Zaključak Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2015.- 2017. godine (izvod iz DOB-a)
ZAKLJUČAK
DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2015.- 2017. GODINE (IZVOD IZ DOB-A)
- 1.Usvaja se Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2015.-2017. godina.
- 2.Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2015. - 2017. godina stupa na snagu danom usvajanja, a Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo će dostaviti izvod za objavu u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Na osnovu člana 15. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13 i 13/14), Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 25.06.2014. godine usvojila
Broj 02-05-19780-2/14
25. juna 2014. godine
Sarajevo
Vršilac funkcije Premijera
Muhamed Kozadra, s. r.
Uvod u Dokument okvirnog budžeta za period 2015.-2017.g.
Izrada Dokumenta okvirnog budžeta (DOB) za trogodišnji period, kao ključnog strateškog dokumenta koji veže vladine politike i budžet, je praksa na većini nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Kantonu Sarajevo. DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta u '10 koraka'. Moderni proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji (i) ima jasno definiran budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti, (ii) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa, (iii) omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike vlade, (iv) unapređuje predvidivost budžetskih politika i finansiranja, (v) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, (vi) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, (vii) osigurava razmatranje finansijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tokom ciklusa planiranja budžeta. U proteklih nekoliko godina ostvaren je veliki napredak u procesu planiranja budžeta izradom srednjoročnih okvira rashoda tj. DOB-a koji se svake godine pripremaju za period za sljedeće tri godine i koji prikazuju srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade Kantona Sarajevo, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.
Pristup u "10 Koraka" prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta s jasnim, logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava visok stepen međusobne ovisnosti različitih koraka unutar budžetskog procesa - svaki korak je ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju obezbijediti relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa budžetskim ciklusom. U skladu sa navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva predanost i disciplinu svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Parlament KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta Vlade KS).
Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2015.-2017. godina. Ključni cilj Dokumenta okvirnog budžeta je da postavi makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prvenstveno FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodištem periodu.
Dokument okvirnog budžeta FBiH za period 2015.-2017. god. sadrži sedam poglavlja:
- 1.Uvod u DOB za period 2015.-2017. godinu,
- 2.Srednjoročna makroekonomska prognoza,
- 3.Prihodi Dokumenta okvirnog budžeta za 2015. godinu,
- 4.Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
- 5.Strategija upravljanja javnim dugom,
- 6.Prihodi Kantona Sarajevo, Grada, općina i vanbudžetskih fondova - Budžetski prioriteti za period 2015.-2017. godine i gornje granice rashoda budžetskih korisnika u naredne tri godine.
- 7.Rashodi Kantona Sarajevo, Grada, općina i vanbudžetskih fondova - Budžetski prioriteti za period 2015.-2017. godine i gornje granice rashoda budžetskih korisnika u naredne tri godine.
Fiskalna strategija za ovaj srednjoročni period temelji se na srednjoročnim politikama djelovanja Vlade Kantona Sarajevo te FBiH kao šireg ekonomskog okruženja, sa ciljem jačanja upravljanja javnim finansijama, ujednačene fiskalne politike na nivou Bosne i Hercegovine i jačanju finansijske discipline, što će doprinijeti ekonomskom i socijalnom jačanju KS sa ciljem općeg, institucionalnog i funkcionalnog jačanja Federacije BiH odnosno države Bosne i Hercegovine. Nastavak restriktivne javne potrošnje na svim nivoima je jedan od prioriteta ekonomske politike za 2015.-2017. godinu, sa osnovnim ciljem održavanja stabilnog fiskalnog sistema i kontrole potrošnje. U ovom periodu Vlada će i funkcionisati u ograničenim fiskalnim kapacitetima, s obzirom na efekte globalne finansijske i ekonomske krize koja je ostavila trag na ekonomiji BiH, sa dodatnim pogoršanjem sa postojećim platnim deficitom, fiskalnim debalansom u zemlji, kao i obavezama kreditne otplate iz prethodnog perioda. Stoga, cilj ekonomske politike u narednom periodu će biti ublažavanje efekata sve lošijeg stanja vanjskog okruženja, uz istovremeno usvajanje politika za rješavanje fiskalnog debalansa i jačanje finansijskog sektora.
Ministarstvo finansija KS predložilo je Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2015.-2017. godina), u čijem sklopu su ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.
Očekivana kretanja budžetske potrošnje u periodu 2015-2017
U periodu 2015-2017 godina realno je očekivati da će budžetska potrošnja biti i dalje opterećena budžetskim deficitarnim finansiranjem.
Deficitarno finansiranje je prisutno od 2008. godine kada nivo ostvarenih prihoda nije bio dovoljan da pokrije realne rashode budžetskih korisnika u Kantonu Sarajevo, a potrebni reformskih zahvati u oblasti potrošnje nisu poduzimani ili ako su poduzimani nisu bili dovoljni da obezbijede uravnoteženost prihoda i rashoda.
Dokument okvirnog budžeta 2015 - 2017 pravi se u junu mjesecu 2014. godine poslije sagledanih kretanja (i prihoda i rashoda) za pet mjeseci tekuće godine.
Ove analize ukuzuju na sljedeće:
- 1.Nivo ostvarenih prihoda je veći od očekivanih za cca 8,1 mil KM sa tendencijom daljeg rasta u odnosu na ostvareni nivo sredstava 2013. godine. Prema najnovijim revidiranim projekcijama FBiH za 2014. godinu Kantonu Sarajevo po osnovu indirektnih poreza pripada:
- -za Kanton Sarajevo 353.705.129 KM
- -za Direkcije za ceste 8.230.800 KM
- -
UKUPNO 361.935.929 KM
Planirana sredstva u Budžetu Kantona
Sarajevo za 2014. godinu 336.606.300 KM
- 2.Izvršenje Budžeta Kantona Sarajevo za 2014. godinu opterećeno je deficitom Budžeta iz 2014. godine u iznosu od 126,8 mil KM, koji Zakonom o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2014. godinu ima prioritet, a koji se izmiruje iz tekućeg priliva, tako da je ugrožena dinamika izvršavanja tekućih planiranih rashoda 2014. godine. Budžetom Kantona Sarajevo za 2014. godinu planirano je dugoročno zaduženje za pokriće deficita u iznosu od 126,8 mil KM i ukoliko bi se realizovala ova sredstva došlo bi do stabilizacije budžetske potrošnje.
Srednjoročna makroekonomska prognoza
U ovom poglavlju se navode osnovni pokazatelji, po nivoima vlasti, koje su označili 2013. godinu.
