Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Zakon o šumama Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 13. tačka i), člana 14. stav (2) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.01.2013. godine, donijela je

ZAKON
O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

Zakonom o šumama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se:

  • a)
    planiranje i privređivanje u šumarstvu,
  • b)
    šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospodarenja,
  • c)
    zaštita šuma i njihovih funkcija,
  • d)
    upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma,
  • e)
    korištenje šuma u druge svrhe,
  • f)
    Uprava za šumarstvo,
  • g)
    finansiranje,
  • h)
    nadzor,
  • i)
    kaznene odredbe,
  • j)
    prelazne i završne odredbe.

Član 2.Svrha i cilj

Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propišu mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo u cilju:

  • -
    boljeg korištenja prirodnih potencijala šumskih staništa,
  • -
    očuvanja i zaštite prirodnih staništa i šumskog biodiverziteta, pod čime se podrazumijevaju razne strukture šumskog biotopa, šumske flore i šumske faune,
  • -
    unaprijeđenja održivog gospodarenja šumskim resursima uključujući i stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šuma,
  • -
    usklađivanja i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištem, posebno na relacijama: opći interes – interes vlasnika – interes korisnika – interes jedinica lokalne zajednice,
  • -
    unaprijeđenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka po svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama,
  • -
    usklađivanja procesa upravljanja i gospodarenja šumama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa važećim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

Član 3.Definicije pojmova

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

  • 1.
    Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine.
  • 2.
    Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega što živi u njoj.
  • 3.
    Doznaka podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu.
  • 4.
    Divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi.
  • 5.
    Etat je dozvoljena sječiva drvna masa odnosno drvna masa predviđena za sječu. Izražava se kao godišnji i 10 godišnji.
  • 6.
    Funkcije šuma su:
    • a)
      ekološke: zaštita biodiverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka;
    • b)
      socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažno-estetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva.
    • c)
      ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda.

Ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume.

  • 7.
    Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.
  • 8.
    Gospodarska jedinica je najmanja prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja.
  • 9.
    Integralna zaštita šuma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: političkih (upravljanje šumama), stručnih (gospodarenje šumama) i građana (podizanje svijesti). Integralna zaštita se tako može sagledavati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u užem smislu (obaveze samo djelatnosti šumarstva).
  • 10.
    Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu.
  • 11.
    Korisnik šuma je Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP "Sarajevo-šume"), Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU za zaštićena područja), i pravna i fizička lica koja su upisana kao vlasnici šuma.
  • 12.
    Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda.
  • 13.
    Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem.
  • 14.
    Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
  • 15.
    Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
  • 16.
    Prirast je povećanje dimenzije stabla u određenom vremenskom periodu.
  • 17.
    Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode.
  • 18.
    Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi.
  • 19.
    Pustošenje šuma podrazumijeva narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije.
  • 20.
    Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala.
  • 21.
    Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.
  • 22.
    Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
  • 23.
    Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
    • a)
      šumsko drveće i grmlje,
    • b)
      biomasu ukupne šumske vegetacije,
    • c)
      cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i druge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume,
    • d)
      ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove dijelove,
    • e)
      gljive,
    • f)
      biljni sok i smola,
    • g)
      listinac,
    • h)
      travnati ili pašnjački prekrivač,
    • i)
      treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje,
    • j)
      životinje koje obitavaju u šumi izuzev divljači,
    • k)
      nedrvni proizvodi iz alineje b) do j) ove tačke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta.
  • 24.
    Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi.
  • 25.
    Šumski reprodukcioni materijal je:
    • a)
      sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka,
    • b)
      dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,
    • c)
      mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
  • 26.
    Šumsko privredno područje predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima.
  • 27.
    Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta.

Šumsko uzgojne mjere uključuju:

  • a)
    mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,
  • b)
    njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina,
  • c)
    specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,
  • d)
    rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka.
    • 28.
      Šumsko privredna osnova je dugoročni planski akt - elaborat koji sadrži podatke o svim državnim i privatnim šumama i koji propisuje sve radove koji će se odvijati u šumama u slijedećih 10 godina i to: sječu, pošumljavanje, izgradnju cesta i objekata, zaštitu šuma i ostalo.
    • 29.
      Trajnost gospodarenja šumama podrazumijeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema.
    • 30.
      Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumijeva administrativno-upravne poslove Ministarstva i Uprave za šumarstvo u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo), koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju očuvanja i unaprijeđenja trajnosti gospodarenja šumama.
    • 31.
      Uređajni period je vremenski period za koji se donosi dugoročni plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumsko privrednog područja.
    • 32.
      Vlasnici šume su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem.
    • 33.
      Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja.

