Aktio

OPĆINA NOVI GRAD - OPĆINSKO VIJEĆE

Odluka o građevinskom zemljištu

ODLUKU
O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom odlukom uređuju se granice gradskog građevinskog zemljišta, određuju i granice ostalog građevinskog zemljišta, utvrđuju zone građevinskog zemljišta, propisuju osnovi i mjerila za određivanje naknada za gradsko građevinsko zemljište, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao i način i rokovi plaćanja tih naknada, uvodi obaveza plaćanja navedenih naknada za ostalo građevinsko zemljište po osnovama i mjerilima na način i u rokovima propisanim za gradsko građevinsko zemljište, utvrđuje način raspodjele i usmjeravanja sredstava navedenih naknada između Općine i Kantona Sarajevo i predviđa mogućnost povjeravanja određenih poslova uređenja građevinskog zemljišta Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo.

Član 2.

Gradsko građevinsko zemljište je građevinsko zemljište unutar prostornog obuhvata čije su granice označene u grafičkom prilogu koji je sastavni dio ove odluke.

Član 3.

Ostalo građevinsko zemljište je građevinsko zemljište izvan prostornog obuhvata gradskog građevinskog zemljišta.

Član 4.

Način i uvjeti raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo regulisat će se posebnim odlukama o načinu i uvjetima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo.

II - ZONE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 5.

Građevinsko zemljište razvrstava se u šest zona.

Opis i grafički prikaz stambenih, proizvodnih i poslovnih zona građevinskog zemljišta koji je dat kao prilog ove odluke čini sastavni dio ove odluke.

Član 6.

Kada je prema opisu i grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta u prilozima Odluke iz prethodnog člana granica između dvije zone povučena sredinom saobraćajnice naznačene ulice, smatra se da je granica između dvije zone sredinom ulice.

Ako se prema opisu u grafičkom prikazu zona građevinskog zemljišta ne može sa sigurnošću utvrditi kojoj zoni pripada građevinsko zemljište na granici zona, smatra se da pripada onoj zoni za koju se prema odredbama odluke plaćaju manje naknade.

Naknada za pogodnost lokacije-renta za apartmanska naselja, rezidencijalne objekte i objekte za odmor ima se obračunati u visini naknade za I (prvu) zonu građevinskog zemljišta, neovisno o namjeni navedene vrste objekta ili dijela objekta.

III - NAKNADE

Član 7.

Naknada iz osnova pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se za cjelokupno građevinsko zemljište na korisnu površinu stambenog, proizvodnog i poslovnog prostora izraženu u m", ako zakonom i ovom odlukom nije drugačije određeno za pojedine oblike naknade i za pojedine vrste građevina ili za pojedina fizička i pravna lica.

Stambenim prostorom u smislu ove odluke, smatra se svaki prostor koji ne spada u proizvodni i poslovni prostor.

Član 8.

Korisna površina se obračunava kao zbir površina podova svih prostorija pomnoženih odgovarajućim koeficijentom.

Korisna površina se obračunava množenjem zbira površina podova sa sljedećim koeficijentima:

  • -
    zatvorene prostorije i niše - 1,00
  • -
    lođe - 0,75
  • -
    pokrivene terase - 0,50
  • -
    balkoni, otvorene terase, ravni, prohodni krovovi i trijemovi - 0,25
  • -
    garaže u sklopu zgrade - 1,00

Kod potkrovnih stanova površine stana sa manjom svijetlom površinom od 1,50 m, ne obračunavaju se. Površine stana sa svjetlom visinom manjom od 2,40 m obračunavaju se sa 90%.

Član 9.

Bez obzira na odredbe prethodnog člana:

  • -
    kao korisnu površinu građevina diplomatskih i konzularnih predstavništava i vojnih organizacija, koji ne stave na uvid ovjerene građevinske projekte svojih građevina, smatra se površina koja se dobije množenjem površine građevinske parcele građevine s 0,6 kao minimalnim koeficijentom izgrađenosti,
  • -
    kao korisna površina otvorenih skladišta, asfaltnih i betonskih baza, benzinskih stanica, pilana, kamenoloma, bazena za kupanje, hangara sa nadstrešnicama, igrališta, stadiona i slično, smatra se površina koja se dobije množenjem građevinske parcele s 0,4 kao minimalnim koeficijentom izgrađenosti.

Član 10.

Naknada iz osnove pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta, naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se i za ostalo građevinsko zemljište prema osnovama i mjerilima, na način i u rokovima propisanim zakonom i ovom odlukom za gradsko građevinsko zemljište.

Član 11.

Početnu visinu naknade iz osnove pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta po m" korisne površine građevine, utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog Općinskog načelnika za svaku godinu po zonama građevinskog zemljišta, prema propisanom procentu od procjene konačne građevinske cijene iz prethodne godine na području Općine Novi Grad Sarajevo.

Tako utvrđena početna visina ove naknade za jednu godinu, u zakonu propisanu valorizaciju, primjenjuje se do utvrđivanja njene početne visine za narednu godinu.

Član 12.

Svako fizičko i pravno lice dužno je platiti naknadu za pogodnost lokacije građevinskog zemljišta-rentu za izgradnju građevine.

Izuzetno, pravnim licima kao investitorima čija je korisna površina budućih građevina veća od 1.000 m", može se odobriti obročno plaćanje naknade za pogodnost lokacije-rentu i to najduže do 3 godine, uz obavezno dostavljanje neopozive bankovne garancije naplative na prvi poziv, kojom investitor osigurava plaćanje utvrđene naknade.

U postupku legalizacije fizičkim, kao investitorima individualne stambene izgradnje, odobrit će se obročno plaćanje naknade za pogodnost lokacije-rentu u jednakim mjesečnim ratama i to najduže do sedam godina. Uz zahtjev za odobravanje obročnog plaćanja, investitor je dužan dostaviti dokaze osiguranja potraživanja.

