Aktio

Ministarstvo privrede KS

Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete pričinjene u šumama i na šumskom zemljištu

Na osnovu člana 24. stav (11) Zakona o šumama Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/13), ministar privrede Kantona Sarajevo donosi

PRAVILNIK
O NAČINU UTVRĐIVANJA I NADOKNADI ŠTETE PRIČINJENE U ŠUMAMA I NA ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU

Član 1.Predmet

Ovim pravilnikom propisuju se način utvrđivanja i nadoknade štete u šumama i na šumskom zemljištu koju su pričinila fizička i pravna lica.

Član 2.Šumska šteta

Šumska šteta, prema ovom pravilniku, podrazumijeva oštećivanje koje fizička odnosno pravna lica nanesu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima (oštećivanje, sječa ili otuđivanje šumskih proizvoda) i šumskoj infrastrukturi.

Član 3.Šuma i šumsko zemljište

(1) Šumom i šumskim zemljištem, prema ovom Pravilniku smatra se svo zemljište koje je kao takvo određeno Zakonom o šumama Kantona Sarajevo.

(2) Šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskih zemljišta.

(3) Prema ovom Pravilniku šumskom infrastrukturom smatraju se: šumske ceste, traktorske i kamionske vlake, stalne žičare, zaštitne ograde, rampe, protupožarne osmatračnice, znakovi upozorenja, oznake granica posjeda, oznake gospodarske podjele, oznake na drvnim sortimentima te drugi objekti u šumama namijenjeni za gospodarenje i zaštitu šuma.

Član 4.Šumski proizvodi

Šumskim proizvodima u smislu ovog pravilnika smatraju se: tehničko drvo, sitno tehničko drvo, prostorno drvo, šumske sadnice u šumskim rasadnicima i prirodnim biljevištima, četinarska i lišćarska stabla kao i njihovi dijelovi namijenjeni za novogodišnje praznike i druge praznika, sadnice u šumskim kulturama, šumsko sjeme, šumske biljke u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama, gljive, šumsko sjeme i plodovi, ljekovito i drugo bilje i ostali šumski proizvodi.

Član 5.Osnovica

(1) Osnovica za obračunavanje visine naknade za šumsku štetu služi prodajna cijena pojedinog šumskog proizvoda (u daljem tekstu: osnovica) iz prodajnog cjenovnika šumskih proizvoda Kantonalnog javnog preduzeća za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo-šume" d.o.o Sarajevo.

(2) Kod obračunavanja visine naknade pričinjene štete za šumske proizvode, kao osnovica za ovo obračunavanje uzima se njihova prodajna cijena na mjestu pričinjene štete (kod panja, stovarišta i dr.).

(3) Visina naknade štete za šumske proizvode obračunava se i utvrđuje na taj način, što se prodajna cijena šumskih proizvoda procentualno povećava, kako je to predviđeno daljim odredbama ovog Pravilnika, tako da iznos prodajne cijene proizvoda uvećan za odgovarajući procenat, sačinjava visinu naknade pričinjene štete za svaki pojedini šumski proizvod.

(4) Procentualno povećanje iz stava (3) ovog člana sadrži obeštećenje za devastaciju šuma i šumskog zemljišta (gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i drugi oblici devastacije), obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šuma i obeštećenje za pogoršane uslove uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja šuma.

(5) Iznos naknade šumske štete umanjuje se za osnovicu iz stava (1) ovog člana, ako šumski proizvod nije prisvojen ili uništen.

(6) U slučaju kada je lice posjeklo drvo, ali ga nije prisvojilo ili uništilo, naknade štete pričinjene šumskim proizvodima umanjuje se za osnovicu.

Član 6.Tehničko drvo

(1) Kao tehničko drvo smatra se drvna masa stabla (deblovina) sposobna za proizvodnju odnosno izradu tehničkih sortimenata.