Član 4.Prirodni resurs

(1) Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i općina i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.

(2) Šume i šumska zemljišta su temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestiraju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije.

Član 5.Šuma i šumsko zemljište

(1) Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m2 i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.

(2) Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma. Šumom se smatraju i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.

(3) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine, livade i pašnjaci unutar šuma.

(4) Šumom se ne smatraju groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 1000 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.

(5) U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) uz pribavljeno mišljenje općine na čijem području se nalazi.

POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU Odjeljak A. Planiranje u šumarstvu

Član 6.Kantonalni šumsko-razvojni plan

(1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izrađuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama na području Kantona.

(2) Kantonalni šumsko-razvojni plan uvažava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i za potrebe razvoja općine.

(3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrži najmanje sljedeće:

  • a)
    kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumsko privrednih područja i gospodarskih jedinica, uzimajući u obzir granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama,
  • b)
    procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš,
  • c)
    klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište,
  • d)
    procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja,
  • e)
    smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma,
  • f)
    otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva,
  • g)
    smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta,
  • h)
    procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara,
  • i)
    procjenu ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta,
  • j)
    procjenu ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata,
  • k)
    smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda,
  • l)
    smjernice za lovstvo i gospodarenje divljači,
  • m)
    program bioloških i tehničkih investicija i opravdanost radova.

(4) Za procjenu ugroženosti šuma iz stava (3) tački h), i) i j) ovog člana prethodno će se uraditi Studija ugroženosti šuma od bespravnih sječa i zauzimanja šumskog zemljišta, Studija ugroženosti šuma od požara i Studija ugroženosti šuma od biljnih bolesti i štetnih šumskih insekata.

(5) Kod izrade kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova.

(6) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) donosi kantonalni šumsko-razvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju.

(7) Ministarstvo je dužno prilikom izrade plana zatražiti od svih zainteresovanih strana, a posebno od zainteresiranih općina da daju svoje prijedloge i mišljenja.

(8) Ministarstvo je dužno trajno čuvati kantonalni šumsko-razvojni plan.

Član 7.Šumsko privredno područje

(1) U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima formira se šumsko privredno područje.

(2) U administrativnim granicama Kantona može se formirati više šumsko privrednih područja.

(3) Šumsko privredno područje dijeli se na gospodarske jedinice.

(4) Formiranje šumsko privrednog područja zasniva se na stručnom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazloženjem i bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži opće kriterije, a naročito.

  • a)
    preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko privrednog područja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospodarskim jedinicama i odjelima, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumsko privrednih područja,
  • b)
    popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko privredno područje,
  • c)
    podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća,
  • d)
    ukupan godišnji zapreminski prirast po kategorijama šuma i vrstama drveća,
  • e)
    prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća,
  • f)
    procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko privrednog područja,
  • g)
    podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, divljači, turizma, sporta i rekreacije,
  • h)
    prikaz podataka iz tačke c), d), e), f) i g) stava (4) ovog člana po općinama Kantona.

(5) Odluku o formiranju šumsko privrednog područja ili reviziji njegovih granica donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva i na osnovu stručnog elaborata iz stava (4), ovog člana. Zahtjev za formiranje šumsko privrednih područja ili reviziju njihovih granica može podnijeti Ministarstvo, općina, Grad Sarajevo, KJP "Sarajevo-šume" i vlasnik šume.

(6) Stručni elaborat iz stava (4), ovog člana izrađuje visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva za formiranje šumsko privrednog područja ili reviziju njegovih granica.

(7) Opšte kriterije za formiranje šumsko privrednih područja utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva.

Član 8.Šumsko privredna osnova

(1) Šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama kantonalnog šumsko-razvojnog plana.