U slučajevima u kojima je odobreno obročno plaćanje, nadležna služba izdaje rješenje kojim utvrđuje visinu naknade za pogodnost lokacije-rentu, te plaćanje naknade u ratama, a koje treba sadržavati elemente izvršnog naslova u skladu sa članom 23. Zakona o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

U skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine nadležna služba će pravomoćno rješenje iz prethodnog stava dostaviti Zemljišno-knjižnom uredu radi upisa zabilježbe duga.

Realizaciju naplate utvrđenih naknada prati nadležna služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu, finansije i inspekcijske poslove Općine Novi Grad Sarajevo. U slučaju nepravovremenog ispunjavanja utvrđenih obaveza, kašnjenja sa uplatama najduže dva mjeseca, nadležna služba dostavit će Pravobranilaštvu Općine Novi Grad Sarajevo zahtjev za naplatu preostalog duga u cijelosti sa pravomoćnim i izvršnim rješenjem o utvrđenoj obavezi plaćanja naknade za pogodnost-1okacije-rente, uz dostavljanje i analitičke kartice kao dokaza o neizmirenim obavezama.

Ukoliko je, prije stupanja na snagu ove odluke, fizičkim i pravnim licima u postupku legalizacije, te pravnim licima u redovnom postupku gradnje, rješenjem već ranije utvrđena obaveza plaćanja naknade za pogodnost lokacije-rente, a ista nije izmirena u cijelosti, na zahtjev investitora može se odobriti obročno plaćanje naknade u skladu sa uvjetima koji su utvrđeni ovom odlukom.

Član 13.

Ako se mijenja namjena postojećeg objekta ili pojedinog dijela objekta u namjenu za koju je propisana veća renta iznos rente utvrđuje se kao pozitivna razlika između rente koja bi bila utvrđena za raniju namjenu i rente utvrđene za novu namjenu, uzimajući u obzir i eventualne promjene u korisnoj površini građevine, zoni i drugim elementima relevantnim za utvrđivanje rente, pod uslovom da je regulisanje plaćanja naknade za taj objekat ili njegov dio izvršeno poslije 25.05.2000. godine, kao dana stupanja na snagu Odluke o umanjenju osnovice za određivanje naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište na korištenje i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/01).

Član 14.

Za gradsko građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, uređaja i instalacija, renta se ne plaća.

Član 15.

Visina naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta po m" korisne površine građevine na lokalitetu koji je bez sredstava investitora građevine uređen utvrđuje se rješenjem i to dijeljenjem ukupnih stvarnih ili procijenjenih troškova uređenja sa ukupnom površinom građevina za čiju je izgradnju lokalitet uređen.

Uređenje građevinskog zemljišta za lokalitet koji će se urediti prema urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju građevine do izdavanja upotrebne dozvole za građevinu i za čije uređenje postoje podaci o ukupnim stvarnim ili procijenjenim troškovima uređenja građevinskog zemljišta, regulisat će se ugovorom između investitora i institucije ovlaštene za izvođenje radova na uređenju građevinskog zemljišta.

Član 16.

Izuzetno od prethodnog člana na zemljištu za koje nije donesen Program uređenja, iznos naknade za uređenje građevinskog zemljišta koje nije uređeno, utvrđuje se urbanističko-tehničkim i drugim uvjetima utvrđenim u urbanističkoj saglasnosti i prema uvjetima iz saglasnosti javnih preduzeća.

Investitori građevina, pored troškova uređenja iz stava 1. ovog člana zajednički finansiraju i troškove uređenja koji se odnose na infrastrukturne sadržaje za potrebe više investitora prema uvjetima iz detaljnih planova, odnosno mišljenja nadležnih institucija u postupku realizacije izgradnje infrastrukturnih sadržaja.

Naknadu za uređenje zemljišta iz stava 1. ovog člana plaća investitor, a međusobna prava i obaveze, a naročito dinamika uređenja gradskog građevinskog zemljišta, dinamika uplate troškova uređenja, sankcije za neizvršavanje obaveza, nadzor nad izvođenjem radova i slično između Općine i investitora uređuju se ugovorom.

Investitor građevine iz stava 1. ovog člana nije dužan da plati naknadu troškova uređenja pod uslovom da sam izvrši uređenje zemljišta putem javnih preduzeća nadležnih za održavanje komunalne infrastrukture koja je predmet uređenja ili drugog pravnog lica koje je registrovano za obavljanje te djelatnosti.

Međusobna prava i obaveze na izvođenju radova na uređenju građevinskog zemljišta između investitora i izvođača radova uređuju se ugovorom kojim se utvrđuju pitanja nadzora, dinamika uređenja, sankcije u slučaju neizvršenja ugovornih obaveza i drugi uvjeti.

U slučaju kada je izvođač radova na uređenju građevinskog zemljišta drugo pravno lice, investitor može zaključiti ugovor bez prethodne saglasnosti javnih komunalnih preduzeća.

Član 17.

Pod neuređenim građevinskim zemljištem u smislu ove odluke smatra se zemljište na kojem nisu izvedeni radovi opremanja zemljišta infrastrukturnim sadržajima u okviru građevinske parcele koji omogućavaju priključak objekta koji se gradi, kao i uređeno zemljište na kojem je zbog potrebe građenja potrebno izvršiti zahvate na infrastrukturnim sadržajima prema uvjetima iz detaljne planske dokumentacije odnosno mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i saglasnosti javnih preduzeća.

Član 18.

