Aktio

GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Briješće"

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "BRIJEŠĆE"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Regulacionog plana "Briješće" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za iz- gradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojase- vima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i mate- rijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 694/1, 4114 i 976/3, zatim produžava u pravcu sjevera idući putem k.č. 4114 (obuhvata ga), te se lomi u pravcu istoka u dužini od 10 m i dolazi do tačke br. 1 koja ima koordinate y = 6 525 886, x = 4 857 858, a koja se nalazi na parceli k.č. 40, granica produžava u pravcu sjevera i istoka, idući planiranom saobraćajnicom (ne obuhvata je) i dolazi do tačke br. 2 koja ima koordinate y = 6 526 084, x = 4 857 942, a koja se nalazi na međi između parcela k.č. 20/3 i 27/3. Granica obuhvata produžava na jug, te istok idući međama parcela k.č. 20/3, 20/9, 16/10 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 3 koja ima koordinate y = 6 526 218, x = 4 857 944, a koja se nalazi na rubu planirane saobraćajnice, zatim produžava na istok idući planiranom saobraćajnicom (ne obuhvata je) i dolazi do tačke br. 4 koja ima koordinate y = 6 526 556, x= 4 857 950, a koja se nalazi na parceli k.č. 215/2, granica zatim produžava na istok idući međama parcela k.č. 217 i 216 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 226, 227 i 216, potom nastavlja u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 227 i 225 (put) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 225, 233 i 232, nastavlja u istom pravcu idući međom između parcela k.č. 233 i 232, te sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 235/2, 2145/4, 2145/7 i dolazi do tačke br. 5 koja ima koordinate y 6 526 691, x = 4 858 116, zatim se lomi na zapad, te sjever idući međama parcela k.č. 2148/7, 2148/2, 2148/6, 2148/5, 2150 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2150, 2140/1, 2144. Granica obuhvata produžava na istok idući međama parcela k.č. 2141, 2154/1, 2152 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2152, 2151, 2154/1, granica se potom lomi u pravcu sjeveroistoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2154/1, 2156, 2179 i dolazi u četveromeđu parcela k.č. 2162, 2160/2, 2159/2, 2179, zatim nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcelu k.č.2162, zatim produžava u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2170, 2175, 2176, 2170 (ne obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2170, 2169 i 2220, granica nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2227, 2228, 2221 i 2220 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2227, 2231 i 2235. Granica obuhvata produžava na zapad, te jug idući međama parcela k.č. 2226, 2237, 4125 i 1033/2 (obuhvata ih), zatim nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1037, 1039, 1016/16, 1017/12 i 1016/5 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br. 6 koja ima koordinate y = 6 527 352, x = 4 856 919, a koja se nalazi na parceli k.č. 1017/1, zatim nastavlja u pravcu juga, te jugozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1017/1, 2120/1, 2120/8 i 2120/19 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2119/10, 2119/2 i 2119/1, zatim nastavlja u pravcu jugozapada idući međama parcela k.č. 2119/1, 2119/9 i 2119/4 (ne obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 7, koja ima koordinate y = 6 527 175, x = 4 856 762, a koja se nalazi na parceli k.č. 2036/1, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 2097/2, 2097/1 12099 (obuhvata ih) i izlazi do planirane saobraćajnice kojom produžava na sjeverozapad (ne obuhvata je), te idući u istom pravcu ulicom Safeta Zajke k.č. 4116/2 dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo IV i K.O. Rajlovac, Općina Novi Grad.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 161,4 ha.

Namjene površina

Član 3.

U sklopu obuhvata ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja, P = 106.44 ha.

B. Stambeno poslovna zona, P = 19.25 ha.

C. Zona društvene infrastrukture, P = 4.52 ha.

D. Zona komunalne infrastrukture, P = 0.41 ha.

E. Zaštitno zelenilo, parkovi, rekreacija P = 30,82 ha.

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata i uređenje građevinskog zemljišta

Član 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru na području u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Član 5.

Urbanističko - tehnički uslovi za izgradnju objekata su:

  • -
    Građevinske parcele utvrđene su regulacionim linijama. Granice parcela ne mogu prelaziti regulacionu liniju, izuzev u slučaju kada se nakon realizacije saobraćajnice utvrdi da je moguće, kao i u slučaju trokuta preglednosti, gdje se parcela mora zaustaviti na bankini (škarpa, podzid) saobraćajnice, s tim da se dio parcele, koji se nalazi u zaštitnom pojasu saobraćajnice, ne može koristiti za izgradnju, nego je neophodno zemljište urediti prema uslovima i namjeni kako je predviđeno samim Planom;
  • -
    Planom utvrđene parcele moguće je spajati zavisno od potrebe potencijalnih investitora, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept, a utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobraćajnice i susjedne objekte ne može biti manja od planirane. Maksimalna površina nove objedinjenje parcele može biti 500 m2;
  • -
    Građevinska linija može da označava liniju po kojoj se gra- di odnosno iskolčava objekat građevine, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije preći;
  • -
    Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
  • -
    Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovicom volumena i sa svim stranicama ukopana u odnosu na uređen teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Suteren je etaža dijelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%).
  • -
    Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana, je i Idejni projekat osiguravanja građevinske jame;
  • -
    Maksimalna visina poslovne prizemne etaže za kolektivne stambene objekte može biti 3,5 m;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+2, stambeno-poslovnih (kolektiv- nih) objekata S+P+3 i objekata društvene infrastrukture S+P+4;
  • -
    Maksimalna spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;
  • -
    Krovovi objekata trebaju biti viševodni, ali pod uslovom da bar jedna krovna ravan bude u pravcu padine. Ne dozvoljava se izgadnja bačvastih krovova;
  • -
    Sve objekte predviđene ovim Planom, u arhitektonskom smislu oblikovati i graditi od savremenih materijala;
  • -
    Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka od 60 -120 cm (za objekte P+2+Pt) i od 120- 140 cm (za objekte P+l+Pt);
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Izgradnja objekata može se vršititi samo na prethodno ure- đenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instala- cija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projekto- vati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektavanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Izgradnja novih objekata na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđeni kao nestabilni tereni ne može se odobriti;
  • -
    Izgradnja novih pomoćnih objekata može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
  • -
    Upravni postupak izdavanja urbanističkih saglasnosti i odobrenje za građenje za novoplanirane objekte, koji se nalaze iznad zone snabdijevanja iz gradskog sistema snab- dijevanja vodom moguće je pokrenuti tek nakon izgradnje novih primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema, što podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda.