(2) Šumsko privredna osnova, prostorni plan, planovi upravljanja vodama, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo moraju biti usklađeni.

(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže godinu dana na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privrednu osnovu. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove.

(4) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina.

(5) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od predviđenog godišnjeg obima sječe u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječe.

(6) Šumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne općine.

(7) Svi dokumenati u elektronskoj i drugoj formi izrađeni/pripremljeni tokom izrade šumsko privredne osnove za državne i privatne šume čuvaju se u Ministarstvu i sastoje se od:

  • a)
    pisanih dokumenta,
  • b)
    tabelarnih podatka i GIS baze podataka,
  • c)
    karte (vektorizirane, georeferencirane, geokodirane) uz potrebne prateće dokumente (vektore i sl.).

(8) Pravo korištenja podataka iz stava (7) ovog člana bez naknade imaju:

  • a)
    općina na čijem području se nalazi šuma,
  • b)
    vlasnik šume,
  • c)
    korisnik šume.

(9) Upotreba podataka/dokumenata iz stava (7) ovog člana dozvoljena je i drugim pravnim i fizičkim licima uz saglasnost Ministarstva kojom će biti utvrđena i naknada za korištenje.

(10) Šumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina.

Član 9.Izrada i donošenje šumsko privredne osnove

(1) Šumsko privrednu osnovu može izrađivati pravno lice koje je registrovano za te poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih inženjera šumarstva/magistara šumarstva i to po jednog za: uzgajanje šuma, zaštitu šuma, uređivanje šuma, iskorištavanje šuma i šumarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet godina radnog staža u struci.

(2) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove i provjera njihove tačnosti su obavezni i može ih vršiti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (1) ovog člana ili visokoškolska naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.

(3) Šumsko privredne osnove za sve šume donosi Uprava za šumarstvo uz pribavljeno mišljenje općinskog vijeća. Mišljenje sa stručnim obrazloženjem, općina je dužna dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Šumsko privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo.

(4) Ukoliko općina ne dostavi mišljenje u roku iz stava (3) ovog člana, smatraće se da nema primjedbi na odredbe šumsko privredne osnove koja se odnosi na šume i šumska zemljišta u njenim administrativnim granicama.

(5) Poslove izrade šumsko privredne osnove za sve šume finansira Uprava za šumarstvo i odgovorna je za njihovu pravovremenu izradu.

(6) Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove obezbjeđuje Uprava za šumarstvo. Propuste u izradi šumsko privredne osnove utvrđene od strane Uprave za šumarstvo, dužno je otkloniti u ostavljenom roku i o svom trošku pravno lice kojem je povjerena izrada šumsko privredne osnove.

Član 10.Sadržaj šumsko privredne osnove

(1) Šumsko privredna osnova za državne šume obavezno sadrži:

  • a)
    uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela koje ulaze u šumsko privredno područje,
  • b)
    stanje šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja uključujući i zaštićena šumska područja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrološke, geomorfološke i arheološke znamenitosti,
  • c)
    analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom uređajnom periodu,
  • d)
    plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za naredni uređajni period sa:
    • 1)
      planom sječa,
    • 2)
      planom šumsko uzgojnih radova,
    • 3)
      planom proizvodnje i tehnologije rada,
    • 4)
      planom zaštite šuma,
    • 5)
      planom za očuvanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema, ekoloških i socijalnih funkcija šume,
    • 6)
      planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na održavanje i izgradnju šumske transportne infrastrukture,
    • 7)
      planom korištenja nedrvnih proizvoda šuma.
  • e)
    ekonomsko finansijsku analizu koja sadrži:
    • 1)
      rekapitulaciju i obračun očekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz tačke d) ovog stava,
    • 2)
      utvrđenu proizvodnu vrijednost šuma i šumskih zemljišta kao osnove za određivanje visine naknade za korištenje šuma.

(2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja Kantonalnoj šumarskoj inspekciji (u daljem tekstu: šumarskoj inspekciji).

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju elementi za izradu, postupak donošenja i reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume.

Član 11.Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove

(1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planom koji sadrži prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.

(2) Sastavni dio godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove su projekti za izvođenje svih planiranih radova.

(3) Saglasnost na godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove, koji je korisnik šuma dužan dostaviti nakasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje Uprava za šumarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje općine na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom u roku od 30 dana od dana prijema plana.

