Aktio

OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE

Zaključak općine Ilidža

ZAKLJUČAK
OPĆINE ILIDŽA

  • 1.
    Usvaja se Gender Akcioni plan Općine Ilidža 2014/2016. i isti je sastavni dio ovog Zaključka.
  • 2.
    Ovaj Zaključak objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

GENDER AKCIONI PLAN

2014. - 2016.

Broj 01-02-2789/14-5
26. juna 2014. godine
Ilidža

Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.

Ilidža, 2014. godine

1. Uvod

Postizanje demokratije pretpostavlja stvarno partnerstvo između žena i muškaraca u vođenju poslova društva u kojem rade u uslovima jednakosti i komplementarnosti, uzajamno se obogaćujući svojim razlikama.

Univerzalna deklaracija o demokratiji

Adekvatna primjena Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, kao i drugih domaćih i međunarodnih pravnih standarda za jednakost i ravnopravnost spolova na lokalnom nivou pozitivna je i donosi promjene na bolje. Uključivanje principa ravnopravnosti spolova u svim područjima društvenog života i rada u javnom i privatnom životu, predstavlja ostvarenje jedne od osnovnih standarda ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ravnopravnost spolova nije isključivo pitanje socijalne pravde, ali također predstavlja nužan uvjet za društveni i ekonomski razvoj zemlje, s posebnim naglaskom na smanjenje siromaštva i poboljšanje kvaliteta života za sve građanehttp://www.arsbih.gov.ba/bhs/o-agenciji.

Gender akcioni plan (GAP) općine Ilidža je strateško-planski dokument općine koji svojom implementacijom treba da potiče budući rast i razvoj zajednice, te unaprijedi ravnopravnost spolova u zajednici. Trogodišnji gender akcioni plan izrađuje se kao okvir za poticanje lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budućeg razvoja općine i sveukupnog života u njoj, sa osvrtom na gender aspekt. Akcioni plan odnosi se na period od 2014. do 2016. godine i nastoji biti realno koncipiran, a na osnovu realnih finansijskih mogućnosti za njegovu implementaciju. Gender akcioni plan općine Ilidža usklađen je sa odgovarajućim strateškim dokumentima i politikama koje se odnose na tematiku rodne ravnopravnosti i lokalnog razvoja, i to sa Zakonom o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine, Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, kao i sa drugim strategijama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Izrada Gender akcionog plana pokrenuta je u okviru inicijative Jednake mogućnosti za žene i muškarce u politici, zajedničke inicijative Transkulturne psihocijalne obrazovne fondacije iz Sarajeva i Instituta za razvoj mladih KULT, a koja se provodila uz finansijsku podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju - SDC.

Na osnovu dugogodišnje saradnje između Općine Ilidža i Instituta za razvoj mladih KULT, kao i održanog radnog sastanka između predstavnica Instituta i Općinskog vijeća Ilidža na kojem se detaljnije govorilo o temi GAP-a, dogovoreno je da se inicijativa za izradu i donošenje Lokalnog Gender akcionog plana općine Ilidža pokrene na Općinskom vijeću Ilidža. Vijećnica Ajla Milišić je na 7. redovnoj sjednici Vijeća održanoj dana 25.06.2013. godine pokrenula navedenu inicijativu koju je Vijeće Zaključkom prihvatilo i pristupilo izradi i donošenju Lokalnog Gender akcionog plana općine Ilidža kao i da nosilac izrade ovog dokumenta bude Komisija za izbor, imenovanja i pitanja ravnopravnosti spolova.

Uvođenje principa ravnopravnosti spolova u razvojne politike, strategije, projekte i programe je od posebnog značaja na lokalnom nivou, jer je lokalni nivo vlasti najneposredniji i najbliži građanima/kama.

2. Pravni i institucionalni okvir za ravnopravnost spolova

2.1 Međunarodni pravni okvir za ravnopravnost spolova

Uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sva područja života i rada na lokalnom nivou predstavlja ispunjenje jednog od osnovnih principa iz domene ljudskih prava i sloboda.