Državni nivo
Naplata indirektnih poreza
Protekla godina u fiskalnom smislu predstavljala je tešku godinu za finansiranje budžeta svih nivoa vlasti BiH. Iako se očekivao oporavak javnih prihoda protekla godina završila je sa značajnim deficitom prihoda od indirektnih poreza.
Turbulencije u proteklih nekoliko godina bile su snažne i ostavile duboke posljedice na 2013. g. Prvo se desio snažan pad prihoda od indirektnih poreza u 2009. g., zatim stabilizacija prihoda u 2010. g., a potom rast prihoda, te pozitivan trend u 2011. g., ali nedovoljan i već tokom 2012. g. usporavanje i ponovni pad prihoda, koji se nastavio i u 2013. g.
|
Promjene u naplati indiretknih porezam G(t)/G(t-1) |
||||||
|
2008 |
2009 |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
|
|
Bruto naplata |
11,10% |
-11,70% |
6,80% |
6,3% |
-0,10% |
0,20% |
|
Povrati |
50,50% |
-21,00% |
-1,60% |
21,20% |
0,20% |
12,80% |
|
Neto naplata |
5,80% |
-9,90% |
8,20% |
4,00% |
-0,10% |
-2,10% |
Iako je u novembru zabilježen rast prihoda od indirektnih poreza i imajući u vidu istorijske trendove i tradicionalno povećanje potrošnje krajem godine zbog praznika, u decembru se nije nastavio pozitivan trend. Kako su isplate povrata bile veće za 15,8 mil KM, neto naplata u decembru je bila za 16,5 mil KM manja u odnosu na decembar 2012. g. ili za 4% manje. Iako je bruto naplata prihoda u 2013. g. bila veća za 9,4 mil KM u odnosu na 2012. g. (ili za 0,2%) zbog rasta povrata od 112,7 mil KM u odnosu na 2012. g. neto prihodi su bili manji za 103,2 mil KM ili 2,1% u odnosu na 2012. g.
Ustanovljeno je da naplata prihoda od indirektnih poreza u BiH u velikoj mjeri ovisi o poslovnim odlukama malog broja velikih obveznika kao što su duhanske kompanije i Rafinerija. Osim toga na naplatu prihoda u 2013. g. značajno je uticao ulazak Hrvatske u EU. U cilju izbjegavanja plaćanja visoke stope carina na cigarete u mjesecima koji su prethodili 1.7.2013. g. uvezene su količine cigareta iz Hrvatske koje su bile dostatne za potražnju u narednih nekoliko mjeseci. U prvom polugodištu 2013. g. izdate akcizne markice za cigarete iz Hrvatske u 2012. g. iznosile su 45%, a u 2013. g. 71%.
Postavlja se pitanje šta je moguće učiniti da se ublaže negativne pojave koje ugrožavaju naplatu prihoda. Osim dalje modernizacije i jačanja UIO i ostalih institucija u BiH za borbu protiv poreznih prevara i zloupotreba na tržištu i njihovog bržeg procesuiranja kao urgentna potreba nameće se redefiniranje akcizne politike u BiH i diferenciranog oporezivanja supstituta, kao što su dizel i lož-ulje, te cigarete i rezani duhan. Potrebno je što prije zatvoriti jaz u oporezivanju ovih supstituta, kako bi se smanjila porezna evazija i eliminirale distorzije koje ugrožavaju regularno tržište (siva ekonomija, nelegalna proizvodnja, šverc i krijumčarenje).
S obzirom na trenutnu privrednu strukturu realno je očekivati da će i ubuduće izvršenje prihoda biti pod snažnim djelovanjem poslovnih politika najvećih obveznika. Nažalost, ne može se očekivati da se struktura naplate prihoda poboljša i rizici po javne prihode i budžete ublaže sve dok se ne ostvari značajniji ekonomski rast i u drugim granama privrede.
Naplata indirektnih porezahttp://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma Bilten 103.
U 2013. godini Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) naplatila je ukupno 4,885 mlrd KM neto prihoda od indirektnih poreza. Naplaćeni iznos predstavlja 2,10 % manje nego u istom periodu 2012. godine.
Naime, Uprava za indirektno oporezivanje je u 2013. g. prikupila rekordne prihode od uspostave ove institucije. Prikupljeni prihodi od indirektnih poreza u 2013. g. iznosili su 5 milijardi i 882 miliona KM, što je za 10 miliona KM više odnosu na prihode prikupljene u 2012. g. Međutim, Uprava je u toku 2013.g. privredi vratila 997 miliona KM povrata PDV-a tako da su neto prihodi raspoređeni korisnicima (država, entiteti i Distrikt Brčko) iznosili u 2013. g. 4 milijarde i 885 miliona KM.
Posmatrano po vrstama prihoda negativan trend je zabilježen kod svih glavnih vrsta prihoda: PDV-a, akciza i carina.
Trendovi po vrstama prihoda
|
XII 2013/XII 2012 |
kumulativ 2013/2012 |
|
|
carina |
1,50% |
-5,60% |
|
PDV |
1,30% |
-1,90% |
|
akcize |
-8,00% |
-2,50% |
Carine
Prihodi od carine su u decembru porasli za 1,5% u odnosu na isti mjesec u 2012. godini. Na nivou cijele godine primjećuje se rastući trend u posljednjih nekoliko mjeseci. Isti zaključak se može izvesti i iz kvartalnih poređenja naplaćenih prihoda od carine. Poboljšanje trendova u naplati prihoda od carine u posljednjem kvartalu 2013. može se povezati sa dva faktora:
- 1.Rastom proizvodnje derivata u Rafineriji. U posljednja četiri mjeseca 2013. g. uvoz nafte iz Rusije je povećan za čak 87%Izvor: Saopćenje Agencije za statistku BiH, www.bhas.ba u odnosu na isti period 2012. g., kada je izvršen remont;
- 2.Promjenom carinskog režima određenih roba porijeklom iz Hrvatske trebalo bi doći do porasta prihoda od carina. Iako je nakon ulaska Hrvatske u EU u razdoblju juli - decembar 2013. došlo do snažnog pada uvoza od 15,4% u decembru 2013. g. je ipak zabilježen pozitivan rast od 5,8%Ibid..
PDV
Iako ohrabruju pozitivna kretanja kod PDV-a kao dominantne vrste javnih prihoda u BiH u posljednja dva mjeseca 2013, to ipak nije bilo dovoljno za značajnije poboljšanje naplate u 2013.
Kumulativ neto prihoda od PDV-a je konstantno deset mjeseci bio negativan, krećući se u rasponu od -2,4% do -0,7%. I pored kumulativnog rasta bruto prihoda od PDV-a od 1,3% na godišnjoj osnovi konstantan rastući trend povrata PDV-a je tokom 2013. anulirao pozitivne efekte bruto naplate i neto prihode doveo u negativnu zonu rasta od -1,9%.