(4) Radovi predviđeni godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove ne mogu se započeti bez saglasnosti Uprave za šumarstvo. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozi može se izvršiti izmjena godišnjeg plana na način kako je to predviđeno stavom (3) ovog člana.

(5) Usvojeni godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti šumarskoj inspekciji i općini na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom.

Član 12.Projekat za izvođenje

(1) Projekat za izvođenje se izrađuje za uređajnu jedinicu - odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume u skladu sa godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne.

(2) Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predviđenim ciljevima gospodarenja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, procjenu godišnjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutrašnjeg prostornog uređenja odjela. Pored planova, projekat za izvođenje sadrži procjenu uticaja radova na okoliš u skladu sa članom 29. ovog zakona i mjere zaštite na radu i protivpožarne zaštite.

(3) Radovi predviđeni projektom treba da se završe u roku od dvije godine od dana njegovog donošenja.

(4) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva/magistri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu projekta.

(5) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(6) Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama obavezno treba da:

  • a)
    posjeduje registraciju nadležnog suda sa upisanom djelatnošću u oblasti šumarstva,
  • b)
    ima uposlenog jednog diplomiranog inženjera šumarstva/magistra šumarstva, sa najmanje tri godine radnog staža u struci.

(7) Ministarstvo na osnovu dokumentacije iz stava (6) ovog člana izdaje saglasnost pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(8) Izuzeto od stava (1) ovog člana projekat za izvođenje može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.

(9) Za privatne šume obavezno se rade projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku.

(10) Korisnik šuma određuje realizatora projekta, diplomiranog inžinjera šumarstva/Bachelor/Bakalaureat šumarstva sa najmanje tri godine radnog staža u struci, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.

(11) Projekat za izvođenje ima trajan karakter i čuva se u arhivi korisnika šuma, Uprave za šumarstvo ili pravnog lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(12) Korisnik šuma, Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u evidencije iz člana 46. stav (10) ovog zakona.

Odjeljak B. Privređivanje u šumarstvu

Član 13.Doznaka stabala za sječu

(1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u izdanačkim šumama predviđenim za direktnu konverziju u viši uzgojni oblik.

(2) Doznaka stabala, osim nužne doznake sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije donosena šumsko privredna osnova, odnosno godišnji plan gospodarenja.

(3) Doznaku stabala za sječu u državnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/magistar šumarstva, sa najmanje dvije godine radnog staža u struci kojeg odredi korisnik šuma. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a kojeg odredi korisnik šuma.

(4) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake), u skladu sa šumsko privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja.

(5) Zabranjena je doznaka i sječa stabala u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice nisu utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene.

(6) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja Ministarstva putem Uprave za šumarstvo.

(7) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.

(8) Rješenje iz stava (6) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Sarajevu.

(9) Doznaku stabala ili obilježavanje površina za sječu u privatnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/magistar šumarstva sa najmanje dvije godine radnog staža u struci, a kojeg rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama, u privatnim šumama može vršiti Bachelor/Bakalaureat šumarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staža u struci ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog staža u struci, a koga rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(10) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje način doznake i obilježavanja površina za sječu šume.

Član 14.Sječa šuma

(1) Sječa stabala vrši se prvenstveno u funkciji obnove šuma dajući pri tome prednost prirodnom podmlađivanju posječenih površina. Vrsta i intenzitet sječe zavisi od aktuelnog stanja dotične šumske sastojine (tip šume, odnosno gazdinska klasa) o čemu odlučuje šumarski stručnjak iz člana 13. stava (3) pri izvođenju doznake stabala za sječu, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.

(2) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje i obavještavanja Uprave za šumarstvo i općine na čijem se području vrši sječa.

(3) Godišnji obim sječa (etat) ne smije biti veći od tekućeg godišnjeg prirasta, ako to nije šumsko privrednom osnovom drugačije riješeno.

(4) Ukoliko se dozvoljeni obim sječa (etat) prekorači u jednoj godini, obavezno se u godišnjim planovima gospodarenja za narednu godinu vrši umanjenje planiranog obima sječa za količinu učinjenog prethvata za vrstu drveta.