Princip ravnopravnosti spolova, jednakog tretmana i jednakih mogućnosti za žene i muškarce je jedan od osnovnih pravnih principa Evropske unije, sadržan u osnivačkom ugovoru EU - Amsterdamskom ugovoru/sporazumu, kao i u mnogim direktivama, koje su ugrađene u zakonodavstvo država članica. Amsterdamski ugovor nalaže obavezu evropskoj zajednici da promovira, u svim svojim politikama i aktivnostima jednakost žena i muškaraca i da se zalaže za eliminisanje svih nejednakosti na osnovu spola.

Sporazum uvodi koncept korištenja gender mainstreaming-a i uvođenja specijalnih mjera za borbu protiv svih vidova diskriminacije. Gender mainstreaming predstavlja ugradnju prioriteta i potreba žena i muškaraca u sve zakone, strategije, planove, programe i akcije društva, radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova, uzimajući u obzir posljedice koje će ove akcije imati na žene i muškarce. Ovaj termin je uveden u upotrebu donošenjem Pekinške deklaracije i platforme za akciju, na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama (Peking, 1995.)

Brojne su direktive EU koje tretiraju oblast ravnopravnosti spolova, od kojih su najznačajnije i najbrojnije oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite. Na nivou Ujedinjenih nacija najvažniji dokumenti iz oblasti rodne ravnopravnosti su:

  • -
    CEDAW - Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women
  • -
    Milenijumska deklaracija - Millenium Declaration

U Deklaraciji Vijeća Evrope o jednakosti žena i muškaraca (Istanbul, 1997.) rodna ravnopravnost definirana je kao jedan od osnovnih kriterija demokratije: Ostvarenje jednakosti žena i muškaraca je sastavni dio procesa koji vodi istinskoj demokratiji. Demokratija mora postati rodno osviještena i osjetljiva na rod.

Rodna ravnopravnost definira se i promovira u mnogim oblastima kroz razne mehanizme i u Evropskoj uniji. EU Povelja osnovnih prava, iz 2000. godine, potvrđuje zabranu diskriminacije i obavezu osiguranja ravnopravnosti muškaraca i žena u svim oblastima.

Evropska unija je 2006. godine donijela Mapu puta za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca - A Roadmap for Equality Between Women and Men 2006-2010.

Eliminiranje rodne ravnopravnosti naglašava se i u Strategiji ravnopravnosti žena i muškaraca 2010-2015 u kojoj se navode i nove dimenzije: postojeći izazovi, novi izazovi i međusektorski izazovi. Ključne tačke za politiku rodne ravnopravnosti su jednakost u ekonomskoj nezavisnosti, jednako plaćanje za isti rad, jednakost u odlučivanju, rodno zasnovano nasilje i rodna ravnopravnost u aktivnostima van EU.

3. Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova

Mehanizmi za ravnopravnost spolova su institucije u vladama ili parlamentarna tijela koji su službeno uspostavljeni kako bi se starali o uvođenju principa jednakosti i ravnopravnosti spolova u sve oblasti života i rada, u skladu sa svojim nadležnostima. Njihova osnovna funkcija je da nadziru i koordiniraju primjenu domaćih i međunarodnih pravnih standarda zasnovanih na principima nediskriminacije i ravnopravnosti žena i muškaraca.

Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova uspostavljeni su u sistemu zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima kao dio ukupnog nastojanja poboljšanja stanja ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Državni nivohttp://www.arsbih.gov.ba/bhs/gender-mainstreaming/institucionalni-mehanizmi-za-gender-pitanja-u-bih

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine formirana je Komisija za ostvarenje ravnopravnosti spolova. Pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH formirana je Agencija za ravnopravnost spolova, koja je osnovana Odlukom Vijeća ministara 2004. godine i počela s radom u januaru 2005. godine.

Entitetski nivo

U Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH formirane su Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog Doma i Komisija za jednakopravnost spolova Doma Naroda, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Odbor za jednake mogućnosti. U okviru Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske imenovane su osobe za gender-pitanja u svakome ministarstvu. Kao stručne službe vlada entiteta djeluju Gender-centri Federacije BiH i Republike Srpske.

