Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.10.2020. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine.
Broj 01-02-1-109-01/21
18. februara 2021. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
ZAKON
O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet zakona
Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji.
Član 2.Pojmovi
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje:
a) Računovodstvo je sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja;
b) Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama;
c) Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima;
d) Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji;
e) Matično društvo je pravno lice koje kontroliše jedno ili više zavisnih društava;
f) Zavisno društvo odnosno društvo kći je pravno lice kojeg kontroliše matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje je zavisno o krajnjem matičnom društvu;
g) Grupa je matično društvo i sva njegova zavisna društva;
h) Poduzetnik je fizičko lice registrovano za obavljanje poduzetničke djelatnosti koje svoje poslovne knjige vodi u skladu sa propisima o porezu na dohodak ili u skladu sa ovim zakonom;
i) Komisija za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04);
j) Certifikat je javni dokument koji izdaje profesionalno tijelo definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je lice položilo ispite i steklo odgovarajuće stručno zvanje;
k) Certificirani računovodstveni tehničar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom;
l) Certificirani računovođa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom;
m) Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom;
n) Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo);
o) Glavni revizor grupe je licencirani ovlašteni revizor kojeg društvo za reviziju imenuje kao glavno i odgovorno lice za vršenje zakonske revizije na nivou grupe i koji potpisuje izvještaj o reviziji grupe;
p) Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona;
r) Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdato fizičkom ili pravnom licu, u skladu s odredbama ovog zakona i Međunarodnim obrazovnim standardima;
s) Propisi iz oblasti računovodstva i revizije koji se u smislu ovog zakona primjenjuju u Federaciji podrazumijevaju: Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Međunarodni standard finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća (MSFI za MSP), Međunarodne standarde revizije (MSR), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS), Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje, Kodeks etike za profesionalne računovođe (u daljem tekstu: Kodeks) i prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR), prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine;
t) Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje.
Član 3.Primjena propisa
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja).
(2) Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjedištem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja.
(3) Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji.
(4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova.
Član 4.Obaveza pravnih lica
Pravna lica dužna su da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i mjerenje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje informacija u finansijskim izvještajima vrše u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI.
Član 5.Razvrstavanje pravnih lica
(1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novoosnovana pravna lica razvrstavaju se u skladu sa st. (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana, a na osnovu podataka za period od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene, do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog perioda. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu pokazatelja za tekuću godinu.
(3) U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet.
(4) U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49.
(5) U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze dva kriterija iz stava (4) ovog člana, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249.
(6) U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona koja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz stava (7) ovog člana.
(7) U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je 20.000.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249.
(8) Velikim pravnim licima, neovisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije.
(9) Na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu pravna lica dužna su samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Po pitanju obaveznosti revizije finansijskih izvještaja kao relevantno uzima se razvrstavanje za onu poslovnu godinu za koju su finansijski izvještaju sačinjeni.
(10) Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog perioda i podijeli sa brojem dva, a prosječan broj zaposlenih tako što se ukupan zbir zaposlenih krajem svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obračunskom periodu.
(11) Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mikro, malo, srednje ili veliko, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je, uz finansijske izvještaje, dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji Sarajevo (u daljem tekstu: FIA).
Član 6.Razvrstavanje grupa
(1) Grupe pravnih lica u smislu ovoga zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, visine ukupnog prihoda i prosječne vrijednosti poslovne imovine na konsolidovanoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidovani finansijski izvještaji.
(2) Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49.
(3) Srednje grupe pravnih lica su one koje nisu male grupe pravnih lica i koje na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva na konsolidovanoj osnovi ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM;
b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM;
c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249.
(4) Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi prelaze dva kriterija iz stava (3) ovoga člana.
POGLAVLJE II. SISTEM RAČUNOVODSTVA Odjeljak A. Organizacija i funkcioniranje sistema računovodstva
Član 7.Sistem računovodstva
(1) Pravna lica, u skladu sa donesenim općim internim aktom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, uređuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje, utvrđuju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem izvještaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe i uređuju i druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i računovodstva u pravnom licu.
(2) Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogući:
a) kontrolu ispravnosti unesenih podataka;
b) uvid u promet i stanje računa glavne knjige;
c) uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovne promjene.
(3) Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima: tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na MRS.
Član 8.Obaveza vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija
(1) Sva pravna lica obuhvaćena ovim zakonom obavezna su prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama poštujući pri tome standarde finansijskog izvještavanja te osnovna načela urednog knjigovodstva.
(2) Pravno lice je dužno organizovati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, finansijski položaj i uspješnost poslovanja pravnog lica.
(3) Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica u svojstvu direktora pravnog lica.
