po jednog za: uzgajanje šuma, zaštitu šuma, uređivanje šuma, iskorištavanje šuma i šumarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet godina radnog staža u struci.
Član 67.Postupak donošenja šumsko privredne osnove
(1) Šumsko privredne osnove za sve šume donosi Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo - Uprava za šumarstvo (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo) uz pribavljeno mišljenje općinskog vijeća.
(2) Mišljenje sa stručnim obrazloženjem, općina je dužna dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
(3) Šumsko privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(4) Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u roku iz stava (2) ovog člana, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama.
Član 68.Nadzor nad donošenjem šumsko privredne osnove
(1) Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove dužna je obezbjediti Uprava za šumarstvo.
(2) Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove odnosno nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove i provjera njihove tačnosti su obavezni i može ih vršiti pravno lice koje ispunjava uslove iz člana 66. ovog pravilnika ili visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.
(3) Propuste u izradi šumsko privredne osnove utvrđene od strane Uprave za šumarstvo, dužno je otkloniti u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko privredne osnove.
Član 69.Revizija šumsko privredne osnove
(1) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju.
(2) Reviziju šumsko privredne osnove može vršiti pravno lice koje ispunjava uslove iz člana 66. ovog pravilnika (3) Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnoj šumarskoj inspekciji.
Član 70.Primjena
Po odredbama ovog pravilnika radiće se šumsko privredne osnove za uređajni period koji počinje 01. januara 2014. godine i kasnije.
Član 71.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 07-01-02-2840/14
28. aprila 2014. godine
Sarajevo
Ministar
Mr. sci. Emir Hrenovica, s. r.