(2) Debljina (promjeri) tehničkog drveta mjeri se kod četinara bez kore, a kod lišćara sa korom. Kod tehničkog drveta lišćara na koru se odbija 1-2 cm, što zavisi od vrste drveta. Ovršci i grane ispod taksacionog praga ne računaju se u masu stabla i prema tome za njih se ne obračunava šteta.

Član 7.Gotovi šumski proizvodi

Za izrađene - gotove šumske proizvode, koje je počinilac protivpravno prisvojio ili uništio, naknada pričinjene štete se utvrđuje tako što se osnovica odgovarajućeg sortimenta uveća za 500%.

Član 8.Naknada za tehničko drvo

(1) Iznos naknade štete za tehničko drvo obračunava se tako što se prodajna cijena po jednom kubnom metru ili komadu pojedinog šumskog sortimenta uveća za:

  • a)
    200% ako drvo potiče iz prirodnih šuma,
  • b)
    300% ako drvo potiče iz šuma nastalih vještačkim pošumljavanjem,
  • c)
    400% ako drvo potiče iz priznatih šumskih sjemenskih objekata, zaštitnih šuma, šuma sa posebnom namjenom, od matičnih, elitnih ili plus stabala i stabala na kojima su postojali taksacioni ili posjedovni znaci,
  • d)
    600% ako drvo potiče od rijetkih vrsta drveća čija je sječa zabranjena.

(2) Ako je drvo odvezeno, uništeno ili tako izrađeno da se usljed toga ne može utvrditi njegov kvalitet, tada se naknada štete obračunava na sljedeći način:

  • a)
    za stablo do 50 cm debljine na panju: kod četinara 80% tehničkog, 2% ogrevnog i 18% otpatka, a kod lišćara 60% tehničkog, 25% ogrevnog i 15% otpatka, od bruto mase stabla (krupno drvo),
  • b)
    za stablo preko 50 cm debljine na panju: kod četinara 75% tehničkog, 5% ogrevnog, 20% otpatka, a kod lišćara 50% tehničkog, 30% ogrevnog i 20% otpatka, od bruto mase stabla (krupno drvo).

(3) Kod prerađenih šumskih proizvoda računa se na otpadak ako su prerađeni u:

  • a)
    cijepanu građu (šindra, duga i dr.) 50%,
  • b)
    za tesanu građu 45% i
  • c)
    za rezanu građu kod četinara 33%, a kod lišćara 47%.

(4) Visina naknade pričinjene štete obračunaće se u visini prodajne cijene najvrijednijih šumskih sortimenata, koji bi se mogli izraditi da nije pričinjena šteta.

Član 9.Sitno tehničko drvo

(1) Pod sitnim tehničkim drvetom smatraju se šumski drvni sortimenti koji su standardom određeni kao sitno tehničko drvo.

(2) Visina štete pričinjene na sitnom tehničkom drvetu utvrđuje se po komadu ili po jednom kubnom metru.

(3) Ako je sitno tehničko drvo prirodno uzgojeno naknada štete se obračunava 200% više od prodajne cijene, a ako je uzgojeno vještački, naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po jednom kubnom metru ili jednom komadu odgovarajućeg sortimenta.

Član 10.Prostorno drvo

(1) Prostornim drvetom smatra se cijepano drvo za celulozu i drvenjaču, taninsko drvo, drvo za suhu destilaciju i drvo za ogrev kako je to razvrstano po standardu.

(2) Kod mjerenja prostornog drveta obavezno je izvršiti sortiranje, a ako se prostorno drvo ne može sortirati, ocjena kvaliteta se vrši po uslovima standarda.

