Aktio

Općina Ilidža - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Hrasnica"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "HRASNICA"

Član 1.

Ovom Odlukom uređuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Hrasnica" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.

Član 2.

Granica obuhvata prolazi od tromeđe parcela k.č. 734/30, 735/2, 734/2, zatim produžava na sjevero-istok idući međama parcela 735/2, 734/2, 734/1 (dio) (obuhvata ih) izlazi na potok Ruževik kojim ide u pravcu sjevera u dužini od 42 m i ulijeva se u potok Večerica kojim nastavlja u istom pravcu od 25 m (obuhvata ga) i dolazi u tačku br. 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2359/2, 731/8, a ima koordinate Y=6 524 825, X=4 850 646. Granica obuhvata produžava na sjevero-istok (sijekući potok Večerica) idući putem 656/3 (obuhvata ga), te parcelama 650/19, 649 (obuhvata ih) i izlazi na ulicu Igmanskih bataljona k.č. 2370 i 2362/2 (obuhvata ga), potom se lomi na sjever idući međama parcela k.č. 572/1 i 571/1 (i buhvata ih 9 zatim se lomi na jug sijekući Hrasničku cestu kojom nastavlja na jug (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 2 koja se nalazi na rubu puta k.č. 2368 (Put Famosa), a ima koordinate Y=6 526 395, X=4 850 123. Granica regulacionog plana nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1638/2, 1638/1, 1640/1, 1641, 1643, 1644, 1646, 1647, 1648, 1649/1, 1649/3, 1651/1, 1653/1, 1655, 1658/1, 1659/1, 1661/1, 1662, 1667, 1670, 1673/1, 1678, 1679, 1682/1, 1681, 1677/1, 1677/2, (obuhvata ih) i izlazi na Lasičku cestu kojom ide u dužini od 80 m, potom je presijeca i produžava u istom pravcu međama parcela k.č. 1834, 1829, 1830, 1820, 1815/2, 1923/2, 1923/1, 1966, 1967, 168, 1970, 1971, 1972, 1979, 1981, 1193, 1995, 1996, 1997, 2026, potom skreće na zapad, te sjeverozapad međama parcela k.č. 2027, 2028, 2025, 2032, 2033, 2034, 2039, 2036, 2048, 2068, 2074, 2080, 2081, 2084, 2085, 2087, 2180, 2182, 2183, 2184, 2179/2, 2184, 2253, 2252, 2251 (put), 2273, 2316, 2314, 2318, 2333, 2346, 2347, 2354, 2356, 2358, 2374, 1118, 1112, 1107, 1108, 1073, 1106, 1102, 2372/1, 980/2, 981/2, 979/2, 978, 973, 970/3, 970/2, 970/1, 967, 965, 964, 963, 960, 959, 950/6, 947 (put), 946, 745/4, 744, (obuhvata ih), zatim nastavlja na sjever međama parcela k.č. 743 i 737 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo. Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. HRASNICA.

Općina Ilidža. Površina obuhvata iznosi P=126,0 ha.

Član 3.

U obuhvatu ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

  • -
    Zona stanovanja 71,2 ha
  • -
    Stambeno-poslovne zone 29,3 ha
  • -
    Zona društvene infrastrukture 5,7 ha
  • -
    Zona centra 3,8 ha
  • -
    Zelenilo 4,3 ha
  • -
    Regulacija vodotoka 3,1 ha
  • -
    Saobraćajne površine 8,6 ha

Član 4.

Izgradnja na ovom području vršit će se na osnovu ovog Plana.

Član 5.

Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina:

5.1. Regulaciona linija i parcelacija:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;

Planom utvrđene parcele moguće je zavisno od potrebe potencijalnih investitora spajati više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept i utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte.

5.2. Građevinska linija:

  • -
    Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja uličnog pročelja. Građevinska linija ne može prelaziti regulacionu liniju. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja.
  • -
    Građevinska linija podrumske etaže može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m uz obavezu izrade projekta osiguranja građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.

5.3. Spratna visina i etaže objekta:

Planirana spratnost i odstojanje građevinskih linija utvrđene su Planom i mogu se mijenjati u okviru dobijanja urbanističke saglasnost ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama i uslovima utvrđenim zakonom;

  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Suteren je etaža dijelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 60 cm do 150 cm.

5.4. Arhitektonsko oblikovanje:

Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim-mirnim arhitek- tonskim linijama, a na padinama koristiti kaskadnu gradnju, koja će se uklapati u padinu.

5.5. Završna etaža i krovište

Krovovi objekata mogu biti viševodni, preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi.

U slučaju primjene kosih krovova i tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica.

Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječni nagib je cca 30*. Za objekte u nizu se može kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimalno 1,0 m unutar građevinske linije.

Krovni pokrivač uskladiti sa pretežnim načinom pokrivanja krovova u naselju (sve vrste crijepa).

5.6. Postojeći objekti:

Postojeći objekti za koje su grafičkim prilogom već utvrđene intervencije sa maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabari- tima, odnosno mogućnost njihove rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđivanja se mogu realizovati uz poštivanje urbanističko tehničkih uslova utvrđenih za zamjenske i nove objekte. Objekat koji se nadziđuje mora da zadovoljava konstruktivno seizmičke uslove.

Projekat osiguranja građevinske jame je obavezan ukoliko se radi o "interpolaciji" odnosno, ukoliko u blizini ima već izgrađenih objekata;

Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim zgradama;

Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje);

Građevinsku liniju zamjenskih objekata, odnosno prizemne i potkrovne etaže, povući za minimalno 0,5 metara ukoliko se objekat nalazi uz saobraćajnicu sa širinom kolovoza manjom od 6,0 metara

Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene interven- cije potrebno je imati: idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije;

Spratnost nadzidanih etaža ne smije preći SP2 za stambene, tj. SP5 za stambeno-poslovne objekte, s tim da se može nadzidati maksimalno jedna etaža.

Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:

  • -
    objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove,
  • -
    za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje,
  • -
    za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.

5.7. Legalizacija postojećih objekata

  • -
    Legalizacija postojećih objekata koji se planom zadrža- vaju, moguća je samo ukoliko su riješeni imovinsko- pravni odnosi za pješački ili kolski pristup objektu.
  • -
    Legalizacija postojećih pomoćnih objekata može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
  • -
    Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinžinjerskim elaboratom utvrđene kao:

uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja koji će sadržavati geološka svojstva (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju, a prema sljedećim uslovima datim u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena za potrebe izrade Regulacionog Plana "Hrasnica":

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena, te tehnički prijem radova,
  • -
    tek nakon realizacije prethodno zadatih aktivnosti može se pristupiti u proceduru legalizacije predmetnog objekta.

stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.

5.8. Ostali uslovi:

  • -
    Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu,
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15.0 cm više od kote niveleta pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
  • -
    Pomoćni objekti koji se zadržavaju, ovim planom nisu tretirani. Nadležna općinska služba dužna je na osnovu dokaza o vlasništvu, kao i prostornih mogućnosti parcele odrediti status ovim objektima;
  • -
    Izgradnja novih pomoćnih objekata i garaža prizemne spratnosti može se odobriti ukoliko to dozvoljavaju prostorne mogućnosti građevinske parcele;
  • -
    Moguće je odobriti izgradnju na udaljenosti od susjedne parcele manjoj od tri metra, samo ukoliko se dobije saglasnost susjeda.

Član 6.

Rasturene, devastirane i ugrožene nekropole stećaka, koje se nalaze razbacane oko bivše fabrike "Famos", potrebno je sakupiti i smjestiti na jedno mjesto, kao što je na trgu ispred Društvenog doma, ili neko drugo mjesto, ukoliko se u toku realizacije regulacionog plana pokaže druga lokacija pogodna za smještaj pronađenih stećaka.

Član 7.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom.

Izgradnja građevina se ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta pod čime se pod- razumjeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priklju- čenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.

Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Član 8.

Svi objekti zatečeni na terenu koji nemaju dozvolu trajnog karaktera, zadržavaju se do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni.

Član 9.

Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, te u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.

Za ove objekte moguće je dati zamjenu građevinskog fonda, ukoliko postoje prostorne mogućnosti u okviru vlasničke parcele.

Član 10.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata se mogu pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).

Član 11.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 12.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa članom 77. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05).

Član 13.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu, koje trebaju biti postavljene prema prostornim mogućnostima.

Član 14.

Objekti, koji se nalaze u zaštitnom pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.

Objekti koji se nalaze u uglovima preglednosti, ukoliko dođe do zamjene građevinskog fonda, potrebno je objekat pomaći na zadatu liniju.

U objektima navedenim u predhodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadogradnja.

Član 15.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su planom-faza saobraćaja.

Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte, se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže;

Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanirane objekte, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:

za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,

za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max. BGP

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbjediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može na parceli locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Interni saobraćaj koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se može i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta.

Član 16.

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti se ne mogu postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 17.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom odgovarajućom dokumentacijom urađenih na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koji je sastavni dio Plana.

Član 18.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Član 19.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.

Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 20.

U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novina Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Član 21.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-2231/14-2b
29. maja 2014. godine
Ilidža

Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.