Općina Ilidža - Općinsko vijeće
Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana "Azići II"
ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "AZIĆI II"
Vrsta Plana
Član 1.
Pristupa se izradi Regulacionog plana "Azići II" (u daljem tekstu: Plan).
Granice područja za koje se Plan radi
Član 2.
Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na parceli k.č. 695, a ima koordinate y=6524730, x=4856002, zatim produžava na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 695, 1663, 726, 735, 736, 749, 751, 1632, 4041, 1581, 1578, 1582, 1577, 1570 i dolazi do tačke br. 2 koja se nalazi na parceli k.č. 1570, a ima koordinate y=6525168, x=4856530, potom se lomi na jugoistok idući regulisanim koritom rijeke Miljacke i dolazi u tačku br. 3 koja ima koordinate y=6526078, x=4855904. Granica obuhvata produžava na jug, te jugozapad idući željezničkom prugom k.č. 2075 (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 4 koja se nalazi na rubu željezničke pruge k.č. 2075, a ima koordinate y=6525580, x=4855250, potom nastavlja na sjeverozapad, te sjeveroistok idući planiranom saobraćajnicom preko parcela k.č. 799/4, 799/1, 698, 690, 686/2, 686/2, 686/3, 686/6, i dolazi u tačku br. 5 koja ima koordinate y=6525317, x=4855615, a nalazi se na međi između parcela k.č. 687/1 i 686/6, potom nastavlja na sjeverozapad idući međom parcela k.č. 672/1 i 671/1 i dolazi u tačku br. 6 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 672/1 i 671/1, a ima koordinate y=6525154, x=4855760, granica potom produžava na sjeveroistok planiranom saobraćajnicom u dužini od 70 m i dolazi u tačku br. 7 koja se nalazi na parceli k.č. 670/1, a ima koordinate y=6525202, x=4855810. Granica nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 832/2, 833/1, 835, 836 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 1667 kojim produžava u pravcu juga (obuhvat ga) i dolazi u tačku br. 8 koja ima koordinate y=6524894, x=4855858, a nalazi se na parceli k.č. 889, potom skreće na sjeverozapad idući planiranom saobraćajnicom preko parcele k.č. 890 i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve navedene parcele se nalaze u K.O. Stup i K.O. Doglodi, Općina Ilidža.
Površina obuhvata iznosi P=76,1 ha.
Vremenski period za koji se Plan donosi
Član 3.
Plan se donosi za period do donošenja novog planskog dokumenta.
Smjernice za izradu Plana
Član 4.
Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:
Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:1000. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
Izvršiti istražne radove u funkciji izrade Elaborata o geološkim i geotehničkim karakteristikama terena sa potrebnim brojem bušotina;
Izvršiti anketiranje i valorizaciju postojećeg građevinskog fonda;
Snimljeno stanje tretirati kao postojeće stanje, a intervencije u prostoru planirati u skladu sa namjenom iz planova višeg reda;
Prilikom izrade Plana poštovati opredjeljenja data kroz planove višeg reda, (saobraćaj, komunalna infrastruktura, namjena) vodeći računa o povezivanju sa kontaktnim zonama;
Na bazi izvršenog geodetskog snimanja i valorizacije postojećeg građevinskog fonda u skladu sa prostornim mogućnostima postaviti koncept prostorne organizacije na osnovu potrebe naselja za sadržajima društvene infrastrukture i stanovanja i zahtjeva subjekata planiranja;
Prilikom izrade Plana uvažavati po mogućnosti postojeću parcelaciju i vlasničko stanje što će omogućiti lakšu realizaciju planirane gradnje;
Ispitati mogućnost planiranja nove izgradnje na slobodnim površinama, kao i mogućnost intervencija (rekonstrukcije ili zamjene građevinskog fonda, dogradnje, redizajna i izgradnje novih prostora za postojeće objekte) radi poboljšanja uslova stanovanja i rada, uvažavajući ograničenja vezana za infrastrukturu;
Stvoriti uslove da postojeći objekti izgrađeni u obuhvatu Plana, a koji nemaju status legalno izgrađenog objekta, eventualno dobiju stalan karakter uz mogućnost dogradnje, redizajna i izgradnje novih prostora, radi poboljšanja uslova stanovanja i rada;
Planirati opremanje područja potrebnom mrežom saobraćajne i komunalne infrastrukture, te njihovo povezivanje sa susjednim prostornim cjelinama;
Stvorene obaveze u prostoru od strane nadležnih općinskih službi uvažiti kao zatečeno stanje;
Usvojeni Plan će biti osnov za provođenje i regulisanje odnosa u prostoru;
Zelenilo
Prilikom definisanja prostorne organizacije predmetnog obuvata, treba uvažiti sve postojeće i planirati nove kategorije zelenila koje odgovaraju ovom ambijentu i načinu korištenja površina, tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa širim prostorom;
U potpunosti sačuvati postojeće vrijedne zelene površine i biljni materijal, uz prijedlog unapređenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta).