Povrati PDV-a su zabilježli snažan nominalni rast od 116,8 mil KM u odnosu na 2012. godinu. Povrati PDV-a obveznicima su porasli za 93,8 mil KM ili za 12% u odnosu na 2012. Po osnovu međunarodnih projekata isplaćeno je 108,3 mil KM povrata, što nakon smanjenja u 2012. g., predstavlja povećanje od 23 mil KM ili 27%.
Osim snažnog nominalnog rasta povrata PDV-a u 2013. je porastao i relativni udio povrata PDV-a u bruto prihodima na 24,1%, što predstavlja maksimum u periodu od osam godina od uvođenja PDV-a.
|
Udio povrata u bruto prihodima od PDV-a (2006-2013) |
||||||||
|
2006 |
2007 |
2008 |
2009 |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
|
|
% povrata PDV-a |
12,10% |
17,70% |
23,00% |
20,60% |
19,30% |
21,60% |
21,60% |
24,10% |
|
% povrata obveznicima |
21,80% |
18,60% |
17,30% |
19,20% |
19,40% |
21,60& |
||
|
% povrata PDV-a međunarodnim projektima |
1,10% |
1,90% |
2,00% |
2,40% |
2,10% |
2,70% |
Imajući u vidu da povrati PDV-a de facto predstavljaju negativne prihode, odnosno, sa računovodstvenog aspekta, storno prihoda od PDV-a, obračunatih i uplaćenih po prijavama PDV-a iz prethodnih faza prometa, nominalni rast povrata PDV-a bi trebao biti praćen i nominalnim rastom bruto prihoda od PDV-a. Postoji nekoliko faktora koji mogu uzrokovati pojavu raskorak između rasta povrata i kretanja bruto naplate PDV-a:
- -Vremenska neusklađenost između obračuna/uplate PDV iz prethodnih faza i isplate povrata na prelazu iz jedne u drugu godinu. Neusklađenost transakcija je uobičajena za svaku fiskalnu godinu, te do odstupanja samo može doći ukoliko se značajno promijeni sezonska shema naplate ili zbog nepredviđenih situacija (npr. sudski sporovi).
- -Porezni krediti. Vremenska neusklađenost kod poreznih kredita utječe samo na bruto PDV-e, dok, po definiciji, porezni krediti ne bi trebali da utječu na visinu povrata PDV-a, te bi isplata neiskorištenih poreznih kredita trebala biti rezidualna veličina, kao rezultat lošeg finansijskog planiranja obveznika. Povećane isplate povrata po osnovu neiskorištenih kredita, pogotovo u vrijeme krize i nelikvidnosti, upućuju na PDV prevare;
- -Neplaćanje PDV-a u fazama koje prethode fazi u kojoj se potražuje povrat, Ukoliko obveznici iz prethodnih faza ne plaćaju obaveze za PDV-e po osnovu prijava, a obvezniku se isplaćuje povrat PDV-a iz tih transakcija bruto naplata se ne povećava, rastu povrati, te je neto efekat na prihode negativan;
- -PDV-e prevare, npr. kod izvoza i fiktivni promet u zemlji.
Neto naplata PDV-a je u decembru, i pored snažnog rasta povrata, bila pozitivna u odnosu na decembar 2012.
Efekti faktora "ulazak Hrvatske u EU" ispoljili su se i kod naplate PDV-a, i to u drugom kvartalu 2013., preko povećanog bruto PDV-a na uvoz, i u trećem kvartalu, kada je vraćen povrat PDV-a uvoznicima cigareta iz Hrvatske. Ukoliko se ti efekti neutraliziraju može se zaključiti da je slabi oporavak naplate PDV-a započeo u trećem kvartalu 2013.
Akcize
Nakon značajnog pada naplate prihoda od akciza od 9.9% u novembru mjesec decembar je donio nastavak negativnih trendova. Naplata akciza je u decembru pala za 8% u odnosu na isti mjesec 2012. Loša naplata u posljednja dva mjeseca negativno se odrazila i na kumulativnu naplatu koja je u odnosu na 2012. manja za 2,5%.
Najveći pad prihoda od akciza u decembru je zabilježen kod akciza na domaći duhan, čak 30,6%, dok je kod uvoznog duhana zabilježen pad od 7%. S druge strane, ostvaren je veliki rast prihoda od akciza na kahvu u decembru od 32,8%.
Kvartalna poređenja naplate prihoda od akciza u 2013. ukazuju na snažne oscilacije u drugom i trećem kvartalu koje su rezultat faktora "ulazak Hrvatske u EU".
Budući da prihodi od akciza na duhan u ukupnim prihodima od akciza imaju udio od 57% smanjenje prihoda od akciza na duhan uglavnom determinira i trendove kod ukupnih akciza. S obzirom na vremensko prostiranje efekta ulaska Hrvatske u EU na prihode od akciza na cigarete četvrti kvartal 2013. na najbolji način odražava realne trendove u naplati prihoda od akciza na duhan.
Pogoršanje kod naplate akciza na duhan u decembru se nije moglo zaustaviti, barem privremeno, niti novim povećanjem akciza na cigarete od 1.1.2014. Dosadašnja praksa kompanija iz duhanske industrije, da se pred povećanje akciza, koje rezultira rastom maloprodajnih cijena, gomilaju zalihe cigareta zbog očekivane povećane potražnje, ovaj put se nije ponovila. Imajući u vidu smanjenje zaliha cigareta krajem 2013. godine izvjesno je da se u januaru 2014. neće ubrati dodatni prihodi zbog povećanja minimalne akcize u cigaretama na zalihama u obimu kao prethodnih godina. Pogoršanje kod naplate akciza na duhan u decembru rezultat je dalje erozije potrošnje cigareta. Pad količina cigareta, mjereno brojem izdatih akciznih markica, u 2013. godini premašio je 20% u odnosu na količine iz 2012. U odnosu na 2009. izdato je 33% manje akciznih markica na cigarete, dok je u istom periodu prosječna ponderirana maloprodajna cijena cigareta udvostručena.
Kvartalna poređenja naplate akciza na derivate nafte i putarine ukazuju na poboljšanje trendova u posljednja tri kvartala 2013. Nakon značajnog pada naplate u prvom kvartalu, koji je rezultat i kasnog početka rada Rafinerije nakon generalnog remonta, došlo je do rasta prihoda u naredna tri kvartala. Ipak, negativna kretanja u prvom kvartalu su anulirala pozitivan trend u ostatku godine, tako da je godišnje izvršenje akciza na derivate bilo na nivou 2012.
