GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Koševsko Brdo"
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "KOŠEVSKO BRDO"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Koševsko Brdo" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima.
Član 2.
Granica obuhvata Plana polazi od tačke br. 1, koja se nalazi na parceli k.č. 1635/1, a ima koordinate y=6532662, x=4859418, zatim produžava na jug idući putem k.č. 1635/1 (ulica Alipašina) i dolazi do tačke br. 2, koja se nalazi na pomenutoj ulici, a ima koordinate y=6533217, x=4858376, zatim produžava na zapad, te jugozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1502, 1218/1, potom nastavlja parcelama k.č. 59 i 1201/2 (obuhvata ih), te parcelom k.č. 1201/7 (ne obuhvata je) i dolazi u tačku br. 3, koja se nalazi na međi parcela k.č. 342/23 i 1201/7, a ima koordinate y=6533128, x=4857887, produžava na jugozapad, sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 342/23, zatim nastavlja u istom pravcu međama parcela k.č. 342/22, 342/1, 338/3, 338/2, 337/2, 316/24, 316/26, 315/1, 315/1, 315/29, 316/16, 316/17, 316/32, 314/44, 316/33, 316/34, 316/37, 283/11, 283/10, 283/9, 283/8, 284/2, 284/5 (obuhvata ih), potom produžava na sjever idući planiranom saobraćajnicom, koju ne obuhvata i dolazi do tačke br. 4, koja se nalazi na parceli k.č. 1372/59, a ima koordinate y=6532821, x=4858943, potom nastavlja u pravcu sjeverozapada sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1640/2, 1154/53, 1166/1 i dolazi u tačku br. 5 na parceli k.č. 1166/1, koja ima koordinate y=6532754, x=4859137, potom ide na jugozapad u dužini od 30 m prateći granicu RP "Bosnalijek" i dolazi u tačku br. 6, koja ima koordinate y=6532736, x=4859119, zatim skreće na sjever idući međama parcela k.č. 1132/3, 1132/4, 1132/5, 1139/4, 1139/1, 1143, 1145, 1178, 1637/3, 1179/1, 1179/2, 1180, 1183/2, 1183/1, 1636 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 7, koja se nalazi na međi parcela k.č. 1184 i 1636, a ima koordinate y=6532642, x=4859372, potom presijeca parcele k.č.1636 i 1177/2 i dolazi do mjesta odakle je opis granice Plana i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u katastarskim općinama K.O. Sarajevo VI i K.O. Sarajevo VII, Općina Centar.
Površina obuhvata Plana iznosi P= 47,21 ha.
Član 3.
U obuhvatu ovog Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Zona kolektivnog stanovanja 6,98 ha
- -Zona mješovitog stanovanja 9,70 ha
- -Zona individualnog stanovanja 5,39 ha
- -Stambeno-poslovna zona 9,61 ha
- -Zona centralnih djelatnosti 3,26 ha
- -Zona zaštitnog zelenila 0,41 ha
- -Saobraćajne površine 11,86 ha
Član 4.
Izgradnja objekata i drugi zahvati u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu Plana i urbanističkog projekta "Centrotrans-Alhos".
Član 5.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:
Regulaciona linija i parcelacija:
- -Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana.
Građevinska linija:
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Građevinskom linijom je utvrđena udaljenost objekta od regulacione linije i pravac pružanja ulične fasade pročelja. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja. Građevinsku liniju ne može preći ni najistureniji dio građevine;
- -Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije nadzemnih etaža, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
Spratna visina i etaže objekata:
- -Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...), potkrovlje ("Pt");
- -Planirana spratnost utvđena Planom i prezentirana u grafičkom dijelu Plana ne može se mijenjati;
- -Maksimalna dozvoljena visina prizemlja stambeno-pos- lovnih objekata iznosi 3,5 m; Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- -Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom i sa svih strana ukopana u odnosu na uređeni teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
- -Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, odnosno etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (od 25% do 50%);
- -Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.
Arhitektonsko oblikovanje:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobod- nije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim- mirnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominaci- jom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala;
- -Novi i zamjenski objekti svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, moraju činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima. Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje;
- -Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kad bi svojim volumenom, primijenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na izgled fasade;
- -Južna krovišta stambenih i drugih građevina moguće je oblikovati na način koji omogućuju ugradnju sunčanih pretvornika u svrhu korištenja sunčeve energije kao obnovljivog izvora energije.
Završna etaža i krovište:
- -Kod objekata sa kosim krovom, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orijentisanim u smjeru pada terena;
- -Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječan nagib je cca 30o. Za objekte u nizu se može kombinovati i realizacija sa ravnim krovom, ali pod uslovom povlačenja završne etaže za minimalno 1,0 m unutar građevinske linije;
- -Ne dozvoljava se primjena bačvastog oblika krova.
Ostali uslovi:
- -Projekat osiguranja građevinske jame obavezan je za izgradnju podrumskih i suterenskih etaža;
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- -Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastruk- ture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), odnosno na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana.
Član 6.
Zone označene sa A, B i C predviđene su za izgradnju stambeno-poslovnih objekata, a zona D predviđena je za izgradnju poslovnih objekata.