Sa stanovišta prostorne organizacije:
Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, treba urediti sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih grupacija;
Zelene površine uz objekte kolektivnog stanovanja i stambeno-poslovne objekte, zastupljenošću i prostornim rasporedom, treba da doprinesu stvaranju povoljnog mikroklimata, te prostora za pasivnu rekreaciju. Treba ih obogatiti visokoatraktivnim elementima biološke komponente ali i odgovarajućim elementima urbanog mobilijara;
Zelenilo uz poslovne i objekte društvene infrastrukture planirati minimalno 30% od građevinske parcele, te strukturom (sve tri vegetacione etaže) i odnosom biološke i građevinske komponente da zadovolji potrebe korisnika;
Uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, predvidjeti linijske sisteme zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza, a sve postojeće sisteme zadržati i dopuniti istim vrstama. Na parkinzima obavezno treba predvidjeti sadnju stablašica;
Na površinama tipa skvera (rondoi i sl.) primjenjivati travni pokrivač sa cvijetnjacima i niskim poleglim formama dekorativnog grmlja, dok stablašice treba da su fragmentarno zastupljene;
Uz vodeni tok formirati pojas zelenila, a unutar njega omogućiti realizaciju pješačke šetnice, i sadržaje koji će doprinijeti atraktivnosti ovog dijela naselja.
Saobraćaj
U toku izrade Plana potrebno je zadržati koncept primarne saobraćajne mreže definisan važećim planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo i Urbanistički plan Grada Sarajevo za urbano područje Sarajevo;
Nevedenim planovima višeg reda primarna planirana saobraćajnica za opsluživanje ovoga obuhvata i šire je planirana XIII transverzala, koja prolazi kroz istočni dio obuhvata;
Osim ove, uslovno duž zapadne granice je takođe planirana primarna saobraćajnica, kao planirani nastavak postojeće ulice Pijačna, koja vezom na planiranu XIII transverzalu preko takođe planirane saobraćajnice duž sjeverne granice obuhvata. Kroz južni dio obuhvata je takođe planirana jedna saobraćajnica približno po postojećoj;
Južna granica obuhvata je željeznički pojas pruge Sarajevo - Mostar, gdje je u toku izrade Plana neophodno predvidjeti adekvatne prolaze ispod ili iznad pruge, kako za motorna vozila tako i za pješake;
U toku izrade ovoga Plana potrebno je primarne saobraćajnice implementirati u skladu sa prostornim mogućnostima i postojećom izgrađenošću, kako u pogledu gabarita, tako i u pogledu položaja, te zaštitnog pojasa propisanog zakonskom regulativom;
Mrežu internih saobraćajnica obuhvata Plana koncipirati na način što povoljnije dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 5,50 m (poželjno 6,0 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,50 m;
Mrežu saobraćajnica uskladiti sa važećim planovima kontaktnih zona;
Ispitati mogućnost realizacije biciklističkih staza (zasebnih ili kombinovano sa pješačkim) duž primarnih naseljskih saobraćajnica ili odvojeno;
Pješačke komunikacije planirati duž planiranih saobraćajnica ili odvojeno, u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća;
Na trasama linija javnog gradskog prevoza putnika predvidjeti niše za stajališta;
Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima.