Kod prihoda od akciza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića došlo je do daljeg pogoršanja u decembru, tako da je pad prihoda na nivou 2013. kod piva -3,4%, koje drži oko 50% prihoda od akciza ove grupe proizvoda, te kod alkohola -3,2% i bezalkoholnih pića -1,2%. Snažan pad akciza na pivo i alkohol i alkoholna pića desio se u četvrtom kvartalu 2013.
Od svih akciznih proizvoda pozitivna naplata akciza u 2013. je zabilježena jedino kod kahve. Kvartalna poređenja ukazuju na rastući trend u drugoj polovini godine nakon dva prva negativna kvartala.
|
XII 2013/XII 2012 |
kumulativ 2013/2012 |
|
|
UKUPNO DUHAN |
-14,40% |
-4,10% |
|
duhan uvoz |
-7,00% |
-1,50% |
|
duhan domaći |
-30,60% |
-10,20% |
|
DERIVATI NAFTE |
0,00% |
-0,10% |
|
uvozni |
-0,80% |
3,40% |
|
domaći |
1,20% |
-4,30% |
|
KAHVA |
32,80% |
2,30% |
|
ALKOHOL, PIVO |
-3,60% |
-2,10% |
|
PUTARINA |
1,80% |
0,00% |
Federacija Bosne i Hercegovinewww.fzs.ba/bilten_mjesecni htm (Bilten 0114 i Bilten 0214)
Zaposlenost i nezaposlenost - Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u mjesecu decembru 2013. godine na području Federacije BiH je 438.593 osoba, što predstavlja povećanje broja zaposlenih za 0,5% u odnosu na novembar 2013. godine. U poređenju sa godišnjim prosjekom broja zaposlenih u 2012. godini na području Federacije BiH došlo je do povećanja broja zaposlenih za 0,3%. Godišnji prosjek broja zaposlenih u Federaciji BiH u 2013. godini je 435.113 osoba. Krajem decembra 2013. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 391.942 nezaposlene osobe, što predstavlja povećanje za 1.717 osoba ili 0,4% u odnosu na novembar 2013. godine.
Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih u decembru 2013. godine bila je: VSS 25.297 ili 6,4%, VŠS 5.508 ili 1,4%, SSS 99.049 ili 25,3 %, VKV 2.198 ili 0,6%, KV 133.265 ili 34,0 %, NKV 117.631 ili 30,0 %, PKV 8.281 ili 2,1% i NSS 713 ili 0,2%. Učešće stručnih osoba u ukupnom broju registriranih nezaposlenih je 265.317 ili 67,7% a nestručnih 126.625 ili 32,3%. Godišnji prosjek broja nezaposlenih u Federaciji BiH u 2013. godini je 388.704.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2013. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 845 KM. Godišnji prosjek isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji BiH u 2013. godini je 835 KM što je za 0,6% više u odnosu na godišnji prosjek isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji BiH u 2012. godini. U toku mjeseca decembra 2013. godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 1,1%. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za decembar 2013. godine u Federaciji BiH iznosi 1.291 KM. Godišnji prosjek isplaćene mjesečne bruto plaće u Federaciji BiH u 2013. godini je 1.275 KM.
Indeksi potrošačkih cijena - Ukupan indeks potrošačkih cijena u decembru 2013. godine je niži za 0,4% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potrošačkih cijena u decembru 2013. godine niži je za 1,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, za 1,2% u odnosu na prosjek 2012. godine, a u odnosu na prosjek 2010. godine viši je za 4,4%. Za posljednjih dvanaest mjeseci ove godine u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci indeks je niži za 0,2%.
Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda - Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda se izračunava na bazi prodaje proizvoda proizvedenih u Federaciji BiH, a prodatih na teritoriji Bosne i Hercegovine (domaće tržište) i izvezenih na inostrano tržište.
U decembru 2013. godine ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda niži je za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec. Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama ukupan indeks cijena energije niži je za 0,7%, intermedijarnih proizvoda osim energije za 0,6%, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1%. Rast indeksa cijena je registrovan u grupaciji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5% i kapitalnih proizvoda za 0,1%. Posmatrano prema područjima indeks cijena je niži za 0,9% u području proizvodnje i snabdijevanja/opskrbe električnom energijom, gasom/plinom, parom i klimatizaciji, a u području vađenja ruda i kamena i području prerađivačke industrije indeks cijena je niži za 0,2%. U području snabdijevanja vodom; uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša indeks cijena je viši za 1,7%. Posmatrano po oblastima, najveći pad indeksa cijena registrovan kod proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom/plinom, parom i klimatizaciji za 0,9%. Najveći rast indeksa cijena je registrovan u oblasti proizvodnje kože i srodnih proizvoda za 6,1%. U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu značajnije mijenjali. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u decembru 2013. godine u odnosu na decembar 2012. godine niži je za 2,1%. Prosječan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u 2013. godini u odnosu na prosjek 2012. godine niži je za 2,0%.
Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u mjesecu decembru 2013. godine u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine veća je za 11,3%, a u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2012. godine veća je za 13,6%, u odnosu na prošli mjesec proizvodnja je manja za 1,1%, dok je u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine veća je za 7,7%.
Ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar-decembar 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine veća je za 7,4%, u području vađenja ruda i kamena manja je za 9,1%, u području prerađivačke industrije veća je za 10,8% i u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom veća je za 7,8%. Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u periodu januar-decembar 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine, proizvodnja bilježi povećanje kapitalnih proizvoda za 37,8%, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,8%, intermedijarnih proizvoda za 4,0% i energije za 3,5%, dok je zabilježeno smanjenje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 21,0%.
Vanjska trgovina - Federacija BiH je u periodu I-XII 2013. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 5.547.956 hilj. KM, što je za 5,7% više u odnosu na isti period prethodne godine. Vrijednost izvoza u decembru 2013. iznosi 425.590 hilj. KM, što je za 6,1% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a 7,0% manje u odnosu na novembar 2013. Uvoz Federacije BiH u periodu I-XII 2013. iznosio je 9.832.913 hilj. KM, što je za 1,4% manje u odnosu na isti period prethodne godine. U decembru 2013. ostvaren je uvoz u vrijednosti od 810.919 hilj. KM, što je za 1,6% manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a 1,1% manje u odnosu na novembar 2013. U periodu I-XII 2013. izvoz je u prosjeku svaki mjesec rastao za 0,1%, a uvoz je u prosjeku svaki mjesec rastao za 1,5%. Trgovinski deficit Federacije BiH za period I-XII 2013. iznosi 4.284.956 hilj KM. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom Federacije BiH za period I-XII 2013. je 56,4% i veći je za 3,8% u odnosu na isti period prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 52,6%, odnosno manji je za 0,4% u odnosu na period I-XI 2013., kada je pokrivenost iznosila 6,8%. Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za period I-XII 2013. je 66,2%, a u ukupnom uvozu 64,8%.