Investitorima objekata izgrađenih do 06.04.1992. godine bez odobrenja za građenje, a koji su blagovremeno podnijeli zahtjev za legalizaciju građevine prema "Uputstvu o uvjetima i načinu legalizacije objekata individualne stambene izgradnje građenih bez odobrenja za građenje", kao investitori koji su blagovremeno podnijeli zahtjev za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremnog karaktera u skladu sa Odlukom o legalizaciji ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 6/06, 18/07, 18/08 i 35/12), koji imaju pravo po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca Kantona Sarajevo, ukoliko postoji minimum uređenosti parcele u smislu člana 62. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/05), priznaje se na ime ulaganja i izgrađenu infrastrukturu ukupan iznos po osnovu uređenja gradskog građevinskog zemljišta uz obavezu učešća u finansiranju zajedničke komunalne infrastrukture naselja, a naknada za pogodnost gradskog građevinskog zemljišta (renta), dostaviće se na plaćanje Ministarstvu za boračka pitanja Kantona Sarajevo, koje shodno odredbi člana 31. Zakona o dopunskim pravima boraca Kantona Sarajevo-branitelja BiH ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 45/12 - novi prečišćeni tekst) obezbjeđuje sredstva u budžetu kantona za ovu namjenu.

Član 19.

Za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se naknada prema mjerilima za izgrađeno gradsko građevinsko zemljište.

Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se i za objekte izgrađene bez odobrenja za građenje i objekte privremenog karaktera do njihovog uklanjanja.

Član 20.

Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta utvrđuje se rješenjem nadležnog općinskog organa za komunalne poslove odnosno organizacije koju posebnim aktom ovlasti Općinsko vijeće.

Član 21.

Naknada za korištenje gradskog građevinskog zemljišta plaća se prema izgrađenoj neto korisnoj površini stambenog, poslovnog odnosno proizvodnog prostora.

Naknada se plaća mjesečno, odnosno tromjesečno prema rješenju nadležnog organa.

Član 22.

Visina naknade i drugi uvjeti za korištenje gradskog građevinskog zemljišta uredit će se posebnom odlukom Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo.

IV - POVJERAVANJE UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Član 23.

Poslovi uređenja građevinskog zemljišta, osim onih koje po zakonu i ovoj odluci može da obavlja samo Općina, mogu se povjeravati Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zavod).

Za povjerene poslove uređenja građevinskog zemljišta ovlašćuje se Zavod da u ime Općine vrši uređenje u skladu sa Općinskim programom, i u skladu sa dinamikom koju utvrđuje Općinsko vijeće.

Odnosi između Općine i Zavoda uredit će se ugovorom.

Član 24.

Nadzor nad provođenjem ove odluke vrši Općinsko vijeće.

V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 25.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaju da važe odredbe Odluke o građevinskom zemljištu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 04/04, 23/04, 7/13 i 21/13).

Član 26.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

OPĆINA NOVI GRAD

OPIS GRANICA POJEDINIH ZONA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Broj 01-02-11616/14
27. maja 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Općinskog vijeća
Edina Gabela, s. r.

STAMBENE ZONE

Prva zona: omeđena je granicom koja polazi od spoja ulica Bulevar Meše Selimović i VI transverzala koja je ujedno i granica političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Granica ide u pravcu istoka, te nastavlja sredinom korita rijeke Miljacke u pravcu istoka granicom političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo, lomi u pravcu juga ulicom Antuna Branka Šimića te presijeca ulicu Safeta Hadžića i dolazi do raskršća ulica Hadži Mustafe Penjave i Albanske. Nastavlja u pravcu juga i jugoistoka Albanskom ulicom sve do raskrsnice s Milinkladskom ulicom. Sa raskršća navedenih ulica skreće na zapad ulicom Abdurahmana Sirije kojom nastavlja i dolazi do ulice Vrbovske. Ovdje ide zapadno pomenutom ulicom do granice parcele 726, (k.o. Novo Sarajevo 111) od koje lomi ka jugozapadu do ulice Prnjavorske, te ide sjeverozapadno ul. Prnjavorska do raskrsnice sa Jajačkom ulicom. Sa raskrsnice nastavlja jugozapadno Jajačkom ulicom, dolazi na oštru krivinu gdje ide lokalnim putem i granicama parcela 2783/3, 2775, 2774 do ulice Kenana Demirovića kojom ide sjeverno te lomi na jugozapad i silazi na ulicu Avde Hodžića gdje nastavlja ka sjeverozapadu i izlazi na ulicu Atife Karalića. Zatim nastavlja pomenutom ulicom u pravcu jugozapada i zapada i izlazi na raskrsnicu ulica Kodžina i Vejsila Čurčića. Zatim ide na sjever Kodžinom ulicom te skreće na zapad u ul. Safeta Hadžića Čikma i skreće na jug do ulice Vejsila Čurčića kojom nastavlja zapadno te ide ul. Sulejmana Paćariza Hodže i dolazi do raskrsnice s ulicom Ferida Srnje, Ovdje skreće na jug i prati granicu parcele 2322/1, lomi u pravcu jugozapada granicom parcela 3193, 2298/14, 3198/6 i izlazi u ulicu Hasiba Brankovića. Zatim nastavlja jugozapadno djelimično granicom parcele 1822/45, zatim lomi ka jugozapadu do rezervoara Mojmilo i ide u pravcu juga odakle silazi na granicu parcele 1422 čiju granicu nastavlja da prati u pravcu sjeveroistoka te dalje ide granicama parcela 1426/1, 1425/1 zatim prelazi preko parcela 1446, 1489, 1490 dolazi do granice parcele koju prati 1485. Zatim u pravcu sjeveroistoka prati granice parcela 1520, 1521, 1523/2, 1525, 1526 lomi na jug granicom parcele 1528 i izlazi na granicu entiteta. Od ovog mjesta prati granicu entiteta u pravcu jugozapada prelazi preko ulice Bulevar Meše Selimović i izlazi na granice političkih općina Novi Grad i Ilidža. Istom ide u pravcu sjeverozapada, zatim lomi na sjeveroistok preko parcela 2619/2, 2620/1, 2621/1, 2621/2 i 2622/2 i izlazi u ul. Kurta Schorka. Od ovog mjesta granica ide ul. Kurta Schorka u pravcu sjeverozapada i izlazi na granicu političkih općina Novi Grad i Ilidža. Prateći pomenutu granicu izlazi na korito rijeke Miljacke. Dalje ide sredinom korita rijeke Miljacke do mosta u ul. Kurta Schorka (M- 5-M-17). Ovdje granica skreće u pravcu sjevera, ide pomenutom ulicom i izlazi na željezničku prugu Sarajevo-Ploče. Željezničkom prugom ide u pravcu istoka i dolazi do VI transverzale, granice političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo odakle je granica i počela.