Komunalna hidrotehnika
Snabdijevanje područja vodom
Postojeće stanje
Područje obuhvaćeno Planom snabdijeva se vodom iz centralnog vodovodnog sistema, a pripada zoni snabdijevanja rezervoara Igman (K. D. 555 mn.m; V= 5 000 m3). Obuhvat ovog Plana se prostorno "naslanja" na obuhvat ranije usvojenog RP "Azići I" i funkcionalno je s njim povezan, kada je vodosnabdijevanje u pitanju.
Uvidom u raspoloživi katastar komunalnih instalacija može se konstatovati da unutar obuhvata ovog RP-a egzistiraju primarni cjevovodi - 400mm i Ø300mm, kojim se dopremaju potrebne količine vode iz pravca rezervoara Igman.
Od distribucione mreže postoji cjevovod Ø100 mm koji zatvara prsten približno po granici obuhvata RP-a, ali je on azbest cementni, te kraći potezi Ø150 mm.
Planirano rješenje
Za planirano rješenje je najbitnije da postoje primarni cjevovodi korektnih profila;
Sekundarnu vodovodnu mrežu unutar obuhvata treba planirati u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Plana uzimajući u obzir i cjevovode planirane u RP "Azići I", a koji su u kontaktnim zonama;
Profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpožarnom i eventualno tehnološkom potrošnjom;
Postojeće azbestcementne cjevovode u obuhvatu treba rekonstruisati;
Sve cjevovode treba planirati u skladu sa važećim propisima i konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK"-pogon "Vodovod".
Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda i regulacija vodotoka
Postojeće stanje
Područje obuhvaćeno Planom nalazi se u slivnom području Glavnog gradskog kolektora za otpadne vode. Unutar obuhvata osim ovog kolektora koji je na ovom potezu Ø1400 mm, egzistiraju i kanali FAC Ø300 mm, FD Ø300 mm, FB Ø400 mm, a od oborinskih kanala AB Ø1000 mm, AB Ø800 mm AB Ø500 mm, AB Ø400 mm, te mješoviti MB �500 i MB �250.
Planirano rješenje
Za planirano rješenje je najbitnije da postoje primarni kanali korektnih profila;
Odvodnju otpadnih voda orijentisati prema Glavnom gradskom kolektoru Ø1400 mm;
Sekundarnu separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem;
Obzirom da obuhvati regulacionih planova "Azići I" i "Azići II" predstavljaju funkcionalnu cjelinu kada je odvodnja u pitanju;
Planom preuzeti poteze kanala u RP "Azići I" koji su isplanirani u svrhu odvodnje otpadnih voda iz obuhvata do Glavnog gradskog kolektora, odnosno oborinskih voda do rijeke Miljacke;
Također, treba uvažiti i opredjeljenje da je kanal za oborinske vode Ø1000 mm, koji se ispušta u rijeku Miljacku, zbog dotrajalosti, potrebno rekonstruisati;
Mješovite kanale treba ukinuti i isplanirati separatne kanale;
Zavisno od konkretne nivelacije moguće je da se manje količine oborinskih voda orijentišu prema kanalima planiranim u RP "Azići I", odnosno ka slivnom području rijeke Dobrinje;
Sjeveroistočna granica obuhvata Plana približno prati lijevu obalu Miljacke, koja je na kraćem potezu regulisana, a zatim prati koridor planirane regulacije;
U skladu sa Glavnim projektom "Hidrotehničko uređenje donjeg toka - regulacija rijeke Miljacke i pritoka" - Zavod za vodoprivredu 1985. g., uraditi preostali neregulisani dio korita rijeke Miljacke i planirano saobraćajno nivelaciono i urbanističko rješenje, te voditi računa o mjerodavnim velikim vodama;
Sve kanale treba planirati u skladu sa važećim propisima i konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK" - pogon "Kanalizacija".