Najveća vrijednost izvoza u periodu I-XII 2013. ostvarena je u području "Prerađivačka industrija" u vrijednosti 4.891.892 hilj. KM, što iznosi 88,2% ukupnog izvoza. Najveća vrijednost u uvozu 8.848.326 hilj KM ostvarena je u području "Prerađivačka industrija", što iznosi 90,0% ukupnog uvoza.
Turizam - Broj raspoloživih kreveta u decembru 2013. godine iznosio je 16.115 što je za 25,0 % veće u odnosu na decembar 2012. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta na području Federacije BiH iznosila je 11,2 %. Ukupan broj dolazaka turista u decembru 2013.godine iznosio je 30.628 što je za 8,3 % veće u odnosu na decembar 2012. godine, a u odnosu na novembar 2013. godine manji je za 12,5 %. Učešće domaćih turista je 47,8 %, a stranih turista 52,2 %. Ukupan broj noćenja turista u decembru 2013.godine iznosio je 55.833 što je za 1,6 % veće u odnosu na decembar 2012. godine, a u odnosu na novembar 2013. godine manji je za 14,4 %. Učešće domaćih turista je 42,8 %, a stranih turista 57,2%. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,6 %. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (31,0 %), Slovenije (11,9 %), Turske (9,3 %), Srbije (6,4 %) i Italije (5,0 %), što je ukupno 63,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,4 % noćenja.
Privredna kretanja u Kantonu Sarajevo http://www.pksa.com.ba/aktuelnosti/publikacije/pics/glasnik-01-02-2014
Na osnovu statističkih podataka objavljenih od strane Zavoda za informatiku i statistiku KS, Federalnog zavoda za statistiku, službi za zapošljavanje KS i FBiH te podataka Vanjskotrgovinske komore BiH, u periodu I-XII 2013. godine na području Kantona Sarajevo i Federacije BiH ostvareni su slijedeći rezultati:
Rast i pad po industrijskim granama
Fizički obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo u periodu I-XII 2013. godine manji je od obima proizvodnje iz istog perioda prethodne godine za 0,7%.
Posmatrano po područjima, proizvodnja u prerađivačkoj industriji u Kantonu Sarajevo je viša za 0,3% u odnosu na I-XII 2012. godine, dok je proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom manja za 13,1%.
Na nivou Federacije BiH u periodu I-XII 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine došlo je do rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje za 7,4%.
Prerađivačka industrija u Federaciji BiH bilježi rast obima proizvodnje od 10,8% u odnosu na I-XII 2012. godine. Rast je zabilježen i kod djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom, i to od 7,8%, dok je djelatnost vađenja ruda i kamena ostvarila za 9,1% manji obim proizvodnje.
Od 21 grane prerađivačke industrije Kantona Sarajevo, u decembru 2013. godine u odnosu na prosjek 2012. godine, dvanaest (12) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih devet (9) grana ostvarilo manji nivo proizvodnje.
Rast fizičkog obima proizvodnje zabilježen je u slijedećim djelatnostima prerađivačke industrije:
- -Proizvodnja električne opreme (92,5%),
- -Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. (86,1%),
- -Popravak i instaliranje mašina i opreme (63,9%),
- -Proizvodnja kože i srodnih proizvoda (56,9%),
- -Proizvodnja duhanskih proizvoda (33,8%) itd.
Veliki pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih djelatnosti prerađivačke industrije:
- -Proizvodnja baznih metala (-95,3%),
- -Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-30,2%),
- -Proizvodnja pića (-18,8%),
- -Proizvodnja namještaja (-12,9%),
- -Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-12,1%) itd.
U okviru glavnih industrijskih grupacija u Kantonu Sarajevo, u periodu I-XII 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine, rast proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (37,1%), te intermedijarnih proizvoda (0,2%). Istovremeno, proizvodnja energije manja je za 13,3%, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju i netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 15%, odnosno 4,8%.
Promet u trgovini na malo 2,3 milijarde KM
Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a) u Kantonu Sarajevo za period I-XI 2013. godine iznosio je 2,3 milijarde KM, što je za 2% manje u odnosu na isti period 2012. godine.
Najveće učešće u prometu, prema pretežnoj djelatnosti, ostvareno je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama (43,5%), potom u ostaloj trgovini na malo u specijalizovanim prodavnicama (17,2%), zatim u trgovini na malo gorivima i mazivima (16,5%), trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavnicama (4,8%), ostaloj trgovini na malo izvan prodavnica (0,5%), te ostalim djelatnostima (17,5%).
U 2013. godini broj turista veći je za 19,5%
U 2013. godini Kanton Sarajevo je posjetilo ukupno 301.099 turista, što je za 19,5% više u odnosu na uporedni period 2012. godine. Broj stranih turista je za 26,7% veći u odnosu na godinu ranije i čini 84% ukupnog broja ostvarenih posjeta. U strukturi posjeta stranih turista najviše dolazaka u novembru 2013. godine ostvarili su turisti iz Hrvatske (30,7%), Turske (13,3%), Slovenije (8%), Srbije (7,8%) te Švedske (3,3%) i Austrije (3,1%). Broj ostvarenih noćenja u Kantonu Sarajevo iznosio je 584.216. Strani turisti su, u odnosu na 2012. godinu, ostvarili 28% više noćenja, a domaći 3,6% manje. U strukturi ostvarenih noćenja stranih turista u novembru 2013. godine prednjače turisti iz Hrvatske (24,4%), Turske (14,2%), Slovenije (7,5%), Srbije (7,3%), Švedske (3,9%), Austrije (2,7%), itd.
Privreda broji 1.806 radnika manje
Ukupan broj zaposlenih lica u Kantonu Sarajevo na kraju decembra 2013. godine iznosio je 127.574, što je za 1% manje u odnosu na decembar 2012. godine.
Ukupno je u privredi bilo zaposleno 65.740 lica što je u odnosu na decembar 2012. godine manje za 2,7%. U okviru privrede Kantona Sarajevo najveći broj zaposlenih registrovan je kod djelatnosti trgovine (34,1%), zatim u prerađivačkoj industriji (18,7%), prijevozu, skladištenju i vezama (16%), te u građevinarstvu (9,9%).