Druga zona: počinje od raskrsnice ulica Safeta Zajke i Kasima Hadžića. Dalje ide ulicom Kasima Hadžića i Tuzlanskom ulicom u pravcu sjeveroistoka do ulice Trebinjske, zatim ulicom Trebinjskom do ulice Adema Buće. Ulicom Adema Buće nastavlja na sjeveroistok do PO "Zrak" obuhvatajući ga, odakle se lomi na jugoistok i istok do granice političke općine Novi Grad i Novo Sarajevo. Od ovog mjesta granica ide granicom političke općine u pravcu jugozapada obuhvatajući ulice Bana Mateja Ninoslava i Orlovačku ulicu, presijeca ulicu Safeta Zajke i dolazi do željezničke pruge. Dalje nastavlja u pravcu zapada, lomi na sjever do raskrsnice sa ulicom Kasima Hadžića odakle je granica počela.

Treća zona: granica treće stambene zone počinje na raskrsnici ulica Milinkladska i Albanske, Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga Milinkladskom ulicom sve do Novopazarske ulice. Tu granica lomi na sjeverozapad u Novopazarsku ulicu, krivudajući navedenom ulicom dolazi do raskrsnice ulica Novopazarske i Nadira Kafedžića. Sa raskrsnice ide u pravcu juga ulicom Nadira Kafedžića obuhvatajući ulicu Nadira Kafedžića silazi na granicu entiteta. Od ovog mjesta prati granicu entiteta sve do granice katastarske općine Dobrinja, tu skreće na zapad obuhvatajući k.č. 1526 katastarske općine "Novo Sarajevo III" nastavlja uz granicu katastarske općine Novo Sarajevo III obuhvatajući sve parcele iste, dolazi do granice parcele 1528. Od ovog mjesta granica ide granicama parcela 1520, 1521, 1523/2, 1525, 1526, 1485, 1489, prelazi preko parcele 1451/1 izlazi na granicu parcela 1421 i 1422. Sa ovog mjesta skreće na sjeverozapad i izlazi na rezervoar Mojmilo. Natavlja u istom pravcu i prelazi preko parka, lomi na sjever i izlazi granicu parcele 1822/46. Prati pomenutu i izlazi na na ulicu Hasiba Brankovića. Navedenom ulicom ide na sjever zatim lomi na istok između k.č. 2303 i k.č. 2305/1 izlazi na ulicu Višegradsku, tu skreće na jug zatim lomi na istok obuhvata parcelu 2298/6 pa uz njenu granicu u pravcu sjeverozapada izlazi na raskrsnicu ulica Ferida Srnje i Sulejmana Paćariza Hodže. Od raskrsnice ide u pravcu istoka ulicom Sulejmana Paćariza Hodže zatim u pravcu sjeveroistoka ulicom Vejsila Čurčića sve do Kodžine ulice gdje lomi na sjever između parcela 2363/2 i 2364 zaobilazi objekte iz ulice Safeta Hadžića Čikme a obuhvatajući objekte Kodžine ulice kojom nastavlja u pravcu istoka, zatim lomi na jug do raskrsnice ulica Kodžine i Vejsila Čurčića. Od tog mjesta ide u pravcu istoka i izlazi u ulicu Atife Karalić. Nastavlja ulicom Atife Karalić u pravcu sjeveroistoka do raskrsnice sa ulicom Avde Hodžića, gdje lomi na jug u ulicu Avde Hodžića. Nastavlja pomenutom ulicom do prve raskrsnice sa lokalnim putem gdje lomi na istok i izlazi na ulicu Kenana Demirovića, prelazi preko ulice Kenana Demirovića ide u pravcu sjeveroistoka i izlazi u Jajačku ulicu. U istom pravcu nastavlja Jajačkom ulicom sve do raskrsnice sa Prnjavorskom ulicom. Sa raskrsnice ide u pravcu jugoistoka cca-70 m gdje lomi na sjeveroistok granicama katastarskih parcela 730/3, 726, 727 koje ostaju u obuhvatu i dolazi u Vrbovsku ulicu, kojom nastavlja da ide u pravcu jugoistoka. Dolazi do raskrsnice sa ulicom Abdurahmana Sirije kojom ide u pravcu sjeveroistoka sve do ulice Dr. Mustafe Denišlića koju ne obuhvata i izlazi na raskrsnicu Milinkladske i Albanske ulice odnosno na početnu tačku.