(3) Faktori za preračunavanje prostornog u kubni metar a) tehnička cjepanica 1 prm, m3 = 0,80 m3 - 1,25 b) tehnička oblica 1 prm, m3 = 0,75 m3 - 1,35 c) celulozno drvo, tan. dr. i dr. pl. 1 prm, m3 = 0,70 m3 - 1,43 d) pilanski otpadak 1 prm, m3 = 0,50 m3 - 2,00 e) šumski otpad 1 prm, m3 = 0,40 m3 - 2,50 f) panjevina 1 prm, m3= 0,45 m3 - 2,22 g) sječanica 1 prm, m3= 0,55 m3 - 1,82 h) sječka 1 prm, m3= 0,37 m3 - 2,70 i) drvo za ogrev 1 prm, m3= 0,69 m3 - 1,45

  • j)
    za željezničke pragove i tesane grede za 1 m3 treba 1,67 m3 oblovine,
  • k)
    za jednu tonu drvenog uglja treba 10 prostornih metara ili 6,90 m3 ogrevnog drveta.

(4) Za prostorno drvo naknada štete se obračunava 100% kod glavnog stovarišta ili međustovarišta, a kod panja 50% više od prodajne cijene po jednom kubnom metru ili prostornom metru.

Član 11.Šumske sadnice

(1) Šumskim sadnicama smatraju se šumske drvenaste biljke uzgojene u šumskim rasadnicima ili prirodnim biljevištima.

(2) Naknada štete na šumskim sadnicama utvrđuje se brojanjem uništenih šumskih sadnica.

(3) Ako se brojanjem ne može utvrditi broj uništenih šumskih sadnica, šteta se utvrđuje na taj način što se na jedan hektar površine računa 3.000 komada sadnica.

(4) Naknada štete za uništene šumske sadnice u šumskom rasadniku bez presađivanja obračunava se 300% više od prodajne cijene po jednom komadu sadnice prema visinama i starosti, a ako su sadnice uzgojene u šumskom rasadniku presađivanjem (školovanjem) naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po jednom komadu sadnice prema visinama i starosti.

(5) Za uzgojene šumske sadnice u prirodnom biljevištu naknada štete se obračunava 100% više od prodajne cijene za neškolovane sadnice u rasadnicima i to po jednom komadu sadnice po vrstama i odgovarajućim godinama starosti.

Član 12.Šumske kulture

(1) Pod šumskim kulturama smatra se površina koja je vještačkim načinom pošumljena.

(2) Za uništene biljke jednogodišnje šumske kulture naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene za školovane sadnice u rasadnicima, i to po jednom komadu sadnica po vrstama.

(3) Ako je šteta pričinjena biljkama u šumskoj kulturi starijoj od jedne godine, naknada štete se obračunava 500% više od prodajne cijene određene za školovane sadnice u rasadniku i to po jednom komadu sadnice prema vrstama i odgovarajućoj godini starosti.

Član 13.Stabla obilježena znakovima

(1) Za stablo posječeno u sjemenskim sastojinama posječena plus stabla ili stabla na kojima postoje taksacioni ili znakovi koji obilježavaju posjed, kao i stabla posječena u zaštitnim šumama, nacionalnim parkovima, rezervatima, šumskim kulturama starijim od pet godina, ili drugim šumama sa posebnom namjenom, naknada štete obračunava se 300% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda.

(2) Iznos naknade šumske štete nastale oštećivanjem ili uništavanjem oznaka na drvnim sortimentima utvrđuje se tako da se troškovi sanacije pričinjene štete uvećaju za 300%.

Član 14.Rijetke vrste drveća

Za posječene rijetke vrste drveća: pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (teria ramentacea (Sieber) Presl), božikovine (Ilex aquifolium), lovorolisnog likovca (Daphne laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum) naknada štete se obračunava 600% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda.

Član 15.Stabla namijenjena za praznike

(1) Za posječeno ili prisvojeno četinarsko ili lišćarsko stablo namijenjeno za novogodišnje i vjerske praznike šteta se obračunava 500% više od prodajne cijene.

(2) Za posječene ili prisvojene dijelove stabla iz prethodnog stava šteta se obračunava 300% više od prodajne cijene.