Podaci JU Službe za zapošljavanje KS, zaključno sa decembrom 2013. godine, ukazuju da je u svim privrednim granama došlo do smanjenja broja zaposlenih u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Procentualno, smanjenje zaposlenih u privredi Kantona Sarajevo kretalo se od 1,6% kod djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza, do 51,3%, koliko je zabilježeno u poljoprivredi, lovu i šumarstvu. U apsolutnim iznosima to izgleda ovako:
- -trgovina je ostala bez najvećeg broja ljudi, ukupno 781;
- -broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio je za 268 manji u 2013. u odnosu na 2012. godinu;
- -u građevinarstvu je broj zaposlenih smanjen za 244;
- -djelatnost prijevoza, skladištenja i veza bilježi pad broja zaposlenih od 174;
- -u ugostiteljstvu je broj radnika smanjen za 101;
- -nešto manji pad broja zaposlenih u odnosu na 2012. godinu registrovan je kod djelatnosti finansijskog posredovanja, ukupno 98;
- -u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, vodom i gasom došlo je do smanjenja broja zaposlenih za 76 lica;
- -u rudarstvu je broj zaposlenih smanjen za 41;
- -a u poljoprivredi, lovu i šumarstvu pad broja zaposlenih iznosio je 23.
Ukupno je privreda brojala 1.806 radnika manje u 2013. godini u odnosu na godinu ranije.
S druge strane, u vanprivrednim djelatnostima do smanjenja broja zaposlenih u 2013. godini došlo je samo kod ostalih javnih komunalnih, društvenih i vlastitih djelatnosti, gdje je broj zaposlenih iznosio 9.951, što je za 188 lica manje u odnosu na 2012. godinu. Ostale vanprivredne djelatnosti bilježe veći broj radnika u 2013. godini u odnosu na godinu ranije, a među njima je najveći rast zabilježen kod javne uprave, gdje je u decembru 2013. godine registrovano 21.408 zaposlenih, što je za 383 radnika više u odnosu na decembar 2012. godine. Djelatnost obrazovanja povećala je broj zaposlenih u 2013. godini za 163 radnika, pa je u decembru ukupan broj zaposlenih u sektoru obrazovanja iznosio 10.027. U zdravstvu je broj zaposlenih iznosio 9.661, što je za 88 radnika više u odnosu na 2012. godinu, a u poslovanju nekretninama i iznajmljivanju došlo je do povećanja broja zaposlenih za 36 radnika, pa sada ova djelatnost broji ukupno 10.787 zaposlenih. Od ukupnog broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo privreda zapošljava 51,5%, a vanprivreda 48,5%.
Broj nezaposlenih 72.493
Broj registrovanih nezaposlenih lica na kraju decembra 2013. godine, prema podacima JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, u Kantonu je iznosio 72.493, što je za 0,7% manje u odnosu na broj nezaposlenih registrovanih u istom mjesecu 2012. godine.
Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi zabilježen je kod radnika sa srednjom stručnom spremom (21.411 ili 29,5%), zatim kod nekvalifikovanih radnika (21.040 ili 29%), te kod kvalifikovanih radnika (19.557 ili 27%). Na navedene tri kadrovske strukture otpada 85,5% ukupne nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo. I ovo je jedan od pokazatelja stanja u privredi koje nije u stanju zadržati ni postojeći broj zaposlenih, a kamoli primiti novu radnu snagu.
Stopa nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo u mjesecu decembru 2013. godine iznosila je 36,2%.
Plaće neznatno porasle
Prosječna neto-plaća u Kantonu iznosila je 1.030 KM. Najveće neto-plaće isplaćene su u djelatnostima finansijskog posredovanja (1.501 KM), proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.450 KM), javnoj upravi (1.346 KM), informacije i komunikacije (1.176 KM), te u zdravstvu (1.070 KM). S druge strane, najniže prosječne neto-plaće zabilježene su kod djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva (577 KM), građevinarstva (660 KM), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (667 KM), trgovine (768 KM), te prerađivačke industrije (747 KM).
Vanjskotrgovinska razmjena
Ukupan izvoz veći za 9,9%
Prema podacima dobijenim od Vanjskotrgovinske komore BiH, vanjskotrgovinska razmjena privrede Kantona Sarajevo sa svijetom za period januar-decembar 2013. godine, u poređenju sa kretanjima u Bosni i Hercegovini i u Federaciji Bosne i Hercegovine, vidi se iz sljedećeg tabelaranog pregleda:
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Kantona Sarajevo ostvarena u iznosu od 4.298 miliona KM, što je za 2,3% više nego u 2012. godini i što predstavlja blizu 1/3 ukupne vanjskotrgovinske razmjene Federacije BiH (28,4%), odnosno 18,3% vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo i dalje su Hrvatska, Njemačka, Slovenija i Srbija. Ukupan izvoz je veći za 9,9% i iznosi 962 miliona KM, što predstavlja 17% izvoza FBiH, odnosno 10,2% izvoza ostvarenog u BiH. Ukupan uvoz Kantona Sarajevo u 2013. godini povećan je za 0,3% i iznosi 3.336 miliona KM, što je više od trećine uvoza Federacije BiH 35,1% i 22,5% uvoza zemlje. Za razliku od izvoznih rezultata, Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosu na druge kantone/županije u Federaciji BiH, za posmatrani period. Osvareni deficit iznosi 2.374 miliona KM, što predstavlja povećanje za 3% u odnosu na isti iz 2012. godine i čini 61,9% ukupnog deficita Federacije BiH, odnosno 37,9% ostvarenog deficita države BiH u 2013. godini. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u Kantonu Sarajevo je povećana za 9,5% i iznosi 28,8%, te je i dalje niska u odnosu na FBiH 59,6% (povećanje za 5,4%), a u BiH 57,9% (povećanje za 5,6%).
Prihodi Dokumenta okvirnog budžeta za 2015. g.
U sljedećem tabelarnom pregledu predstavljen je nivo ostvarenih prihoda Kantona Sarajevo u 2013. godini, nivo ostvarenih prihoda u proteklom periodu 2014. g. i projekcije za period 2015-2017. g. Projekcija prihoda u 2015-2017. godini odražava dinamiku priliva u proteklom periodu 2014. godine, pri čemu se posebno vodilo računa o projekciji prihoda koji imaju značajno učešće u strukturi, kao što su prihodi od inirektnih poreza, porez na dohodak i porez na dobit preduzeća.
POLITlKA PRIHODA U 2015. GODINI
Imajući u vidu sve naprijed navedene činjenice, kao i ukupnu ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi Federacija BiH i kantoni, prihodi u 2015. godini će se planirati u skladu sa zvaničnim procjenama koje je sačinilo Federalno ministarstvo finansija, a na osnovu prognoza makroekonomskih pokazatelja izrađenih od strane Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP). Osim toga, preuzete projekcije ukupnih prihoda sa Jedinstvenog računa preuzete od Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje BiH u aprilu 2014. g. urađene su prema osnovnom scenariju i programskom scenariju. Osnovni scenarij uključuje planirana sredstva na ime kontinuiranog usklađivanja stopa akciza na duhan u BiH sa minimalnim standardima u EU, dok programski scenario uključuje procjenu efekata izmjena Zakona o akcizama vezano za uvođenje diferencirane akcize na pivo i novu akciznu politiku oporezivanja duhana od 1.7.2014. g.