(4) Lice iz stava (2) ovog člana dužno je osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog događaja.
(5) Pravno lice koje obrađuje podatke na računaru, dužno je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja.
Član 9.Akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema
Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja.
Odjeljak B. Knjigovodstvene isprave
Član 10.Knjigovodstvena isprava
(1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom događaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama.
(2) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdat je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadrži ime i prezime lica koje je odgovorno za njegovo izdavanje.
Član 11.Sadržaj knjigovodstvene isprave
(1) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja (datum kupovine, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora.
(2) Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treće lice koje nije sudjelovalo u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji, utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja.
(3) Lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlaštenje jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna.
Član 12.Sastavljanje knjigovodstvenih isprava
(1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda.
(2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu pravnog lica.
(3) Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka.
(4) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.
(5) Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice izvana, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila (fakture, izvještaji o novčanim promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.).
(6) Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i služe za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.).
(7) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može, umjesto potpisa ovlaštenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlaštenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa propisima o elektronskom potpisu.
(8) Lica koja sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema.
Odjeljak C. Kontrola knjigovodstvenih isprava
Član 13.Kontrola knjigovodstvenih isprava
(1) Knjigovodstvena isprava prije knjiženja mora biti prekontrolisana sa stanovišta formalne, suštinske i računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih lica u pravnom licu.
(2) Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravnog lica.
(3) Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznačeno.
(4) Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu matematičkih operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi.
(5) Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi radi otklanjanja nedostataka.
(6) Pravno lice je dužno odrediti odgovorne osobe za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njen identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronski zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu sa internim pravilima i procedurama.
(7) Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrijednostima) na koje se isprave odnose.
Član 14.Ispravke u knjigovodstvenim ispravama
(1) Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vršiti na način da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave.
(2) Ispravku precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje će ispravku istovremeno izvršiti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke.
(3) Izuzetak čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne smiju popravljati, nego se poništavaju i izdaju nove.
Član 15.Knjiženje knjigovodstvenih isprava
(1) Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom.
(2) Izuzetno, nalog za knjiženje ne izdaje se u pravnim licima koja koriste moderne informacione sisteme za finansijsko upravljanje.
(3) Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole primljenih knjigovodstvenih isprava od strane odgovornih osoba za kontrolu knjigovodstvenih isprava iz člana 13. stav (6) ovog zakona, dužna su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema knjigovodstvene isprave.
Odjeljak D. Poslovne knjige
Član 16.Poslovne knjige
(1) Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu finansijskih izvještaja.
(2) Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti, vjerodostojnosti i načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.
(3) Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenesene na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu.
(4) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
(5) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija.
(6) Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije).
(7) Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr.
Član 17.Kontni okvir i glavna knjiga
(1) Poslovne promjene knjiže se na analitičkim računima koji po svom sadržaju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju računima iz propisanog kontnog okvira.
(2) Detaljan kontni plan propisuje se općim aktom pravnog lica i mora biti usaglašen sa propisanim kontnim okvirom.
(3) Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za finansijske izvještaje.
(4) Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to:
a) bilansna evidencija i
b) vanbilansna evidencija.
(5) Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja:
a) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja,
b) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima,
c) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja,
d) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom.
(6) Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja.
(7) Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja.
(8) Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar).
Član 18.Pomoćne knjige
(1) Pomoćne knjige se u pravilu vode posebno.
(2) U pomoćnim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u količinama i novčanim iznosima.
(3) Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr.
(4) U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana.
(5) Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja sa glavnom knjigom i slično, pravno lice uređuje svojim općim aktom u skladu sa ovim zakonom.
Odjeljak E. Vođenje poslovnih knjiga
Član 19.Otvaranje poslovnih i pomoćnih knjiga
(1) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine. Kod novoosnovanih pravnih lica poslovne knjige otvaraju se na osnovu popisa imovine i obaveza ili na osnovu knjigovodstvene isprave, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provođenja statusnih promjena u skladu sa članom 36. ovog zakona.
(2) Poslovna godina u pravilu jednaka je kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine.
(3) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga na kraju prethodne poslovne godine.
Član 20.Vođenje poslovnih knjiga
(1) One pozicije koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave.
(2) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju:
a) kontrolu unesenih podataka,
b) ispravnost unosa podataka,
c) čuvanje podataka,
d) mogućnost korištenja podataka,
e) mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige,
f) mogućnost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih događaja.
(3) U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.
(4) Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka.
(5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni.