Četvrta zona: polazi od mosta na rijeci Miljacki u ulici Kurta Schorka (M-5-M-17). Od ovog mjesta ide u pravcu sjevera sve do željezničke pruge Ploče-Sarajevo. Ovdje skreće na istok i ide željezničkom prugom do raskrsnice ulica Kasima Hadžića i Safeta Zajke. Od raskrsnice ide ul. Kasima Hadžića zatim Tuzlanskom ulicom dolazi na Trebinjsku ulicu. Ovdje skreće na jugoistok i ide Trebinjskom ulicom do raskrsnice sa ulicom Adema Buće. Od ovog mjesta granica ide u pravcu sjevroistoka ul. Adema Buće ogradom PO "Zrak" do granice političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Zatim granica skreće u ulicu Safeta Isovića Čikma granicom katastraske općine Dolac izlazi na ulicu Amira Krupalije. Ide pomenutom ulicom u pravcu sjeverozapada, izlazi u ulicu Sulje Jahića. Ulicom Sulje Jahića obuhvatajući sve objekte izlazi na ulicu Vladimira Preloga. Od ovog mjesta granica lomi na jugozapad i ide ul. Vladimira Preloga, nastavlja ulicom Adema Buće do raskrsnice sa ulicom Potur Šahidijina. Ovdje granica skreće u ul. Potur Šahidijinu, izlazi na ulicu Briješće Brdo. Zatim granica ide ul. Briješće Brdo, nastavlja ul. Numan Paše Ćuprilića do raskrsnice sa ulicom Zaima Imamovića. Od raskrsnice u pravcu sjeveroistoka ulicom Zaima Imamovića onda ulicom Porodice Bećirbašić dolazi na raskrsnicu ulica Avde Palića i Alije Imamovića. Ovdje skreće na jugozapad ulicom Avde Palića prelazi preko ul. Safeta Zajke i izlazi na željezničku prugu Sarajevo - Zenica. Od ovog mjesta skreće na jugozapad i ide željezničkom prugom do mosta na rijeci Miljacki u Bačićima. Ovdje skreće na jugoistok i ide sredinom korita rijeke Miljacke od mosta u ul. Kurta Schorka odakle je opis i počeo.

Četvrta zona - lokalitet Dobrinja: stanovanja koja obuhvata i ulicu Reufa Muhića (k.o. Dobrinja).

Peta zona: počinje na željezničkom mostu preko rijeke Miljacke u naselju Bačići. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu sjeverozapada željezničkom prugom Sarajevo - Zenica obuhvatajući naselje Bačići izlazi u ulicu Safeta Zajke na raskrsnicu sa ulicom Avde Palića. Od ovog mjesta granica ide u pravcu sjeveristoka ul. Avde Palića zatim lomi na jugoistok u ul. Numan Paše Čuprilića. Granica nastavlja da ide ul. Numan Paše Čuprilića zatim ul. Briješko Brdo i izlazi u ulicu Adema Buće. Zatim granica ide ul. Adema Buće sve do granice političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Od ovog mjesta granica ide u pravcu sjeveroistoka prati granicu političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo, zatim političku granicu Novi Grad i Vogošću. Obuhvatajući ulicu Harisa Čampare granica izlazi na most na rijeci Bosni u Reljevu. Od ovog mjesta granica ide nizvodno sredinom korita rijeke Bosne do granice sa političkom općinom Novi Grad i Ilidža u Dobroševićima. Ovdje granica skreće na jugoistok i ide koritom rijeke Miljacke do mosta u Bačićima odakle je opis počeo.

Peta zona - lokalitet Mojmilo: polazi od raskršća ulica ul. Novopazarske i Nadira Kafedžića, prati ulicu Nadira Kafedžića prema jugu do pacela 311/12, lomi pod oštrim uglom ka istoku, prati granicu parcela 311/12 i 10/2, te lomi ka jugoistoku duž granica parcela 10/3, 10/1 (k.o. Dobrinja) do granice političke općine Novi Grad i Novo Sarajevo i ide istom ka sjeveroistoku do ulice Novopazarske. Ovdje lomi ka zapadu i prati Novopazarsku ulicu do početne tačke opisa.

Šestu stambenu zonu čine područja građevinskog zemljišta koja nisu obuhvaćena I, II, III, IV i V zonom.

POSLOVNE ZONE

Prva zona: omeđena je granicom koja polazi od spoja ulica Bulevar Meše Selimović i VI transvezala koja je ujedno i granica političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Granica ide u pravcu istoka, te nastavlja sredinom korita rijeke Miijacke u pravcu istoka granicom političke općina Novi Grad i Novo Sarajevo, lomi u pravcu juga ulicom Antuna Branka Šimića te presijeca ulicu Safeta Hadžića i dolazi do raskršća ulica Hadži Mustafe Penjave i Albanske. Nastavlja u pravcu juga i jugoistoka Albanskom ulicom sve do raskrsnice s Milinkladskom ulicom. Sa raskršća navedenih ulica skreće na zapad u ulicom Abdurahmana Sirrije kojom nastavlja i dolazi do ulice Vrbovske. Ovdje ide zapadno pomenutom ulicom do granice parcele 726 (k.o. Novo Sarajevo III) od koje lomi ka jugozapadu do ulice Prnjavorske, te ide sjeverozapadno ul. Prnjavorska do raskrsnice sa Jajačkom ulicom. Sa raskrsnice nastavlja jugozapadno Jajačkom ulicom, dolazi na oštru krivinu gdje ide lokalnim putem i granicama parcelama 2783/3, 2775, 2774 do ulice Kenana Demirovića kojom ide sjeverno te lomi na jugozapad i silazi na ulicu Avde Hodžića gdje nastavlja ka sjeverozapadu i izlazi na ulicu Atife Karalića. Zatim nastavlja pomenutom ulicom u pravcu jugozapada i zapada i izlazi na raskrsnicu ulica Kodžina i Vejsila Čurčića. Zatim ide na sjever Kodžinom ulicom te skreće na zapad u ul. Safeta Hadžića Čikma i skreće na jug do ulice Vejsila Čurčića kojom nastavlja zapadno te ide ul. Sulejmana Paćariza Hodže i dolazi do raskrsnice s ulicom Ferida Srnje. Ovdje skreće na jug i prati granice parcele 2322/1, lomi u pravcu jugozapada granicom parcela 3193, 2298/14, 3198/6 i izlazi u ulicu Hasiba Brankovića. Zatim nastavlja jugozapadno djelimično granicom parcele 1822/45, zatim lomi ka jugozapadu do rezervoara Mojmilo i ide u pravcu juga odakle silazi na granicu parcele 1422 čiju granicu nastavlja da prati u pravcu sjeveroistoka te dalje ide granicama parcela 1426/1,1425/1 zatim prlazi preko parcela 1446, 1489,1490 dolazi do granice parcela 1485 kojom ide. Zatim u pravcu sjeveroistoka prati granice parcela 1520, 1521, 1523/2, 1525, 1526 lomi na jug granicom parcele 1528 i izlazi na granicu entiteta. Od ovog mjesta prati granicu entiteta u pravcu jugozapada prelazi preko ulice Bulevar Meše Selimović i izlazi na granice političkih općina Novi Grad i Ilidža, obuhvatajući ulicu Reufa Mujića. Prateći pomenutu granicu izlazi na korito rijeke Miljacke. Dalje ide sredinom korita rijeke Miljacke do mosta u ul. Kurta Schorka (M-5-M-17). Ovdje granica skreće u pravcu sjevera ide pomenutom ulicom i izlazi na željezničku prugu Sarajevo-Ploče. Željezničkom prugom ide u pravcu istoka i dolazi do VI transverzale, granice političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo odakle je granica i počela.