Energetika
Elektroenergetika
Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10(20) kV, Sarajevo 8, 2 x 31,5 MVA, a rezervno iz nove TS 110/10(20) kV, Sarajevo 10, 2 x 31,5 MVA.
Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivnu trafostanicu planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice;
Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom;
Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom.
Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.
Toplifikacija - gasifikacija
Prostorna cjelina, je planom višeg reda Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine, predviđena za opskrbu toplotnom energijom, većim dijelom putem niskotlačne gasne distributivne mreže nazivnog pritiska 0,1(0,2)(bar) odnosno individualnim sistemima zagrijavanja.
Postojeće stanje
Prostor obuhvaćen Planom nije u zonama centralne toplifikacije kotlovnica K.J.K.P Toplane pa je toplifikacija postojećih objekata u području zone obuhvata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem. Može se generalno konstatovati da individualni izvori toplote sa gasom kao primarnim energentom obezbjeđuju toplotnu energiju za poslovne, prateće, objekte društvene infrastrukture i individualne stambene objekte. Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem, ostvaruju se također individualnim sistemima. U oba navedena slučaja, primarni energent je zemni gas sa niskotlačne gasne distributivne mreže dok se električna energija koristi kao nezamjenjiva.
Predmetno područje karakteriše visok stepen pokrivenosti gasnom mrežom. Primarno napajanje se vrši sa gradskog, gasnog prstena visokog pritiska 323,9 (mm) - 8 (14,5) (bar), odnosno niskotlačne gasne distributivne mreže pritiska 0,1(0,2)(bar) koji svojim dimenzijama i transportnim mogućnostima ne limitiraju dalji razvoj i proširenje toplifikacionih sistema.
Za sniženje pritiska gasa na nivo prihvatljiv za potrošače, izgrađene su redukcione stanice, koje su locirane u kontaktnim zonama. Ovo područje se snabdijeva zemnim gasom preko reonske redukcione stanice RRS Doglodi, oznake R - 81 - 16, kapaciteta 2 500 m3/h.
Stanje ovog dijela gasnog sistema je dobro, kao što se može konstatovati za cjelokupan prsten visokog i srednjeg pritiska na području grada, oštećenja i improvizovana priključenja su sanirana, a kapacitet prstena visokog pritiska (sadašnja iskorištenost oko 30 %) je više nego dovoljan za podmirenje potreba postojećih potrošača, kao i planiranih objekata.
Planirano rješenje
Termoenergetske potrebe će biti zadovoljene, u skladu sa konceptom energetske opskrbe datom u Urbanističkom planu;
S obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, različitu vlasničku strukturu, različite tehnološke potrebe, dinamiku gradnje i održavanja mikroklimatskih uslova, zagrijavanje objekata i priprema tople sanitarne vode, će se obezbijediti individualnim sistemima, korištenjem zemnog gasa, kao osnovnog energenta i električne energije, kao alternativne;
Opisani koncept energetskog snabdijevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno je usklađen sa planovima višeg reda;
Korištenje električne energije, treba svesti samo kao nezamjenjivu.
Kablovska TK mreža
U obuhvatu postoji izgrađena pristupna tk. mreža u vlasništvu BHTelecoma, kao i kablovski komunikacioni sistem u vlasništvu privatnih operatera (Telemach). Novim idejnim rješenjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je sagledati postojeće stanje tk. infrastrukture, i prema novoj situaciji (trenutnom i planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u vidu kablovske kanalizacije.