Kantonalni nivo (Federacija BiH)

U skupštinama kantona formirane su komisije za gender-pitanja, a pri vladama kantona koordinacioni odbori za gender-pitanja.

Općinski nivo

U većini općinskih vijeća/skupštinama općina kao i pri kabinetima načelnika/ca formirani su odbori/komisije za gender-pitanja.

4. Pravni okvir za izradu gender akcionog plana općine Ilidža

4.1 Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine

(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima, pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

  • a)
    donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
  • b)
    donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
  • c)
    provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
  • d)
    osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;

(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:

  • a)
    analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
  • b)
    implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
  • c)
    mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.

(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.

(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim oblastima društva, uključujući, ali ne ograničavajući se na oblasti: obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta kulture, javnog života i medija.Dio trinaesti - obaveze nadležnih organa vlasti, Član 24. ZORS-a BiH

4.2 Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine

Strategijski politički dokument čiji je glavni cilj definiranje strategija i realiziranje programskih ciljeva za ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca u BiH. Sadrži aktivnosti koje je potrebno preduzeti u 15 oblasti definiranih planom: ravnopravnost spolova i europske integracije; suradnja i jačanje kapaciteta; makroekonomske i razvojne strategije; gender osjetljivi budžeti; politički život i donošenje odluka; zapošljavanje, prihodi, beneficije, neplaćeni rad i tržište rada; socijalna inkluzija; gender osjetljivi medij; cjeloživotno obrazovanje; zdravlje, prevencija i zaštita; nasilje i trgovina osobama; uloga muškaraca; usklađivanje profesionalnog i porodičnog; gender i održivi okoliš; informacione i komunikacione tehnologije.

4.3 Evropska povelja o rodnoj jednakopravnosti na lokalnom nivou

Osnovni principi Povelje o jednakopravnosti žena i muškaraca na lokalnom nivou su:

  • -
    jednakopravnost žena i muškaraca je fundamentalno pravo
  • -
    da bi rodna jednakopravnosti bila zagarantovana, moraju se rješavati pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja
  • -
    podjednako sudjelovanje žena i mušakaraca u procesima odlučivanja je preduvjet za demokratsko društvo
  • -
    eliminisanje rodnih stereotipa je od ključnog značaja za postizanje jednakopravnosti između žena i muškaraca
  • -
    uključivanje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave je neophodno u procesu poboljšanja jednakopravnosti između žena i muškaraca
  • -
    akcioni planovi i programi za koje su osigurana odgovarajuća sredstva neophodan su alat za unapređenje rodne jednakopravnosti

5. Osnovni pojmovi i definicije u Zakonu o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine

Diskriminacija po osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba zasnovano na spolu zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.

Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je osoba ili grupa osoba bila tretirana, tretira se ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu ili grupu osoba u istoj ili sličnoj situaciji.

Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij ili praksa jednaka za sve je dovodila, dovodi ili bi mogla dovesti u nepovoljniji položaj osobu ili grupu osoba jednog spola u poređenju sa osobom ili grupom osoba drugog spola.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, ili kojim se postiže takav učinak.

Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Nasilje po osnovu spola je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava osobu ili grupu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.

Nasilje po osnovu spola uključuje, ali se ne ograničava, na

  • a)
    nasilje koje se dešava u porodici ili domaćinstvu;
  • b)
    nasilje koje se dešava u široj zajednici;
  • c)
    nasilje koje počine ili tolerišu organi vlasti i drugi ovlašteni organi i pojedinci;
  • d)
    nasilje po osnovu spola u slučaju oružanih sukoba.

Viktimizacija je oblik diskriminacije koji postoji kada se osoba ili grupa osoba dovede u nepovoljniji položaj zbog: odbijanja naloga za diskriminatornim postupanjem, prijave diskriminacije, svjedočenja u postupku zaštite od diskriminacije na osnovu spola, ili ako je na bilo koji drugi način osoba sudjelovala u postupku vođenom povodom diskriminacije na osnovu spola.