Član 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Član 7.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja. Parkiranje i garaži- ranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obez- bijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.

Broj parking mjesta na pripadajućoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu: minimalno jedan stan 1 parking mjesto, odnosno jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora u zavisnosti od namjene.

Član 8.

Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može se započeti bez prethodno mini- malnog uređenja građevinskog zem- ljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priklju- čenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Član 9.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni, a naznačeni su u grafičkom dijelu Plana, neop- hodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije, u cilju osiguranja predmetnog prostora.

Odnosi prema postojećim objektima

Član 10.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, a na koje se ne odnose uslovi iz članova 12. do 17. ove Odluke, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje ili nadziđiva- nja, kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Rekonstrukcija, dogradnja ili nadziđivanje postojećih objekata moguće je samo pod slijedećim uslovima:

  • -
    Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;
  • -
    Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmičke uslove;
  • -
    Maksimalna spratnost je utvrđena članom 5. ove Odluke;
  • -
    Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena, a preporučuju se krovovi sa dvije ili više voda;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranih naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primame djelatnosti, a na način utvrđen ovom Odlukom;
  • -
    Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadziđivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim Članom 5. ove Odluke i geoinže- njerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istra- živanja terena na parceli gdje se vrši predmetna interven- cija, a po ocjeni stručnog lica i istraživanjima na kontak- tnim parcelama;
  • -
    Postojeći pomoćni objekti mogu se legalizovati uz uslov da nisu u koridoru saobraćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, te da postoje prostorne mogućnosti, odnosno da se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Uslovi za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje

Član 11.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na stabilnim terenima (ST) - (povoljni tereni za građenje), potrebno je izvršiti:

  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta.

Član 12.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi Geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to:

  • -
    dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    izvještaj o stanju konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena.
  • -
    izdavanje naknadnog odobrenja za građenje za objekte- legalizacija je moguća nakon izvršenog tehničkog prijema sanacionih radova.

Član 13.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (nepovoljni tereni za građenje), važe svi već dati uslovi navedeni u članu 12. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slučaju.

Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu:

  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    izrada projekta infrastrukture na razmatranom području,
  • -
    realizacija projekta sanacije i infrastruktura,
  • -
    konstruktivna sanacija objekata,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena.

Član 14.

Svi uslovi i propisi iz članova 11., 12. i 13. ove Odluke se od- nose i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Član 15.

Tek kada nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedem u članovima 11., 12. i 13. ove Odluke realizirani na terenu, može se pristupiti legalizaciji pojedinih objekata.

Član 16.

Objekti kojima nije obezbjeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Član 17.

Upravni postupak legalizacije objekata (urbanističke saglasnosti i odobrenje za građenje) koji se nalaze iznad zone snabdijevanja iz gradskog sistema snabdijevanja vodom moguće je pokrenuti tek nakon izgradnje novih primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema, što podrazumijeva izgradnju novih rezervoara, pumpnih stanica, te transportnih cjevovoda.

Uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima

Član 18.

Objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planirane primame saobraćajnice, ne mogu se legalizovati. Ovim objekti- ma do izgradnje primarne saobraćajnice omogućeno je tekuće održavanje.

Objekti koji se nalaze na trasi dalekovoda, ne mogu se legalizovati bez saglasnosti JP Elektroprenos BiH, operativno područje Sarajevo, prema Pravilniku o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV shodno Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 07/02 i 13/03).

U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu magistralne ceste (kako je označeno u grafičkom dijelu Plana) tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja

Član 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 20.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nadležni organi dužni su obezbijediti primjenu Uredbe o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standar- dima i normativima za otklanjanje i sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina

Član 21.

Zone zaštitnog zelenila se revitaliziraju zasadom dendro vrstama u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata.

Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji su sastavni dio Plana.

U zonama zaštitnog zelenila, parkova, sporta i rekreacije dozvoljava se izgradnja sportskih terena, biciklističkih staza, šetališta i dječijih parkova za igru sa pratećim sadržajima, izgradnja česmi ili fontana, kao i spomen obilježja palim borcima. Za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju pomenutih sadržaja neophodan je Idejni projekat i saglasnost Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Član 22.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za pos- tojeću i planiranu izgradnju osim na parcelama objekata kolek- tivnog stanovanja. Maksimalne visine ograda su 1.20 m. Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 23.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.

Član 24.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor, pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata i sadržaja. Poslovni prostori trebaju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 25.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Član 26.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1170-1/13
31. jula 2013. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.