(5) Šteta koja nastane prilikom sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja šumskih drvnih sortimenata.

(6) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog Zakona, šumarski inspektor dužan je zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti.

Član 15.Biološka reprodukcija šuma

(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom.

(2) Biološka reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumijeva:

  • a)
    pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje,
  • b)
    pošumljavanje i sjetva sjemenom šumskog zemljišta,
  • c)
    popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura,
  • d)
    proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala,
  • e)
    prorjeđivanje sastojina,
  • f)
    sanaciju požarišta,
  • g)
    prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik,
  • h)
    doznaku stabala za sječu,
  • i)
    rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka,
  • j)
    zaštitu šuma,
  • k)
    certificiranje gospodarenja šumama,
  • l)
    projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture,
  • m)
    saniranje i obnova šumskih površina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa,
  • n)
    kupovina zemljišta u svrhu podizanja novih šuma uključujući i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća,
  • o)
    naučno istraživački rad i stručno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada šumarstva.

(3) Planirani obim biološke reprodukcije šuma u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom.

Član 16.Tehnički prijem radova

(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova, a najkasnije u roku od tri mjeseca od okončanja radova.

(2) Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja.

(3) Komisiju za tehnički prijem radova u državnim šumama formira korisnik šuma, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(4) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana koju obavezno čine:

  • a)
    diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva koji je izradio projekat za izvođenje radova,
  • b)
    diplomirani inžinjer šumarstva/Magistar šumarstva i rejonski čuvar šuma iz Uprave za šumarstvo.

(5) Realizator projekta iz člana 12. stav (10) ovog zakona ne može biti imenovan u komisiju za tehnički prijem radova.

(6) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvođenje, izvođač radova je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled.

(7) O izvršenom tehničkom prijemu izvedenih radova, komisija sačinjava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje.

(8) Primjerak zapisnika komisije o tehničkom prijemu dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda šumarskoj inspekciji.

(9) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije koji će pravilnikom propisati Ministar.

(10) Obrazac za tehnički prijem radova propisaće Ministar.

Član 17.Obavljanje radova u šumarstvu

(1) Radove u šumarstvu može obavljati registrovano pravno i fizičko lica za obavljanje djelatnosti u šumarstvu i koje posjeduju saglasnost Ministarstva.

(2) Pravno lice koje obavlja poslove u šumama dužno je obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu i protivpožarne zaštite i obavezno je sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz stava (1) ovog člana i člana 12. stav (6) ovog zakona.

Član 18.Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma

(1) Zabranjene su čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma koje:

  • a)
    trajno smanjuje produktivni potencijal šumskog zemljišta,
  • b)
    trajno i znatno ugrožavaju hidrološki režim šumskog zemljišta,
  • c)
    posredno uzrokuju pojavu erozije šumskog tla sa većim negativnim posljedicama,
  • d)
    ugrožavaju vršenje neke od funkcija šuma na duži period,
  • e)
    ugrožavaju šumski biodiverzitet.

(2) Izuzetno čiste sječe mogu biti izvršene u slučajevima pripreme šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom.

(3) U izuzetnim slučajevima čista sječa šuma može se primijeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera uz saglasnost Uprave za šumarstvo.

Član 19.Pošumljavanje sječina i paljika

(1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja.

(2) Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje se vrši sadnjom ili sjetvom, koristeći zdrave sadnice ili sjeme vrsta drveća koje odgovaraju staništu. U svrhu pošumljavanja koristi se samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla.

(3) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na karti razmjere 1:10.000.

Član 20.Šumski materijal za reprodukciju

(1) Uprava za šumarstvo, na prijedlog korisnika šuma, određuje regije provenijencije, odabire šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbjeđuje reprodukcioni materijal, vodi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala.

(2) Dorađivači šumskog sjemena i proizvođači šumskog sadnog materijala prate i obavještavaju kupce o kategoriji šumskog reprodukcionog materijala kao i njegovom porijeklu. Šumarski inspektor nadgleda promet šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala.

(3) Uprava za šumarstvo vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala, šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja.

Odjeljak C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa

Član 21.Opće preventivne mjere

(1) Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju biodiverziteta šumskih ekosistema.