(6) U zavisnosti od načina obrade podataka, usklađivanje prometa glavne knjige sa prometom prikazanim u dnevniku, kao i prometa i stanja pomoćnih knjiga sa prometom i stanjem u glavnoj knjizi vrši se kontinuirano, a najkasnije neposredno prije popisa imovine i obaveza, odnosno prije sačinjavanja finansijskih izvještaja.
Odjeljak F. Popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza
Član 21.Popis imovine i obaveza
(1) Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa ovim zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
(2) Sva pravna lica u smislu ovog zakona kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revizije finansijskih izvještaja, su dužna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne godine.
(3) Pravno lice kod kojeg se nalaze tuđa sredstva, dužno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu.
(4) Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa propisom o privrednim društvima - spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.
(5) U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrađuju finansijske izvještaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene.
(6) Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.
(7) Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije.
(8) Izuzetno, pravno lice može svojim aktom predvidjeti duže periode za popisivanje materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti duži od pet godina.
Član 22.Provođenje popisa imovine i obaveza
(1) Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem).
(2) Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava.
(3) U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unijeti u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvršiti usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće godine.
(4) Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija.
(5) Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine.
Član 23.Usaglašavanje potraživanja i obaveza
(1) Pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki.
(2) Povjerilac je dužan da, prije sastavljanja finansijskih izvještaja, dostavi dužniku spisak nenaplaćenih računa i potraživanja po drugim osnovama.
(3) Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.
(4) Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine.
(5) Pravna lica su dužna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih.
Odjeljak G. Pravila priznavanja i mjerenja
Član 24.Opća načela finansijskog izvještavanja
(1) Stavke prikazane u pojedinačnim i konsolidovanim finansijskim izvještajima priznaju se i mjere u skladu sa sljedećim općim načelima:
a) pretpostavlja se da pravno lice posluje kontinuirano;
b) računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno iz godine u godinu;
c) priznavanje i mjerenje vrši se uz primjenu principa opreznosti, a posebno:
1) priznaju se sve obaveze koje proisteknu tokom predmetne finansijske godine ili tokom prethodne finansijske godine, čak i ako takve obaveze postanu očite tek između datuma Bilans stanja i datuma na koji je Bilans stanja sastavljen;
2) priznaju se sva obezvrjeđenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobit ili gubitak;
3) može se priznati samo dobit koja se ostvari s datumom Bilansa stanja;
d) početni Bilans stanja za svaku finansijsku godinu odgovara završnom Bilansu stanja za prethodnu finansijsku godinu;
e) sastavni dijelovi stavki aktive i pasive mjere se odvojeno;
f) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na datum njihove naplate, odnosno isplate.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odstupanja od općih načela finansijskog izvještavanja dozvoljena su samo u slučajevima primjene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju se navesti u Bilješkama uz finansijske izvještaje, uključujući i ocjenu njihovog efekta na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobit ili gubitak pravnog lica.
Član 25.Primjena MSFI
Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI.
Član 26.Primjena MSFI za MSP
(1) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima, mikro, mala i srednja pravna lica mogu primjenjivati MSFI za MSP.
(2) U slučaju da srednja pravna lica primjenjuju MSFI dužna su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala pravna lica u skladu sa ovim zakonom.
(3) Ministar donosi uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP.
Član 27.Procjenjivanje bilansnih pozicija
(1) Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili ukupnih pozicija bilansa.
(2) Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obaveza i/ili kapitala kod pravnih lica, odnosno pojedinih pozicija finansijskih izvještaja, može nastati u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija vrši se dinamikom i na način kako to predviđaju MRS/MSFI.
(3) Procjenu bilansnih pozicija iz st. (1) i (2) ovog člana mogu vršiti ovlašteni procjenitelji iz člana 29. ovog zakona.
Član 28.Procjenjivanje vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica
(1) Procjenjivanje vrijednosti ima za cilj utvrditi knjigovodstvenu, tržišnu, nadoknadivu, sadašnju, fer, zamjensku, likvidacionu i/ili poslovnu vrijednost pravnih lica, odnosno imovine, obaveza i kapitala, a na osnovu vjerodostojne dokumentacije, fizičke sposobnosti predmeta procjene i budućih novčanih primitaka i izdataka, u skladu sa pravilima struke.
(2) Subjekti od javnog interesa obavezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina, te izvještaj o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim.
Član 29.Prava i obaveze ovlaštenih procjenitelja
(1) Procjenu vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica vrše lica sa profesionalnim zvanjem "ovlašteni procjenitelj" koje posjeduju certifikat i važeću licencu izdate u skladu sa propisom o procjenjivanju ekonomske vrijednosti pravnih lica, imovine, obaveza i kapitala.