Druga zona: omeđena je granicom koja polazi sa raskršća granica općina Novo Sarajevo i Novi Grad sa istočne strane od željezničke pruge. Odavde granica prati granicu političke općine u pravcu sjeveroistoka obuhvatajući kompletno postrojenje firme "Zrak" koje je ujedno i granica sa sjeverne i zapadne strane. Prateći kompletnu granicu posjeda firme Zrak izlazi u ulicu Adema Buće. Odavde granica prati Ul. Adema Buće u pravcu jugozapada sve do raskrsnicom sa Trebinjskom ulicom. Granica od ovog mjesta lomi u prvcu sjeverozapada prateći Trebinjsku ul. dolazi na raskrsnicu sa ulicom Šerifa Loje. Od te raskrsnice granica nastavlja ulicom Šerifa Loje u pravcu jugozapada prateći granicu parcela 3185 zatim ide na zapad prateći granice parcela 3163/1, 3162/4, 3159/4 koje obuhvata te izlazi na Glasinačku ulicu. Granica odavde prati Glasinačku ulicu u pravcu jugoistoka te kod parcela 3138/1 lomi na jugozapad i izlazi u Tuzlansku ulicu. Nastavlja da prati Tuzlansku ulicu u pravcu jugozapada i izlazi na ulicu Kasima Hadžića. Od ovog mjesta granica lomi u pravcu jugoistoka prati ulicu Kasima Hadžića i izlazi na ul. Safeta Zajke. Odavde granica prati ul. Safeta Zajke u pravcu zapada i sjeverozapada. Ulicom Safeta Zajke dolazi iznad Željezničkog terminala gdje granica lomi u pravcu jugoistoka, prateći željezničku prugu izlazi na korito rijeke Miljacke i granicu političke općine. Odavde granica skreće na istok i ide sredinom korita rijeke Miljacke sve do mosta gdje granica skreće u ulicu Kurta Schorka i prati je u pravcu sjeverozapada. Prateći ulicu Kurta Schorka izlazi na željezničku prugu. Ovdje granica skreće u pravcu istok prati željezničku prugu i dolazi do mjesta odakle je opis i počeo.

Treća zona: počinje na željezničkom mostu preko rijeke Miljacke u naselju Bačići. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu sjeverozapada željezničkom prugom Sarajevo - Rajlovac, prolazi pored željezničke stanice i izlazi na ulicu Safeta Zajke. Odavde granica ide ulicom Safeta Zajke obuhvatajući Telalovo polje zatim nastavlja Zabrđem obuhvatajući privrednu zonu Rajlovac. Granica nastavlja ul. Reljevo Dvor koju prati čitavom dužinom sve do granice političke općine, općina Novi Grad i Vogošća odnosno do korita rijeke Bosne. Od tog mjesta granica lomi u pravcu zapada i ide koritom rijeke Bosne sve do granice političkih općina Ilidža i Novi Grad. Dalje ide na sjeveroistok granicom političkih općina i dolazi do mosta na rijeci Miljacki u naselju Bačići kod baze "Centrotransa" odakle je granica i počela.

Četvrta zona: počinje od raskrsnice ulica Safeta Zajke i Kasima Hadžića. Sa ovog mjesta granica ide ulicom Kasima Hadžića i Tuzlanskom ulicom u pravcu sjeveroistoka do ulice Glasinačke. Nastavlja ulicom Glasinačkomu pravcu sjeverozapada obuhvatajući ulicu Nusreta Prohića izlazi na raskrsnicu ulicu Šerifa Loje i Trebinjske. Od ovog mjesta ide ulicom Trebinjskom u pravcu jugoistoka do ul. Adema Buće. Sa raskrsnice pomenutih ulica lomi na sjeveroistok ulicom Adema Buće. Nastavlja da krivuda i ide ulicom Adema Buće do ulice Potur Šahidijina. Skreće u ulicu Potur Šahidijinu do prve raskrsnice gdje skreće u pravcu zapada u pravoj liniji. Ide Potur Šahidijinom i izlazi na ul. Briješće Brdo.