(2) Principi i mjere kojima se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i održavanje i unapređenje biodiverziteta šumskih ekosistema određuju se kantonalnim šumsko-razvojnim planom, a detaljnije se razrađuju u šumsko privrednim osnovama.

(3) Staništa od posebnog značaja posmatrana sa gledišta biodiverziteta šumskih ekosistema koja su određena u šumsko privrednim osnovama moraju biti očuvana.

Član 22.Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere

(1) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su provoditi ili obezbijediti provođenje sanitarne sječe prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama Uprava za šumarstvo dužna je obezbijediti sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu.

(2) Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu mogu tražiti mišljenje od Uprave za šumarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti.

(3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma dužan je izvoditi sljedeće mjere zaštite šuma:

  • a)
    postavljanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake,
  • b)
    sanaciju šumskih područja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoženja štetočina,
  • c)
    guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta četinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina upotrebom hemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom,
  • d)
    uspostavljanje i održavanje šumskog reda.

(4) Pod šumskim redom iz stava (3) tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta.

(5) Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja.

(7) Korisnik šuma dužan je u roku od šest mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka izvođenja radova radova u šumi i na šumskom zemljištu izvršiti sanaciju šumske infrastrukture, izgrađenih rekreativno turističkih i sportskih sadržaja ukoliko prilikom izvođenja radova u šumi i na šumskom zemljištu pričini štetu na istim.

Član 23.Obnova šuma nakon nepogode

(1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnik šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, priprema plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove.

(2) Ako korisnik/vlasnik šuma dokaže da nije u mogućnosti finasirati troškove obnove iz stava (1) ovog člana, može podnijeti zahtjev Ministarstvu i općini koje će u skladu sa svojim mogućnostima iz namjenskih sredstava učestvovati u sufinasiranju obnove.

Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda

Član 24.Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda

(1) Drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz.

(2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.

(3) Nedrvne šumske proizvode iz člana 39. stava (2) tačke c) ovog zakona nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.

(4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se prevoz saobračajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u prerađivačke kapacitete u kojima se vrši prerada drveta.

(5) Zabranjeno je:

  • a)
    vršiti sječu bez prethodne doznake i stavljanje u promet šumske drvne proizvode bez žigosanja, obrojčavanja i otpremnog iskaza.
  • b)
    stavljati u promet nedrvne šumske proizvode bez otpremnog iskaza,

(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog člana vrše čuvari šuma, pripadnici policije i šumarski inspektor, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a finansijska sredstva deponovati na depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda Budžeta Kantona Sarajevo i ista se raspoređuju na namjenski račun otvoren u okviru Jedinstvenog računa Trezora Kantona - Ministrastvo privrede - Uprava za šumarstvo (u daljem tekstu: depozitni račun Budžeta Kantona).

(7) Zabranjeno je stavljati u promet i uskladištavati drvo četinara i brijesta sa korom u periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra.

(8) Izuzetno od stava (7) ovog člana drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan.

(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu i trgovini između trećih lica.

(10) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo kojem osnovu dužni su vlasniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku.

(11) Ministar donosi Pravilnik o načinu utvrđivanja i nadoknadi štete iz stava (10) ovog člana.

POGLAVLJE III - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA

Član 25.Opći principi

(1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili poseban režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na način koji će obezbijediti namjenu zbog koje su proglašene.

(2) Procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, a koristi se za proglašenje iz stava (1) ovog člana. Šume koje predstavljaju dio područja zaštićenog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonom Federacije, koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, smatraju se šumama s posebnom namjenom.

(3) Način gospodarenja i obnove šuma unutar zaštićenog područja propisuje se programom za gospodarenje šumama, u skladu sa svrhom radi koje su proglašene i na način određen aktom o njihovom proglašenju. Troškove gospodarenja šumama unutar zaštićenog područja snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno.

(4) Propis kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom određuje režim gospodarenja takvim šumama, izvršioca propisanog režima kao i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja. Vlasnik/korisnik šume ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.

(5) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. Šume će biti predmet nadzora šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvršilo proglašenje. Obilježavanje šuma vrši pravno lice koje upravlja zaštićenim područjem. Troškove obilježavanja snosi pravno lice na čiji je zahtjev šuma proglašena zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom.