Član 16.Oštećenja na drvetu

(1) Ako je drvo oštećeno, a nije posječeno i prisvojeno, kao što je slučaj kod koranja, podbjeljivanja, prevršavanja i kresanja dubećih stabala, onda se naknada štete u tom slučaju obračunava 50% manje od visine obračunate naknade štete za odgovarajuće posječeno i prisvojeno drvo.

(2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ako je dubeće stablo podbijeljeno po čitavoj površini i tim podbjeljivanjem prekinuta cirkulacija sokova, smatra se da je to stablo uništeno, pa se naknada štete za ovakvo stablo obračunava prema odredbama čl. od 6. do 13. ovog pravilnika.

Član 17.Krčenje i čiste sječe

U slučaju bespravnog krčenja ili čiste sječe šume, pored naknade štete za drvnu masu koja se obračunava po odredbama ovog pravilnika, u naknadu štete se moraju uračunati troškovi pripreme zemljišta za pošumljavanje, uspostavljanje šumskog reda, pošumljavanja, troškovi njege i zaštite pošumljene površine za idućih pet godina, te naknada za umanjene općekorisne funkcije šuma.

Član 18.Šteta od požara

Ako je šteta u šumi pričinjena požarom, osim troškova iz člana 17. ovog pravilnika, u naknadu štete uračunavaju se i troškovi gašenja požara i čuvanja požarišta.

Član 19.Šumska infrastruktura

(1) Iznos naknade šumske štete nastale oštećivanjem ili uništavanjem šumskih cesta, traktorskih i kamionskih vlaka, stalnih žičara i sl. utvrđuje se tako da se troškovi sanacije pričinjene štete uveća za 200%.

(2) Iznos naknade šumske štete nastale oštećivanjem ili uništavanjem protupožarnih osmatračnica, zaštitnih ograda, rampi, znakova upozorenja i sl. utvrđuje se tako da se troškovi sanacije pričinjene štete uveća za 200%.

Član 20.Paša, brst i žirenje

lan 21.
(Šteta na šumskom zemljištu)

Iznos naknade šumske štete koja je nanesena šumskom zemljištu korištenjem, razaranjem, kopanjem, odvoženjem humusa, treseta, gline, pijeska, zemlje, šljunka ili kamena, ispuštanjem otrovnih tvari, uskladištenjem štetnih otpadaka, te drugim biotičkim i abiotičkim faktorima ili na neki drugi način, utvrđuje se na osnovu troškova otklanjanja štete nanesene šumskom zemljištu i njegove sanacije kojom će biti dovedeno u prvobitno stanje.

Član 22.Ostali šumski proizvodi

(1) Iznos naknade šumske štete za ostale šumske proizvode utvrđuje se da se njihova osnovica uvećava za procente kako slijedi:

  • a)
    za koru i korijenje drveća i grmlja - 600%,
  • b)
    za cvijeće, travu, listinac, mahovinu, paprat, trsku - 300%,
  • c)
    za ljekovito, aromatsko i jestivo bilje - 500%,
  • d)
    za gljive - 300%,
  • e)
    za med - 400%,
  • f)
    za sjeme i plodove šumskog drveća i grmlja - 100%,
  • g)
    za smolu i ostale izlučevine - 300%.

(2) Za sve ostale šumske proizvode koji nisu navedeni u odredbama ovoga pravilnika šteta se plaća 200% više od prodajne cijene ovih proizvoda.

Član 23.Obilježavanje šumske štete

(1) Obilježavanje šumske štete na drvnim proizvodima obavlja se na poprečnom presjeku panja posječenog drveta i na svim poprečnim presjecima drvnih proizvoda (sortimenata) otiskom žiga ŠK čekića.

(2) Otisak i dimenzije žiga ŠK čekića propisane su Pravilnikom o načinu žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaja i načina izdavanja otpremnog iskaza za drvo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 28/13).

(3) Na otisku žiga ŠK čekića mora biti vidljiv sadržaj žiga.

Član 24.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 07-01-02-2841/14
19. maja 2014. godine
Sarajevo

Ministar
Mr. sci. Emir Hrenovica, s. r.