Granica nastavlja ul. Briješće Brdo i dolazi na raskrsnicu ulica Briješće Brdo i Numan Paše Ćuprilića. Odavde granica ide u pravcu sjeveroistoka, sjeverozapada ulicom Numan Paše Ćuprilića. Dolazi do raskrsnice pomenute ulice i ulice Zaima Imamovića te tu lomi na jugozapad cca-70 m gdje skreće u ulicu Senada Čolića. Od ovog mjesta granica ide ulicom Senada Čolića i izlazi na ulicu Safeta Zajke. Ovdje granica skreće na jugoistok i ide ulicom Safeta Zajke obuhvatajući sve ulice sa sjeverne strane granice četvrte zone i dolazi do raskrsnice sa ulicom Kasima Hadžića. Odakle je granica i počela.

Peta zona: počinje od PO "Zrak" koje ne obuhvata. Od ovog mjesta granica ide u pravcu sjeveroistoka prateći granicu političke općine između općina Novo Sarajevo i Novi Grad obuhvatajući Orlić i Jezera izlazi na političku granicu općine Vogošća i Novi Grad. Granica dalje nastavlja u pravcu sjeverozapada obuhvatajući ulice Harisa Čampare i Braće Baljić izlazi na rijeku Bosnu. Ovdje skreće na jugoistok i ide sredinom korita rijeke Bosne do mosta. Sa mosta granica ide ulicom Reljevo Dvor, zatim ul. Zabrđe nastavlja ulicom Safeta Zajke i dolazi do raskrsnice sa ulicom Senada Čolića. Ovdje granica lomi na istok u ulicu Senada Čolića i ide pomenutom do ulice Numan Paše Čuprilića. Zatim ulicom Numan Paše Čuprilića do ulice Briješće Brdo. Ulicom Briješće Brdo granica nastavlja u pravcu sjeveroistoka, jugoistoka do ulice Potur Šahidijina. Ulicom Potur Šahidijina ide u pravcu istoka zatim na prvoj raskrsnici skreće na sjeverozapad i izlazi u ulicu Adema Buće. Od ovog mjesta granica ide ulicom Adema Buće sve do postrojenja PO "Zrak". Ovdje granica skreće i na sjeveroistok i ide ogradom PO "Zrak" do mjesta odakle granica počinje.

Šestu poslovnu zonu čine područja građevinskog zemljišta koja nisu obuhvaćena I, II, III, IV i V zonom.

PROIZVODNE ZONE

Prva zona: počinje na granici političkih općina Novi Grad i Ilidža od mosta na rijeci Miljacki u naselju Bačići. Od ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, jugoistoka sredinom korita rijeke Miljacke do studentskih domova u Nedžarićima. Granica obuhvata studentski dom i izlazi na ul. Aleje Bosne Srebrene. Od ovog mjesta lomi u pravcu sjeveroistoka pomenutom ulicom i izlazi na ulicu Ante Babića. Zatim nastavlja ul. Ante Babića u pravcu jugozapada i dolazi do raskrsnice sa ulicom Safeta Hadžića. Sa raskrsnice pomenutih ulica nastavlja ulicom Safeta Hadžića na sjeverozapad obuhvatajući dio Vojničkog Polja, naselje Švrakino Selo. Ganica dolazi na raskrsnicu ulica Safeta Hadžića i Kraljice Jelene. Od raskrsnice produžava ulicom Kraljice Jelene u pravcu sjeverozapada i izlazi na ulicu Prijedorsku. Ovdje lomi na jugozapad Prijedorskom ulicom kojom ide sve do k.č. 876/1 preko koje prolazi i ide granicom parcela 875/1, 509/1 i 510/1 i izlazi na ulicu Safeta Hadžića. Ovdje granica ide u pravcu sjeverozapada ulicom Safeta Hadžića do granice političke općine Novi Grad i Novo Sarajevo. Ovdje granica skreće na sjeverozapad obuhvata ulicu Milana Preloga, sjeveroistok obuhvata ul. Antuna Branka Šimića i izlazi na krito rijeke Miljacke. Zatim granica ide koritom rijeke u pravcu sjeveroistoka prateći granicu političke općine prelazi preko ul. Bulevar Meše Selimovića ide ulicom Džemala Bijedića obuhvata ul. Radenka Abazovića izlazi na željezničku prugu. Ovdje granica skreće na zapad i ide željezničkom prugom sve do raskrsnice pruge, ulice Safeta Zajke i ul. Kurta Schorka. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu jugoistoka ulicom Kurta Schorka i dolazi do mosta na rijeci Miljacki odakle je granica i počela.

Druga zona: počinje od studentskog doma u Nedžarićima koji je ujedno i granica političke općine Novi Grad i Ilidža. Od ovog mjesta granica ide granicom pomenutih političkih općina ulicom Aleje Bosne Srebrena. Granica druge zone ide granicom političke općine obuhvatajući ulice Kurta Schorka, Hajrudina Šabanije, Braće Mulić, Šefika Dorića i Reufa Nuhića izlazi na granicu entiteta Federacije i RS. Granica prati granicu entiteta (k.o. Dobrinje) zatim ide granicom političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Koja ide i ul. Albanskom te izlazi na ulicu Safeta Hadžića. Granica skreće u pravcu jugozapada prati ulicu Safeta Hadžića do k.č. 501/1, 509/1, 875/1 i 876/1. Prolazi granicom navedenih parcela i izlazi na ulicu Prijedorsku. Zatim prati Prijedorsku ulicu do raskrsnice sa ulicom Kraljice Jelene. Od raskrsnice ide u pravcu jugozapada ulicom Kraljice Jelene i Safeta Hadžića do ulice Ante Babića. Ovdje granica lomi na sjeverozapad i ide ulicom Ante Babića do raskrsnice sa ulicom Aleje Bosne Srebrene. Granica dalje ide u pravcu jugozapada i dolazi do studentskih domova u Nedžarićima odakle je opis i počeo.