Smjernice i ciljevi fiskalne politike Kantona Sarajevo za 2015. g.
Osnovni zadatak fiskalne politike je da se bavi načinima prikupljanjima novca u državnu blagajnu i njegovog trošenja. Fiskalna politika se sastoji iz porezne politike i politike javnih rashoda. Mjere fiskalne politike su: javni radovi, projekti javnog zapošljavanja, promjene poreznih stopa, automatski stabilizatori - automatska promjena poreznih prihoda i transferna plaćanja.
Kanton Sarajevo kao niži nivo vlasti rijetko može direktno koristiti mjere fiskalne politike u poboljšanju ukupnog fiskalnog stanja samog Kantona. Najčešće se to dešava indirektno od viših nivoa vlasti prema nižim, tako npr. Kanton Sarajevo vrlo rijetko može uticati na promjenu poreznih stopa jer se one najčešće donose na nivou Federacije za sve kantone ili npr. javni radovi često ne mogu biti predmet javnih rashoda Budžeta Kantona Sarajevo koji je već opterećen cjelokupnim sistemom obrazovanja (od predškolskog do visokog obrazovanja) kao i sistemom unutrašnjih poslova i dobrim djelom sistemom pravosuđa (Kantonalni sud, Općinski sud, Kantonalno tužilaštvo, Pravobranilaštvo..). Stoga, je potrebno fiskalni sistem Kantona Sarajevo sagledati u okvirima realnog i mogućeg, a to podrazumjeva dobro informisanje viših nivoa vlasti o sučeljavanju ukupnog prihodovnog potencijala Kantona Sarajevo sa rashodovnim opterećenjima ovog nivoa vlasti kako bi viši nivoi vlasti imali realnu sliku cjelokupnog stanja i mogli poduzeti gore navedene mjere fiskalne politike.
Smjernice fiskalne politike Kantona Sarajevo za 2015. g. koje bi trebale doprinijeti i poreznoj politici i politici javnih rashoda zasnivaju se na nekoliko ključnih odrednica, a to su:
- -Razvoj konkurentnog okruženja (kako infrastrukturno tako i kroz ulaganja novih stranih investicija)
- -Jačanje socijalne pravednosti (veća kontrola zloupotrebe socijalnih davanja)
- -Nastavak razvoja sistema odgoja i obrazovanja (JU "Djeca Sarajeva i stipendije za najuspješnije studente Univerziteta u Sarajevu su sastavni dio Budžeta Kantona Sarajeva)
- -Zaštita i djelotvorno upravljanje okolišem (korištenjem namjenskih sredstava kod Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša)
- -Zdravstvenu zaštitu učiniti efikasnijom (Ministarstvo zdravstva i Fond za zdravstvenu zaštitu Kantona Sarajevo - unaprijeđenje sistema elektronskog izdavanja recepata)
- -Poboljšanje segmenta pravosuđa kroz uvođenje registra sudskih taksi
- -Organizovati kompetentniju i djetvorniju javnu upravu
U skladu sa naprijed navedenim Kantona Sarajevo bi trebao postići osnovne ciljeve za 2015. g., a to su:
- -Ekonomska likvidnost i
- -Ravnoteža prihoda i rashoda na kraju 2015. g.
Struktura i kretanje najvažnijih kategorija prihoda Budžeta Kantona Sarajevo za period 2015.-2017. godinu
Projekcija prihoda koji prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14) pripadaju Kantonu Sarajevo, u 2015. godini, osim što se temeljila na evidentiranom prilivu za period januar - april 2014. godine, koji odražava primjenu, kako postojećih, tako i novih i izmijenjenih propisa, zasniva se i na respektovanju relevantnih činjenica sistematizovanih u stavovima i preporukama Federalnog ministarstva finansija BiH o mogućem trendu rasta prihoda.
U prognoziranju prihoda najznačajnije mjesto zauzima planiranje i očekivani priliv prihoda od indirektnih poreza i kao što je već naznačeno, oslanja se na projekcije Federalnog ministarstva finansija, a u direktnoj je vezi sa utvrđenim koeficijentom učešća Kantona Sarajevo u raspodjeli na nivou FBiH, iz razloga što indirektni porezi u strukturi ukupnih prihoda Kantona Sarajevo imaju najzanačajnije učešće (cca 50%).
Prihodi od indirektnih poreza u Kantonu Sarajevo su predstavljeni prihodima od indirektnih poreza koji pripadaju Kantonu i prihodima od indirektnih poreza koji pripadaju Direkciji za puteve Kantona Sarajevo, kao budžetskom korisniku.
Iz tabelarnog pregleda se vidi da indirektni porezi koji pripadaju Kantonu Sarajevo u 2015. g. rastu u odnosu na Budžet Kantona Sarajevo za 2014. g. a sve u skladu sa projekcijama javnih prihoda dostavljenih od strane Federalnog ministarstva finansija za period 2015-2017. godina.
Procjena prihoda takođe mora obuhvatiti i realne kvantifikacije direktnih prihoda od poreza. Od direktnih poreza značajno mjesto zauzimaju prihodi od poreza na dobit i prihodi od poreza na dohodak
Ukupni porez na dohodak koji pripada Kantonu Sarajevo u 2015. godini se planira u iznosu od 109.684.500 KM u skladu sa projekcijama Federalnog ministarstva finansija. Osim poreza na dohodak koji je regulisan Zakonom o porezu na dohotak u prihodovnom potencijalu Kantona Sarajevo planirani su i zaostali porezi po osnovu poza na dobit pojedinaca i zaostali porezi po osnovu poreza na plaću koji iz godine u godinu imaju tendenciju opadanja, obzirom da se radi o zaostalim uplatama.
I Račun prihoda
Iz tabelarnog pregleda, takođe je vidljivo da se ukupni prihodi od poreza u 2015. godini očekuju u iznosu od 530.617.900 KM ili 1,42% manje u odnosu na Budžet Kantona Sarajevo za 2014. g. a predstavljaju 86,70% ukupnog prihodnog potencijala 2015. godine.
Na neporezne prihode se odnosi 61.785.900 KM, dok se od tekućih transfera i donacija u 2015. godini očekuje 14.560.000 KM.