Prilikom izrade Idejnog rješenja faze telekomunikacione infrastrukture, potrebno je voditi računa o sljedećim smjernicama:
Obzirom da se područje planiranja nalazi unutar granica urbanog područja, telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno (član 90. Prostorni plan razvoja KS za period 2003 - 2023 god.);
Trasu tk. infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa tk. opremom) je potrebno planirati izvan kolovoza (u pločnicima i zelenim površinama). Pri izvođenju radova potrebno je posebno voditi računa da ne dođe do oštećenja postojećeg biljnog fonda, a naročito njegovog korjenovog sistema;
Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, moguće je istu planirati unutar kolovoza, uz pribavljenu saglasnost i definisane uslove za prokope saobraćajnih površina od strane nadležnih upravitelja saobraćajnica prema Zakonu o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/2010). Oštećenja uličnog popločanja prilikom radova na podzemnim intalacijama, biće popravljeno ili zamijenjeno od strane privatnog lica ili nadležne institucije koja izvodi radove;
Tačke koncentracije (ormarići sa tk. opremom) je potrebno planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata tk. infrastrukture kao samostalnih jedinica;
Obzirom da se radi o idejnom rješenju, odstupanja od planirane trase tk. kablovske kanalizacije u Idejnom rješenju su moguća, ali uz poštivanje gore navedenih smjernica;
Konačan izbor tehnologije koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima je ostavljen na izbor investitoru i nije predmet provedbene dokumentacije.
Član 5.
Rokovi za pripremu i izradu Plana po fazama su:
- -Odluka o pristupanju izradi Plana, Program i plan
Aktivnosti za pripremu i izradu Plana: juni 2013. godine
- -Podloge za izradu Plana: mart 2014. godine
- -Osnovna koncepcija Plana: juni 2014. godine
- -Utvrđivanje Nacrta Plana: oktobar 2014. godine
- -Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: decembar 2014. godine
- -Sumiranje rezultata javne rasprave: januar 2015. godine
- -Prijedlog Plana: april 2015. godine
- -Usvajanje Plana: maj 2015. godine
Način osiguranja sredstava za izradu Plana
Član 6.
Okvirna sredstva za pripremu i izradu podloga te izradu Plana u iznosu od 94.850,00 KM obezbijedit će općina Ilidža iz Budžeta za 2013., 2014. i 2015. godinu, i to: u 2013. godini iznos od 36.400,00 KM, u 2014. godini 51.450,00 KM, i u 2015. godini 7.000,00 KM.
Stvarni troškovi će se utvrditi nakon provođenja tenderskih postupaka i izbora pružaoca usluga. Ovaj Troškovnik će biti sastavni dio ugovora za izradu Plana.
Nosilac pripreme plana i nosilac izrade Plana
Član 7.
Nosilac pripreme za izradu Plana je načelnik Općine Ilidža.
Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Javna rasprava i donošenje Plana
Član 8.
Nosilac izrade Plana će izraditi Osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi je Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.
Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt Plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta Plana.
Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.
Član 9.
Na osnovu rezultata Javne rasprave i stava o Nacrtu Plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrditi će Prijedlog Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Ilidža na donošenje. Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat troškova uređenja građevinskog zemljišta", koji će uraditi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
Ostale odredbe
Član 10.
Subjekti planiranja su: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, Ministarstvo saobraćaja KS, Općina Ilidža, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja KS, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.
Član 11.
Utvrđuje se režim zabrane građenja do donošenja Plana, a najduže dvije godine. Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo gradnje na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje, važeće urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje) koji mogu nastaviti započetu proceduru.
Zabrana građenja iz stava 1. ne odnosi se na postojeće objekte za koje se provodi postupak utvrđen članom 7. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (rekonstrukcija, dogradnja, nadziđivanje, sanacija, konzervacija i drugi zahvati), i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera.
Član 12.
Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog sa ucrtanom granicom područja planiranja.
Član 13.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-3053/13-5
07. augusta 2013. godine
Ilidža
Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.