(2) Izvještaj o izvršenoj procjeni imovine i kapitala pravnih lica, mora biti ovjeren od strane ovlaštenog procjenitelja koji ima zvanje "ovlašteni procjenitelj" i koji je dužan istaknuti broj i datum izdavanja certifikata, kao i broj i rok važenja licence ovlaštenog procjenitelja.
(3) Ovlašteni procjenitelj dužan je u svom radu pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu sa kodeksom profesionalne etike.
Odjeljak H. Zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje finansijskog rezultata
Član 30.Zaključivanje poslovnih knjiga
(1) Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige.
(2) Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva.
(3) Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora, nakon zaključivanja na kraju poslovne godine, zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa propisom o elektronskom potpisu ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica i na kraju odložiti.
Član 31.Utvrđivanje finansijskog rezultata
(1) Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi.
(2) Raspoređivanje dobiti i gubitka pravno lice vrši u skladu sa odredbama propisa o privrednim društvima i ovog zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa.
Odjeljak I. Pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga
Član 32.Kvalificirano lice za sačinjavanje finansijskih izvještaja
(1) Za lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, općim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: školska sprema, radno iskustvo i ostalo, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga.
(2) Vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu:
a) drugom pravnom licu koje je registrovano isključivo za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te koje ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica, ili
b) poduzetniku registrovanom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirano lice ili zapošljava drugo kvalificirano lice i koji ispunjava i druge uslove utvrđene ovim zakonom i internim općim aktom.
(3) Lica koja sačinjavaju finansijske izvještaje obavezno su kvalificirana lica koja su zaposlena u pravnom licu iz stava (2) tačka a) ovog člana, odnosno kvalificirana lica koja su poduzetnici ili koja su zaposlena kod poduzetnika iz stava (2) tačka b) ovog člana.
(4) Izuzetno od stava (2) ovog člana kod povezanih pravnih lica u Federaciji, vođenje poslovnih knjiga, pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu, drugom povezanom pravnom licu (matici) u Federaciji koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica.
(5) Pod pojmom kvalificirana lica iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se lica koja posjeduju važeću licencu certificiranog računovođe u skladu sa odredbama ovog zakona pod uslovom da su prethodno registrovana u registrima iz člana 35. ovog zakona.
(6) Ako pravno lice odluči poslovne knjige čuvati izvan svog sjedišta, ono je u svakom trenutku odgovorno za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev, bez odgađanja, omogućiti uvid u iste.
(7) Kvalificirano lice iz stava (5) ovog člana za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 finansijskih izvještaja pravnih lica čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, veći od 8.000.000,00 KM.
(8) Stav (2) ovog člana ne primjenjuju banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko - dilerska društva i druge finansijske organizacije.
Član 33.Obaveze poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga
(1) Poduzetnici koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge registruju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje oblast obrtničkih i srodnih djelatnosti.
(2) Poduzetnik je dužan, u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, dostaviti kopiju istog Ministarstvu.
(3) Uz zahtjev za upis u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga poduzetnik je dužan dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona.
Član 34.Obaveze pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga
(1) Pravno lice za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, poslovanje i prestanak poslovanja privrednih društava.
(2) Pravna lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja dužna su, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, upisati se u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, koji vodi Ministarstvo.
(3) Uz zahtjev za upis u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, pravno lice dužno je dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona.
Član 35.Vođenje i javnost registara
(1) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje registra kvalificiranih lica iz člana 32. ovog zakona i registara pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga iz čl. 33. i 34. ovog zakona.
(2) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz čl. 32., 33. i 34. ovog zakona Ministarstvo uspostavlja i vodi registre iz stava (1) ovog člana.
(3) Registri iz stava (2) ovog člana su javni i podaci su dostupni javnosti elektronskim putem.
POGLAVLJE III. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Odjeljak A. Finansijski izvještaji
Član 36.Sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja
(1) Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu.
(2) Pravno lice dužno je sastavljati finansijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima.
(3) Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra, može sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje za period koji je različit od perioda iz stava (1) ovog člana.
(4) Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena finansijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene.
(5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni.
(6) Finansijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica.
Član 37.Finansijski izvještaji
(1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine:
a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period;
c) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine;
d) Izvještaj o promjenama na kapitalu;
e) Bilješke uz finansijske izvještaje.
(2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog člana, mikro i mala pravna lica i neprofitna pravna lica iz člana 3. stav (1) ovog zakona, finansijske izvještaje prezentiraju kroz:
a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i
c) Bilješke uz finansijske izvještaje.