Treća zona: granica treće zone počinje od željezničke pruge na granici političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Odavde granica prati granicu političkih općina u pravcu sjeveroistoka obuhvatajući općinu Novi Grad izlazi na Gornji Dolac odnosno na prilazni put k.č. 1635 (k.o. Dolac). Od ovog mjesta granica krivuda u navedenim prilaznim putem do šume zatim skreće na sjeverozapad kroz šumu granicom parcela 907, 1601, 1602, 1597/2, 1597/3, 1606, 57,56 (k.o. Dolac) koje ne obuhvata izlazi na ulicu Sulje Jahića. U pravoj liniji prelazi preko ulice i ide granicom parcela 44, 31/3, 31/2, 32 (k.o. Dolac). Dolazi do prvih kuća u ulici Sulje Jahića gdje skreće na jugozapad pomenutom ulicom do prve raskrsnice sa ulicom Vladimira Preloga. Od ovog mjesta granica ide ulicom Vladimira Preloga zatim ulicom Adema Buće do k.č. 428/3 (k.o. Dolac). Ovdje lomi na jugozapad granicama parcela 428/3, 413/6 (k.o. Dolac), prelazi preko parcele 413/2 (k.o. Dolac) i ponovo izlazi na ulicu Adema Buće. Zatim ide čitavom dužinom ulice Adema Buće u pravcu jugozapada dolazi do raskrsnice sa ulicom Potur Šahidijina. Ide Potur Šahidijinom cca-75m, lomi na sjeverozapad preko parcele 1637/5, 1637/6 zatim lomi na jugozapad granicom parcela 391, 383 koje obuhvata. Granica dolazi u ulicu Briješće Brdo. Od ovog mjesta granica ide u pravcu sjeverozapada ulicom Briješće Brdo, zatim ulicom Numan Paše Ćuprilića i ulicom Abdulaha Bošnjaka. Dolazi do ulice Avde Palića tu skreće na jugoistok ide u tom pravcu cca-100 m zatim skreće na sjeverozapad ulicom Avde Palića do k.č. 1890/2 (k.o. Rajlovac). Ovdje granica lomi na sjeveroistok granicom parcela 1890/2, 1891 koje obuhvata i izlazi na ulicu Braće Gluhić. Od ovog mjesta granica skreće na sjeverozapad i ide ulicom Braće Gluhić do raskrsnice sa ulicom Porodice Šehić. Od raskrsnice ide u pravcu sjeveroistoka ulicom Porodice Šehić. Idući pomenutom ulicom dolazi do mjesta zvanog Skladovi do k.č. 1784. Ovdje granica lomi na sjever granicama parcela 1784, 1785 i 1776 (k.o. Rajlovac) obuhvatajući mjesta zvana Gaj, Seoce dolazi u ulicu Harisa Čampare. Zatim ide pomenutom ulicom u pravcu sjeverozapada do željezničke pruge. Od ovog mjesta granica skreće na jugozapad, ide željezničkom prugom do granice političkih općina Novi Grad i Novo Sarajevo.

Četvrta zona: Granica četvrte zone počinje od pristupnog puta na granici političkih općina Novi Grad i Vogošće od mjesta zvanog Gola Kosa. Od ovog mjesta granica ide granicom političkih općina Novi Grad i Vogošće obuhvatajući Jezera, Orlić i Žuč. Prateći političku granicu dolazi do mosta na rijeci Bosni granica Novog Grada i Vogošće. Od mosta granica ide koritom rijeke Bosne nizvodno i dolazi do granice političkih općina Novi Grad i Ilidže. Od ovog mjesta zvanog Sastavci granica skreće u pravcu jugoistoka prateći granicu političke općine dolazi do mosta na rijeci Miljacki u Bačićima. Sa mosta skreće na sjeverozapad i ide željezničkom prugom sve do željezničke stanice u Reljevu. Ovdje granica skreće na jugoistok u ulicu Harisa Čampare. Ide ulicom Harisa Čampare cca-250 m, obuhvata mjesta zvana Grabovik, Brestovik i Vis. Dolazi u ulicu Porodice Šehić. Nastavlja da ide pomenutom ulicom zatim ulicom Braće Gluhić, pa u pravcu jugozapada preko granice parcele 1924/9 (k.o. Rajlovac) do prvih kuća. Ovdje skreće na jugoistok rubom šume i izlazi na raskrsnicu u ulicu Avde Palića. Sa raskrsnica skreće na sjeverzapad i ide cca-100 m. Od ovog mjesta ide lokalnim putem kojim nastavlja sve do ulice Abdulaha Bošnjaka. Granica nastavlja ulicom Abdulaha Bošnjaka do raskrsnice sa ulicom Numan Paše Ćuprilića. Od ovog mjesta granica skreće na jugoistok i ide ul. Numan Paše Ćuprilića, zatim ulicom Briješće Brdo dolazi do granice katastarske općine Rajlovac. Ide granicom parcela 2251/2 i 2233 (k.o. Rajlovac) prelazi preko ulice Adema Buće u pravcu jugoistoka i dolazi u ulicu Potur Šahidijina. Od ovog mjesta ide na sjeveroistok i počinje da krivuda ul. Adema Buće, Vladimira Preloga i ulicom Sulje Jahića I dolazi pristupni put Gornji Dolac. Prati pristupni put u pravcu sjeverozapada i dolazi do granice političkih općina Novi Grad i Vogošće.

Petu proizvodnu zonu čine područja građevinskog zemljišta koja nisu obuhvaćena I, III i IV zonom.