Spol predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije, i kroz vrijeme su promjenljivi.

Jednakopravnost spolova znači da su osobe muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.

Jednakopravan tretman svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola.

Jednake mogućnosti svih osoba bez obzira na spol podrazumijeva odsustvo prepreka za ekonomsko, političko i društveno sudjelovanje po osnovu spola.

Diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam.

Institucionalni mehanizmi za jednakopravnost spolova predstavljaju tijela koja su uspostavljena od nadležnih zakonodavnih, izvršnih i organa uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini radi provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koordiniranja i realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osiguranja provođenja međunarodnih standarda u oblasti jednakopravnosti spolova.

6. Rodno odgovorno budžetiranjeUdruženje VESTA. Vodič za uključivanje civilnog društva u proces uvođenja gender perspektive u budžete. Tuzla, februar 2012.

Proces rodnog budžetiranja podrazumijeva rodnu analizu budžeta, uključivanja rodnog aspekta na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda na način koji doprinosi rodnoj jednakosti. Rodno odgovorno budžetiranje pomaže vladama da odaberu najbolji put za implementaciju budžeta na način da se ostvari jednakopravno sudjelovanje spolova u kreiranju i implementaciji budžeta.

Proces rodno odgovornog budžetiranja mogućava odgovor na pitanja da li muškarci i žene u lokalnoj zajednici imaju jednak pristup budžetskim sredstvima i da li imaju jednake koristi od upotrebe resursa.

Rodno odgovoran budžet u sebi identifikuje i podržava potrebe i interese svih svojih građana/ki. Rodno odgovorno budžetiranje je i strateški pristup kojim se pomoću alokacije sredstava za provođenje politika, mjera i programa, može unaprijediti rodna ravnopravnost i podstaći višestruki potencijali žena i muškaraca u korist razvoja i poboljšanja kvaliteta svakodnevnog života.

7. Gender senzitivna situaciona analiza Općine Ilidža

7.1 Profil općine Ilidža, demografski podaci

Općina Ilidža obuhvata prostor od 143,4 km" i jedna je od devet općina Kantona Sarajevo koja obuhvata njegovo jugozapadno područje (43' 50"sjeverne geografske širine i 18' 21� sjeverne geografske širine). Do 1992. godine površina teritorije općine bila je 16.946 hektara. Dejtonskim sporazumom dio teritorije je (ostao) pripao Republici Srpskoj, tako da sada područje općine obuhvata površinu od 14.950 hektara, odnosno 84,8 posto prijeratne površine.

Ilidža se nalazi na 499 metara nadmorske visine, a najviša tačka teritorije općine je Crni Vrh sa 1504 metara nadmorske visine. Prostire se u samom podnožju planine Igman. Locirana je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeke Bosne i Neretve, spajajući se, na sjeveru, sa srednjom Evropom, i na jugu, izlazeći na Jadransko more. Ilidža spada u umjerene subalpske oblasti.

Ime Ilidža potiče od stare turske riječi ''iladž'' - što izvorno znači i označava mjesto koje je zdravo, koje nudi, daje i osigurava zdravlje, mjesto koje liječi i na kojem svako može naći lijek.

Zbog povoljnog geografskog položaja, klimatskih uvjeta, obilja vode, plodnosti zemljišta i šumskih bogatstava stvoreni su uslovi za daljni razvoj Ilidže kao jednog od najpogodnijih prostora za naseljevanje i život.

Otvaranjem univerziteta kao što su Internacionalni univerzitet, Internacionalni Burch univerzitet i Sarajevska škola za nauku i tehnologiju, Ilidža je postala univerzitetskim centrom koji okuplja studente/ice drugih zemalja.

Prirodne ljepote Ilidže među kojima je i spomenik prirode Vrelo Bosne omogućavaju zdrav i kvalitetan život. Općina Ilidža u narednom periodu ima u planu razvijati turističke potencijale općine.