(3) Bilješke uz finansijske izvještaje iz stava (1) tačka e) i stava (2) tačka c) ovog člana, obavezno sadrže sljedeće:
a) usvojene računovodstvene politike;
b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave;
c) ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilans stanja;
d) iznose koje pravno lice duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja pravnog lica pokrivena instrumentima osiguranja pravnog lica uz naznaku prirode i oblika osiguranja;
e) iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uslova otplaćenih i otpisanih iznosa;
f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj;
g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim iznosima.
(4) Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijske izvještaje iz stava (3) ovog člana, srednja i velika pravna lica dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine.
(5) Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.
(6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati.
Član 38.Odgovornost za finansijske izvještaje
Za istinito i fer prikazivanje finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica upisano u sudski registar u svojstvu direktora pravnog lica, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravnog lica u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirano lice iz člana 32. ovog zakona koje je sačinilo i potpisalo finansijske izvještaje u skladu sa pravilima struke.
Član 39.Sadržaj i forma finansijskih izvještaja
(1) Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvještaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca štampanim na računaru.
(2) Poslovne knjige, finansijski izvještaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koje se odnose odredbe ovog zakona izražavaju se u novčanoj jedinici i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji.
(3) Ministar propisuje sadržaj i formu finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom.
Odjeljak B. Konsolidovani finansijski izvještaj
Član 40.Konsolidovani finansijski izvještaj
(1) Konsolidovani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj određeno pravno lice (matično društvo) nad jednim ili više pravnih lica (društva kćeri) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje finansijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu.
(2) Konsolidovane finansijske izvještaje dužno je sačiniti i dostaviti FIA-i pravno lice iz Federacije koje u grupi pravnih lica predstavlja matično društvo.
Član 41.Obaveza izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja
(1) Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvještaja pravna lica su dužna pridržavati se pravila i procedura konsolidacije finansijskih izvještaja koja su uređena MRS i MSFI.
(2) Obaveza matičnog pravnog lica za izradu konsolidovanog finansijskog izvještaja nastaje u godini u kojoj matično pravno lice ostvari kontrolu nad zavisnim pravnim licem ili više zavisnih pravnih lica, a prestaje dostavljanjem konsolidovanog finansijskog izvještaja za godinu u kojoj matično pravno lice izgubi kontrolu nad svim zavisnim pravnim licima.
(3) Konsolidovani finansijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni finansijski izvještaji matičnog pravnog lica.
(4) Na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u konsolidovanim finansijskim izvještajima shodno se primjenjuju odredbe o finansijskim izvještajima iz čl. 24., 25., 27., 28., 29., 36. i 37. ovog zakona.
(5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko vrijednosti imovine i ukupnog prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica, ne računajući međusobna učešća, potraživanja i obaveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterija za malo pravno lice, u smislu člana 5. stav (4) ovog zakona, matično pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i objelodanjuje konsolidovane finansijske izvještaje.
(6) Stav (5) ovog člana ne primjenjuje se na matična pravna lica koja su subjekti od javnog interesa, odnosno pravna lica koja se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa.
(7) Matično pravno lice, koje je istovremeno zavisno u višoj ekonomskoj cjelini, nije dužno da sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matično pravno lice ima sjedište u inostranstvu.
(8) Male grupe pravnih lica izuzete su od obaveze izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja i konsolidovanog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih preduzeća subjekt od javnog interesa.
(9) Detaljni uslovi i pravila konsolidacije finansijskih izvještaja propisuju se podzakonskim aktom koji donosi ministar.
Odjeljak C. Izvještaj o poslovanju
Član 42.Sadržaj izvještaja o poslovanju
(1) Pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine.
(2) Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži:
a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja;
b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica;
c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem;
d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela;
e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica;
f) korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica;
g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i
h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti.
(3) Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije.
(4) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovoga člana, mikro i mala pravna lica nisu dužna da pripremaju izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz finansijske izvještaje.
(5) Konsolidovani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidovanim finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije.
Član 43.Pravila korporativnog upravljanja
(1) Izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizovano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja.
(2) Konsolidovani izvještaj o poslovanju mora sadržavati:
a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u svoje ime i za račun tih pravnih lica,
b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog kao cjelina.
Odjeljak D. Predaja izvještaja, obrada podataka, vođenje registra i javna objava
Član 44.Predaja izvještaja
(1) Finansijski izvještaji iz člana 37. ovog zakona i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz Obavještenje o razvrstavanju, predaju se FIA-i, najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) Izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona, odluka o utvrđivanju finansijskih izvještaja od strane nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužna su da, za statističke i druge potrebe, u Registar finansijskih izvještaja predaju Bilans stanja, Bilans uspjeha i posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u roku iz stava (1) ovog člana.