- -Za zone A, B, C i D utvrđuje se obaveza izrade arhitek- tonsko-urbanističkog rješenja na nivou urbanističkog projekta, sa idejnim projektima objekata (u skladu sa članom 5. ove Odluke), idejnim projektima saobraćajne, komunalne infrastrukture i hortikulture na nivou urbanis- tičkog projekta, te planiranim brojem parking i garažnih mjesta (u skladu sa članom 16. ove Odluke);
- -U zoni A (lokalitet "Zuko Džumhur"), zelene površine kao segment vanjskog uređenja, trebaju biti zastupljene minimum 30% od ukupne površine;
- -U zonama B, C, i D, zelene površine kao segment vanjskog uređenja, trebaju biti zastupljene minimum 15% od ukupne površine;
- -Urbanističko rješenje može predvidjeti faznu realizaciju izgradnje na predmetnim lokalitetima;
- -Arhitektonsko-urbanističko rješenje u navedenim zonama biće verifikovano od strane Općine Centar, Gradske uprave Grada Sarajeva i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Član 7.
Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je to utvrđeno Planom. Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 8.
Odnos prema postojećem građevinskom fondu:
Postojeći objekti kolektivnog stanovanja koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, uz uslov da se ne pogoršavaju uslovi stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje). Nadziđivanje objekata kolektivnog stanovanja može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:
- -nadziđivanje je moguće samo za jednu etažu,
- -objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, kao i uslove propisane geoinženjerskim elaboratom
- -visina objekta mora biti usklađena sa visinom objekata u okruženju,
- -za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje,
- -nadzidani dio objekta potrebno je uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 5. ove Odluke,
Postojeći individualni objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje); Nadziđivanje postojećih individualnih stambenih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:
- -visina objekta ne smije preći spratnost PoP2Pt,
- -objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, kao i uslove propisane geoinženjerskim elaboratom - za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje,
- -nadzidani/dograđeni dio objekta potrebno je uskladiti sa postojećim u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, u skladu sa odredbama člana 5. ove Odluke,
- -Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i garaža, kao i izgradnja novih, može se odobriti, ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima;
- -Za objekte u ulici Jukićeva može se odobriti objedinjavanje vlasničkih parcela, u cilju formiranja jedinstvene građevinske parcele za zamjenski objekat, pod sljedećim uslovima:
- -prilaz iz Jukićeve ulice,
- -namjena objekata stambena, stambeno-poslovna i poslovna,
- -spratnost objekata od SP2 do SP4,
- -obavezna je primjena ravnog krova, u cilju formiranja jedinstvene ulične fasade,
- -gabariti i položaj zamjenskih objekata ne smiju ugrožavati vidik i osunčanje susjednih objekata.
- -Izgradnja planiranog zamjenskog objekta u ulici Jukićeva (oznaka 3. na grafičkom prilogu br. 8. Plana), planirana je na način da dio objekta uz ulicu može biti maksimalne spratnosti P2, dok drugi dio objekta u unutrašnjosti parcele može biti maksimalne spratnosti SP4 (kaskadno, da prati pad terena).
Član 9.
Za postojeće objekte koji se zadržavaju Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđene kao:
- -nestabilni tereni i aktivna klizišta - naknadna urbanis- tička saglasnost može se odobriti nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i izvedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena,
- -uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglas- nost može se odobriti uz izradu geotehničkog izvještaja, koji će sadržavati geološka svojstva terena (stabilnost), stanje objekta i uslove fundiranja po izvedenom stanju,
- -stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost može se odobriti uz detaljan geološki izvještaj.
Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomeha- nička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije.
Član 10.
Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti radovi tekućeg održavanja i radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
Član 11.
Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).
U poslovnom prostom mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.
Član 12.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.
Član 13.
Ograde se mogu odobriti za parcele individualnih stambenih objekata i objekata u nizu. Iste trebaju biti postavljene prema prostornim mogućnostima.
Član 14.
Objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl. Ukoliko dođe do zamjene građevinskog fonda, za objekte koji se nalaze u uglovima preglednosti, iste je potrebno pomaći na zadatu liniju.
U objektima navedenim u prethodnom stavu ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadogradnja.
Objekti koji se nalaze na trasi Gradskog autoputa, na dijelu koji se realizuje pod zemljom, Planom se zadržavaju uz mogućnost restauracije, rekonstrukcije i sličnih intervencija, bez povećanja gabarita objekta.
Član 15.
U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu nadzemnog dijela Gradskog autoputa, magistralne ceste i I transverzale (kako je označeno u grafičkom dijelu Plana) tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).
Član 16.
Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila, utvrđene su Planom - faza saobraćaja.
Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte, mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne i više podzemnih etaža garaže.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanira- ne objekte, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju 1 stan - 1 parking mjesto,
- -za poslovne sadržaje - 1 parking mjesto na 60 m2 /max. BGP.
Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može biti u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Objekti - garaže mogu biti samo prizemni. U slučaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobraćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja ploče za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota ploče za parkiranje ne može preći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče može se koristiti kao pomoćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati.
Član 17.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 18.
U obuhvatu ovog Plana definisane su sljedeće kategorije zelenila:
- -zelenilo uz objekte individualnog stanovanja
- -zelenilo uz objekte kolektivnog stanovanja
- -zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti
- -zelenilo uz stambeno-poslovne objekte
- -zelenilo uz saobraćajnice.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se u skladu sa Idejnim rješenjem hortikulture, koji je sastavni dio Plana.
Na zelenim površinama uz objekte kolektivnog stanovanja i centralnih djelatnosti, a prema potrebama i prostornim mogućnostima, mogu se locirati dječija igrališta i mjesta za odmor odraslih. Dječija igrališta i odmorišta podrazumijevaju uređene površine opremljene kvalitetnim i atestiranim elementima urbane opreme i spravama za igru djece.
Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se na njima mogu graditi objekti, koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Tehnički prijem objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina.
Član 19.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 20.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko- geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 21.
U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 22.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Koševsko Brdo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 12/03).
Član 23.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-1171-1/13
31. jula 2013. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.