(6) U postupku proglašenja zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom u skladu sa posebnim propisima iz ove oblasti nosioc izrade propisa je dužan pribaviti mišljenje Ministarstva.

(7) Ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

Član 26.Zaštitne šume

(1) Zaštitne šume su:

  • a)
    šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma,
  • b)
    šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja.

(2) Zaštitne šume iz stava (1) ovog člana proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva ili općina uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo.

(3) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

Član 27.Šume s posebnom namjenom

(1) Za šume sa posebnom namjenom proglašavaju se:

  • a)
    šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na osnovu propisa o zaštiti prirode,
  • b)
    šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine,
  • c)
    šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti,
  • d)
    šume od specijalnog značaja za pročišćavanje zraka i snabdijevanje vodom,
  • e)
    šume namijenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta.

(2) Šume iz stava (1) tačke a), b), d) i e) ovog člana proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03) ili drugim propisom koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, a šume iz stava (1) tačka c) ovog člana u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja ("Službene novine Federacije BiH", br. 71/05 i 8/10).

(3) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom iz stava (1) tačka c) ovog člana obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i općini na čijem se području zaštitna šuma nalazi.

Član 28.Zahtjev za proglašenje

Zahtjev sa elaboratom za proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži sljedeće:

  • a)
    cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom,
  • b)
    općinu, naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška i broj katastarske parcele, kao i naziv šumsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka,
  • c)
    digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja područja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se traži proglašenje zaštitne šume odnosno šume sa posebnom namjenom,
  • d)
    stručni šumarski elaborat sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja zaštite,
  • e)
    procjenu okolišnog uticaja,
  • f)
    predložena ograničenja u gospodarenju,
  • g)
    predložene naknade ukoliko one dođu u obzir,
  • h)
    saglasnost općine,
  • i)
    odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave.

Član 29.Procjena okolišnog uticaja

(1) U okviru donošenja odluke vezane za šume i šumska zemljišta, čije bi provođenje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja šuma i šumskog zemljišta bilo u fizičkom ili u funkcionalnom smislu, obavezno se vrši procjena uticaja na okoliš.

(2) Procjena okolišnog uticaja je obavezna za podizanje monokultura na površini većoj od pet hektara i za prevođenje šumskog zemljišta drugoj namjeni iz člana 52. ovog zakona, u skladu sa propisima o zaštiti okoliša.

POGLAVLJE IV - ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA

Odjeljak A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta

Član 30.Zaštita šuma od požara

(1) Zabranjeno je u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume loženje otvorene vatre.

(2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume.

(3) Izuzev od stava (1) ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane Uprave za šumarstvo i vlasnika privatnih šuma uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.

(4) U šumama i na šumskim zemljištima namijenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti dežurnu čuvarsku službu.

(5) Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo, klasifikuje šume i šumsko zemljište po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima klasifikuju se kao područja srednje opasnosti.

(6) Korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju planove za zaštitu šuma od požara. Uprava za šumarstvo i korisnici šuma obavezni su provodit ove planove i redovno izvještavati Ministarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara.

(7) Korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da redovno obavještavaju Kantonalni i općinski organ nadležan za poslove civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu.

(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima.

(9) Ministar donosi Pravilnik za obračun direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih šumskim požarima.

(10) Uprava za šumarstvo izrađuje karte područja prema stepenu opasnosti od šumskih požara.

Član 31.Hemijska sredstva i odlaganje otpada

(1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u šumi i na šumskom zemljištu.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.

(3) Nadležno kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba za snabdijevanja vodom sa izvorišta u šumi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava (2) ovog člana, u kojoj se propisuje način upotrebe. Rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je 5 dana.

(4) Zabranjeno je odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. Vlasnici šuma i korisnici šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće i imaju pravo na naknadu za nastale troškove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u šumu.

Član 32.Paša u šumama

(1) Zabranjena je paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pašarenje) u šumama.

(2) Izuzeto od stava (1) ovog člana korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumsko privrednoj osnovi. Paša se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čuvara stoke.

(3) Paša u šumama neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode.

Član 33.Praćenje zdravstvenog stanja šuma

(1) Uprava za šumarstvo i korisnici šuma prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju Ministarstvo, općine i javnost.