II Kapitalni primici
Kapitalni primici planirani su u iznosu 2.450.000 KM i odnose se na procjenu primitaka od prodaje robnih rezervi.
III Račun finansiranja u 2015. godini se planira u iznosu od 2.586.200 KM i odnose se na procjenu primitaka od primljenih otplata.
Na osnovu iznesenog se vidi da je ukupni prihodni potencijal Kantona Sarajevo u 2015. godini iznosi 612.000.000 KM ili 23,35% manje u odnosu na prethodnu godinu. Naime, u Budžetu Kantona Sarajevo za 2014. godinu očekuju se kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 142.701.400 KM, a u ovom momentu nije poznato da li će se Kanton Sarajevo kreditno zaduživati u 2015. g. Osim toga u Budžetu Kantona Sarajevo za 2014. g. uključena su i neutrošena sredstva od direktnog zaduživanja iz prethodnih godina u iznosu od 7.229.000 KM i razgraničena sredstva iz 2013.g. u iznosu od 20.888.800 KM.
Kada se posmatra projekcija budžetskih prihoda Kantona Sarajevo u 2015. godini zajedno sa prihodima općina i vanbudžetskih fondova, vidi se da isti iznosi 1.148.998.800 KM, u kojem budžetski prihodi učestvuju sa 53,26%, općine sa 13,70%, dok se na prihode vanbudžetskih korisnika odnosi 33,04%.
Poglavlje 4: Upravljanje potrošnjom javnog sektora
U ovom poglavlju su sažeta glavna pitanja iz oblasti upravljanja javnim sredstvima i budžetske reforme u Bosni i Hercegovini. Ovakva analiza predstavlja važan element u srednjoročnom planiranju budžeta i prikazuje politike koje su neophodne kako bi se izrada planova potrošnje i budžetski plafoni stavila u kontekst.
Na osnovu ove analize, urađene su projekcije budžetske potrošnje po ekonomskim kategorijama za period 2015-17 godine:
Projekcije budžetske potrošnje po budžetskim korisnicima za period 2015-17 godine:
Plate i naknade u javnom sektoru
Ukupna očekivana potrošnja na plate i naknade u Kantonu Sarajevo iznosi 243.661.498 KM u 2015., 2016. i 2017. godini.
Plaće i naknade i broj zaposlenih u Kantonu Sarajevo
|
Izvršenje |
Plan |
Projekcije |
|||
|
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
|
|
Ukupno plaće i naknade |
243.820.139 |
244.227.398 |
243.661.498 |
243.661.498 |
243.661.498 |
|
Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru kantona |
12.665 |
12.919 |
12.919 |
12.919 |
12.919 |
U broj zaposlenih u javnom sektoru kantona uključeni su i zaposleni na fakultetima i ustanovama nauke.
Izdaci za materijal i usluge
Ukupna kantonalna budžetska potrošnja na materijal i usluge za 2015., 2016. i 2017. godinu se planira u iznosu od 45.934.000 KM.
Tekući transferi
Ukupni tekući transferi Kantona Sarajevo za budžetske korisnike iz Budžeta se procjenjuju na 230.370.600 KM u 2015. godini. Za 2016. i 2017. godinu se očekuje potrošnja u iznosu 230.596.600 KM i 228.942.600 KM.
Iz sljedećeg tabelarnog pregleda se može sagledati ukupno planirani tekući transferi za period 2015-2017:
Kapitalni izdaci
Ukupni kapitalni izdaci Kantona Sarajevo iz Budžeta se procjenjuju na 66.832.300 KM u 2015. godini. Za 2016. i 2017. godinu se očekuje potrošnja u iznosu 71.602.900 KM i 81.556.900 KM.
Iz sljedećeg tabelarnog pregleda se može sagledati ukupno planiranh kapitalni izdaci za period 2015-2017:
Sva prikazana potrošnja u navedenim iznosima može biti realizovana samo u slučaju da se prekine sa budžetskim deficitarnim finansiranjem, što je imperativ koji se postavlja pred Vladu, budžetske korisnike i Skupštinu Kantona Sarajevo. To zahtjeva izmjene i dopune Budžeta Kantona Sarajevo za 2014. godinu gdje će se rashodi svesti u realno raspoložive prihode.
U suprotnom sva predložena budžetska potrošnja će biti umanjena za iznos gubitka iskazanog u 2014. godini, što povlači nastavak budžetskog deficitarnog finansiranja, nelikvidnost i u krajnjem slučaju dovođenje u pitanje obavljanja osnovnih funkcija budžetskih korisnika. Vlada Kantona Sarajevo ne može pristati na predložena druga rješenja koja će dovesti do fiktivnog povećavanja prihodovnog potencijala, s obzirom da nema kvalitetnih nedostajućih sredstava iz drugih dugoročnih izvora kojim bi se pokrili svi zahtjevi budžetskih korisnika.
Da bi smo izbjegli budžetski kolaps potrebno je poduzeti HITNE mjere:
prema Federaciji BiH
- 1.Vlada i Skupština Kantona Sarajevo zahtjevaju da se Kantonu Sarajevo da odgovarajuće mjesto u raspodjeli prihoda sa Jedinstvenog računa imajući u vidu da Kanton preko svojih PDV obveznika prosječno puni Jedinstveni račun sa cca 1 milijarda KM.
- 2.da Javni dug Federacija BiH plaća iz sredstava koja pripadaju Federaciji BiH, odnosno da se utvrde kriteriji i mjerila za povrat Javnog duga koja ne mogu korespondirati sa kriterijima i mjerilima za raspoređivanje prihoda drugim nivoima vlasti u FBiH.
- 3.da Federacija BiH prestane sa donošenjem propisa kojima opterećuje budžete kantona sa novim obavezama, a za iste ne doznačava finansijska sredstva.
- 4.da se sagledaju i izvrše izmjene i dopune svih propisa koje regulišu poresku politiku u svjetlu vršenja kompletnog nadzora nad ubiranjem javnih prihoda u Kantonu Sarajevo.
prema Vladi Kantona Sarajevo
- 1.ministarstva koja tekuće transfere usmjeravaju prema korisnicima prava iz oblasti koje pokrivaju, a regulisane su odgovarajućim zakonima moraju hitno krenuti u izmjene i dopune tih zakona i svesti ih u realne okvire.
- 2.hitne izmjene i dopune svih kolektivnih ugovora.
- 3.u cilju racionalizacije i smanjenja troškova administracije preispitati organizaciju svih organa uprave.
- 4.u cilju racionalizacije i smanjenja troškova svi budžetski korisnici moraju sačiniti analize rashoda i svesti ih do minimalnog nivoa koji obezbijeđuje normalno funkcionisanje.